Vlada: Kina odobrila donaciju od 30.000 doza vakcine

Boka News
-
0
Vlada: Kina odobrila donaciju od 30.000 doza vakcine
Cjepivo/Vakcina – foto REUTERS

Narodna Republika Kina zvanično je odobrila Crnoj Gori donaciju od 30.000 doza Sinofarmove vakcine, koja uskoro treba da stigne u našu zemlju, saopštila je Vlada Crna Gora. Takav način dobijanja vakcine, kako se navodi,, potvrđuje i nepobitan stav crnogorskih vlasti da su direktni bilateralni pregovori države sa proizvođačem, odnosno državom jedini siguran put dobijanja vakcine koji ničim ne smije biti ugrožen.

“Uprkos ograničenosti kapaciteta proizvodnje vakcina u NR Kini i globalno, i relativno malom obimu realizovane vakcinacije u ovoj zemlji u odnosu na brojnost njenog stanovništva, NR Kina odlučila je da, nakon direktnog kontakta od strane naše Vlade, odobri Crnoj Gori navedene količine vakcina. Imajući u vidu spomenutu proizvodnu ograničenost i činjenicu da je više od 40 zemalja zatražilo pristup kineskoj vakcini, sa posebnim zadovoljstvom i zahvalnošću dijelimo sa našom javnošću potvrdu da su kineske vlasti podržale svoje domaće proizvođače da pregovaraju sa našim nadležnim organima o nabavci i da nam odobre navedene količine vakcine, i to u formi donacije”, kazali su iz Vlade.

Navelis u da dva ključna elementa uspjeha kineske države u borbi protiv koronavirusa su preduzimanje efikasnih mjera za prevenciju i kontrolu širenja virusa, kao i jačanje međunarodne saradnje, a posebno one u oblasti vakcina.

Istraživanje i razvoj vakcina u Kini bilježe značajan napredak, dodaje se, a započeta je vakcinacija prioritetnih grupa koje su nosioci borbe protiv pandemije.

“Pošto svjedočimo veliku potrebu brojnih zemalja svijeta za vakcinom, naročito nas raduje što NR Kina podržava koncept Zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva i uključuje se u međunarodnu saradnju na različite načine. Kineske kompanije sa partnerima iz više od 10 zemalja sprovode zajedničko istraživanje i razvoj vakcina. NR Kina uzela je učešće u COVAX inicijativi Svjetske zdravstvene organizacije i obezbijediće 10 miliona doza vakcina ovom mehanizmu. NR Kina, takođe, obezbjeđuje izvoz vakcina u zemlje koje se nalaze u stanju hitne potrebe i koje su odobrile hitnu upotrebu istih”, navode iz Vlade.

Takva situacija, kako je saopšteno, potvrđuje najavu kineskog predsjednika Si Đinpinga da će kineska vakcina protiv COVID-19 postati globalni javni proizvod i kineski diprinos osiguranju pristupačnosti i dostupnosti vakcina zemljama u razvoju.

“Donacija NR Kine Crnoj Gori i naš međusobni odnos od početka aktuelne pandemije, još jedna je potvrda i znak dodatnog jačanja tradicionalnog prijateljstva naših dviju zemalja i naroda. Vlada Crne Gore izražava veliku zahvalnost Vladi NR Kine i njenim državnim liderima i duboko vjeruje da su međunarodna saradnja i solidarnost koje Kina pokazuje jedini put ka uspješnom okončanju pandemije”, saopštila je Vlada.

Budva – Tim za zaštitu i spašavanje upozorio na moguće širenje virusa

Boka News
-
2
Budva – Tim za zaštitu i spašavanje upozorio na moguće širenje virusa
Budva corona – foto-Boka News

Tim za zaštitu i spašavanje Opštine Budva danas je saopštio da još postoji potencijalna ugroženost od širenja koronavirusa, te da zato konstantno prate situaciju i preduzimaju sve moguće i neophodne mjere u cilju povećanja preventivnih aktivnosti na teritoriji Opštine.

S tim u vezi, Tim je dao sljedeće preporuke:

