U Nizozemskoj policijski sat, u Norveškoj nove restriktivne mjere

0
Holandija – foto EPA

Nacionalni policijski sat i druge zabrane kojima je svrha suzbijanje koronavirusa u Nizozemskoj bit će produljene za tri tjedna do kraja travnja, rekao je u utorak nizozemski premijer Mark Rutte, dok Norveška uvodi nove restriktivne mjere zbog rasta broja zaraženih.

Rastući broj zaraženih i hospitaliziranih znači da kratkoročno ne može doći do ublažavanja mjera, rekao je Rutte na tiskovnoj konferenciji.

“Broj pacijenata zaraženih koronavirusom u jedinicama intenzivne njege je u porastu. Treći val postaje vidljiv. Stoga se trenutni paket mjera produžuje”, rekla je vlada u priopćenju.

Novi slučajevi koronavirusa porasli su za 16 posto na više od 46.000 u sedam dana do utorka, što je najbrža stopa rasta od sredine januara, rekao je Nacionalni institut za javno zdravstvo.

Nametanje prvog nizozemskog policijskog sata od Drugog svjetskog rata, 23. januara, potaknulo je višednevne prosvjeda diljem zemlje.

Barovi i restorani u Nizozemskoj zatvoreni su pet mjeseci, dok mnoge trgovine imaju vrlo ograničene opcije primanja kupaca. Javna okupljanja su zabranjena.

Norveška uvodi nove nacionalne mjere kako bi zauzdala širenje koronavirusa, uključujući i zabranu služenja alkohola u javnosti, te će odgoditi plan ponovnog otvaranja, rekao je u utorak ministar zdravstva Bent Hoeie.

Vlada je prvotno namjeravala predstaviti plan krajem marta za postupno popuštanje mjera.

Norveška je bila među zemljama s najnižom stopom zaraze i smrtnosti u Europi od početka pandemije početkom prošle godine, no sada se suočava s rastućim povećanjem hospitalizacija, na što su utjecale zaraznije varijante virusa.

“Situacija u Norveškoj je nestabilna, s porastom stope zaraze u prethodnim tjednima”, rekao je Hoeie na konferenciji za medije.

“Bojimo se potencijalnih posljedica ako puno ljudi otputuje i sastane se s drugim ljudima za vrijeme uskrsnih praznika”, rekao je.

Norveške škole trebale bi se zatvoriti zbog uskrsnih praznika od 27. marta do 6. aprila.

Srbija preko psihološkog ruba od 5000 žrtava, skoro 5500 novozaraženih

2
Srbija vakcinacija – foto EPA

Srbija je u utorak premašila psihološku granicu od 5000 žrtava korone, a broj novozaraženih u zadnja 24 sata povećan je za više od 5000, uz dodatni pritisak na covid odjele u bolnicama, što ukazuje da poduzete mjere ograničenog zatvaranja ne daju očekivane rezultate.

Prema podacima objavljenim u utorak popodne, od jučer je umrlo još 36 oboljelih od covida 19, čime je Srbija s ukupno 5002 smrtna ishoda prešla psihološku granicu od 5000 žrtava korone.

Na koronavirus je, nakon smanjenog broja testiranje tijekom vikenda, testirano 18.158 uzoraka, a pozitivnih je bilo 5475. Samo dan ranije, u ponedjeljak je među 14.474 urađena testa registrirano 4769 zaraženih, a prijavljena su 32 smrtna ishoda.

Na bolničkom liječenju u utorak je 6178 pacijenata, od kojih 238 na respiratorima i 24-satnoj intenzivnoj njezi.

Dosadašnji crni korona rekordi zabilježeni su u prosincu prošle godine, kada je najviše pozitivnih na dnevnoj razini bilo 7999, najviše oboljelih na respiratorima – 353, najviše testiranih – 22.837 i najviše preminulih – 69.

Beograd je s 1475 potvrđenih slučajeva i dalje uvjerljivo prvi po broju zaraza u usporedbi s ostalim gradovima u Srbiji, troznamenkaste pokazatelje imaju Niš (326), Novi Sad (319), Kragujevac (154), Pančevo (136) i Kraljevo (117), dok je u ostalim gradovima registrirano po manje od 100 novozaraženih.

WHO: Situacija u Srbiji ‘vrlo ozbiljna’

Direktor Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Beogradu Marijan Ivanuša epidemiološku situaciju u Srbiji ocijenio je kao “veoma ozbiljnu”, navodeći da je Srbija sada peta u Europi po broju novooboljelih na 100.000 stanovnika.

