Ovogodišnji Praznik mimoze će na mnogo načina biti specifičan, a jedna od novina je i najnovija verzija maskenbala. Naime, na predlog NVO „Maškare”, u program 52. Praznika mimoze uvršten je auto-maskenbal, koji će, pod sloganom „Feštati se mora!“, biti održan 13. marta.
Organizatori su uputili poziv svim zainteresovanim građanima spremnim za dobar provod i druženje, a Opština Herceg Novi će obezbijediti novčani fond za nagrade i tehnički podržati ovaj događaj.
„Maskenbal će biti organizovan u skladu sa epidemiološkim mjerama. Predložili smo da se maškaraju automobili, bicikla, motori i građani i simboličnim napravimo krug do Baošića. Želja nam je da napravimo auto maskenbal, jedno malo simpatično druženje kako bi održali duh maškaranja i karnevala u Herceg Novom“, kazao je predsjednik NVO „Maškare“, Ivan Peulić. On je objasnio da će prijavljivanje trajati 15 dana, ali i da su upućeni pozivi opštinama Tuzi, Kotor, Tivat i Budva, koji su članovi Evropske federacije karnevalskih gradova
„Iz našeg udruženja biće sigurno jedno 10 do 15 vozila i 30ak maskiranih, tako da ćemo napraviti i neku alegorijsku povorku. Već je u pripremi formular za prijavljivanje i svi će biti blagovremeno obavješteni“, kaže Peulić dodajući da će sljedećih dana biti precizirane propozicije i pravila ponašanja.
Organskom proizvodnjom u 2019. godini u Srbiji se bavilo skoro 6,3 hiljade proizvođača, biljna proizvodnja odvijala se na više od 21 hiljade hektara, a značajno je povećana pčelarska i živinarska organska proizvodnja, objavila je danas organizacija Serbia Organika.
Površine pod organskom proizvodnjom uvećavaju se četvrtu godinu za redom, a u odnosu na 2018. bile su veće za oko dve hiljade hektara.
Biljna organska proizvodnja bila je na 0,61 procenat ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji, a tri četvrtine korišćenog zemljišta bilo je obradivo dok su ostalo livade i pašnjaci, navodi se u publikaciji „Organska proizvodnja u Srbiji“.
Ratarska organska proizvodnja bila je na 57 procenata površina, voćarska na 33,5 posto dok je najmanje zastupljena proizvodnja povrća na 1,15 procenata površina.
Ova organska proizvodnja pođenako je zastupljena u Vojvodini i regionu Južne i Istočne Srbije sa nepunih 40 procenata dok je 20,2 posto od organske biljne proizvodnje bilo u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji.
Organska stočarska proizvodnja zabeležila je rast u tom periodu a najbrže su rasle pčelarska za 225 procenata gde broj pčelinjih društava sa tri hiljade dosegao gotovo 10.000, i živinarska za 165 procenata.
Od 6.261 proizvođača bilo je 534 nosilaca serfitikata za organsku proizvodnju i 5.727 kooperanata.
Neuobičajeno niske temeperature i snježne padaline i u utorak u mnogim dijelovima Njemačke uzrokuju velike probleme u prometu.
Na jednoj od najvažnijih prometnica u zemlji, autocesti A2 koja povezuje istok i zapad Njemačke, vozači su u noći s ponedjeljka na utorak proveli i do 16 sati na temperaturama do -10. Autocesta je bila blokirana više sati, a oko grada Bielefelda u Vestfaliji zastoj je bio dugačak i do 70 kilometara.
Njemačke željeznice (Deutsche Bahn) i u utorak javljaju o višesatnim kašnjenjima i otkazivanju vlakova.
“Naše ekipe danonoćno čiste glavne pravce od snijega, ali promet se odvija otežano”, saopštile su Njemačke željeznice.
Snijeg još uvijek pada u sjevernoj polovici Njemačke, što i dalje blokira promet na prugama između metropola Hamburg, Koeln i Berlin. Njemačka meteorološka služba i za utorak najavljuje obilne padaline, posebice uz samu obalu Sjevernog i Baltičkog mora.