  • Potrebno je da se građani i svi ostali subjekti zaštite i spašavanja i dalje u potpunosti pridržavaju svih privremenih mjera protiv širenja koronavirusa iz naredbi Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje vezano za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje, unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja koronavirusa.
  • U prodajnim objektima (hipermarketi, supermarketi i marketi) se ne poštuju u određenoj mjeri propisane epidemiološke mjere (nošenje maski, držanje distance, prekoračenje maksimalnog broja potrošača u prodajnom objektu).
    Obaveza odgovornih lica u trgovinskim objektima je da na ulazu u prodajnim objektima istaknu obavještenje o maksimalnom broju lica koja se u tom objektu mogu istovremeno nalaziti i da organizuju sprovođenje sledećih mjera:
    – odrede odgovorno lice sa istaknutim imenom i prezimenom, brojem telefona koje će se starati o sprovođenju epidemioloških mjera,
    – maksimalna gustina potrošača: jedan na 10 kvadratnih metara,
    – obezbijede rastojanje od najmanje dva metra između potrošača,
    – obezbijede sredstva za dezinfekciju ruku potrošača na ulazu i izlazu u objekat,
    – obavezno nošenje zaštitne maske za zaposlene i potrošače.
  • U cilju suzbijanja širenja novonastalog koronavirusa, radnici i druge osobe angažovane na gradilištima su u obavezi da koriste adekvatne zaštitne maske i drugu opremu, čije korišćenje ima za cilj da spriječi širenje virusa, da poštuju propisane mjere socijalne distance i instrukcije koje su izdali Ministarstvo zdravlja, IZJCG i Tim za zaštitu i spašavanje Opštine Budva. Takođe, obavezni su da prilikom boravka na mjestima na kojima dolaze u kontaktu sa građanima koriste maske i druga zaštitna sredstva koja su propisana od strane nadležnih institucija i tijela.
  • Od građana se posebno očekuje da budu društveno odgovorni i da maksimalno poštuju sve preporuke vezano za boravak u svojim domaćinstvima, zabrane okupljanja, posjeta, putovanja i druge mjere u skladu sa naredbama i preporukama Ministarstva zdravlja i ostalih nadležnih subjekata. Takođe treba izbjegavati gužve i okupljanje na ograničenom prostoru, primjenjivati rigorozne mjere higijene i u svemu doprinijeti borbi protiv daljeg širenja, suzbijanja i sprečavanja prenošenja koronavirusa.
  • Preporuka je da građani konstantno prate sredstva javnog informisanja i naredbe, preporuke, saopštenja nadležnih organa i službi i da postupaju po istima.
  • Svi subjekti zaštite i spašavanja na lokalnom nivou preduzimaju maksimalne mjere iz svoje nadležnosti, koje će se redovno i blagovremeno objavljivati na javnom lokalnom servisu i koje građani u potpunosti treba da poštuju.
  • Nadležni inspekcijski organi dužni su da prate postupanje po naloženim naredbama/mjerama, a svaki oblik nepostupanja po mjerama Ministarstva zdravlja i IZJCG podliježe krivičnoj odgovornosti, u skladu sa Krivičnim zakonikom Crne Gore.

Obilježene granice na moru rezervata prirode “Tivatska solila”

Boka News
-
1
Obilježene granice na moru rezervata prirode “Tivatska solila”
Obiljezavanje_granice_rezervata_prirode Solila

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore izvršilo je postavljanje crveno-bijelih bova u cilju obilježavanja granice Posebnog rezervata prirode “Tivatska solila” na moru, a koja nije jasno prepoznatljiva na terenu jer je glavni morski nasip nekadašnje solane, koji predstavlja granicu rezervata, danas ispod nivoa mora.

Takođe, kako je područje Tivatskih solila Pravilnikom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede utvrđeno kao ribolovni zabran, odnosno zaštićeno ribolovno područje u kojem je, u skladu sa Zakonom o morskom ribarstvu i marikulturi zabranjena svaka vrsta ribolova, izvršeno je i postavljanje tabli sa natpisom ”RIBOLOVNI ZABRAN” radi obavještavanja svih koji uplovljavaju barkama i vrše ribolov unutar granica Posebnog rezervata prirode “Tivatska solila”.

Obiljezavanje_granice_rezervata_prirode Solila

U cilju potpune zaštite ribolovnih zabrana na lokacijama Široka rijeka i Solila, republička ribarska inspekcija i drugi nadležni organi vrše redovnu kontrolu ovog područja.

Podsjećamo, Solila su 2008. godine proglašena Posebnim rezervatom prirode a u skladu sa čanom 23 Zakona o zaštiti prirode “posebni rezervat prirode je područje kopna i mora od naročitog značaja zbog jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti prirodnih vrijednosti, a koje obuhvata stanište ugrožene divlje vrste biljaka, životinja i gljiva, u kojem čovjek živi usklađeno sa prirodom i koje se štiti radi očuvanja prirodnih uslova i vrijednosti. U posebnom rezervatu prirode zabranjeno je vršiti radnje i aktivnosti i obavljati djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen zaštićenim područjem, a mogu se vršiti posjete radi praćenja stanja prirode, obrazovanja i turizma na osnovu odobrenja upravljača pod uslovom da se ne uznemiravaju populacije divljih vrsta životinja i ne narušavaju staništa divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva”.

Dubrovnik – Iako su bili najavljeni za mart, ništa od kruzera do maja!

