Ministarka odbrane posjetila Tivat, nagovijestila veća ulaganja u Mornaricu i smjene na komandnom nivou

3
Komnenovic i Injac danas u Tivtu

Realizacija projekta izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa na lokaciji Lukovića barake, sudbina nekadašnjeg Arsenalovog pogona Opativo i vojnog kompleksa Lepetane te pitanje deminiranje nekih lokacija u zalivu Boke bile su teme razgovora ministarske odbrane dr Olivere Injac sa predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem i njegovim saradnicima.

Injac je danas boravila u radnoj posjeti Tivtu – prvoj opštini koju je obiiša od kada je preuzela upravljanje resorom odbrane u decembru prošle godine, a osim razgovora sa čelnicima grada, ministarka je obišla i pogon Opatovo, bivšu kasarnu i kompleks vojnih skladišta Lepetane, te još uvijek aktivni vojni objekat Pristan.

Gradonačelnik Komnenović je kazao da su već na prvom sastanku sa ministarkom odbrane nađena neka konkretna riješenja za pitanja koja se tiču odnosa Opštine Tivat i Vojske  Crne Gore, pa će tako prema njegovim rijelima, školski brod Monrarice VCG, jedrenjak „Jadran“koji je zvanični pobratim grada Tivta sa kojim je taj brod  sudbinski vezan već decenijama, uskoro iz Bara biti vraćen na svoj stalni vez na gradskoj rivi Pine.

Injac: Zajednički nam je cilj valorizacija tih potencijala koje je vojska sačuvala u prethodnom periodu

„Zajedo sa predstavnicima NVO „Arsenal“ koji su prisustvovali tom dijelu sastanka, dogovoreno je da se vezano za Lukovića barake, napravi novi radni tim između Ministarstva odbrane (MO) i te NVO, sagleda  idejni projekat tog kompleksa i razmotre mogućnostu realizacije te investicije po modelu zajedničkog ulaganja između bivših radnika Arsenala, Opštine i MO. Razgovarali smo i o valorizaciji pogona Opatovo i kasarne Lepetane i ti predlozi će uskoro ići prema Savjetu za privatizaciju Vlade Crne Gore. Zajednički nam je cilj otvaranje novih radnih mjesta u  Tivtu i valorizacija tih potencijala koje je vojska sačuvala u prethodnom periodu.“- kazao je Komnenović, dodajući da je sa ministarkom odbrane razgovarao i o mogućnosti otvaranja Vojnopomorskog muzeja u Tivtu kojima ima bogatu i dužu od jednog vijeka tradiciju mornaričke baze. Inače, gradnja stambeno-poslovnog kompleksa na Lukovića barakama u kojem bi krovove nad glavom dobile i porodice sedamdesetak radnika bivšeg vojnog brodogradilišta Arsenal i mnoga profesionalna vojna lica, je nešto što su prethodne DPS-om predvođene uprave grada i Ministarstva odbrane preuzele kao obavezu prilikom zatvaranja Arsenala u ljeto 2007., ponavljale u mnogim izbiornim kampanjama,  ali nikad nisu realizovale.

Injac je kazala da bogata vojna istorija Tivta i Boke treba da se adekvatno prezentira široj javnosti i naglasila da to može biti jedan od niza zajedničkih projekata MO i lokalne samouprave koje dvije strane namjeravaju realizovati „u cilju opšteg i interesa cijele društvene zajednice, a ne nikako od interesa samo onih privilegovanih.“

„Dobre ideje su danas proistekle na ovom  vrlo konstruktivnom sastanku i mnogo toga je već danas dogovoreno da se ide u nekim  kratkim vremenskim periodima sa nekim vrlo konkretnim projektima i dogovorima naših timova. Trudićemo se da u tom smislu, budemo vrlo operativni“- kazala je Injac dodajući da MO i Opština Tivat „gledaju u istom pravcu“ i da će dobro sarađivati. Rekla je da je u toku analiza potrebe za zadržavanjem u sistemu odbrane, određenih lokacija i objekata koje je Vojska širom Crne Gore, prethodno decenijama koristila i da su među njima i Lepetane i Opatovo, te da će „vrlo brzo izaći sa predlogom prema Vladi šta sa njima konkretno raditi“.

