54.Hercegnovski zimski salon: Dileme ili kako se nositi sa izolacijom u svim oblastima

0
Galerija Josip Bepo Benković

Hercegnovski zimski salon sa temom Dileme biće otvoren sutra u online formatu  u galeriji „Josip Bepo Benković“ .

“Uzela sam  citat iz antidrame „Čekajući Godoa“ kada glavni junak kaže „da li sam ja spavao dok su drugi patili“. Citat bi odgovorio univerzalnoj priči , ali ovog puta se poklopio sa našom izolacijom od svijeta”, objašnjava moto Salona koji se ove godine održava 54- ti put,  selektorka Kristina Radović.

U postavci su radovi dvadeset i troje umjetnika iz Crne Gore, koji su na temu  DILEMA , odgovorili slikarskim iskazima, instalacijama, video i vajarskim radovima.

Pubila će moći da vidi djela Anke Gardašević, Milke Delibašić ,Davida Delibašića ,Milice Janković ,Vojislava Voja Kilibarde , Jelene Tomašević, Lidije Nikčević , Ivane Radovanović , Bana Sekulića , Ane Miljkovac ,Siniše Radulović, Marije Vemić , Nikole Simanić ,Olivije Ivanović ,Milene Jovićević, Gordane Kuč, Sretena Milatović, Brigite Antoni ,Vlatka Vujoševića, Romana Đuranovića, Tijane Vujović, Jelene Pavićević I Isidore Stamatović.

Na Salonu je zastupljena srednja i mlađa generacija, a oni su “ djaci “onih vrlih profesora cetinjske i trebinjske akademije. Ove godine učenici govore kroz sopstvena djela, kroz ono naučeno i kroz djela njihovih profesora, kazala je Radović. Ona ističe da je s jedne strane selekcija bila laka “jer Crna Gora ima fantastične umjetnike , ali je zbog toga I bilo teže odabrati samo neke od njih”.

Jedan od učesnika Salona Vojo Kilibarda izložio je  retuširani fotokolaž na platnu (kobinovana tehnika) pod naslovom (U)KRUG(U)

“Simbol  univerzalnog, kosmičkog  i ličnog. Poruka vječnosti,  početka i kraja. Od jezgra  atoma do najudaljenijih  svemirskih tijela, sve priča jezikom kruga.  U Matisovom Kolu, Igri, Plesu,  djelu od kojeg  je krenulo moje promišljanje rada  KRUG kojim odgovaram na temu – DILEMA,  sadržano je  sve”, objašnjava Kilibarda.

Salon će biti otvoren do kraja mjeseca.

/S.Kosić/

Preminulo devet osoba, novozaraženih 623, Budva 103, Kotor 47, H.Novi 30, Tivat 15

0
Covid / health

Institut za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije su među 2.237 uzoraka potvrdili još 623 pozitivna slučaja korona virusa u Crnoj Gori, saopštio je IJZ.

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno devet smrti povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (3), Nikšića (2), Budve (1), Herceg Novog (1), Tivta (1) i Bijelog Polja (1), od kojih je najmlađi imao 55, a najstariji 92 godine starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 861.

opština oboljeli
Podgorica 194
Budva 103
Nikšić 78
Kotor 47
Herceg Novi 30
Cetinje 29
Berane 29
Bar 28
Bijelo Polje 16
Tivat 15
Danilovgrad 14
Rožaje 10
Ulcinj 9
Pljevlja 8
Mojkovac 4
Plav 4
Andrijevica 3
Petnjica 1
Tuzi 1

Do 15:00 sati prijavljen je oporavak kod 475 pacijenata

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8.173.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 66.857.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:

opština trenutno inficirani
Podgorica 3139
Nikšić 836
Budva 830
Bijelo Polje 520
Kotor 377
Herceg Novi 376
Berane 313
Cetinje 281
Bar 274
Pljevlja 226
Tivat 221
Danilovgrad 166
Ulcinj 150
Rožaje 97
Tuzi 92
Mojkovac 61
Kolašin 50
Plav 44
Plužine 32
Andrijevica 31
Žabljak 30
Petnjica 13
Gusinje 9
Šavnik 5
UKUPNO 8173

Ministarka zdravlja posjetila Tivat i najavila: Idemo u djelimični lockdown

15
sa satanka sa ministricom

Ministarka zdravlja u Vladi Crne Gore dr Jelena Borovinić-Bojović danas je posjetila Tivat koji se suočava sa alarmantnom epidemiološkopm situacijom jer je u tom gradu trenutno preko 340 ektivnih slučajeva infekcije koronavirusom.