Boka News
-
0
Dubrovnik – Iako su bili najavljeni za mart, ništa od kruzera do maja!
Dubrovnik
Dubrovnik – foto Boka News

Zbog još uvijek zabrinjavajuće epidemiološke situacije sa koronavirusom i ovogodišnja, predstojeća turistička sezona puna je neizvjesnosti. To se još izražajnije osjeća u prometno izoliranom Dubrovniku koji je avio i kruzing destinacija, a upravo su ti segmenti najpogođeniji pandemijom. Iako se još lani najjavljivalo kako se povratak kruzera u Dubrovnik očekuje u martu ove godine to se ipak neće dogoditi prije maja; piše Dubrovački Vjesnik. Naime, direktor Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo naglašava kako trenutačno imaju oko 330 najavljenih ticanja no da kruzing- kompanije zbog pandemije mogu dolazak brodovaz bez troškova otkazati u zadnji trenutak.

-Većina kompanija neće krenuti prije 1. maja, a uplovljavanja većih kruzera ne očekujemo prije 1. juna iako je moguće da se ranije dogodi uplovljavanje manjih putničkih brodova. Pratimo situaciju na emitivnim tržištima, posebno u Velikoj Britaniji i SAD-u, gdje je i procijepljenost dosta velika. Mislimo da je cijepljenje ključno, a već znamo da su neke kompanije najavile da će to biti glavni uvjet ukrcaja na kruzer. Svi težimo otvaranju tržištae, ali očekujemo da će se s približavanjem zakazanih termina oni otkazivati. Pretprošle godine je bilo oko 800 tisuća, lani je bilo manje od 30 tisuća, a ove godine 330 ticanja znači oko 600 tisuća putnika. Ako bude i pola, bit ćemo sretni. Sve govorim temeljem kapaciteta brodova, iako je tu i činjenica da mnogi kruzeri dio kapaciteta moraju ostaviti slobodnim za slučaj ako dođe do zaraze – kaže Pezo te dodaje kako je prije početka cijepljenja bilo je ideja da se boravak gostiju na kruzerima maksimalno organizira a u destinaciji ‘zatvori’ tako da putnici imaju autobuse i restorane u kojima bi bili samo oni.

– Mi nismo imali te zahtjeve, iako ih moramo osigurati ako ih kompanije zatraže. Ali, sve otpada ako gosti budu cijepljeni. Vrlo važno je da i mi imamo dobru epidemiološku situaciju. Lani se vidjelo da su sva odredišta sjeverno od Makarske imala skoro izvrsnu sezonu. Zaboravljamo i na kriterij od 50 zaraženih tjedno na 100 tisuća stanovnika, što za našu županiju znači 60 zaraženih tjedno. Još smo daleko od toga i kriterija zelene regije. Znači, preduvjet su cijepljenje naših ljudi. Procijepljenost bi značila oporavak, ali se na rezultate iz 2019. vjerojatno nećemo vratiti ove nego slijedeće godine- ističe Pezo.

Nemogućnost prognoziranja za ovu sezonu ističe i direktor županijske Turističke zajednice Vladimir Bakić.

– I ovu će godinu obilježiti protuepidemijske mjere i restrikcije turističkih putovanja. Nažalost su nam očekivanje glede procijepljenosti stanovništva u Hrvatskoj i EU lošija od očekivanih, što pomiče početak turističke sezone prema ljetu. Nadamo se da barem taj dio sezone neće biti ugrožen. No, očekujemo da bi uz bolju procijepljenost, u jesenskom dijelu imali nešto duži period posezone nego lani. Sve u svemu, uz rezerve za ukupnu situaciju, blagi je optimizam i svi očekujemo kako će se epidemiološke mjere reflektirati na europsko područje – kaže Bakić, dok iz TZ Gada Dubrovnika naglašavaju da se intenzivniji turistički promet očekuje u lipnju, a uz pozitivnu epidemilološku situaciju kod nas i u emitivnim zemljama i prije.

– Ako se situacija stabilizira, očekujemo uspješan drugi dio sezone. Intenzivno radimo na promociji i vidljivosti Dubrovnika na emitivnim tržištima uz isticanje prepoznate sigurnosti destinacije. Na tome smo i lani temeljili promociju. Trenutačno je važna fleksibilnost uz razvoj epidemiološke situacije i uspostavu letova, a bitno je promptno reagirati i plasirati već pripremljene kampanje na pojedina tržišta, pa i domaće na kojem smo uoči pandemije ostvarili izvrsne rezultate. Prema podacima Zračne luke Dubrovnik, još nisu najavljene ili potvrđene nove rute, ali su potvrđene sve prošlogodišnje te se ljeti očekuje 30- 35 posto letova iz 2019. u periodu od lipnja do rujna. Promet kruzera se ne očekuje prije lipnja, do kada ni većina avioprijevoznika neće pokrenuti svoje letove. Direktna linija sa SAD-om se za sada neće uspostavljati, iako na tom za nas vrlo važnom tržištu, još od siječnja provodimo marketinške kampanje – ističu iz gradske TZ.