Zbog loših vremenskih uvjeta promet je otežan i u zračnim lukama, a neke, poput one u Dortmundu, potpuno su obustavile promet.
Ministar prometa Andreas Scheuer je pozvao građane da se najmanje do srijede suzdrže od putovanja.
“Pri ovakvim vremenskim uvjetima ne pomažu ni najbolje ralice”, rekao je Scheuer.
I javni prijevoz u nekim gradovima poput Berlina nije se, ni treći dan od početka padalina, normalizirao. U utorak su dobri dijelovi gradske željeznice u Berlinu bili u stanju mirovanja.
Humanitarne organizacije su pojačale svoje aktivnosti za zaštitu beskućnika. U mnogim gradovima mjesta na kojima se okupljaju beskućnici obilaze posebna vozila u kojima se beskućnici mogu skloniti i okrijepiti.
U Frankfurtu su gradske vlasti i preko noći otvorile stanice podzemne željeznice u kojima beskućnici mogu potražiti zaštitu od hladnoće.
Porast temperature se očekuje tek krajem tjedna ali se i dalje predviđa hladno vrijeme s temperaturama oko nule.
U Budvi je došlo do drastičnog povećanja broja zaraženih koronavirusom. Prema današnjim podacima, 9. februar, do 15 sati oboljelo je 811 građana.
Opštinski Tim za zaštitu i spašavanje održao sastanak na kom je konstatovano da je neophodno pod hitno preduzeti mjere za zaštitu stanovništva od virusa COVID-19. Predsjednik Opštine Budva Marko Carević zbog toga je zatražio od Vlade Crne Gore da se uvede totalno zatvaranje u tom gradu.
To bi podrazumijevalo zabranu rada ugostiteljskih objekata, prelazak na on-line nastavu u školama, zatvaranje svih predškolskih ustanova i vrtića, te prilagođavanje trgovačkih i uslužnih preduzeća novim epidemiološkim okolnostima.
Carević je ocijenio da je taj scenario najbolji za Budvu. Međutim, žali zbog zakašnjele reakcije i, kako je kazao, loše komunikacije budvanskog Doma zdravlja s Ministarstvom zdravlja, a i između policije i sanitarne inpekcije.
“Sada, usled zakašnjele intervencije i alarmiranja, ostaje žal zašto je to tako. Mislim da nije dobro da se politika bavi životima građana i nadam se da ćemo iz ovoga izvući pouke. Treba, bez obzira na sve navedene činjenice, pokušati preduzeti mjere koje će biti efikasne u cilju suzbijanja pandemije”, poručio je Carević.
Po mišljenju predsjednika Opštine Budva, zaključavanje je nužno i nije neuobičajeno, jer je dalo rezultate u drugim opštinama.
Budva, predsjednik Opštine Budva Marko Carević
“Ono što je u našoj nadležnosti smo uradili. Predali smo zahtejv Vladi Crne Gore i resornom ministarstvu da preduzmu, po pitanju naših predloga, određene mjere i da donesu odluke. Da li će ih donijeti ili neće vidjećemo. Vjerovatno znaju šta im je raditi. Opština, ja lično, i sve strukture opštinskih službi su na raspolaganju. Čekamo da stručnjaci zdravstvenih službi donesu odluke i daju instrukcije šta da radimo. Mi smo posvećani tome i nemamo važnijih stvari od borbe sa COVID-om”, rekao je Carević.
Baviti se preventivom, a ne posljedicama za Carevića je ključ uspjeha. Podsjetio je da Budva nema bolnicu, da broj zdravstenih randika nije na adekvatnom nivou i da kapaciteti za borbu protiv koronavirusa nijesu dovoljni.
Carević je naglasio da je veoma važno spasiti turističku sezonu.
“Za dva, tri mjeseca počinje turistička sezona. Ako mi ne vratimo broj oboljelih na normalnu mjeru izgubićemo sezonu”, kazao je Carević.