Ministarska zdravlja je nakon susreta i razgovora sa gradonačelnikom Željkom Komnenovićem i direktoricom Doma zdravlja Tivat dr Jasminkom Anželić, najavila da će u Tivtu biti uveden “odgovarajući stepen lockdowna”.

„Osnovni cilj i zadatak svih nas je očuvanje zdravlja građana  i zato i dalje molim građane za poštovanje mjera, jer koliko god da su donešene mjere stroge, one ne mogu dati osnovni rezultat ako ne postoji poštovanje osnovnih mjera. Kada bi se samo one uvažavale,  bio bi to dovoljno da se epidemiološka situacija dovede pod kontrolu i da ne budemo morali da uradimo kao ovo danas, na žalost, a to je uvođenje odgovarajućeg stepena lockdowna u Opštini Tivat.“ – kazala je Borovinić-Bojović koja je obišla tivatski Dom zdravlja i uvjerila se u velike napore sa kojima je suočeno već iscrpljeno medicinsko osoblje te ustanove.

„Preduzećemo sve mjere da prevaziđemo postojeće probleme i da učinimo sve da se broj zaraženih na dnevnom nivou počne kretati silaznom putanjom Otvorili smo konkurs za 15 ljekara hitne medicinske pomoći na teritoriji cijele zemlje, odlukom Ministarstva finansija i zdravlja odlučili smo da 235 medicinskih sestara i tehničara koji su radili pod ugorvorom i u procesu su rada, dobiju rješenje za stalno radno mjesto. Dobro je što u Tivtu organizovana patronažna služba, a nju ćemo što prije organizovati i u Domu zdravlja Budva. Radićemo na tome da Dom zdravlja Tivat i Budva kao i drugi širom zemlje, otvore konkurse za prijem novih ljekara i medicinskih sestara , ukoliko ima zainteresovanih i ako ih ima na birou rada, jer je zdravstveni sistem angažavao svoje maksimume, a broj ljekara i medicinskog osoblja u našoj zemlji je ograničen. Mi ćemo uraditi sve da reorganizacijom postojećih kadrova saniramo i popunimo praznine koje postoje u zdravstvenim ustanovama.”- poručila je ministarka zdravlja.Ona je ocijenila da je situacija globalno vrlo teška,  i da je “pandemija porazila svijet.”

 “Vakcinaciju očekujemo, ali ni ona neće za građane značiti popuštanje mjera i njihovo nepoštovanje. Još dugo ćemo morati da poštujemo mjere i još jednom apelujem na građane da ovo uvaže, kao i na vlasnike ugostiteljskih objekata i druge male privrednike da se odgovorno ponašaju. Upozoravam da inspekcijske službe moraju da preduzmu sve propisane mjere.”- poručila je Borovinić-Bojović, dodajući da su pripremljene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštitu građana od zaraznih bolesti “kojima smo definisali nadležnosti inspekcijskih i komunalnih službi, kako ne bi došlo do preklapanja nadležnosti i kako bi svaka od ovih intitucija znala koji je domen njihovog djelovanja”. To bi po njoj, trebalo da doprinese poboljšanju poštovanja epidemioloških mjera.

Inače u Covid ambulanti Doma zdravlja Tivat dnevno se uradi oko 30 PCR testova, i oko 40 brzih testova Kroz ambulantu dnevno prođe do 150 pozitivnih pacijenata, laboratorijskih nalaza bude i za 100 pacijenata, dok s rentgen pluća dnevno obavi za oko 40 pacijenata.

Plićina kod Murtera stoljećima je čuvala blago, a uz brodolom su se plele i priče

0
Plićina kod Murtera – foto Tris

Plićina Mijoka kod otoka Murtera stoljećima je skrivala blago. Bogati brodski teret s morskog je dna 1972. podignula ribarska koća. Do prijave nalazišta arheolozima 2002. brodolom je sustavno devastiran, netragom nestaju ili u privatnim zbirkama završavaju svi površinski predmeti. Srećom, dublji slojevi pijeska od gramzivih ruku uspijevaju sakriti ono što danas čini vrijednu izložbu. U siječnju ove godine ona se zakratko usidrila i u pulskoj galeriji C8, javlja HRT.