Ivanuša je za Radio-televiziju Srbije (RTS) upozorio da se u Srbiji intenzivno širi britanska varijanta koronavirusa koja se lakše prenosi, a završava težim oblikom bolesti, ocijenivši da se mora promijeniti ponašanje ljudi prema važećim epidemiološkim mjerama, uz ustrajnu kampanju cijepljenja.

Uz jučer pristiglih 55.990 doza cjepiva Pfizer-BioNTec, u Beograd je danas stiglo i dodatnih 100.000 doza ruskog Sputnjika V.

Poslije djelomičnog ublažavanja prethodnog petodnevnog zatvaranja, od ponedjeljka je na snazi ostala zabrana rada trgovinskim centrima, kafićima, restoranima, barovima i noćnim klubovima, dok sve trgovine za prodaju hrane, kazališta, kina, galerije i biblioteke mogu raditi do 21 sat. Svi ostali objekti i uslužne djelatnosti mogu raditi do 20 sati, uz uvjet da osiguraju minimum devet četvornih metara  po osobi ili posjetitelju.

Krizni stožer srbijanske vlade za borbu protiv koronavirusa najavio je u srijedu ponovnu analizu učinka mjera i moguće prijedloge novih ili dodatno pooštravanje sadašnjih restrikcija.

Kotorski bazen – radovi godinama u završnoj fazi, ali nikako da ih završe…

0
Rekonstrukcija bazena Kotor – foto Uprava javnih prihoda

Zatvoreni bazen u Kotoru nije u funkciji od 21. marta 2017. godine, kada su startovali radovi na sanaciji ovog sportskog objekta, sa tada objavljenim rokom od 120 radnih dana.

Međutim, bazen je do danas van funkcije.

Direktor Uprave javnih radova, Boro Lučić, i predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, sa saradnicima, obišli su juče gradilišta zatvorenog bazena „Nikša Bućin“ i sportske sale i tom prilikom dogovorili dalje korake u cilju nastavka realizacije ovih kapitalnih projekata.

Na radnom sastanku sa predstavnicima izvođača radova i stručnog nadzora nad rekonstrukcijom zatvorenog bazena istaknuto je da su radovi u završnoj fazi, te da je neophodno da uporedo počne i priprema za postupke testiranja termotehničkih sistema i tehničkog prijema, kao neophodnog uslova za izdavanje upotrebne dozvole.

Izvođač radova je informisao direktora Lučića i predsjednika Jokića da su u toku finalne aktivnosti u unutrašnjosti objekta i uređenje terena, tako da se može očekivati da uskoro počne i probno puštanje u rad instaliranih sistema.

Podsjetimo, Ppojektantska procjena radova na bazenu, koji se finansiraju iz državnog kapitalnog budžeta preko Uprave javnih radova Crne Gore iznosila je 4,5 miliona eura.

Bazen „Nikša Bućin” otvoren je 1984. godine, a sagrađen je solidarnošću građana Kotora.

Rekonstrukcija bazena – foto Uprava javnih prihoda

Obišli i sportsku salu čija je izgradnja počela prije deceniju…

Tokom obilaska sportske sale, čija je izgradnja počela prije 10 godina, dogovoreno je da se preduzmu svi potrebni koraci, kojima će biti definisan dalji pravac djelovanja kada je riječ o realizaciji ovog projekta.

Tema razgovora direktora Lučića i predsjednika Opštine Jokića, između ostalog, bila je i rekonstrukcija lokalne saobraćajnice kroz Gornji Grbalj, na dionici od Lastve Grbaljske do Stare Fortece, procijenjene vrijednosti 560.000 eura, koju je lokalna uprava kandidovala za realizaciju u okviru kapitalnog budžeta. Pored rekonstrukcije kolovoza, projektom je obuhvaćeno proširenje nekoliko mostova i podizanje potpornog zida, a posebno je značajna kao alternativni putni pravac za vrijeme planirane izgradnje bulevara na jadranskoj magistrali.

 

Đurović: Formirati Fond Opštine Tivat za brigu o socijalno ugroženim

3
Aleksandar Đurović – SDP

Predsjednik OO SDP Tivat Aleksandar Đurović uputio je inicijativu za pokretanje postupka formiranja donatorskog računa/fonda Opštine Tivat za rješavanje socijalnih pitanja i pomoći sugrađanima u potrebi.

“Ideja je da se formira radna grupa od predstavnika svih političkih subjekata i predstavnika Sekretarijata za finansije i za društvenu djelatnost, uz uključivanje Centra za socijalni rad koja bi kreirala najbolje rješenje i time našla najbolji, najtransparentniji i najsvrsishodniji način rješavanja socijalnih problema koji pogađaju naše brojne sugrađane” – istakao je u pismu predsjedniku Skupštine Opštine Tivat Đurović.

