Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić rekao je da još uvijek nije donijeta odluka o koncesiji za aerodrome.
Kako je objasnio tokom otvorenih vrata za medije, ta priča je i dalje na “stend baju”. U srijedu je, kako je dodao, trebalo da se sastanu sa predstavnicima poslaničkih klubova u Skupštini, ali da je zbog aktuelne političke situacije taj sastanak odložen.
– Nažalost, to sve dugo traje i sada smo i dalje u nekoj međufazi. Još nemamo konačnu odluku idemo li u nastavak, odnosno u drugu fazu, ili sve ispočetka. Međutim, Vlada može da donese odluku i bez Skupštine, ali smatrali smo da je puno bolje ako postignemo neki konsenzus o tom važnom pitanju i sa parlamentarnom većinom – kazao je Bojanić.
Na pitanje da li je nacionalna avio-kompanija Air Montenegro, nakon osnivanja, dobila još neki novac, i da li se to računa kao državna pomoć, Bojanić je odgovorio da je to preduzeće dobilo 30 mil EUR osnivačkog kapitala i ni centa više.
– Ja ne znam odakle se ta informacija stalno ponavlja da je dobio još neke pare. Nije dobio. Dobio je osnivački kapital 30 miliona u više tranši. Uplaćeno je svih 30 miliona, ali preko toga nije ništa uplaćeno – tvrdi Bojanić.
Komentarišući mogućnost da Montenegro Airlines (MA) u stečaju dobije novac, Bojanić je rekao da od toga nema ništa.
– Sve i da hoćemo da damo kompaniji u stečaju novac, sada kada imamo drugu, mislim da ne dolazi u obzir – naveo je Bojanić.
Predstavnici Ministarstva su ponovili da su od početka tražili načine da pomognu bivšim zaposlenima u MA.
Pripremljen je jedan nacrt zakona, ali je saopšteno da, zbog toga što stečaj nije sproveden u potpunosti, nije moguće zakonski urediti davanje subvencija i pomoći.
Ministarstvo kaptalnih investicija je uputilo inicijativu Ministarstvu finansija da se zaposlenim radnicima MA daju neka novčana sredstva. Zahtjev je da to bude za sedam mjeseci za koje nijesu dobili nikakvu platu i da to bude u iznosu od 550 EUR. Odgovor očekuju u narednom periodu.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, bokeljologije, knjiga za tinejdžere i knjiga za djecu.
Prvo lice jednine zbirka je priča Harukija Murakamija. U njima, kao i u nekim prethodnim Murakamijevim djelima, sve je puno nostalgičnih i sjetnih prisjećanja na mladalačke ljubavi i doživljaje, a tu su i neizbježni bejzbol, Bitlsi, džez, Šuman. U ovoj zbirci lični događaji zaogrnuti su fikcijom, sa jasnom namjerom da ne možemo odrediti gdje je granica fiktivnog i realnog. Na tom tragu autor tematizuje, ali i relativizuje i druge suprotnosti: uspjeh-neuspjeh, pobjeda-poraz, lijepo-ružno, sreća-nesreća. Ovim temama se na momente bavi i samoironijski, uz kritiku onih koji pretenduju da znaju šta je pisac htio reći. Izdavč je Geopoetika.
Hiljadu brodova roman je Natali Hejns. Usred noći Kreusa se budi i shvata da njen voljeni grad gori. Deset naizgled beskrajnih godina grčko-trojanskog rata sada je prošlost. Troja je pala. Za samo nekoliko časova jedini način života koji je ona ikada poznavala pretvoriće se u pepeo. Razorne posljedica pada Troje osjetile su se svuda. Ovo je priča o ženama koje su bile uvučene u legendarni rat, o Trojankama čija sudbina sada leži u grčkim rukama, o amazonskoj kraljici koja se borila sa Ahilom, o Penelopi koja čeka Odisejev povratak, pa i o trima boginjama čija je svađa sve započela. Izdavač je Laguna.
