Croatia Airlines otkazala je letove na linijama između Osijeka i Splita, Osijeka i Dubrovnika te Zagreba i Brača do druge polovine travnja.
“S obzirom na to da se radi o PSO linijama, na kojima, podsjećamo, Republika Hrvatska nadoknađuje razliku između ostvarenih prihoda i direktnih troškova letenja, nije jasno zbog čega je nacionalni avioprijevoznik otkazao već najavljene letove”, piše portal Croatian Aviation.
Croatia Airlines nudila je letove nedjeljom na liniji Split – Osijek – Split počevši od ove nedjelje, 28. ožujka, no prve dvije najavljene rotacije su otkazane. Trenutno prvi direktni let na ovoj liniji u ponudi je za 11. april, no moguće je da će kompanija i taj let otkazati.
Linija Dubrovnik – Osijek – Dubrovnik trebala je krenuti s prometovanjem danas, (29. ožujka), no i taj je let otkazan, kao i ostali letovi ponedjeljkom do 19. aprila.
Sezonska linija Zagreb – Brač – Zagreb po PSO programu trebala bi prometovati dva puta tjedno, no kompanija je otkazala letove utorkom do svibnja, a otkazani su i planirani letovi subotom do 24. aprila čime očito neće biti zadovoljen minimalno propisani broj dostupnih sjedala na liniji u ovoj godini, piše portal.
Stroge mjere zatvaranja u Engleskoj ukinute su u ponedjeljak i stanovnicima je sada dopušteno sastajati se vani u skupinama od šest osoba prvi put u gotovo tri mjeseca, iako je premijer Boris Johnson upozorio na oprez zbog porasta broja slučajeva koronavirusa u Europi.
Johnson, koji je 4. januara uveo treće nacionalno zatvaranje, rekao je da planira ukidati ograničenja “oprezno i nepovratno” uz pomoć brzog procjepljivanja stanovništva protiv Covida-19. To je u suprotnosti sa situacijom u većem dijelu Europe, gdje se zemlje, među kojima Njemačka i Francuska, nose s trećim valom zaraze Covidom-19 i hospitalizacijama.
Johnson je također upozorio da varijante koronavirusa predstavljaju rizik za britansko procjepljivanje, koje je četvrto najbrže na svijetu nakon Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Čilea.
– Moramo ostati oprezni dok slučajevi zaraze rastu diljem Europe, a nove varijante prijete našem procjepljivanju, rekao je Johnson. Unatoč današnjim ublažavanju (mjera) svi se moraju i dalje pridržavati pravila, sjetiti se ruku, lica i distance, te se na poziv javiti na ciljepljenje, dodao je.
Od danas se u Engleskoj može sastajati vani do šest osoba, ili dva kućanstva, dok se sportski centri na otvorenom, poput bazena, teniskih i košarkaških terena, mogu koristiti uz održavanje distance. No značajnije promjene, uključujući i ponovno otvaranje neesencijalnih trgovina i terasa ugostiteljskih objekata, neće se dogoditi barem do 12. aprila, dok će zatvorena mjesta za zabavu ostati zatvorena najmanje do 17. maja.
S relativno strogim pravilima još uvijek na snazi, nova javna informativna kampanja koja govori kako svjež zrak smanjuje rizik od prijenosa virusa počinje u ponedjeljak u sklopu napora da se podsjeti ljude da se ne druže u zatvorenim prostorima.
– Postoje jasni dokazi da su otvoreni prostori sigurniji od zatvorenih. Važno je ovo zapamtiti dok demo prema drugoj fazi, rekao je glavni engleski liječnik Chris Whitty.
Prema Odluci Opštinske izborne komisije izborna lista za izbor odbornika u SO Herceg Novi na predstojećim izborima koji će biti održani 9.maja, može biti utvrđena ako je potpisima podrži najmanje 204 birača koji imaju prebivalište na području opštine Herceg Novi, navodi se u Odluci.