– Dio je tereta bio proizveden na području Venecije, a ostali proizvodi potjecali su s područja Njemačke te su putevima koji su bili poznati preko Alpa, preko Tirola, dopremljeni do Venecije, gdje je sav taj teret vjerojatno bio ukrcan i onda je putovao prema istočnom Mediteranu – objašnjava nam muzejska pedagoginja Giulia Codacci Terlević iz Arheološkog muzeja Istre.

Tu posebice iskaču mali preklopni sunčani satovi koji su bili izrađeni od slonovače, ali su imali i kućište od mjedi.

Brod koji je brodolom doživio početkom 17. stoljeća prevozio je i mjedene katance, prve tehničke olovke, svakovrsne uporabne predmete, ogledala, ukrasnu robu, opremu za vaganje novca i zlata…

Tu je i replika topa od mjedi s pomoću koje je datiran brodolom. Vrlo je vjerno prikazao izgled topova koji su se koristili u to doba.

Ostaci broda, vjeruje se manjeg jedrenjaka poput brzih uskočkih, nisu pronađeni. Izuzev provodnika za drvene koloture i posude s dvije ručke, ravnoga trbuha te željeznog sidra.

No izložba nije priča o njemu, već i vrijednim arheolozima, kustosima, konzervatorima, roniocima koji su s 40 metara dubine na svjetlo dana izvukli najsitnije predmete. Od staklenih perli do onodobnih pribadača.

Autorice su izložbe Vesna Zmaić Kralj iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda i Marina Lambaša iz Gradskog muzeja Šibenik.

Iako izrazito devastiran, ovaj je brodolom tijekom istraživanja iznenađivao na neočekivane načine, priča Vesna.

– Našli smo malu kutijicu, a kad smo počeli skidati inkrust, pokazalo se da je to pozlaćena kutijica u obliku srca. Kad smo je otvorili, unutra je bio mali preklopni sunčani sat od slonove kosti, rad nirnberških radionica – priča Zmaić Kralj.

Uz brodolom su se plele priče o velikoj količini novca i vrećama sa zlatom.

– Priče su uvijek spominjale zlato, zlatne vrećice odnosno vrećice ispunjene zlatnim prahom koji bi se rasipao po pijesku. No mi nismo naišli na zlato do predzadnje kampanje istraživanja kad smo stvarno naišli jedan zlatnik, ugarski zlatni novac – kaže za HRT Zmaić Kralj.

Suđenje bivšem američkom predsjedniku Trampu

0
Bijela kuća SAD foto EPA

Nakon što je sa 56 glasova za i 44 protiv potvrdio da je suđenje Donaldu Trumpu u skladu s ustavom, američki Senat u srijedu će u podne po lokalnom vremenu započeti suđenje bivšem američkom predsjedniku za poticanje pobune odnosno smrtonosni januarski napad na zgradu američkog Kongresa.

Obje strane imaju na raspolaganju po 16 sati za iznošenje argumenata pred Senatom koji funkcionira kao sud. Trump je odbio dobrovoljno se pojaviti pred Senatom.

Očekuje se da će iznošenje argumenata trajati do kraja sedmice, a nakon toga senatori će moći postavljati pitanje objema stranama. Glasanje Senata o samom opozivu moglo bi uslijediti već u ponedjeljak, ovisno o tome hoće li se zvati svjedoci ili ne.

Bokeški forum: ‘Ministre Bojaniću, jake su bokeške bure – ne dirajte Aerodrom’

40
Tivat- foto Boka News

Član GO Bokeški Forum Igor Radošević uputio je otvoreno pismo ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, u kome poručuje “jake su bokeške bure – ne dirajte Aerodrom”:

Poštovani ministre Bojaniću,

Vjerujemo da znate da Boka ima specifičnu klimu, pa smo na ovoj južini, mi iz Bokeškog foruma, sa čuđenjem i nevjericom primili vijest da nastavljate pregovore oko koncesije Aerodroma Tivat. Gospodine ministre, ovo želimo da shvatimo kao vašu ishitrenu izjavu s obzirom da sigurno niste upućeni u imovinsko-pravne odnose na Aerodromu Tivat.

Gospodine ministre, zemlja na kojoj se nalazi Aerodrom Tivat je zemlja Tivćana, koju su neki naši djedovi dali Opštini za izgradnju aerodroma u korist svih građana Tivta i Boke. Prethodna vlast je, uz pomoć svojih lokalnih poslušnika, tu zemlju od 2017. godine pod čudnim okolnostima  prebacila na državu.