Sadio Garavini di Turno je od rane mladosti maštao o odlasku u daleki svijet. Zvali su ga kraljem avanturista. Lolomai je njegova knjiga u kojoj nam je prenio istinite priče, priče koje kao da dolaze iz zemaljskog raja, daleko od svake civilizacije. Princeza jednog indijanskog plemena zvana Lolomai postaće mu žena. Međutim, na kraju će im di Turno donijeti prokletstvo moderne civilizacije i natjerati ih da napuste zemlju svojih predaka. Autor nam je ostavio nevjerovatno svjedočanstvo o tajnama ljudi koji nestaju a iz kojih se može naučiti više nego iz naučnih studija. Izdavač je Lom.
Istorija američkog naroda knjiga je Pola Džonsona. Autor ju je posvetio narodu Amerike za kojeg tvrdi da je moćan, otvoren, čvrstih uvjerenja, ali ponekad tvrdoglav. Pisanje istorije američkog naroda, koja pokriva period od preko 400 godina, od kasnog 16. do kraja 20. vijeka, i bavljenje geografskom pozadinom bio je herkulovski zadatak. Istorija američkog naroda podjednako je velika kao i zemlja zbog koje je napisana. Glavna tema Džonsonovog intersovanja su ljudi, znani i neznani, čiji su energija, vizija, hrabrost i samopoudanje oblikovali veliku naciju. Izdavač je Knjiga komerc.
Grbovnik Boke Kotorske knjiga je Leonida Kampea. Izuzetno burna istorija Boke Kotorske ostavila je za sobom bogato heraldičko naslijeđe. Svuda nailazimo na razne vrste grbova, a ono što je zanimljivo je da je u knjizi riječ isključivo o grbovima bokeljskih plemićkih porodica. Kampe piše o teritorijalnoj i gradskoj heraldici, o ličnoj heraldici Kotora (najbogatijeg po grbovima), zatim Prčanja, Dobrote, Perasta, Stoliva, Risna, Herceg Novog, ali i Budve. Knjiga obiluje zanimljivim kartama Boke iz raznih perioda, a možemo vidjeti i kako su izgledali svi opisani grbovi.
Skoro sve što jedna buduća tinejdžerka treba da zna knjiga je koja će čitaocima ovog uzrasta pomoći da ostanu zdravi i srećni tokom puberteta. Stres, hormoni, osjećanja, veze, život na internetu, seks, trudnoća, promjene ne tijelu, škola. Mnogo je briga za jednu tinejdžerku. Srećom, ovaj vodič pokriva ama baš sve: ono dobro, ono loše i ono pomalo gadnjikavo. Knjigu je napisala dr Šeri Kumz inače dječja, adolescentska i porodična psihoterapeutkinja koja voli da pomoću neurobiologije pomaže ljudima da shvate sami sebe. Izdavač je Laguna.
Đurđa te upoznaje sa zmijama Crne Gore knjiga je autorke Bojane Uskoković-Krvavac namijenjena mlađim čitaocima. Saznaćemo koliko vrsta zmija postoji u Crnoj Gori i koje su otrovne, te zašto zmije izgledaju sluzavo. Takođe, dobićemo odgovore na neka neobična pitanja kao što su: koja zmija nosi titulu najljepše, koja zmija krade kuću kišnoj glisti, koja je vitez u zmijskom svijetu. Tu su i korisni savjeti o odabiru opreme za siguran boravak u prirodi.
Na području Opštine Herceg Novi boravi ukupno 734 gosta, što predstavlja 135 odsto ostvarenog prometa gostiju u odnosu na isti period prošle godine.
Prema podacima gradske Turističke organizacije u hotelima je registrovano svega 73 gosta, od kojih je 68 stranih. U domaćinstvima je smješten 661 gost, i svi su strani državljani. U hostelima nema registrovanih gostiju.
Mimoza
Nakon zimske pauze, druga faza Instituta “Dr Simo Milošević“ ponovo će otvoriti vrata za goste i pacijente u ponedeljak, 31. januara, nakon što je zatvoren 25. decembra. Prvi inostrani gosti dolaze početkom aprila, a u najavi je dolazak 110 Norvežana.
Ovogodišnji, 53. Praznik mimoze planiran od 18. februara do 5. marta. Detaljan program biće predstavljen na konferenciji za novinare, koja će biti održana u ponedjeljak 31. januara.