Novljani će na predstojećim lokalnim izborima 9. maja birati 35 umjesto dosadašnjih 34 odbornika za lokalni parlament.
Boka Kotorska u vrijeme korone – foto Miro Marušić
Država bi trebalo da smogne snage i nađe sredstva da pomogne turističkim poslenicima i da ih upozori da ne investiraju puno, jer su prognoze od 55 odsto prihoda ove godine neostvarive, smatra predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović.
On je kazao da je opasno ukoliko država kaže da će biti dobra sezona i privrednici dignu veće kredite, ulože u obnavljanje mobilijara, a od sezone neće ni petinu moći da vrati.
„Država mora da upozori – nemojte ove godine puno investirati u pripremu sezone, već ono najnužnije. Vrijeme je nepouzdano i iz dana u dan se mijenja situacija“, rekao je Radulović agenciji Mina-business.
On je kazao da mnogo toga treba uraditi i da bi predstavnici Vlade trebalo da saslušaju poslenike, ali neki koji realno i odgovorno razmišljaju.
„Neka nam postave pitanja ili daju mogućnost da branimo naše teze. Ovo nije politikanstvo. Mi čak nudimo Vladi da budemo partneri, da nas saslušaju i shodno tome da rade korekcije. U ovom trenutku toga nema“, naveo je Radulović.
On je kazao da turističkoj privredi nije u interesu da Vlada pada i da dođe do nekog vakuuma, već im je potrebna jaka i efikasna Vlada koja će donositi brze i smislene odluke.
„Ako se desi da omanemo sa glavnom sezonom, mene brinu posljedice svega toga. Moramo da uzmemo najcrnji scenario da nam bude polazna osnova za bilo koje dejstvovanje u narednom periodu. Ali, ne možemo da prihvatimo, pošto vladamo tom materijom, da će u državni budžet prihod od turizma biti 55 odsto ili više u odnosu na 2019. godinu“, rekao je Radulović.
On smatra da je to tempirana bomba za ekonomiju i građane Crne Gore, jer je budžet osnov funkcionisanja društva i novac svih građana koji treba pametno da se plasira da bi se održao socijalni i svaki drugi mir u državi.
„Mi smo 2019. godine imali 1,1 milijardu EUR prihoda od turizma, prosječno po danu tri miliona EUR. Ove godine da bi dostigli projektovanu cifru, moramo po danu da imamo 1,5 miliona EUR prihoda“, naveo je Radulović.
Uzimajući u obzir da su prošla tri mjeseca u kojima nije ostvareno ni 100 hiljada prihoda dnevno, Radulović je pitao zar nije logično da se digne uzbuna i pređe na vanredan režim da bi vidjeli kako uspjeti sa manje para.
„Što ako ne bude 55 odsto prihoda? Ko će onda biti kriv? Vjerovatno turistički poslenici“, rekao je Radulović.
On je kazao da je cjelokupnu situaciju u turističkom sektoru proizvela pandemija.
„Prvenstveno, nijesmo smjeli da dozvolimo da dođemo na ta mjesta na koja smo došli po broju oboljelih i umrlih. Pandemija nije kontrolisana sve ovo vrijeme i od toga je sve proizašlo“, smatra Radulović.
Prema njegovim riječima, od pandemije zavisi kako će se realizovati sezona, a onda i koje će to posljedice da ostavi po turističke poslenike i čitavo stanovništvo.
„Bio sam pobornik lockdown-a do nedavno, međutim svi rokovi su prošli i sada ga ne vidim kao opciju s kojom bi moglo nešto da se popravi“, rekao je Radulović.
On je kazao da je Dan D bio 1. maj da se do tada smanji nivo oboljelih kako bi destinacija bila održiva za realizovanje glavne sezone, sa čime se zakasnilo.
„Sad ostaje da se bogu molimo da padne taj broj oboljelih. Turoperatori iz Rusije koji dovode u Crnu Goru oko 95 odsto turista kažu da do 1. maja ne razmišljaju o Crnoj Gori“, naveo je Radulović.