“U više navrata u predizbornoj kampanji kao i poslije nje rukovodstvo OO SDP Tivat se obavezalo da ćemo pokrenuti inicijativu i raditi na formiranju ovog fonda. Nakon izbora u nekoliko navrata smo razgovarali o tome kada ste pominjali potrebu za davanjem pomoći najugroženijima  i kroz formiranje narodne kuhinje i tada sam smatrao da bi formiranje ovog računa/fonda kao i efikasno upravljanje njime vjerovatno bilo nabolji način za rješavanje svih ovih problema. Zbog toga se stavljam na raspolaganje, da predložim optimalnu, na Statutu i drugim pozitivnim pravnim aktima zasnovanu odluku, kojom ćemo formirati radnu grupu koja bi ovu inicijativu i realizovala u što skorijem periodu” – naveo je odbornik SDP u SO Tivat Aleksandar Đurović.

Dugotrajno trajanje korona krize, kao i strmoglavi pad turističkog prometa od kojeg živi ogromna većina naših sugrađana doveo je na ivicu egzistencije brojne tivatske porodice. Zbog toga je na nama, bez obzira na političku pripadnost, da nešto po ovom pitanju hitno uradimo. Ostajemo otvoreni za sve sugestije i predloge, kako bi što prije realizovali ideju o formiraju donatorskog računa/fonda Opštine Tivat za rješavanje socijalnih pitanja.

Mršić: Učiniću sve što je u mojoj moći da neki naš sledeći susret bude sa olimpijskom medaljom…

0
Petkovic i Mršić

Povodom sjanih igara i njegovog debija za vaterpolo reprezentaciju Crne Gore, predsjednik Skupštine Opštine Tivat dr Andrija Petković danas je upriličio prijem za mladog tivatskog vaterpolistu Marka Mršića.

„Želim da Vam se zahvalim što ste pokazali interesovanje za moje sportske rezultate i pozvali me da se vidimo. Ponosan sam što se moje višegodišnje odricanje i veliki rad pokazao plodonosnim i što se nalazim među igračima koji su kandidati za Olimpijske igre u Tokiju. Učiniću sve što je u mojoj moći da neki naš sledeći susret bude sa olimpijskom medaljom oko vrata“- rekao je Mršić.

Predsjednik SO Petković naglasio je da je svjestan koliko je u žestokoj konkurenciji i u uslovima u kojima u Tivtu ne postoji bazen, Marku Mršiću bio težak put da postane vaterpolo reprezentativac jedne svjetske sile u ovom sportu kakva je Crna Gora.

„Sigurno je da si ti u ovom trenutku primjer mnogim mladim Tivćanima, a sve okolnosti tvoj uspjeh čine još većim. Želim ti da u budućnosti budeš još ponosniji na svoje i sportske i životne rezultate i da dostojno, kao što si to i do sad radio,  reprezentuješ Crnu Goru, Boku i Tivat u danima koji dolaze. A ja se iskreno nadam i na Olimpijadi u Tokiju”- istakao je predsjednik tivatskog parlamenta Andrija Petković.

Preminulo još 12 osoba, 478 novozaraženih, Tivat 13, H. Novi 10, Kotor 8

1
vaccine – covid

U Crnoj Gori je, od posljednjeg presjeka, od posljedica infekcije koronavirusom preminulo 12 osoba, a registrovano je još 478 novopozitivnih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedjeljak, 22. mart 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1859 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 478 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.

Opština oboljeli

Podgorica 175
Nikšić 89
Pljevlja 34
Bijelo Polje 31
Berane 26
Cetinje 18
Ulcinj 18
Bar 16
Tivat 13
Budva 10
Herceg Novi 10
Kotor 8
Andrijevica 8
Mojkovac 7
Šavnik 4
Rožaje 3
Tuzi 3
Plav 2
Danilovgrad 1
Gusinje 1
Žabljak 1
Ukupno 478

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 12 smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Nikšića (4), Ulcinja (2), Bara (2), Podgorice (1), Plava (1), Rožaja (1), Mojkovca (1), od kojih je najmlađi imao 61, a najstariji 84 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1220.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 639 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 7908.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 88116.