“Paralelno s tim, mi kao grad se trudimo, radimo investiramo u pripremu grada i saobraćajnica. Rješavamo mnoge nagomilane probleme i paralelno sa svim poteškoćama mi ipak se borimo i imamo načina da pripremimo grad za turističku sezonu, jer znate da bi bila katastrofalna situacija kad je ne bi imali”, zaključio je predsjednik budvanske Opštine.
Dodao je da poziva sve građane i institucije na odgovornost.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedjeljak, 08. februar 2021.) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1850 uzorka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 577 novopozitivnih 1 slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno deset smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Bijelog Polja (3), Nikšića (2), Budve (2), Plava (1), Podgorice (1) i Žabljaka (1) od kojih je najmlađi imao 52, a najstariji 90 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 852.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 330 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8034.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 66234.
Bivša gradonačelnika Tivta i dosadašnja direktorica opštinske JU Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju (DC) dr Snežana Matijevć (DPS) podnijela je ostavku na tu funciju.
Javnost je o tome obavijestio gradonačelnik Tivta Željko Komnenocič (NP) na danas održanoj konferenciji za štampu, a koju su on i potpredsjednik Opštine Goran Božović (GB) u potopunosti posvetili problematici dosadašnjeg rada DC-a. Komnenović je kazao da ga je o Matijevićevoj ostavci obavijestio nedavno imenovani novi Upravni odbor DC-a u kojem većinu čine predstavnici nove lokalne NP-BF-GB vlasti, a za dosadašnji rad te opštinske JU koju je krajem 2019. osnovala bivša tivatska DPS-SD-HGI vlast, Komnenović je imao samo riječi teške kritike.
„DC Tivat je na žalost, tragičan primjer zloupotrebe jedne ovakve humane ustanove i potreba jedne osjetljive kategorije građana, za najprizemnije političke potrebe DPS-a i njihovih satelita. Sve što se tamo radilo u ovih godinu i nešto dana je primjer zloupotreba, nesavjesnog odnosa prema poslu, političkog uhljebljivanja i neodgovornosti prema krajnim korisnicima DC-a.“- ocijenio je Komnenović.
Podjetio je da je bivša vlast gradonačenika Siniše Kusovcca (DPS) bila uporna da uprkos brojnim protivljenima i upozorenjima prvenstveno roditelja djece sa posebnim potrebama da to nije odgvarajuča lokacija, DC napravi na vrlo lošem mjestu u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu gdje ta JU nema ni parking prostor, a kamoli dvorište i zelenu površinu tako neophodnu za pravilan rad sa korisnicima. Istakao je da je bivša vlast aktuelnoj ostavila neplaćene obaveze od 270 hiljada eura prema izvođaču radova na objektu DC-a, firmi „Artek“ i da će taj dug biti izmiren tek do ljeta ove godine.
Neposredno pred izbore, tadašnji premijer i zamjenik predsjednika DPS-a Duško Marković i bivši tivatski DPS čelnici svečano su 12.avgusta otvorili objekat DC-a saopštivši da on ima 680 kvadarata korisne površine i da je licenciran za 25 korisnika što je, prema riječima Komnenovića, potpuno netačno jer objekat ima samo 240 kvadrata korisne površine i licenciran je za 20 korisnika. Čak i od tako male povroine, za rad sa djecom je predviđeno samo 100—tinjak kvadata, dok su sve drugo „pojele“ tehničke i prostorije za izuzetno brojnu administraciju ove JU.
„U njoj je kada smo je posjetili krajem okrobra, bilo čak 23 zaposlenih, od čega čak 10 administrativaca, dok DC nije imao ni izbliza dovoljan broj stalno zaposlenog stručnog osoblja za rad sa korisnicima, a licencu za rad je dobio na osnovu angažovanja po ugovoru o djelu dvoje stručnjaka koji se nisu ni pojavljivali na poslu.“- istakao je Komnenović dodajući da mu je zbog svega što se tamo dešavalo, drago da je Matijevićka sama podnijela ostavku „koju ja doživljavam kao njen moralni čin“. On je kazao da je nova vlast pored ostaloga, zatekla i dugove koje je DC napravio od 10-tak hiljada eura prema raznim subjektima, iako je ta JU prve korisnike primila tek u oktobru prošle godine.