On je kazao da je zbog toga predsjedavajući ruske Dume, Viacheslav Volodin, uzeo Crnu Goru kao primjer za državu u koju turisti ne smiju da idu jer je epidemija katastrofalna.
„Ja ću biti iskren do kraja. Već sam počeo da planiram da 1. oktobra zamrznem svoj biznis, zatvorim svoja tri hotela i raspustim radnike“, rekao je Radulović.
On je kazao da će, ipak, napraviti socijalni program kako bi servisirao trošak onima koji su uzeli stanove na kredit u tom periodu u kojem ne rade.
„To mi je jedini način da budem ranjen, ali da ne budem mrtav. Ja sam odgovoran čovjek, imam 550 familija koje zavise od mene i na hiljade familija dobavljača kojima ja plaćam robu“, naveo je Radulović.
On je rekao da ima mnogo brige, strepnje i straha jer vidi tri koraka unaprijed ono što će se dešavati.
„Daj bože da se sve ovo što budem rekao pokaže da nije tačno. Ne bi bilo srećnijeg čovjeka i niko slađe ne bi izašao pred javnost Crne Gore i izvinio se i rekao da nije bio u pravu. Ali šta ako jesam“, pitao je Radulović.
Ogromni brod koji je gotovo tjedan dana blokirao Sueski kanal pomaknut je u ponedjeljak rano ujutro, piše Reuters.
Brod je uspješno pomaknut u 4:30 sati ujutro, a od tada se radi na njegovom osiguranju.
VesselFinder, stranica koja se bavi praćenjem brodova, promijenila je status ovog broda napisavši da je brod “na putu”. Odnosno, više ne stoji na mjestu.
Ever Given je dugačak 400 metara, a dijagonalno je blokirao Sueski kanal u pomalo bizarnoj nesreći prošlog utorka. Brod koji plovi pod panamskom zastavom, dug 400 metara i težak 200.000 tona, zaglavio se poprijeko na jednom od najprometnijih trgovačkih pomorskih puteva zbog pješčane oluje i snažnih vjetrova koji su utjecali na vidljivost. Nakon iznenadnog udara vjetra koji mu je poremetio kurs nasukao se u kanalu, na mjestu širokom manje od 300 metara.
Plima pomogla u micanju broda
Tada kreće velika akcija micanja broda, a u kojoj su sudjelovali drugi brodovi i bageri koji su kopali pijesak na obali ne bi li tako oslobodili brod.
Jučer je postignut prvi značajniji uspjeh kad je brod malo pomaknut te je ispod njega počela teći voda. Cijeli brod je pomaknut nekih 12 sati kasnije, tijekom noći. Plima je noćas pomogla u oslobođenju zaglavljenog broda, navela je tvrtka.
U međuvremenu, pred Sueskim kanalom se stvorio ogroman čep. Najmanje 369 brodova čekalo je prolaz. Mnogi su razmišljali o reaktivaciji starog pomorskog puta oko Afrike. Blokada kanala dovela je do ometanja lanaca opskrbe te je utjecala na globalna tržišta, a šteta se mjeri u milijardama dolara.
Zasad nije poznato kad će Sueski kanal ponovno biti otvoren za promet.
Sueski kanal nalazi se na području Egipta i jedna je od najprometnijih i najvažnijih pomorskih ruta na svijetu. Kanal je umjetno iskopan 1869. godine te je značio ogromnu promjenu u pomorstvu jer je skratio višednevni put oko Afrike brodovima koji idu iz Europe u Aziju i obratno
Nekoliko hiljada građana susjednih država cijepljeno je protiv koronavirusa za vikend u Srbiji koja uspješno imunizira stanovništva, no istodobno duže od sedmicu dana na dnevnoj razini bilježi tridesetak umrlih te između 4000 i 5000 novozaraženih.