Tivat – Vlada dala zeleno svjetlo, uskoro operativan kredit od tri miliona eura

2
MR 1 Krtoli – foto Opština Tivat

Vlada Crne Gore krajem prošle sedmice dala je saglasnost na dugoročno kreditno zaduživanje Opštine Tivat u iznosu od tri miliona eura. Ovome je prethodila odluka Skupštine opštine Tivat od 29. decembra, o dugoročnom zaduživanju, te mišljenja Ministarstva ekonomskog razvoja i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Opštini Tivat se, kako je juče precizirano iz lokalne uprave, odobrava zaduženje kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, po kamatnoj stopi od 2,75%, plus šestomjesečni Euribor, sa rokom otplate od 72 mjeseca uključujući grejs period od 12 mjeseci, sa naknadom za odobrenje kredita od 0,10% od iznosa kredita.

“Konačno smo u prilici izmiriti sve obaveze iz prethodnog perioda i izaći iz začaranog kruga dugovanja, u koji nas je uvela prethodna opštinska DPS-SD-HGI administracija, a čije je djelovanje karakterisao krajnje nedomaćinski odnos prema budžetskim sredstvima i povjeriocima”- rekao je tim povodom  predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović (NP) i najavio za narednu sedmicu prve isplate povjeriocima.

Od ovog novca biće izmirena dugovanja građanima po osnovu sudskih troškova, a u vezi za eksproprijacijom zemljišta na kojem je 2016. godine izgrađen objekat postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za opštine Tivat i Kotor, na lokaciji Klačina u Krtolima. Ukupni iznos dugovanja po ovom osnovu je veći od 1,26 miliona eura.

“Opština Tivat će uz kreditno zaduženje nastaviti realizaciju kapitalnih projekata, koji su sastavni dio Strateškog plana razvoja opštine Tivat za period 2019-2022. godine. Lokalna uprava otpočinje izgradnju saobraćanijce MR2, vrijednu 1.150.000 eura. Podsjećamo da su sredstva u iznosu od nepunih million eura namijenjena za završetak ovog puta koji povezuje projekat Luštica Bay sa Jadranskom magistralom, nenamjenski utrošena od strane bivše gradske uprave tokom 2020. godine”-saopštili su iz Opštine.

Kako je najavljeno, dio kreditnih sredstava biće utrošen na realizaciju prve faze projekta Lungo Mare u Krašićima, kako bi se završila izgradnja šetališta dugog 420 metara. Biće izmireni troškovi izgradnje objekta u kojem je smještena JU “Dnevni centar za djecu i mlade da smetnjama i teškoćama u razvoju”, dio troškova izgradnje kružnog toka kod Gradiošnice, ali i druge preuzete obaveze iz prethodnog perioda.

“U posljednjem kvartalu prošle i prvom kvartalu ove godine sproveli smo brojne uštede i očekujem da ćemo obaveze po osnovu ovog kredita izmirivati bez problema”- naveo je gradonačelnik Komnenović.

Norveška – Prvi podvodni plutajući tunel

0
Norveska podvodni-tunel

Norveška je zemlja fjordova i ledenjaka, jezera, planina, šuma i drvenih kućica u ribarskim selima te legendarnih mitova.

Ipak, najpoznatiji simboli Norveške su fjordovi, krivudavi morski zaljevi smaragdno zelene boje. To su zapravo potopljene doline nekadašnjih ledenjaka koji su mehaničkom erozijom izdubili, duboko ispod razine mora, doline niz koje su se kretali. Kad su se glečeri otopili, usjeke u dolinama ispunila je morska voda.

Zasad je jedini način putovanja kroz Norvešku i njene fjordove presjedanje na više trajekata, što je zapravo prilično dugotrajan i kompliciran proces.

Prvi podvodni plutajući tunel

Da bi olakšali put kroz Norvešku koja leži na 1.190 fjordova i povezali grad Kristiansand na jugu i Trondheim na sjeveru zemlje, Norveška javna cestovna uprava ( Norwegian Public Roads Administration – NPRA ) predložila je izgradnju prvog podvodnog plutajućeg tunela na svijetu koji bi se smjestio u Norveško more. Sadašnje putovanje postojećom cestovnom infrastrukturom i trajektima traje 21 sat te zahtjeva presjedanje na 7 trajektnih linija.

podvodni_tunel

Za razliku od klasičnih podvodnih tunela, koji se grade na morskom dnu ili se buše u tlu ispod morskog dna, norveški bi se nalazili na dubini od oko 30 m ispod površine i bili bi pričvršćeni za masivne pontone na površini vode povezani s nosačima koji bi osigurali stabilnost. Pontoni bi bili postavljeni na razmaku dovoljnom da između nesmetano prolaze brodovi. Tunel bi se sastojao od dvije paralelne cijevi, a u svakoj od njih promet bi se odvijao samo u jednom smjeru. Svaka cijev imala bi mjesta za dvije trake – jedna za putovanje, a druga za hitne slučajeve i popravke.