Odakle krenuti? Od protesta i peticije za opstanak bolnice u Meljinama? Od traženje najboljeg rješenja za Aerodrom Tivat, za gradsku plažu… Čiji je naš park? Čiji su vezovi u našoj marini? Čija je naša uvala?
Davali su naši preci svoju zemlju za pistu. Davali su svoju zemlju za bolnicu. Davali zemlju za parkove, za ugašene industrije, za trgove, puteve, kupališta. Davali za dobrobit svog kraja i svojih potomaka. Da li su uzalud davali? Ovaj danas tako spor sistem je još do juče (do 30.08.2020.) prebrzo sve naše dao, predao, prodao – kaže se u saopštenju Sandre Sindik članice GO “Bokeški Forum”.
Nagomilavali su se decenijama i trpali pod tepih problemi i nezadovoljstva, potpisivali loši ugovori i iznalazila još gora rješenja.
S. Sindik
“I krenulo se u rješavanje problema. Postoji način, postoje pravila, postoje zakoni, postoji civilizovan način pregovora, kultura dijaloga. Da, postoje i procedure koje usporavaju, kao i sistem koji ne dozvoljava da se preskaču koraci. Vrijeme svakako prolazi, a na stare probleme se regularno kače novi. Poštujući red i način, odgovori sa viših instanci ili su bili nepovoljni po nas ili su se proceduralno produžavali da bi se odložila rješenja. Ništa se nije riješilo razgovorima sa predstavnicima Aerodroma Crne Gore, Morskog dobra, Ministarstva zdravlja. Nažalost, osim što ne znamo više sa kim izgleda da i nemamo sa kim razgovarati. Brzinu smjenjivanja ljudi sa pozicija ni sami akteri ne mogu ispratiti.
Svim institucijama koje nas opstruiraju svo ovo vrijeme poručujemo da smo siti šuplje priče i da nas njihovim nečinjenjem navode da naše počnemo da otimamo” – zaključuje Sindik.
Nakon što je SAD odbacio ključni zahtjev Moskve da NATO isključi mogućnost ulaska Ukrajine u vojno-obrambeni savez, ponudivši Rusiji “ozbiljan diplomatski put”, u razgovoru s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom ruski je predsjednik Vladimir Putin optužio Zapad da ignorira rusku zabrinutost za sigurnosno stanje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je Zapad da ne stvara paniku zbog gomilanja ruskih vojnika na granicama njegove zemlje, jer upozorenja o skoroj invaziji dovode ukrajinsko gospodarstvo u opasnost.
Više od sto hiljada ruskih vojnika raspoređeno je od kraja 2021. uz ukrajinsku granicu, što je za Washington znak da je invazija moguća u neposrednoj budućnosti.
– Mogućnost napada postoji, ona nije nestala i nije manje ozbiljna nego u 2021., ali mislimo da eskalacija nije veća nego što je bila lani, rekao je ipak Zelenskij na tiskovnoj konferenciji.
Ne treba nam ta panika, istaknuo je, pozivajući Rusiju da pokaže da neće napasti.
– Najveća opasnost za Ukrajinu trenutačno je destabilizacija stanja unutar zemlje, ocijenio je.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je da “neće biti rata ako to ovisi o Ruskoj Federaciji”. Ali nećemo dopustiti da se naši interesi grubo gaze i ignoriraju, dodao je.
Proteklih dana završeno je asfaltiranje dva lokalna puta u Sutorini. Asfaltirane su oštećene dionice od Osnovne škole do naselja Lučići i od škole do Tijesnog klanca, ukupne dužine oko 600 metara.
Takođe, tokom narednih dana biće završeno betoniranje puta Kosići – Porobići u dužini od 1.300 m, što je druga faza uređenja ovog putnog pravca. Betoniranjem ovog puta biće ostvarena direktna kolska veza između Mojdeža i Mokrina.
Asfalttiranje – foto Opština HN
Ukupna vrijednost radova iznosi oko 165 hiljada eura, a izvodi ih kompanija „Bokić“, prema ugovoru sa Opštinom Herceg Novi.