Srbija ima jednu od najviših stopa vakcinisanja u Evropi, ponajprije zahvaljujući kupnji velikih količina kineskog Sinopharma i ruskog Sputnjika V, premda se koriste i cjepiva farmaceutskih tvrtki Pfizer/BioNTec i AstraZeneca.
Gospodarska komora Srbije (PKS) osigurala je 10.000 doza cjepiva za preduzetnike iz regije kojih je u subotu na popisu bilo oko 7500 iz BiH, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, te s Kosova, a čelnik PKS-a Marko Čadež ocijenio je da će tim vakcinisanjem zapadni Balkan biti “7500 puta jači”.
Prema ocjeni američke novinske agencije AP, “kritičari populističkog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tvrde da on pokušava širiti uticaj na Balkanu i potisnuti imidž ultranacionalista koji je stekao tokom krvavog raspada Jugoslavije”.
Više od 2,3 miliona ljudi u sedammilionskoj Srbiji dosad je primilo najmanje jednu dozu vakcine, oko 919.500 i drugu, ali je posljednjih dana uočljiv pad zainteresiranosti za vakcinisanje, što stručnjaci i liječnici dovode u vezu s jakim utjecajem antivakserskog pokreta.
Drugog dana vikenda, u nedjelju kada je znatno manje testiranih uzoraka, srpske zdravstvene vlasti objavile su podatke o 3889 novozaraženih među 11.442 testiranih te 39 umrlih od posljedica bolesti čime je broj žrtava od početka pandemije narastao na 5190.
Na bolničkom liječenju je 6.967 pacijenata, od kojih 269 na respiratorima.
Usprkos visokim korona brojkama zadnjih dana, postoje nagovještaji da bi, pod pritiskom ekonomsko-političkog dijela Kriznog štaba, sadašnje mjere čak mogle biti ublažene, umjesto da ih se – kako je zahtijevao medicinski dio štaba, uz strogo zaključavanje ograniči na najmanje sedam do 15 dana.
Reprezentacija Crne Gore u jedrenju takmičila se na Otvorenom prvenstvu Hrvatske koje se održalo od petka 26. do nedelje 28. marta u Splitu u organizaciji JK Mornar. Nikola Golubović (J.K. Delfin – Tivat) osvojio je zlato u klasi 4.7 i Ilija Marković (J.K. Delfin – Tivat) srebro u klasi standard U21. Olimpijac Milivoj Dukić plasirao se na 9. mjesto.
Prvenstvo je okupilo jaku međunarodnu konkurenciju. Postolje u standardu osvojili su Tonči Stipanović, Filip Jurišić obojica iz Mornara i Sergej Komisarov iz Rusije. Pavlos Kontides, dvostruki svjetski šampion i nosilac olimpijske medalje za Kipar, osvojio je 6. mjesto. Marković je u generalnom plasmanu prvenstvo završio na 12. mjestu.
Odmah iza Golubovića na drugo mjesto je osvojila Petra Marendić, koja je na evropskom prvenstvu za klasu 4.7 prošle godine u Portugalu osvojila zlatnu medalju do 16 godina i 6. mjesto u ukupnom poretku.
Naši reprezentativci ostaju do kraja prve nedelje aprila u Splitu na pripremama. Potom selektor Klakor, Dukić i Marković kreću na put dug 3000km, 32 sata vožnje kombijem sa prikolicom na kojoj vuku gumenjak i dva standarda do Portugala, gdje ih u Vilamuri od 17. do 24. aprila očekuje kvalifikaciona regata za Olimpijske igre u Tokiju. Za preostala dva mjesta vodiće se velika borba obzirom da sedamnaest zemalja jos uvijek nisu osigurale kartu za Tokijo, među kojima i jedriličarske sile poput Italije, Portugala, Holandije, Španije, Irske, Grčke, Poljske…
Posljednjih sedmica primjetno je poskupljenje osnovnih životnih namirnica. To ne smije biti samo teret za građane, posebno socijalno ugrožene i potrebne su hitne mjere države kako bi se zaštitio standard građana, poručili su iz Centra za zaštitu potrošača.