Injac je istakla da je za vrijeme njenih prethodnika na mjestu ministara odbrane, najmanje novca iz vojnog budžeta uloženo u kapacitete Mornarice VCG i da će se to sada pod hitno ispravljati.

„Mornarica je zaista bila najviše zapostavljena i najviše sam bila, kada sam preuzela ovu funkciju, zatečena time koliko je malo ulagano u Mornaricu VCG. Jedan od ključnih prioriteta mog rada biće Mornarica i ulaganje u taj vid oružanih snaga jer smo svi svjesni koliko tu ima naslijeđenih problema iz prethodnog perioda i koliko se hitno moraju napraviti liste prioriteta  šta su najurgentnije tačke u MVCG u kojima se mora djelovati. Prikupila sam već dosta informacija na tu temu i sa saradnicima ću se sada detaljno posvetiti pitanju modernizacije i povećanja operativne sposobnosti Mornarice“- istakla je Injac koja na pitanje novinara da li to podrazumijeva i smjenu aktuelnog vrha Mornarice, istakla da će „biti promjena“.

„Moram izraziti zadovoljstvo što je prošle nedjelje konačno, imenovan novi načelnik Generalštaba VCG. Kratko je vrijeme, ali sigurno će biti daljih promjena i u Generalštabu i u jedinicama VCG, i sigurno čete biti brzo obaviješteni o tome“- istakla je ministarska odbrane.

Injac je krajem decembra prošle godine, poslala u penziju dotadašnjeg načelnika GŠ VCG, general-majora Dragutina Dakića koji je bio kadar bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića (DPS), a prošle nedjelje je Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore na predlog Injac, unapredio u čin brigadnog generala dotadašnjeg pukovnika Milutina Đurovića i postavio ga na dužnost novog načelnika GŠ.

Na dužnosti komandanta Mornarice VCG od avgusta prošle godine je kapetan fregate Goran Đurković koga je na to mjesto postavio bivši ministar odbrane Predrag Bošković. Đurkovića su pojedini pripadnici MVCG optužili da je na njih navodno pokušao da vrši neprimjereni uticaj vezano za njihov izlazak na glasanje na parlamentarnim izborima 30.avgusta prošle godine, a što je on negirao. Za vrijeme njegvog mandata na čelu Mornarice, njeni efektivi su se sveli na tek jedan poluispravan brod koji je koliko-toliko, u stanju da izađe na more i obavi neki prostiji zadatak.

Crno na bijelo – Može Bokeški: Insistiraćemo da se procesuiraju svi odgovorni za kolektor

Dr Draško Rašković

“U aktuelnoj vlasti u Herceg Novom su ljudi koji su još od ranije bili u lokalnoj upravi i direktno bili uključeni u realizaciju projekta kanalizacionog kolektora. Mi ćemo insistirati da se svi odgovorni procesuiraju bez obzira na kom su nivou i nećemo dozvoliti da se zaboravi taj problem o kom se debelo i dobrano šuti “, saopštio je na današnjoj konferenciji za medije kandidat za odbornika koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški Nikola Radman. On je dodao da koalicija Crno na bijelo – Može Bokeški od prvoga dana prati taj slučaj i u vezi sa tim je prikupila obimnu dokumentaciju.

„Kad se na nivou Crne Gore poboljšaju uslovi u pravosuđu, biće prilike da svi građani vide kako se ponaša jedna odgovorna grupacija koja radi u interesu građana“, kazao je Radman podsjetivši da kanalizacioni kolektor, investicija u vrijednosti od 27,4 miliona eura, u prvobitnom proračunu, koja je trebalo da bude gotova još 2014. godine, ni dan danas nije u funkcionalnom stanju. „Danas je ta cifra dostigla vrijednost od 38 miliona eura i što je najgore, kolektor nema tehnički prijem, niti će ga imati, barem ne u skorije vrijeme. Čitavo lijevo krilo kolektora gotovo ne funkcioniše. Dobar dio ljudi, koji sada ponovo traži podršku na izborima, za takvo nešto bi trebalo da odgovara, jer je debelo učestvovao u tim aktivnostima “, podsjeća Radman i dodaje da će se preispitati i posao sa javnom led rasvjetom.