Iako je trenutno puno otvorenih tehničkih pitanja, norveška vlada je odobrila start projekta.

Procijenjuje se da je vrijednost ovog kapitalnog projekta minimalno 25 milijardi EUR u prvoj će fazi premostiti Sognefjord na ruti od Lavika do Oppedala. Najveći i najdublji norveški fjord širok je oko 4,5 km što onemogućava izgradnju mosta, dok dubina od 1.300 metara čini izgradnju klasičnog podvodnog tunela tehnički neizvedivom.

Šesnaest pontona držalo bi građevinu plutajući 12-20 metara ispod površine, sa srednjim razmakom od 400 metara kako bi brodovi mogli sigurno prolaziti.

Neophodne su detaljne analize i proračuni kako bi se odredile sile vjetra i morskih struja na konstrukciju te proračun i dimenzioniranje same konstrukcije, ali procjenjuje se da će biti potrebno gotovo 400 000 m3 betona za izvedbu ovog tunela.

S obzirom na to da se u Norveškoj ništa ne radi se od danas do sutra, od ideje do realizacije dug je put, ali isto tako ne treba sumnjati da će se jednog dana ovo i napraviti. Okvirni plan je da ovaj tunel bude izgrađen do 2035. godine.

Pred realizacijom ovog zahtjevnog inženjerskog povijesnog projekta nalazi se još niz izazova budući da nešto slično nikad ranije nije bilo izvedeno. Stoga nitko sa sigurnošću ne može reći na koji će način na podvodne tunele utjecati vjetar, valovi, morske struje. Vrijeme predstavlja prirodnu prijetnju konstrukcijama, a pogotovo pomorskim betonskim konstrukcijama pa su troškovi održavanja bitni i znatno utječu na isplativost projekta.

Da bi se zaštitili postojeći resursi za korištenje budućim naraštajima te da bi buduće generacije uživale u slikovitoj ruti i fascinantnom krajoliku, inženjerska rješenja i trebaju biti inovativna te poticati na daljnju izradu projektnih rješenja u kojoj je krajolik čimbenik strategije prostornog uređenja.

I za kraj sjetimo se samo kako je nemoguće zvučao tunel ispod La Manchea, a otvoren je davne 1994. godine.

„Slovenačka grafika iz fundusa Galerije solidarnosti”

0
Galerija solidarnosti

OJU „Muzeji” Kotor poziva likovnu publiku da u Galeriji solidarnosti pogleda izložbu „Slovenačka grafika iz fundusa Galerije solidarnosti”, obavještavaju iz ove kulturne ustanove.

Postavka nudi izbor radova nastalih u osmoj deceniji XX vijeka čiji su autori i autorke doprinijeli afirmaciji grafike na ovim prostorima.

Grafika u Sloveniji ima dugu tradiciju, a osnivanjem međunarodnog Bijenala grafike 1955. godine Ljubljana postaje jedan od jugoslovenskih i evropskih centara grafičke umjetnosti.

Publici je predstavljeno 30 djela među kojima su i ostvarenja jednog od pionira slovenačke grafike Mihe Maleša, a najbrojniji i najvrijedniji dio postavke čine radovi predstavnika/ca Ljubljanske grafičke škole (Pogačnik, Makuc, Maraž, Stegovec, Golob).

Radno vrijeme Galerije solidarnosti je od ponedjeljka do subote od 9 do 15 sati.

 Herceg Novi Cycling experience – VIDEO

1

Projekt „Biciklističke rute za unapređenje prirodne i kulturne baštine Hercegovine i Crne Gore – Cycling Rural” realizuje se u okviru drugog poziva Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Započeo je 1. oktobra 2019. godine, a implementacija  će trajati 24 mjeseca. Ukupna vrijednost projekta iznosi 495.000€, od čega Evropska unija finansira 400.000€.

Partneri projekta su Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije kao nosilac projekta, gradovi Široki Brijeg i Ljubuški, općine Posušje i Grude, te Turistička organizacija Herceg Novi (CG). Evropska unija finansira ovaj projekat s ciljem unaprijeđenja kvaliteta i diverzifikacije  turističkog proizvoda, te razvoja i promocije biciklističke i ostalih ponuda na otvorenom u ruralnim područjima prekograničnih regija Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Projekat će rezultirati stvaranjem novog i atraktivnijeg turističke proizvoda pod brandom “Cycling Rural”, koji će biti uključen u ponudu obje zemlje kao i cjelokupnog Jadranskoga zaleđa.