U sanaciju postojećih puteva na području Mojdeža, Mokrina i Sutorine je tokom protekle tri godine uloženo više od 300 hiljada eura, čime je značajno povećana upotrebna vrijednost puteva, poboljšana je bezbjednost, saobraćajno su približena dva dijela hercegnovske opštine, a samim tim i unaprijeđen kvalitet života lokalne zajednice.
Udruženje Roditelji organizovaće od narednog mjeseca novi ciklus programa roditeljstva Brižne porodice za roditelje/staratelje iz Tivta, koji imaju djecu uzrasta od 2 do 9 godina. Nakon uspješno okončanog prvog cilkusa u toj opštini, roditelji će biti ponovo u prilici da pohađaju dvanaestonedjeljni program, koji ovog puta realizujemo iz finansijsku podršku Ministarstva finansija i socijalnog staranja. Pomoć u realizaciji drugog ciklusa u Tivtu pružila je i Gradska biblioteka, koja će obezbijediti prostor za organizovanje programa, dok je kompanija Porto Montenegro donirala tehničku opremu, potrebnu za realizaciju programa.
Program vode psihološkinje Ivana Vukšić i Katarina Vukadinović.
Prijave sa kontakt podacima, imenom, prezimenom i uzrastom djeteta, sa naznakom „Brižne porodice Tivat“ se šalju na e-mail adresu udruzenje.roditelji2@gmail.com, a moguće je prijaviti se i pozivom na broj telefona 069 501 563.
Program Brižne porodice namijenjen je roditeljima koji žele da unaprijede komunikaciju i kvalitet odnosa sa djetetom, ali i riješe konkretan izazov/problem kada je roditeljstvo u pitanju.
Program se realizuje se u maloj grupi, a svaki od roditelja na početku određuje jedan konkretan cilj u odnosu sa djetetom na kojem želi da radi tokom dvanaestonedjeljne obuke. Na takav način roditelj na konkretnom primjeru vježba nove vještine, koje kasnije može primijeniti na sve ostale poteškoće u vaspitanju. Osim toga, rješavajući konkretan problem, roditelj mijenja cjelokupan odnos sa djetetom. Program je koncipiran tako da iz sedmice u sedmicu roditelji usvajaju po jedan princip u vaspitanju, počevši od izgradnje odnosa sa djetetom, pa sve do postavljanja granica. Dobijaće konkretne zadatke koje treba da vježbaju sa djetetom kod kuće, ali to nijesu aktivnosti koje iziskuju dodatno vrijeme, već se odnose na situacije koje se inače događaju i dio su svakodnevice.
Kako bi program imao efekta, polaznici su obavezni da redovno prisustvuju tokom 12 sedmica. Međutim, ukoliko se desi da polaznik preskoči neki susret, voditelji programa će se potruditi da to sa polaznikom nadoknade individualno. Susreti će biti organizovani jednom sedmično u trajanju od dva sata. Osim toga, povremeno će se praktikovati i telefonsko savjetovanje, naročito ukoliko se roditelj suočava sa dodatnim poteškoćama ili ima nedoumica u vezi sa načinom na koji izvodi zadatke.
Program Brižne porodice nastao je kao plod partnerstva univerziteta Oksford, Kejptaun i Bangor kao i Klovnova bez granica iz Južne Afrike. Program je do sada realizovan u više zemalja širom svijeta, od Južne Afrike, preko Tajlanda, Filipina, Sudana i mnogih drugih, a u Crnoj Gori se sprovodi u saradnji sa UNICEF-om i EU.
Miran građanski protest upozorenja za očuvanje bolničkog kompleksa Meljine i bolnice u njemu zakazan je za subotu 29. januara u podne ispred kapije ove zdravstvene ustanove.
Protest ponovo organizuju sugrađani Dado Miletić, Zoran Srdanović i Zorica Drakulić Vidaković. Oni su poručili da neće pristati ni na kakvo rješenje ovog najvažnijeg pitanja za građane Herceg Novog, osim na očuvanje postojeće bolnice i bolničkog kompleksa.