Nosilac liste Crno na bijelo – Može Bokeški dr Draško Rašković je istakao da su predstojeći opštinski izbori prilika da se građani Herceg Novog odrede ka tome kakav je kvalitet načina vršenja vlasti u prethodnim sazivima. ,,Na opštinskim izborima se ne rješavaju ni državna ni nacionalna pitanja, već pitanja koja tište svakodnevno naš život. Ne moramo naglašavati da su neki konstituenti trenutne vlasti u opštinskim strukturama mnogo duže, u različitim koalicijama. Građani na izborima zapravo treba da odgovore na pitanje da li su vidjeli razliku u vršenju vlasti na opštinskom nivou, u odnosu na ono kako se DPS ponašao na državnom, da li su vidjeli profesionalizaciju, racionalizaciju ili depolitizaciju opštinskih struktura“, naveo je dr Rašković.

Kako je kazao, građani Herceg Novog svjedoče da se pred izbore masovno radi, gradi, asflatira i čisti. ,,No to nije specifikum samo Novog, već je tako otprilike u svim opštinama. Čovjeku prosto bude milo što je predizborna kampanja, pa bi možda bilo dobro da na svaka tri mjeseca organizujemo izbore, ne bi li se vlast ponašala onako kako bi trebalo stalno. Suštinski problemi koji muče građane Herceg Novog godinama ostaju neriješeni. Jasno da mnogi od njih nisu mogli biti riješeni bez saradnje državnih struktura, kao i da je posljednjih godinu dana pandemija virusa COVID-19 uzela svoj danak. Ipak, tu su i prethodne tri godine, na osnovu kojih je moguće ocjenjivati učinak vlasti. Svjedoci smo da je bilo mnogo propusta u pitanjima koja zadiru u striktno opštinska ovlašćenja“, kazao je još nosilac liste Crno na bijelo – Može Bokeški.

Nikola Radman

Radman se osvrnuo i na kritike koje pojedini upućuju na račun koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški, a koje se odnose na to da je Građanski pokret URA, kao činilac te koalicije, već bio dio vlasti i u tom smislu pokazao svoje mogućnosti, istakavši da se radi o neistinama. ,,To je nešto što nam se spočitava već neko vrijeme, i to od ljudi koji vrše vlast u Herceg Novom i koji dobro znaju šta je istina. Prvi put je URA na izbore izašla 2017. godine i kao dio pobjedničke strukture, bili smo inicijatori i potpisnici primarnog sporazuma u vršenju vlasti. Samo šest mjeseci nakon toga, više puta smo od predsjednika opštine Stevana Katića tražili, pošto smo vidjeli u kom smjeru ide nova vlast, da održimo sastanke, ne bi li se promijenio kurs i način vladanja. Međutim, za to smo ostali uskraćeni, a tome svjedoči i pismo koje smo uputili gospodinu Katiću. Od tog momenta, URA se u potpunosti distancirala, i djelovala je kao politički subjekt samostalno, ukazujući i na dobre i loše projekte. Takvu odluku smo donijeli, jer se ne možemo igrati politike. Ili radimo u korist građana, ili se igramo politikanstva“, kazao je Radman zaključivši da će se iz koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški zalagati da se o svim problemima progovori i da se radi na njihovom rješenju.

Kotor – Novi sjaj nasljeđa i kamene plastike

1
Foto OJU Muzeji Kotor

U spomeničkom kompleksu Crkve Svetog Pavla u Kotoru ovih dana je započeto  ogledno spajanje fragmenata kamene plastike koja je dio arheološke zbirke Istorijskog muzeja Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor.