Dnevni centar Tivat
„Brojni su sistemski problemi u DC i ta JU je na žalost, jedan od najvećih u moru problema sa kojima se trenutno suočavavamo i koje nam je ostavila u nasljeđe bivša vlast DPS, po sistemu „spržene zemlje“ i „spaljenih mostova“. Ipak, učinićemo sve da se DC depolitizuje, racionalizuje broj zaposlenih administrativaca u korist stručnog kadra za rad sa korisnicima i da se dio kancelarija koje sada tamo koriste partijski zapošljeni kadrovi koji su čist višak, privede namjeni za tu djecu koja se ipak, veoma raduju i srećna su što mogu koristiti čak i uvakve usluge te JU“- kazao je Komnenović.
Iustrujući na nizu konkretnih primjera nezakonito ili neogovorno poslovanje DC-a, Božović je naveo da je Matijevićka krajem decemnra 2019. za platu od 1.300 eura, imenovana za v.d. te ustanove u osnivanju sa zadatkom da uspostavi DC, ali je ona za poslove izrade Pravilnika o sistemazaciji, čak i Plana i programa rada ove JU, angažovala spoljnu saradnicu kojoj je plaćano 450 eura i 500 eura neto.
„Bivši gradonačelnik Kusovac je tako 22.aprila prošle godine potpisao ugovor o djelu s sa izvjesnom Ivanom Šuković za pružanje stručne podrške za izradu Pravilnika o sistematizaciji JU DC koji je zamislite, donesen 10.januara. Sa Šukovićevom je Matijevićeva 1.juna prošle godine sklopila i novi ugovor o djelu da ova uradi Plan i programa rada JU DC za 2020. I Plan i program rada i sistematizacija su inače, obaveze izvršnog direktora- dakle Matijevićeve koja je svo to vrijeme , dobijala platu od 1.300 eura mjesečno“- kazao je Božović dodajući daje posebno zanimljivo to što je Šukovićeva dok je za honorar pisala dokumente iz nadležnosti direktorice JU DC Tivat, bila stalno zaposlena u instituciji koja je neposredno nadređena toj JU – Ministarstvu rada i socijalnog staranja na mjestu direktrice Direktrata za ta razvoj usluga.
„Ona po zakonu, nije smjela stoga da pruža nikakve dodatne usluge za honorar u odnosu za ono što je već plaćena kao državni činovnik, a pogotovo ne JU DC Tivat kojoj je Šukovićeva istovremeno ispred Ministarstva rada i sovijalnog staranja, bila član Komisje za sertfikaciju i izdavanje licence za rad ovoj JU. To je čisti primjer protivzakonitog ponašanja i konflikta interesa.“- naveo je Božović. On je istakao da je Odluka o sistematizaciji DC bila „nakaradna i namjerno osmišljena za udomljavanje podobnih partijskih kadrova“ o čemu po njemu, svjedoče i činjenice da je ta JU po toj odluci imala sistematizovanu 21 radnu poziciju sa čak 24 izvršioca, od kojih na primjer , po jednog posebnog izvršica za posao vozača, portira, domara, savjetnika za personalnu evidenciju i stručnos osposobljavanje, savjetnika za pravna pitanja, savjetnika za ekonomska pitanja…
Dnevni centar Tivat otvaranje
„Imali su zaposlene potpuno nepotrebne ljude poput administrativnog tehničara-upisničara, ali zato nisu i nemaju zaposlene stručne kadrove neophodne za rad sa korisnicima poput pedagoga ili logopeda.
Stoga pozivam novi UO DC-a da pod hitno imenuje novog v.d. direktora i da se pristupi izradi nove sistematizacije koja će drastiilno redukovati broj nepotrebnih administrativaca u korist nedostajućeg stručnog osoblja za rad s akorisnicima.
Tako ćemo ujedno i smanjiti troškove rada ove JU i njenim korisnicima obezbjediti bolje uslove i više prostora.“- istakao je Božović dodajući da tranutno u DC-u ima 19 zaposlenih „ali su od njih najmanje 30% čisti tehnološki višak“.