Iz nadležnog Ministarstva ekonomskog razvoja kažu da će predložiti određena rješenja, između ostalih i formiranje robnih rezervi, za šta je, ističu, neophodno najmanje godinu. Trenutno ne postoji zakonska mogućnost za intervencijama na tržištu, navode iz ministarstva.
Osnovne životne namirnice u crnogorskim marketima poskupjele su od 10 do 30%. No, osim ulja, šećera i brašna mogli bi da poskupe i drugi proizvodi, poput mesa, kažu iz Volija.
– Proizvođači su povećali cijene, budući da ih uvozimo, i nemamo domaću proizvodnju, ne možemo uticati na njihov rast. A i marže su male – kazala je marketing menadžer Voli Olivera Lakonić.
Građani negoduju zbog novog poskupljenja.
Iz CEZAPA kažu da razumiju razloge za poskupljenja, ali i da očekuju da država preduzme mjere i zaštiti standard građana s obzirom na pad zarada usljed krize, ali i gubitka posla.
– Novo poskupljenje ne smije biti samo na teret građana, potrebno je da država obezbijedi subvencije – kazala je Olga Nikčević iz CEZAP-a.
Iz Minstarstva za ekonomski razvoj ističu da je ukidanjem Zakona o društvenoj kontroli cijena, i Zakona o interventnim nabavkama prije 15-ak godina onemogućeno da se interveniše na tržištu puštanjem deficitarnih roba koje bi umanjile cijene. Nije bilo poremećaja u snabdijevanju do sredine februara, tako da nije bilo potrebno intervenisati na tržištu.
– Shodno analizi Ministarstva za ekonomski razvoj na osnovu podataka Monstata, cijene brašna i ulja su porasle zbog rasta cijene energenata odnosno transporta. Ministarstvo za ekonomski razvoj će, u skladu sa zakonom, predložiti Vladi neka rješenja, mogući mehanizam je ponovno formiranje državnih robnih rezervi za koje je neophodno vrijeme, najmanje godinu i značajni finansijski resursi. Stoga je potrebno i razumijevanje građana – saopštili su iz Ministarstva za ekonomski razvoj.
Slovenačka vlada prihvatila je u nedjelju popodne preporuku epidemiologa da se zbog rasta broja novozaraženih u zemlji uvedu strože protuepidemijske mjere, odnosno 11-dnevno zatvaranje koje će biti na snazi od 1. do 11. aprila.
U tom će razdoblju opet biti zabranjeno kretanje izvan regija, osim na sam Uskrs, kad će se moći okupiti do šest osoba iz dvaju kućanstava zajedno s djecom iz istih obitelji. Najveći dio javne administracije uvest će rad od kuće, koji je, uz korištenje godišnjih odmora, preporučen i državnim poduzećima te privatnim poslodavcima.
Ponovo se uvodi i obvezno nošenje zaštitnih maski na otvorenom.
Stroži uvjeti i restrikcije pri ulasku u Sloveniju stupaju na snagu već ovog ponedjeljka bez izuzetaka, a za ulazak će vrijediti samo negativni PCR testovi, kazao je za medije ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs.
Premijer Janez Janša je kazao da se pojačana kontrola na vanjskim granicama uvodi i zbog “alarmantnog stanja” glede rasta epidemije u nekim državama na zapadnom Balkanu.
Škole i vrtići se zatvaraju osim u nekim situacijama
Javni prijevoz prometovat će u ograničenom opsegu, po režimu vožnje za nedjelju i blagdane.
Škole i vrtići opet se privremeno vraćaju na režim na daljinu, osim za djecu roditelja zaposlenih u važnoj državnoj infrastrukturi.
Slovenska vlada objavila je u nedjelju da je u zadnja 24 sata 3461 testom potvrđeno 640 novozaraženih, uz 18.8 posto pozitivnih testova. S još sedam smrtnih slučajeva broj preminulih od posljedica covida-19 povećao se na 4018.