Na sastanku će tražiti: da se ne dozvoli izmeštanje bolnice sa postojeće lokacije, da se hitno raskine ugovor sa konzorcijumom Atlas u vezi sa bolničkim kompleksom Meljine, te da pravosudni organi odmah otvore postupke protiv odgovornih za privatizacija kompleksa Meljine.
Iako se kao jedno od rješenja pominjalo izmeštanje bolnice, državni sekretar Ministarstva zdravlja Veljo Čađenović rekao je za RTHN da to nije opcija, jer Vlada ima načina da revitalizuje postojeću i vrati je u državno vlasništvo.
Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo finansija i socijalne zaštite obezbijedili su sredstva za sadašnje poslovanje i opstanak bolnice u Meljinama, dok je za prelazak bolnice u državno vlasništvo i javno zdravstveni sistem potrebno između 10 i 12 miliona eura kazao je on.
Sastanak svih nadležnih ministarstava i institucija u vezi sa bolnicom Meljine zakazan je za utorak, 1. februara u Ministarstvu zdravlja, a kako je istakao Čađenović, imperativ je iznalaženje trajnog rješenja.
Ministarstvo kulture i medija je rješenjem od 20. januara 2022. godine stavilo pod preventivnu zaštitu do utvrđivanja svojstva kulturnog dobra Tradicijsko umijeće svilogojstva i svilarstva istočne obale i zaleđa Jadrana, te je na takav način pozitivno odgovorilo na zahtjev koji su im uputili Muzeji i galerije Konavala.
-Osim što će nam zaštita ovog dobra omogućiti održanje i popularizaciju umijeća svilarstva u Konavlima, vjerujemo da će potaknuti istraživanja kako bi se svilena priča napokon rasplela. Naime, premda većina smatra da je proizvodnja svile bila jedino u Konavlima, svila je bila zastupljena u većem dijelu jadranskog priobalja i zaleđa. No ne svugdje u isto vrijeme i ne uvijek. Opstanak svile na Jadranu zaista je velika i važna tema kojom ćemo se napokon, nadajmo se, početi baviti – kazali su u Muzejima i galerijama Konavala.
Rješenje Ministarstva kulture možete pročitati ovdje, a obrazloženje koje je navedeno u zahtjevu koje je išlo prema krovnom ministarstvu iz konavoskih Muzeja i galerija donosimo u nastavku.
Svilogojstvo i svilarstvo na području Konavala
Na području Konavala u današnje vrijeme održava se proizvodnja svile od dudova svilca lokalnog naziva Držanje bubica. Ta proizvodnja nastavak je tradicijskog oblika uzgoja svilaca i proizvodnje svile koji je u Konavlima poznat stoljećima kao proizvodnja za osobne potrebe. Ista osoba koja je uzgajala dudove svilce proizvodila bi proizvode od svilene pređe što je za djevojke bio obavezni dio pripreme ruha do udaje.
Ne bilježi se uzgoj svilaca u komercijalne svrhe, odnosno plasman svilenih kukuljica predionicama. Krajem 18. i u 19. stoljeću uzgoj svilaca se potiče kao djelatnost po većem dijelu Hrvatske i Boke Kotorske. Tamošnji proizvođaći su plasirali kukuljice predionicama, nosili ih na gušenje u peći te za svoje potrebe ostavljali sebi određenu količinu ako je trebalo.
U to vrijeme Konavle su jedan od najvećih proizvođača ulja, mesa, mlijeka, vina i ostalih poljoprivrednih proizvoda pa potreba za proizvodnjom svile u Konavlima na komercijalnoj razini ne postoji. Nju bilježimo jedino u tada siromašnom Cavtatu i Boki Kotorskoj.
Proizvodnja za osobne potrebe
Međutim, u Konavlima se svila proizvodi čitavo vrijeme za osobne potrebe proizvodnje i ukrašavanja ruha, kao i za kućne potrebe u obitelji, čemu svjedoče arhivski zapisi i zaostali predmeti iz ruha. (Primjerice, najstariji konavoski vezovi poprsnica i orukavlja iz 18. i 19. st koji su nam dostupni su redom izrađeni svilom.)