Gospodine ministre, želimo da znate da je Bokeški forum kao dio nove lokalne vlasti u Tivtu spreman na dijalog u vezi sa aerodromom; ali samo u smislu da se ta zemlja vrati Opštini Tivat i da se obeštete stare tivatske porodice koje posjeduju zemlju na tom području, a nikada nisu obeštećene. Zato gospodine ministre pozivamo vas na dijalog, a ne da iz medija saznajemo za Vaše izjave koje dajete iz podgoričkih fotelja, baš kao što se radilo i prethodnih 30 godina. Gospodine, mi u Tivtu više nemamo nikakve centrale. Naša centrala su građani Tivta i Boke.

Bokeški forum baner

U Bokeškom forumu ćete imati iskrenog sagovornika kao dio lokalne vlasti, a u suprotnom ćemo ovu izjavu shvatiti kao kontinuitet prethodne vlasti i biti vaši najveći oponenti; a znate i sami kako su se naši oponenti proveli na posljednjim lokalnim izborima. Znate, kod nas od posljednih izbora pušu neki drugi vjetrovi. Kako je jaka bokeška bura otpuhala podgoričke poslušnike u Tivtu, tako će ubrzo i u Herceg Novom. Boka je, gospodine ministre, doista dala mnogo državi; a od države je dobila jedino uzurpaciju i otimačinu.

Zato gospodine ministre, Bokeški forum Vas kao dio lokalne vlasti poziva na dijalog u vezi zemljišta na Aerodrom Tivat. Eto, možemo pričati čak i o koncesiji. Mislimo da bi lokalna uprava Tivta ili lokalne uprave Boke bili odlični koncesionari. Da li ste razmišljali o tome? Mi jesmo. Jer barem toliko dugujemo našim precima koji su na Tivatskom polju ostavili svoje suze i znoj, dali ga nekada za boljitak društva – dugujemo i njima i našim potomcima.

Ovaj poziv shvatite ozbiljno i prihvatite ga, jer u suprotnom ćemo shvatiti da je ovo samo kontinuitet predhodne vlasti.

Poštovani, Boka se probudila. Boka je, opet napominjemo, naša centrala. Probudite se i Vi kada je Aerodrom Tivat u pitanju, jer jake su bokeške bure, poručio je Radošević.

Kristijan Sindik krenuo u završnu dionicu maratona – Split – Tivat

0

Splitski maratonac Kristijan Sindik i njegov tim od četiri trkača, nastavili su danas sedmu, ujedno i posljednju etapu akcije “Zlatna vrpca – 7 maratona u 7 dana”, Split – Tivat

“Stigli smo pred sami cilj. Ostaju nam još 42 kilometra i 195 metara do završetka ove sedmodnevne pustolovine.

Startovalo su u Čilipima pa slijedi Gruda, a zatim ulazak u Crnu Goru, gdje ćemo posjetiti sljedeća mjesta – Herceg Novi, Meljine, Zelenika, Kumbor pa Bijela. Pretposljednja tačka nam je trajektna linija Kamenari – Lepetane. Cilj nam je Tivat!” – poručio je Sindik.

Očekivani dolazak na cilj na gradsku rivu Pine u Tivtu je između 15 i 16 sati, gdje će Kristijan Sindik biti dostupan za medijske izjave.

“Zlatna vrpca – 7 maratona u 7 dana” je humanitarno-sportska akcija koja se trči na dionici između Splita i Tivta. Čitava ruta iznosi 295 kilometara te se sastoji od sedam dionica u kojoj svaka pojedina ruta iznosi 42 km.

Zainteresovani donatori mogu kupovati kilometre, a minimalna cijena jednog od njih je 100 kuna ili 15 eura. Sredstva se direktno uplaćuju na račun Odjela dječje onkologije KBC-a Split putem IBAN-a HR1424070003106794371, otvorenog u OTP banci d.d. Split.

Komnenović: Situacija alarmantna i zabrinjavajuća, infekcija koronavirusom u nekim slučajevima se ponavlja

23
Dom zdravlja Tivat

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, situaciju u Tivtu ocjenjuje alarmantnom, a kao posebno zabrinjavajuće ističe informacije medicinskih radnika da se infekcija koronavirusom u nekim slučajevima ponavlja.