Spajanje je od važnosti u cilju njenog očuvanja i prezentacije, a radi ga Vladimir Jablanović, konzervator-restaurator i vajar iz Kraljeva koji već dugo radi na zaštiti kulturnih dobara, čak i u spomenicima pod zaštitom UNESCO-a.

Među spojenim pločama nalazi se nadgrobna ploča Nikole Bolice iz 1668. godine na kojoj piše: “Bogu najboljem i najvećem. Vječnoj uspomeni Nikole Bolice viteza. Ostatke viteza Bolice kriju ovi mramori. Bijaše ponos i slava svog naroda. Plemenito je poduzeo… djelo. Bio je čovjek velike mudrosti, pobožnosti i vjere, čime je stigao kod mletačkih plemića veliku milost i zlatan lanac za zasluge svoje. Ako se u nebesima toliko svideo zbog svojih djela, koliko i knezu, prijatelju-čitatelju, ne žali se, a doneti pobožni tamjan.”

Foto OJU Muzeji Kotor

Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor krajem prošle godine okončala je reviziju Istorijskog muzeja kao svoje organizacione jedinice kojom su prvi put u istoriji popisani i obrađeni predmeti arheološke zbirke. Komisija je u okviru revizijskog postupka obradila 809 muzejskih predmeta Istorijskog muzeja (dekorativna i arhitektonska plastika, grbovi, nadgrobne ploče, cipusi, amfore), koji potiču iz perioda od antike do baroka, a nalaze se na više lokacija u Kotoru i Risnu. Za određeni broj predmeta Komisija je tokom revizijskog postupka utvrdila da pripadaju jednoj cjelini te ih grupisala i spajanje fragmenata predložila kao optimalno rješenje u cilju zaštite.

Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor ogledno spajanje kamene plastike realizuje uz podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor.

Opljačkana bolnica u Dobroti, ukradeno 28 hiljada eura

4
Bolnica – psihijatrija Kotor

Specijalna bolnica za psihijatriju u Dobroti opljačkana je preksinoć, a lopovi su ukrali čak 28.000 eura, javlja CdM.

U pitanju su dva sefa sa novcem, gdje su se čuvale penzije i druga primanja pacijenata.

Iz Uprave policije CdM-u su nezvanično kazali da policija radi na rasvjetljanju događaja, te da se utvrđuju sve okolnosti pljačke. Prema nezvaničnim informacijama, lopovi su ušli kroz prozor, jer jedino na prozoru te prostorije nema rešetki.

U Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru potvrdili su da se radi na rasvjetljavanju pljačke.

“Dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru obaviješten je o predmetnom događaju. Djelo je kvalifikovao kao teška krađa i tužilac je dao uputstva službenicima policije da preduzimaju dalje radnje u cilju identifikacije izvršilaca”, piše u odgovoru tužiteljke/portparola u ODT Kotor Ane Marinović.

Pripreme za vakcinaciju zaposlenih u turizmu

2
Boka Kotorska – covid

Turistički poslenici, ugostitelji i izdavaoci privatnog smještaja su među prioritetnim grupama za vakcinaciju, saopštavaju iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

Iz Ministarstva pozivaju sve turističke poslenike, ugostitelje i izdavaoce privatnih smještaja da dostave spisak svojih zaposlenih i time ih prijave za vakcinaciju kako bi bili svrstani u prioritetnu grupu.

“S obzirom na to da se u toku aprila očekuje dolazak velikog broja vakcina u Crnu Goru, zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu će imati prioritet i vakcinisati se u najkraćem roku. Prijave je potrebno dostaviti putem e-maila prijave@mek.gov.me. Imunizacija je jedini način da doprinesemo zdravstvenoj zaštiti i zaposlenih i gostiju a samim tim i bržem oporavku ugostiteljsko-turističke privrede i osiguramo uspješnu turističku sezonu koja je od velikog značaja za ekonomski oporavak Crne Gore” – saopšteno je iz Ministarstva za ekonomski razvoj.