Svileni konac
Proizvodnja svile koju poznajemo u Konavlima nije jednaka proizvodnji svile koja se spominje u 19. stoljeću u Dubrovniku i okolici, a koja je opskrbljivala predionice. Postojanje svile u Slanome pored Dubrovnika u 18. stoljeću doznajemo putem Ferićeva putopisa. Pretpostavlja se da je tada rasprostranjenost svile bila po cijelom priobalju.
Konavoski fenomen
Konavoska proizvodnja svile je fenomen osobne proizvodnje i velike nematerijalne baštine koja prati proizvodnju a koja se ogleda u vjerovanjima, magijskom i običajnom. Također, u pogledu svilarstva riječ je o tehnologiji koja je jednostavna, prosta i manualna, što je čini izvrsnim edukativnim sredstvom za današnje šire potrebe edukacije i vraćanja izvornome.
Potreba za očuvanjem starih oblika proizvodnje je iznimna zbog sve manjeg broja nositeljica umijeća.
Potreba za zaštitom definira se u dvije faze / djelatnosti: uzgoj svilaca u Konavlima i
konavoska tradicijska proizvodnja svile.
Zašto je potrebna zaštita?
Zaštita dobra potrebna je zbog diferenciranja baštinskog oblika lokalne proizvodnje od proizvodnje u ostatku Hrvatske u pogledu raznovrsne nematerijalne baštine koja se razvila specifično u ovoj tradicijskoj proizvodnji. Zaštita je važna za održanje umijeća budući se radi o tradicionalno nekomercijalnoj djelatnosti. Zaštita pomaže u održanju i prijenosu znanja s starijih svilarica koje su održavale umijeće kao djevojčice na mlade i djecu danas. Održanje će pomoći obnovi i proizvodnji što sličnijih oblika narodne nošnje u folklorne svrhe.
CRO Melges24 Cup, jedriličarski spektakl i jedna od najjačih hrvatskih regata svoju drugu sezonu otvara ovog vikenda u Dubrovniku s čak 13 brodova na kojima će jedriti vrhunska imena hrvatskog jedrenja među kojima su sadašnji i bivši olimpijci, svjetski i europski prvaci, pobjednici brojnih prestižnih regata.
Natjecanje koje je već prozvano jedriličarskom ‘Ligom prvaka’ ove će godine imati ukupno sedam regata koje će se održati u Dubrovniku, Biogradu, Opatiji i Rovinju, Splitu i Zadru koji će biti domaćin prvenstva Hrvatske. Velik broj brodova i vrhunska imena uspješno su pozicionirali Hrvatsku na europskoj i svjetskoj Melges 24 sceni, stoga je međunarodno vodstvo klase odlučilo kako će Rovinj ove godine biti organizator i prve regate European Sailing Series u klasi Melges 24.
‘CRO Melges 24 Cup je po imenima hrvatska Liga prvaka. U klasi jedri krema našeg jedrenja – Šime i Mihovil Fantela, Tonči Stipanović, Ivan Kljaković Gašpić, Karlo Kuret, Enia Ninčević, Marija Anđela De Micheli Vitturi, Tomislav Bašić i brojni drugi jedriličari i jedriličarke koji su obilježili brojne hrvatske i svjetske regate. A posebno smo ponosni što smo u ovaj projekt uspjeli provući velik broj jedriličara iz Corinthian skupine, odnosno posade koje u svojim redovima nemaju jedriličarske profesionalce. Nakon dugo vremena u Hrvatskoj imamo natjecanje po jednakim uvjetima, dakle, isti tip jedrilice tzv. one design, u kojem je u prvi plan stavljena vještina jedriličara. Osim, velikih jedriličarskih imena angažirali smo i najbolje hrvatske suce kako bi CRO Melges 24 Cup postao najbolje od najboljeg u hrvatskom jedrenju’, istaknuo je Filip Jurišić, predsjednik klase HR klase Melges 24, inače uspješan jedriličar u klasi ILCA 7.
Prva regata CRO Melges24 Cup u Dubrovniku jedrit će se 29. i 30. siječnja uz domaćinstvo Jedriličarskog kluba Orsan i partnerstvo specijalne bolnice Medico, Sailing Pointa i One Sailsa, a u planu je šest plovova.