Podsjećaju da je, prema sustavu e-Visitor u Dubrovniku 2018. zabilježeno 1.272.346 dolazaka i ostvareno 4.140.142 noćenja dok je 2019. bilo 1.444.762 dolazaka i 4.377.763 noćenja, a lani samo 222.308 dolazaka te ostvareno 823.023 noćenja.

/A. Kalajdžić/

U sezonu se ne srlja bez ideje i plana

Boka News
-
0
U sezonu se ne srlja bez ideje i plana
Luka Zelenika – foto rtcg

Prethodna Vlada markirala je turizam kao prioritetnu granu razvoja, ali ništa nije uradila da tako bude, a ova nova je ocijenila da joj turizam nije prioritetan, konstatuje Goran Čolović, član IO „Udruženja turističkih agencija Herceg Novog” i vlasnik Agencije „Gorbis”, specijalizovane za kruzing turizam.

On smatra da je izostala priprema za turističku sezonu u uslovima pandemije.

-Država nije uspostavila protokole, što je nedopustivo. Isto mislim i za opštine, jer se čitavo vrijeme postavljaju stvari kao da se opštine nalaze u Francuskoj, a ne u Crnoj Gori. Izostaje koordinacija s vrha ka dnu, a lokalne uprave se često ponašaju kao da su svijet za sebe. Treba pojačati predsezonu i postsezonu. Herceg Novi je za to dušu dao. Sve postoji, ali stiče se utisak da se ne žele iskoristiti kapaciteti, kazao je Čolović.

Ističe da se ljubav prema gradu može mjeriti samo i isključivo doprinosom i ulaganjima, a ne pripadnošću partiji.

Pješačenje, šetnja obalom ili zaleđem karte su na koje u predsezoni i postsezoni treba računati, ali bez prodaje takvih i sličnih atanžmana neće biti pomaka.

-Imamo preživljavanje u privatnom smještaju, dok su turističke organizacije postale rashodovne organizacije. Ako nema takse, nikome ništa. A zbog čega one ne stvore nešto? Zašto ne stvore dohodak- pita Čolović.

Ponovni ulazak kruzera u Boku očekuje 2022.godine, ukoliko Boka bude spremna za njih, odnosno ukoliko se država i opštine ne budu ponašale kao zasebni entiteti.

Smatra da je potrebno izračunati i štetu i korist od kruzing turizma i jasno sagledati sopstvenu krivicu, recimo u nepropisno postavljenom radarskom sistemu, kao i u izostanku sistema praćenja ispuštanja otpadnih voda sa kruzera.

-Dakle, mi smo krivi. Luka Zelenika je školski primjer nebrige od Opštine do države. Ulazak u luku je katastrofalan, umjesto da imamo krasno šetalište ispred starih željezničkih kuća. Ružna slika je do Opštine, a do države je da Minstarstvo saobraćaja već pet godina ne daje Luci Zelenika sertifikat o sigurnosti. Ma niko iz grada neće da se bori, to je ono što frustrira. Ako želimo da zaštitimo kulturnu baštinu, onda se moraju postaviti stvari na takav način da se velikim kruzerima dozvoli uplovljavanje do Bijele, a u ostatak zaliva puštati luksuzne brodove sa po 600 putnika i velike jahte. Od takve vrste kruzinga dobit bi imali svi gradovi, pride se dobije besplatan marketing, kazao je Čolović. Mjere pomoći branši kojoj pripada ocjenjuje još apsurdnijim, jer od minimalca se ne živi, ako su dažbine nepromijenjene.

Turistima ponuditi boravak van gradskog jezgra

Mountain bike dan na Orjenu

Predsjednik „Udruženja turističkih agencija Herceg Novog” Ilija Budeč, turistički poslenik koji je u nekoliko navrata ponio titulu najboljeg u doba bivše Jugoslavije, smatra da bi se 2023. mogla smatrati godinom u kojoj bi turizam mogao normalno funkcionisati.

Naglašava da pandemiju može obuzdati samo vakcinacija, a racionalne zdravstvene mjere uz nove ponude prilagođene novonastaloj situaciji mogle bi doprinijeti konkurentnosti.

-Turisti je potrebno ponuditi boravak van gradskog jezgra, u našim selima po obroncima Orjena. Svako domaćinstvo može postati mjesto prijema, a otvoreni prostori pijace domaćih proizvoda i suvenira. Neophodno je uraditi vodič sa markiranim stazama na Orjenu, kao i onaj sa ljekovitim biljem. Boka se mora predstavljati tržištu kao cjelina, a Herceg Novi mora dobiti gradske hotele i insistirati na kongresnom turizmu, smatra Budeč. Poručuje da u doba pandemije država mora pomoći svima od izdavalaca privatnog smještaja, vodiča, ugostitelja do turističkih agencija i hotelijera i to novčano, poreskim olakšicama i snižavanjem dažbina do normalizacije poslovanja.