Šibenik- postavljena podmorska instalacija s kamerom: ‘Da vidimo koliko će se promijeniti ponašanje riba‘

0
Instalacija – foto HRT

Ispred šibenskog kupališta Martinska i postaje Instituta “Ruđer Bošković” postavljena je podmorska instalacija autora Zorana Lučića kojom se želi upozoriti na svjetski problem zagađenosti mora i devastacije ribljeg fonda, piše HRT.

Lucina je kugla zemaljska “odradila” već nekoliko ekoloških performansa – od ljeta 2019. i Svjetskog prvenstva u jedrenju.

– Skupljali smo plastične boce u nju i ukazali na taj problem plastike pa smo onda imali na “Light is Lifeu”  i ona je bila – rekao je Zoran Lučić Luca, autor instalacije.

Posljednja kopnena instalacija – bila je pandemijska: Svijet protiv COVID-a. A sad seli u podmorje s novom zadaćom! Na lokaciju s koje kamera instituta Ruđer Bošković šalje živu sliku već sedam godina.

– U to vrijeme smo zabilježili kakvo je ponašanje riba, populacija. I sad ćemo vidjeti kako će se ti uvjeti promijeniti kad se ovakav jedan antropogeni utjecaj kad se ovakav sustav postavi dolje. Da vidimo koliko će se promijeniti ponašanje riba i kako će se one adaptirati na to – rekao je Neven Cukrov s Instituta Ruđer Bošković.

Kugla leži na dubini od osam metara. I bit će osvijetljena, nekoliko sati svake večeri da ne remeti previše ritam morskih bića.

– Moći će se pratiti 24 sata ponašanje biljnog i životinjskog svijeta u odnosu na tu instalaciju na stranicama – podvodna kamera Martinska – kazao je Zoran Lučić Luca.

Akciji postavljanja instalacije, koja ukazuje na važnost zaštite mora, pridružile su se lokalne ustanove, klubovi i organizacije. Jer zagađenje, posebice mikroplastikom, sve je veći problem jadranski, ali i globalni!

– Moramo svi biti iskreni i reći da ta plastika u moru završava, na žalost, ljudskom aktivnošću. Tako da je vrlo važno da svaki dan o tomu razmišljamo, a ne samo danas na Dan planeta Zemlje – poručila je Sanja Slavica Matešić, pročelnica županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove.

– Ovo je raritet – sama kamera. Vrlo je gledana! Šibenik se nalazi na ušću rijeke Krke, bogat je ribom, bogat je školjkama. Ovo je akvatorij prekrasan, normalno da ga treba zaštititi. Ovo je samo jedna poruka koja simbolizira to sve – rekao je Dino Karađole, direktor Ured TZ grada Šibenika.

Instalacija Save Our Seas ostat će pod morem godinu dana, javlja HRT.

TO Tivat: Anketa pokazala za 22% građana Tivta turizam glavni izvor prihoda

1
Sa predstavljanja reyultata / foto TO Tivat

Turistička organizacija opštine Tivat danas je predstavila rezultate Ankete lokalnog stanovništva, sprovedene u martu mjesecu o.g. Namjera iste je bila da se istraže stavovi sugrađana o uticaju turizma na turističku destinaciju.

Najviše anketiranih građana je sa područja Tivat centar (52,3%), starosne dobi od 30 do 45 godina (45,5%), a dominiraju anketirani građani sa visokim obrazovanjem (58,1%). Turizam je dodatni izvor prihoda za 39,3% ispitanika, turizmom se ne bavi 38,7%, dok je za 22% građana turizam glavni izvor prihoda.

Na osnovu odgovora građana datih na pitanja iz ankete možemo zaključiti da turizam svima omogućava bolji život koji donosi više koristi nego štete. Većina stanovnika Tivta su zadovoljni dosadašnjim razvojem turizma u opštini i smatra da im turizam pozitivno utiče na način života, običaje i kulturu, dok se kao najveći izazovi i glavna ograničenja sa kojima se Opština Tivat suočava u svom turističkom razvoju navode se saobraćajna infrastruktura (20,2%), nedovoljno dobro rješenje kanalizacija i kišne drenaže (11,6%) i prevelika izgrađenost, odnosno greške u pejzažnoj arhitekturi (10,4%). Nakon toga slijede neadekvatno odlaganje‚otpada i nedostatak javnog prevoza. Stanovnicima Tivta u toku glavne turističke sezone najviše smeta gužva u saobraćaju (90,8%), problemi sa parkiranjem (81,5%), zagađenje mora (58,8%), a najmanje smetaju turisti koji remete javni red i mir, buka, gužva na plažama i u domovima zdravlja.