ŠEFICA TIVATSKOG DPS-a UDOMILA ZETA
Kao očiti primjer zloupotreba u DC-u Božović je naveo činjenicu da je 6.maja prošle godine dok ta JU još nije bila počela sa radom, dobijeta odluka o dopuni sistematizacije kojom je uvedeno „još jednonepotrebno radno mjesto – pomoćnika direktora“.
„Odmah nakon toga je uz kršenje procedure jer za to nije dobijena formalna saglasnost tada nadležnog opštinksog Sekretarijata, na toj poziciji zaposlen dr Danilo Perošević, inače zet predsjednice OO DPS Tivat Jovanke Laličić. U njegovom ugovoru o radu nije naveden podatak o visini njegove mjesečne plate, biti o njegovoj stručnoj spremi, ali prema našim sazanjanjima, dr Perošević koji je iz Nikšića, po struci je stomatolog“ istakao je Božović.
On je naveo da je DC, iako još nije bio zvanično otboren, još od juna već imao 13 zaposlenih koji su dobijali pune plate, te da je onda zapošljavanje u ovoj JU u susret izborima 30. avgusta i poslije njih, još rapidno raslo, „iako za time nije bilo nikakve potrebe jer je prvi korsnik usluga ove JU, zbog korone, u njen objekat ušao tek krajem oktobra“.
Crnogorski zdravstveni sistem je u teškom stanju. Čelni ljudi bolnica u Meljinama i Kotoru, tražili su pomoć od Ministarstva zdravlja zbog velikog broja inficiranih ljekara i medicinskih sestara.
Zahtjev ministrici je uputio i direktor Opšte bolnice u Kotoru dr Davor Kumburović.
On je ministricu obavinestio da je rad u bolnici otežan zbog povećanog broja inficiranih ljekara i medicinskih sestara.
Kumburović je zamolio da se odobri prekid redovnog rada u specijalističkim ambulantama na određeno vrijeme, do poboljšanja epidemiološke situacije.
Kumburović je tražio pomoć kako bi se poboljšala komunikacija sa Specijalnom bolnicom za plućne bolesti Brezovik zbog rehabilitacionog oporavka postkovid pacijenata.
Bolnica Meljine
Bolnica Meljine
Ministrici zdravlja Jeleni Borovinić Bojović se kao predsjednik Opštinskog tima za zaštitu i spasavanje Herceg Novi obratio prvi čovjek grada Stevan Katić, zatraživši pomoć zbog situacije sa koronavirusom.
Katić je ukazao na neophodnost hitnog postupanja jer su, kako je kazao, ustanove i medicinsko osoblje na izmaku snaga usljed širenja zaraze virusom korona.
“Dom zdravlja Heceg Novi funkcioniše otežano sa minimalnim brojem zaposlenih, o čemu nas je izvinestio direktor te ustanove dr Goran Komar. Kako bi bio nastavljen rad u centralnoj zgradi, najavili su da će biti primorani da ugase rad u ambulanti u Igalu”, naveo je Katić.
Katić je u dopisu apelovao na Ministarstvo zdravlja da sagleda situaciju u ovim novskim zdravstvenim ustanovama i razmotri mogućnost slanja ispomoći u vidu ljudskih resursa.
On je napomenuo da Institut Simo Milošević ima svoj multidisciplinarni medicinski tim, a ustanova je trenutno zatvorena.
Zato je predložio da se razmisli o mogućnosti privremenog raspoređivanja medicinskih radnika i ljekara Instituta u OB Meljine i Dom zdravlja.
Stanje u OB Meljine je alarmantno. U dopisu medicinske direktorice OB Meljine Olivere Mihajlović Elez piše da su svi ljekari Internog odjeljenja i dio sestrinskog kadra oboljeli od Covid 19.