Svi podaci u zadnje vrijeme pokazuju brzo širenje epidemije, što epidemiolozi pripisuju pojavi novih sojeva, naročito britanske varijante virusa koja je zaraznija i izaziva više hospitalizacija. Po nekim procjenama, ona je sada dominantna i na nju se trenutno odnosi 60 posto svih potvrđenih slučajeva zaraze.
Ministar zdravstva Janez Poklukar kazao je da se novim zatvaranjem “kupuje vrijeme” za očuvanje održivosti zdravstvenih kapaciteta u bolnicama, dok se ne procijepe starije osobe i rizične skupine, za što će biti potreban još koji mjesec.
Čuvarkuća – baš kao što joj je i značenje latinskog imena (sempervivum), je višegodišnja zeljasta biljka koja je zelena tokom cijele godine. Visoka je od 10 do 30 cm, listovi su rozetasti, crepasti i pri vrhu crveni. Na vrhu stabljike su zvjezdasti cvjetovi crvene boje, kod nekih podvrsta i crveno-ljubičaste ili žute.
Biljka je vrlo skromnih zahtjeva i u prirodi najčešće raste u kamenjarima, ali opstaje i na zidovima i krovovima kuća. Rasprostranjenja je na širem području Mediterana, u Maloj Aziji, na Alpima i Kavkazu.
U Boki uspijeva na različitim mjestima, a često se uzgaja i u saksijama.
U listovima čuva rezervnu vodu koja joj omogućuje da preživi i u sušnim razdobljima. Mijenja boje ovisno o godišnjem dobu, ali su boje najintenzivnije u proljeće.
Čuvarkuća je poznata pod različitim imenima kao što su cmilić, cmio, čuvarka, divlje smilje, gromovna trava, možek, nastran, netres, netrisak, pazikuća, stolist, treset, uhovnik, ušna, vazdaživ, žednjak.
Čuvarkuća – foto S.K.
Postoji oko 40 vrsta, dok se broj kultivara i hibrida penje na 3000 i stalno se stvaraju novie forme i boje koje variraju od blijedo do tamnozelene, zatim sivosmeđe, crvene, pa do skoro crne.
Ljudi je rado sade i u saksijama, a vlasnik hercegnovske knjižare SO ukrasio je zid lončićima sa čuvarkućom.
Čuvarkuća sadrži tanin, biljnu sluz, masno ulje, smolu, mravlju i jabučnu kiselinu. Moderna su istraživanja potvrdila da poseduje vrlo vrijedne kiseline, flavonoide i ugljenehidrate. U narodnoj medicini koristi se zbog svojih antiupalnih, adstringentnih i diuretičkih svojstava. Primjenjuje se u obliku soka, obloga, masti, tinkture ili čaja. Najčešće se koristi za liječenje bolesti uha. Nekada se sok od čuvarkuće dodavao pićima, jer se vjerovalo da je afrozidijak.
Bolje čuvarkuća na kući nego dva psa pred kućom
Čuvarkuća – foto S.K.
Čuvarkuću prvi spominje grčki botaničar Teofrast još u 4. stoljeću pr. n. e. Prema legendi, čuvarkuća je Jupiterov dar za zaštitu od munja, grmljavine, vatre čarolija i bolesti. Stari su Grci vjerovali da čuvarkuća štiti kuću i njezine ukućane i da je simbol vječnog života. Kad bi biljka cvjetala, to je moglo imati dva značenja: ili smrt u kući ili vjenčanje.
U tzv. odredbe o seljačkim gospodarstvima (“Capitulare de villis”) koje vjerojatno potječu od Karla Velikog ili njegova sina Ljudevita Pobožnog nabrajaju se 72 biljke koje se moraju uzgajati, medju kojima je i čuvarkuća (“i seljak treba čuvarkuću imati na svojoj kući!”).