/K.M./

Crna Gora za šest godina uvezla 54 miliona eura vode

Boka News
-
0
Crna Gora za šest godina uvezla 54 miliona eura vode

I pored činjenice da Crna Gora ima izvore koji su po kvalitetu vode u samom vrhu u Evropi, naša država je za šest godina uvezla 54 miliona eura vode. Ubjedljivo najviše vode uvezeno je iz Srbije. Samo 2020. godine iz Srbije smo uvezli 1,6 miliona eura negazirane i 4,1 miliona eura gazirane vode, pišu Dnevne novine.

Kako su kazali Dnevnim novinama u Zavodu za statistiku Crne Gore (Monstat), u 2020. godini uvezeno je 8.930 tona negazirane vode i uvoz je manji za 5.730 tona (39,1 odsto), odnosno za 1,2 miliona eura (38,9 odsto) u odnosu na 2019. godinu.

“Istovremeno, zabilježen je pad uvoza gazirane vode za 12.332 tone (39,4 odsto), odnosno za 3,3 miliona eura (42,8 odsto)”, istakli su u Monstatu.

Trenutno u Crnoj Gori radi sedam fabrika za flaširanje vode, te bi naša država mogla biti značajan izvoznik ovog resursa.

“S obzirom da je danas u svijetu sve veća nestašica vode, Crna Gora se javlja kao potecijalno veoma značajan izvoznik vode za piće, gledajući sa aspekta količina i kvaliteta voda. I pored značajnog potencijala karstnih izdanskih voda, samo određen broj izvora ispunio je zahtjeve u pogledu mogućnosti korišćenja vode putem flaširanja kao stone vode”, objasnili su u Monstatu.

Da je voda veliki potencijal Crne Gore potvrđuje za Dnevne novine i Zoran Rakočević, vlasnik izvorišta “Rajsko vrelo” Drijenak, nadomak Kolašina.

“Po bogatstvu vode za piće mi smo među prvim zemljama u Evropi. To je izuzetan potencijal mogućnosti izvoza na inostrano tržište. Prema mom mišljenju, Crne Gora bi mogla da izvozi od 350 do 400 miliona litara vode godišnje na strano tržište. To bi, po državu, bila najisplativija djelatnost jer ne treba zaboraviti da je oblast pakovanja voda jedina u kojoj je sirovina besplatna”, istakao je on.

Prema njegovim riječima, u regionu, a pogotovo u razvijenim evropskim državama, bolje su iskorišćeni vodni resursi.

“Brojni proizvođači su bili prinuđeni da se udružuju, te su tako i nastali veliki sistemi i konzorcijumi koji dominiraju na evropskim i vanevropskim tržištima. Crna Gora nažalost nije u tom pogledu pokazala odgovornu ozbiljnost, nije se dovoljno posvetila tom pitanju tako da postojeće punionice vode kod nas rade uglavnom odvojeno, svaka za sebe i planskog nastupanja ni u zemlji ni van nje nema”, objasnio je Rakočević.

Prazna Barcelona čeka turiste i bolje dane

Boka News
-
0
Prazna Barcelona čeka turiste i bolje dane
Barselona covid 19 – foto EPA

Katalonija, koja je u srijedu premašila 500.000 oboljelih od koronavirusa, nastavlja držati vrata zatvorena turistima, što ugrožava poslovanje hiljadama kompanija u toj autonomnoj pokrajini na sjeveroistoku Španjolske.

Od dva termirala zračne luke El Prat u Barceloni i dalje je otvoren samo jedan, no i njegovi hodnici su pusti.

“Nema nikoga. Sada prema gradu vozimo svakih 17 minuta, a ranije smo vozili svakih pet minuta”, kaže vozačica autobusa. Nakon što je ušlo troje putnika autobus odlazi prema gradu.

Na terminalu su neke trgovine zatvorene, ali ne i ona nogometnog kluba Barcelone, čije su zvijezde poput Lionela Messija poznate diljem svijeta.

“Otvoreni smo jer je nogometni klub simbol grada”, govori mlada prodavačica u praznoj trgovini. Njome dnevno prođe 140 ljudi, a tokom ljeta ih je 3.000 razgledalo dresove, lopte, šalove i druge suvenire. Turistima su dolasci u Španjolsku, a time i u Kataloniju, zabranjeni pa uglavnom dolaze poslovni ljudi. Stižu li iz inozemstva moraju pokazati negativan rezultat testa na koronavirus.

U Barcelonu stoga većinom slijeću avioni iz španjolskih gradova, premda u Kataloniju ne smiju dolaziti ni turisti iz ostatka Španjolske. Dopušten je dolazak zbog posla ili hitnih slučajeva, što je potrebno potkrijepiti potvrdom u slučaju policijske provjere. Takve kontrole nisu česte, no malo tko želi riskirati novčanu kaznu ili prisilni povratak doma.