Kako je navela u dopisu ministarki zdravlja Jeleni Borovinić Bojović, s obzirom da je OB Meljine po ugovoru sa Fondom zdravstva zbrinjava sva internistička stanja i hitne slučajeve sa teritorije Herceg Novog, nastaje veliki problem za funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj opštini.
Doktorka Elez u dopisu navodi da joj je poznato da je zdravstveni sistem preopterećen, ali upozorava da bez ispomoći najmanje dvoje internista u narednih 10-15 dana neće biti u mogućnosti da funkcionišu.
Opština Herceg Novi je u susret Prazniku mimoze ove godine obezbijedila sadnice mimoze svim mjesnim zajednicama na području rivijere. U Mjesnoj zajednici (MZ) Kamenari, kako ističe predsjednica Maja Popović, dodatno su oplemenili ovu ideju namjerom da dio sadnica ponude građanima da ih zasade u svojim baštama.
– Budući da mjesna zajednica nema mnogo javnih površina, došli smo na ideju da kontaktiramo mještane i da ih pozovemo, da u svojim dvorištima, koja se nalaze prvenstveno uz magistralni pojas i lokalne puteve, preuzmu brigu o sadnji mimoza – kaže Popović i poziva sugrađane koji imaju uslove za sadnju i uzgajanje mimoza da se jave u kancelariju MZ kako bi preuzeli sadnice.
Mimoza
– Cilj akcije je da se oplemni prostor i da se obnavljaju mimoze. Akcija sadnje trebalo bi da počne do sredine februara, a riječ je o mimozi sorte „Talijanka“, koja daje raskošniji cvijet i miris – objasnila je Popović i dodala da se MZ u tekućoj godini neće zasutaviti na sadnji mimoze već će realizovati i druge infrastrukturne projekte.
Nesreća-u-Tehnomontu – Foto: R. KORACA, Glas Istre
Neviđena nesreća dogodila se jučer u Puli. S travel lifta u luci pao je nov novcati brod kojeg je izgradio pulski Tehnomont i taman je trebao biti otpremljen vlasniku! Riječ je o ribarici koju je Tehnomont gradio za vlasnika iz Irske; piše Glas Istre.
„Dogodilo se što se dogodilo. Srećom, nitko nije nastradao. Brod je bio položen na Avangardovom navozu, dakle odgovornost je njihova. No, svi smo jednako žalosni zbog nemilog događaja. Oprostite, ne mogu ni pričati“ – rekla je prilično potresena direktorica Tehnomonta Gordana Deranja.
Prema neslužbenim informacijama, brod je pao tako što je jedna sajla pukla dok su ga dizali. Jučer predvečer brod još nije bio izvučen s obzirom da u blizini nema ispravne dizalice, a dizalica Divić nije u funkciji.
U Dublinu je 16. prosinca 2018. potpisan ugovor za gradnju dvije ribarice od 26 metara za irske naručitelje. Radi se o ribarskim brodovima dužine 26 i širine 7,6 metara ukupne snage motora 420 kW. Brodovi su opremljeni opremom za kočarenje te skladišnim prostorom za smrzavanje i skladištenje ribe.
Izrael i Grčka su se u ponedjeljak dogovorili da će njihovi državljani koji su primili vakcinu protiv koronavirusa moći slobodno putovati u te dvije zemlje.
“Moramo olakšati putovanja onima koji pruže dokaz o vakcinisanju i to kanimo učiniti s Izraelom (..) koji je daleko ispred nas što se tiče vakcinisanja”, rekao je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis u zajedničkoj izjavi s izraelskim kolegom Benjaminom Netanyahuom.
Dogovor će izraelskim turistima omogućiti “da putuju u Grčku bez ikakva ograničenja i bez karantene”, dodao je Netanyahu.
Izrael je u nedjelju počeo izlaziti iz treće karantene koju je uveo u decembru, ali nije ukinuo ograničenja na međunarodne letove koji su obustavljeni do 20. febriara.
“Zelena putovnica” će se uvesti “kada se ukinu ograničenja putovanja”, rekao je predsjednik izraelske vlade.
Odmah nakon zajedničke izjave ministri turizma dviju zemalja potpisali su bilateralni ugovor.