“Mi smo u četvrtak poslali dopis Institutu za javno zdravlja Crne Gore, koji epidemiološke mjere predlaže Ministarstvu zdravlja. Namjera nam je bila upoznati ih sa situacijom u Tivtu i sugerisati pooštravanje epidemioloških mjera, međutim još uvijek nismo dobili odgovor”, navodi Komnenović. Lokalna uprava danas je uputila i zvaničan dopis Ministarstvu zdravlja sa istim ciljem.

Predsjednik opštine Tivat Zeljko Komnenovic

Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat sprovodi kontrole poštovanja epidemioloških mjera. Služba zaštite i Komunalno preduzeće sprovode redovne dezinfekcije javnih površina, institucija i ustanova. “Radimo sve što je u moći lokane uprave. Očekujemo da nadležni državni organi propišu rigoroznije mjere i nadamo se što skorijem obezbjeđivanju vakcine”, rekao je predsjednik opštine

Po podacima Epidemiološke službe Doma zdravlja, u Tivtu je na dan 08.02. zabilježeno 329 aktivnih slučajeva obolijevanja od koronavirusa. “Jutros sam razgovarao sa direktoricom Doma zdravlja dr Jasminkom Anđelić i obaviješten sam da testova ima dovoljno, ali da je medicinsko osoblje na ivici snaga”, naveo je predsjednik u jučerašnjem razgovoru sa novinarima.

Feštati se mora, jer život je maskenbal

4
Abrum – Praznik mimoze – Herceg Novi 2017.

Ovogodišnji Praznik mimoze će na mnogo načina biti specifičan, a jedna od novina je i najnovija verzija maskenbala. Naime, na predlog NVO „Maškare”, u program 52. Praznika mimoze uvršten je auto-maskenbal, koji će, pod sloganom „Feštati se mora!“, biti održan 13. marta.

Organizatori su uputili poziv svim zainteresovanim građanima spremnim za dobar provod i druženje, a Opština Herceg Novi će obezbijediti novčani fond za nagrade i tehnički podržati ovaj događaj.

„Maskenbal će biti organizovan u skladu sa epidemiološkim mjerama. Predložili smo da se maškaraju automobili, bicikla, motori i građani i simboličnim napravimo krug do Baošića. Želja nam je da napravimo auto maskenbal, jedno malo simpatično druženje kako bi održali duh maškaranja i karnevala u Herceg Novom“, kazao je predsjednik NVO „Maškare“, Ivan Peulić. On je objasnio da će prijavljivanje trajati 15 dana, ali i da su upućeni pozivi opštinama Tuzi, Kotor, Tivat i Budva, koji su članovi Evropske federacije karnevalskih gradova

„Iz našeg udruženja biće sigurno jedno 10 do 15 vozila i 30ak maskiranih, tako da ćemo napraviti i neku alegorijsku povorku. Već je u pripremi formular za prijavljivanje i svi će biti blagovremeno obavješteni“, kaže Peulić dodajući da će sljedećih dana biti precizirane propozicije i pravila ponašanja.

Raste organska proizvodnja u Srbiji

0
Organska hrana

Organskom proizvodnjom u 2019. godini u Srbiji se bavilo skoro 6,3 hiljade proizvođača, biljna proizvodnja odvijala se na više od 21 hiljade hektara, a značajno je povećana pčelarska i živinarska organska proizvodnja, objavila je danas organizacija Serbia Organika.

Površine pod organskom proizvodnjom uvećavaju se četvrtu godinu za redom, a u odnosu na 2018. bile su veće za oko dve hiljade hektara.

Biljna organska proizvodnja bila je na 0,61 procenat ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji, a tri četvrtine korišćenog zemljišta bilo je obradivo dok su ostalo livade i pašnjaci, navodi se u publikaciji „Organska proizvodnja u Srbiji“.

Ratarska organska proizvodnja bila je na 57 procenata površina, voćarska na 33,5 posto dok je najmanje zastupljena proizvodnja povrća na 1,15 procenata površina.

Ova organska proizvodnja pođenako je zastupljena u Vojvodini i regionu Južne i Istočne Srbije sa nepunih 40 procenata dok je 20,2 posto od organske biljne proizvodnje bilo u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji.

Organska stočarska proizvodnja zabeležila je rast u tom periodu a najbrže su rasle pčelarska za 225 procenata gde broj pčelinjih društava sa tri hiljade dosegao gotovo 10.000, i živinarska za 165 procenata.

Od 6.261 proizvođača bilo je 534 nosilaca serfitikata za organsku proizvodnju i 5.727 kooperanata.