U zadnja 24 sata poletjela su iz Barcelone samo tri aviona, prema Parizu, Ibizi i Madridu.

“Neki moji kolege su privremeno otpušteni jer nema kupaca, no dobivaju novac sa zavoda za zapošljavanje. Ja ne strahujem za sebe jer ne vjerujem da će zatvoriti ovu trgovinu čak ni ako se nastavi ovakva sitacija”, kaže prodavačica u Barceloninoj klupskoj trgovini na terminalu T1.

U Kataloniji živi 7,5 miliona stanovnika od kojih se u proteklih godinu dana 551.943 inficiralo koronavirusom, izvijestilo je u srijedu španjolsko ministarstvo zdravstva. Preminulo je gotovo 10.000 osoba.

Ugostitelji nade polažu u uskrsne blagdane i ljeto 

“Ljudi su zabrinuti pa manje izlaze”, kaže Pablo, konobar u restoranu pored gradske plaže Barceloneta u kojemu da ručak, koji uključuje predjelo, glavno jelo, desert i piće, stoji 11,50 eura. “Jučer sam najviše prodao, šest takvih ručkova. Prije pandemije sam ih prodavao dnevno 16 ili 17. Sada ima dana da ne prodam niti jedan”, dodaje.

Vjetar povija palme na šetalištu uz more gdje trče lokalni rekreativci. Na pješčanoj plaži samo poneki zaljubljeni par. Barcelona, atraktivna tijekom čitave godine i navikla na vrevu turista, posebno osjeća izostanak posjetitelja. Suvenirnice zjape prazne.

Španjolsku je prošle godine do listopada posjetilo 18,3 milijuna stranih turista, dok ih je godinu dana ranije došlo rekordnih 79,2 milijuna, posljednji je podatak španjolskog instituta za statistiku. Zbog nedostatka gostiju čak i klub Barcelona ne organizira obilazak stadiona Camp Nou te drži zatvoren tamošnji muzej, inače jedan od najposjećenijih u čitavoj Španjolskoj.

“Još uvijek ne znamo kakve će biti sanitarne mjere za uskrsne blagdane kada obično dolaze gosti, no nadamo se da bi na ljeto ponovno mogli otvoriti granice”, kaže konobar Pablo koji u 17 sati mora zaključati lokal. Do prije dva tjedna svi kafići i restorani bili su zatvoreni pa je, kaže, sretan što može barem do popodne posluživati klijente.

Čim se spusti mrak prolaznici, lica prekrivenih maskama, iščeznu sa šetališta La Rambla. Ondje je prije pandemije odjekivao žamor prodavača, turista i šetača. Pod uličnim svjetiljkama ostaju tek zaključani kiosci i štandovi s cvijećem. Tek poneki ulični prodavač limenki piva nada se prolasku mlađih osoba. Besposleni taksisti kruže u potrazi za klijentima.

“Gosti su nam uglavnom ljudi koji traže u Barceloni posao”, kaže recepcionar malog hotela koji je spustio cijenu noćenja na 25 eura. “Izvuklo nas je Valentinovo prošli vikend”, dodaje smijući se.

Brojni veliki hoteli diljem Barcelone zatvoreni su jer im se ne isplati raditi u ovakvim okolnostima, dok deseci hostela ne rade zbog zahtjevnih sanitarnih mjera.

Ispred gotičke katedrale, u srcu grada, postariji ulični svirač pjeva uz gitaru sjetne stihove. Kaže da ne svira toliko zbog novca, nego zbog ljudi na trgu, koji sjednu u blizini nakratko uživati u glazbi. “Na trenutak im pomažem da zaborave stvarnost”, kaže.

Dr Đorđević traži dva miliona eura od Instituta Igalo

Boka News
-
0
Dr Đorđević traži dva miliona eura od Instituta Igalo
Igalo institut foto S.K

Nedugo nakon što je postala pravosnažna presuda kojom je dr Borku Đorđeviću i Mediteranskom hirurškom centru za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju (MHC) naloženo da isele iz prostorija Instituta ,,Dr Simo Milošević“, dr Đorđević je podnio tužbu tražeći Institutu dva miliona eura.

Tužba 

U tužbi navodi da je riječ o nezakonitoj odluci protiv koje je podnio reviziju Vrhovnom sudu, najavljujući da će u slučaju odbijanja pravdu tražiti i u Strazburu. Sud ga je obavezao da vrati poslovni prostor od 1,4 hiljada kvadrata, pa u novoj tužbi tvrdi da je prema ugovoru o osnivanju zajedničkog društva MHC osnivački ulog kompanije Atalanta, čiji je udio kasnije otkupio, bila adaptacija i opremanje poslovnog prostora vrijednosti preko dva miliona eura. Dr Đorđević tvrdi da je nemoguće da iznese svoj ulog, jer je oprema inkorporirana u poslovni prostor čije je odvajanje faktički nemoguće bez oštećenja koja bi dovela do neupotrebljivosti opreme, zbog čega tužbom traži da mu Institut isplati ta dva miliona.