U odnosu na budući razvoj turizma u opštini Tivat i predlozima za unaprjeđenje turističke ponude, građani Tivta su mišljenja da veću pažnju treba posvetiti kvalitetu doživljaja nego broju turista, povećanju broja hotela i soba, dok broj kreveta u privatnom smještaju ne treba značajnije povećavati. Takođe su mišljenja da broj, kvalitet i raznovrsnost ugostiteljskih objekata treba dodatno povećavati, a nautičke vezove u marinama i lukama pokušati zadržati na postojećem nivou. Vrlo je značajno da se, po mišljenju lokalnog stanovništva, zaleđe opštine treba brže turistički razvijati i na to se treba u budućem razvoju opštine Tivat posvetiti posebna pažnja. U prilog tome idu i komentari koje su građani imali prilike da iskažu u ovoj anketi.

Aktivnostima koje su realizovane u prethodnom periodu, anketirani stanovnici Tivta su više nego zadovoljni: „Tivatske ljetne fešte 2019“ (69,5%), „Organizacija Zimske bajke 2019/20“ (68,9%), „Započet proces pristupa programu ‘Green destinations’ i Top 100 nagrada 2020” (65,3%) i „’TransformaTivat’ – oslikavanje električnih ormarića” (53,7%).

Lokalno stanovništvo naše opštine o turističkoj ponudi Tivta se najviše informiše preko Facebooka i Instagrama, zatim slijede Viber zajednica Opštine Tivat, web portali www.tivat.travel i lokalni informativni portali, zatim web portal www.opstinativat.me, kao i štampani mediji.

Rezultati Ankete lokalnog stanovništva vrlo jasno ukazuju na potencijalne slabosti i prednosti turističke ponude našeg grada. Stavovi i mišljenje lokalnog stanovništva su veoma važni u daljem održivom razvoja turizma opštine Tivat što je značajno imati u vidu prilikom projektovanja aktivnosti u daljem razvoju i unaprjeđenju Tivta kao turističke destinacije.

Danska povećala vremenski raspon između dvije doze vakcine

0
Vakcina – foto EPA

Danska je raspon između prve i druge doze vakcina BioNTech/Pfizera i Moderne protiv COVID-19, produžila za tri sedmice, prenosi Anadolu Agency (AA).

Državna televizija DR, pozivajući se na informacije Zavoda za zdravstvo, javila je kako je Danska, koja želi prvom dozom vakcinisati što veći broj ljudi, u okviru programa vakcinacije, raspon između dvije doze povećala s tri na šest sedmica.

Navode kako će tako osobe koje će primiti prvu dozu, biti vakcinisane najmanje sedmicu ranije.

Zvaničnici predviđaju kako će brža vakcinacija dovesti do bržeg stvaranja imuniteta protiv COVID-19.

U zemlji koja broji oko 5,8 miliona stanovnika, dosad je prvu dozu vakcine primilo 1.142.046 osoba, a drugu dozu 549.173 osobe.

Wizz Air: 24 nove rute na tržištima bivše Jugoslavije

1
wizz plane

Wizz Air planira uvesti 24 nove rute na tržištima bivše Jugoslavije u narednim mjesecima, uprkos očekivanjima aviokompanije da će se postepeni oporavak prometa dogoditi tek krajem ljeta.

Uprkos novim linijama, Wizz Air je nastavio odgađati nastavak brojnih usluga iz regije i smanjio je frekvencije na postojećim letovima jer se i dalje provode stroga ograničenja putovanja. Krajem juna, niskobudžetska aviokompanija otvorit će novu bazu u Sarajevu uvođenjem devet novih linija. Nadalje, započet će i četiri nove usluge iz Beograda, od kojih je jedna već pokrenuta, kao i šest iz Splita i pet iz Banjaluke, izvještava Ex-Yu Avaation.