Iako je privremenom mjerom dr Đorđević tražio da se obustavi prinudno izvršenje presude o iseljenju, sutkinja Privrednog suda Milica Vlahović je odbila taj prijedlog, navodeći da se mjerom ne može uticati na zabranu pokretanja bilo kog zakonski utvrđenog postupka. Privremenom mjerom bi se moglo tražiti obezbjeđenje potraživanja uz uslov postojanja veze između sadržine same mjere i tužbenog zahtjeva, što, kako se navodi, ovdje nije slučaj.

Protivtužba

Iz Instituta navode da osnivački ulog Atalante nije bila rekonstrukcija ni adaptacija niti su za to imali ovlašćenje. Tvrde da su oni opremili bolničke sobe i kompletan operativni blok, dok je Atalanta imala obavezu da unese medicinsku opremu za obavljanje plastične i rekonstruktivne hirurgije. Ugovorom je, kako tvrde, bila definisana sanacija prostora, pa je Institut uradio spoljnu, a Atalanta sanaciju unutrašnjeg dijela MHC, ali, kako navode, ta su ulaganja bez značaja za uloge osnivača. Tvrde da je jedino pravo dr Đorđevića da prilikom iseljenja iznese opremu koju je unio kao osnivački ulog, ukazujući da nije od značaja da li će pri tome doći do oštećenja, jer je toga trebalo da bude svjestan prilikom zaključenja ugovora.

Ukazuju da je MHC prestao da postoji 2016. godine istekom roka na koji je zaključen ugovor o osnivanju, ali je dr Đorđević i nakon toga nastavio da koristi poslovni prostor, iako je momentom prestanka ugovora morao da ga vrati. Zbog toga su pokrenuli protivtužbu zbog zadržavanja prostora tražeći izgubljenu dobit koju su mogli ostvariti u periodu od tri godine. Traže da vještak ekonomske struke utvrdi o kom je iznosu riječ, imajući u vidu da se cijena medicinske usluge u Institutu kreće od 55 do 104 eura dnevno po osobi, te da, kako navode, potražnja prevazilazi njihove kapacitete. Osim toga, traže i zakupninu za period nakon isteka ugovora i nadoknadu troškova struje i vode.

Ugovor o osnivanju MHC 1992. godine su zaključili Institut sa 40 i kompanija Atalanta sa 60 odsto udjela u vlasništvu, koji je kasnije otkupio dr Đorđević. Prvobitno potpisan na deset godina, ugovor je kasnije produžen na još 15. Nakon isteka 2016, Institut nije imao namjeru da ga produži, a dr Đorđević da iseli iz prostorija, zbog čega je sudski traženo iseljenje. Prvu presudu Privrednog suda o iseljenju Apelacioni je ukinuo i postupak vratio na početak, dok je drugu potvrdio.

/Maja Leković/

Split: Razvija se projekt izgradnje brodova na struju

Boka News
-
0
Split: Razvija se projekt izgradnje brodova na struju
Na slici zgrada Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu.foto FaH/ Veljko MARTINOVIĆ

U vijećnici splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u srijedu je svečano potpisan sporazum o suradnji na razvoju projekta za gradnju putničkih brodova na električnu energiju.

Cilj potpisivanja tog sporazuma, kako je objasnio dekan FESB-a Srđan Podrug, jest formiranje istraživačko-gospodarske jezgre s tim fakultetom i Jadroplovom na čelu koja bi dala poticaj i provela izgradnju putničkih brodova s nultom emisijom stakleničkih plinova, koji bi bili pogonjeni električnom energijom iz baterijskih izvora.

Sporazum bi trebao potaknuti razvoj gospodarstva u Splitu i Republici Hrvatskoj prateći trendove u primjeni zelene energije i zaštiti okoliša.

“Projektom bi se izgradili putnički brodovi pogodni za korištenje u jadranskom priobalju omogućavajući kvalitetnije i efikasnije povezivanje otoka s kopnom, uz smanjene troškove energije. Ujedno, projekt je koncipiran tako da potakne i nove infrastrukturne investicije pogodne za financiranje iz fondova Europske unije”, dodao je Podrug.

Projektant Predrag Čudina podsjetio je da je cilj prema smjernicama Europske unije do 2050. godine osigurati pomorski prijevoz uz nultu emisiju stakleničkih plinova. Dodao je kako riječ o pet projekata za tri Ro-Ro i dva putnička broda koji bi na električni pogon mogli prevoziti od 104 do 1200 putnika.

“Električni se pogon za putničke brodove pokazao najboljim, zbog čega smo napravili pet konceptualnih projekata za brodove koji će zadovoljiti sve potrebe. Uz to, električni pogon u potpunosti ispunjava zadani cilj nulte emisije stakleničkih plinova”, rekao je Čudina i dodao da bi brodovi imali Li-ionske akumulatore.

“Kada dodamo cijenu električne energije, koje je tri puta niža od dizelskoga goriva, vjerujemo da ćemo ovom idejom privući ostale zainteresirane kompanije kako bi se projekt razvio i naposljetku takvi brodovi gradili i eksploatirali”, istaknuo je Čudina.

“Postoji ideja da Split do 2030. godine bude grad blizu ili čak grad nulte emisije stakleničkih plinova”, rekao je novinarima predsjednik Jadroplova Branimir Kovačić i dodao kako su projekti vrlo jednostavni s obzirom na to da imaju europske smjernice po kojima bi do 2050. godine trebali ploviti brodovi koji ne emitiraju štetne plinove.

“Da bi Split do 2030. godine postao grad blizu ili čak grad nulte emisije stakleničkih plinova, moraju se napraviti novi brodovi koji bi mogli biti pogonjeni električnom energijom”, istaknuo je Kovačić i dodao da se električni pogon može primijeniti na brodovima koji nemaju predugu plovidbu.

Vratimo pokradene kamene parapete – ishodi ankete

Boka News
-
6
Vratimo pokradene kamene parapete – ishodi ankete

Poštovani čitaoci, zahvaljujemo vam na velikom odazivu, aktivnom učešću i poslatim fotografijama u anketi Vratimo pokradene kamene parapete koju je sproveo naš portal.

Rezultati pokazuju da se za devastaciju i sadašnji izgled kamenih parapeta: nesavjesni građani smatraju odgovornim 30%, lokalna vlast 5%, a da zajedničku odgovornost za ovakvo stanje snose i neodgovorni građani i lokalna vlast, smatra najveći broj čitalaca, 65%.

Što se tiče načina na koji bi se mogla suzbiti krađa kamena sa parapeta, 29% čitalaca smatra poboljšanjem rasvjete, 47% postavljanjem kamera, a 52% čestom kontrolom inspekcijskih organa.

Na pitanje: “Možete li navesti primjer devastacije kamenih parapeta u vašoj opštini?“ dobili smo više interesantnih odgovora, koji ukazuju na činjenicu da je ovaj problem jako izražen kako u Boki Kotorskoj tako i njenom zaleđu.

Parapeti Kotor – Njeguši – foto čitaoci

Tako su, osim na putu Kotor-Tivat, navedeni primjeri krađe kamena s parapeta i na putu od Risna prema Ledenicama, zatim u Dobroti, na putu Kotor – Njeguši, Troica -Vrmac, kroz Donji Grbalj, ili kako javljaju čitaoci:

„Od Đenovića do Bijele možete vidjeti srušene parapete koje niko nije otuđio, jednostavno su ih srušili ugostitelji jer su smetali za prilaz njihovim ugostiteljskim terasama ili zakupljenim plažama!

Đenovići – foto čitaoci

Na pitanje: „Da li ste se obraćali nadležnima zbog krađe kamena?“ samo  20% čitalaca je odgovorilo potvrdno.

Popunjavanjem ankete doprinjeli ste da naš medij zajedno sa vama pokuša uticati na lokalnu vlast i nadležne državne organe da se detaljnije pozabave ovim pitanjem.

Parapeti Tivat – Kotor – foto čitaoci

Naši novinari trenutno rade na prikupljanju dodatnog materijala i odgovora na pitanja upućenih nadležnim opštinskim organima, kao i JP Morskom dobru koje je nadležno u zoni morskog dobra za očuvanje i održavanje kamenih parapeta.

Podržavajući angažovano novinarstvo, vjerujemo da će rezultati ankete kao i završni članak koji planiramo objaviti u skorije vrijeme, ponovo učiniti ovu temu aktuelnom, pomoći podizanju svijesti i odgovornosti građana, kao i rješenju ovog dugogodišnjeg problema.

Podsjetimo,  osim što su dio autentične graditeljske baštine, kameni parapeti duž puteva kroz Boku Kotorsku i širom Crne Gore, predstavljaju sigurnosne branike koji već dugi niz godina nestaju usljed krađe kamenih ploča. Devastacija je posebno uočljiva  na putu  od Tivta do Kotora koji vodi preko Lepetana i Veriga.

Krađe se često dešavaju pod okriljem noći, pa kamen koji je decenijama odolijevao moru, soli i zubu vremena, odnose pojedinci kako bi uljepšali svoje fasade, ograde, đardine. Ponekad kamene ploče završe i u moru pod naletom vandala, kao što je slučaj na vrhu Veriga.

Mnoge parapete širom Boke Kotorske je saniralo JP Morsko dobro, ali problem nije riješen.

1...2.2142.2152.216...4.540Stranica 2.215 od ukupno 4.540