Aviokompanija pregovara s drugim aerodromima u regiji o potencijalnim novim letovima. Wizz Air predviđa potražnju za putovanjima širom Evrope nakon “perioda dobrog napretka nacionalnih planova cijepljenja”.

Njen izvršni direktor Jozsef Varadi i dalje je uvjeren da će se zrakoplovna kompanija pojaviti kao dugoročni pobjednik pandemije dok se drugi povlače.

– Naša okretnost i neumoljiva usredotočenost na troškove i novac značajne su konkurentske prednosti, rekao je Varadi. Međutim, primijetio je da, iako je uvjeren da će na kraju doći do oporavka s obzirom na neodgodivu potražnju, “hoće li se to dogoditi preko ljeta, zime ili sljedećeg proljeća, ne znamo”.

Wizz Air ovog ljeta lansira više od 120 novih linija širom svoje mreže.

– Naše širenje mreže i ulaganja u našu flotu u proteklih dvanaest mjeseci osiguravaju nam dobre položaje za povratak u normalno poslovanje i uvjereni smo da smo sada još u boljoj poziciji da budemo strukturni pobjednik u evropskom zrakoplovnom sektoru , napomenuo je izvršni direktor. Dodao je: – I dalje namjeravamo biti agresivni u ciljanju tržišnog udjela tamo gdje se ukažu mogućnosti i planiramo se držati svih naših osnova.

Wizz Air ne planira smanjiti isporuke iz Airbusa, s 27 novih uskotrupnih aviona serije A320, koji bi trebali biti isporučeni u narednih dvanaest mjeseci, iako postoji fleksibilnost da se postojeći avioni vrate zakupodavcima ili se pregovara o uvjetma kako ističu ugovori. Wizz Air-ovih 1,6 milijardi eura likvidnosti trebalo bi trajati naredne tri godine na trenutnim nivoima sagorijevanja gotovine, zaključio je Varadi.

Posada nestale indonezijske podmornice ima kiseonika za još dva dana

0
Podmornica / foto EPA

Brodovi i helikopteri koji tragaju za nestalom podmornicom u blizini ostrva Balija trkaju se s vremenom dok je članovima posade preostalo kiseonika za još maksimalno dva dana.

Šef mornarice Judo Margono upozorio je javnost da kiseonika u podmornici ima dovoljno samo do subote.

Podmornica, u kojoj se nalaze 53 člana posade, u srijedu je učestvovala u vojnoj vježbi sjeverno od ostrva Balija.

Vazdušnom pretragom je uočena naftna mrlja u blizini mjesta gdje je podmornica zaronila, što može upućivati na oštećenje plovila ili na signal posade.

Admiral Judo rekao je da su vlasti pronašle predmet s “velikom magnetskom silom” kako pluta na dubini od 50 do 100 metara.

No, mornarica je dodala kako je takođe moguće da je “tokom statičkog ronjenja došlo do problema pa je izgubljena kontrola”, što bi značilo da se izvanredne procedure “ne mogu provoditi i brod bi mogao pasti na dubinu od 600-700 metara”.

Indonezijski predsjednik Joko Vidodo je pozvao građane na molitvu kako bi podmornica bila pronađena.

“Vojska, mornarica i nacionalna spasilačka služba rade zajedno s drugim institucijama na potrazi i spašavanju.Naš prioritet je sigurnost 53 članova posade”, rekao je Vidodo.

Malezija i Singapur poslali su brodove, a Australija je rekla da je spremna “pomoći na bilo koji način”.

Podmornica KRI Nanggala-402 teška je 1 395 tona i izgrađena je u Njemačkoj 1977. godine.

Indonezijskoj floti se priključila 1981. godine. U Južnoj Koreji je prošla dvogodišnji remont koji je završen 2012. godine.

Ranije je Indonezija imala flotu od 12 podmornica koje je kupila od Sovjetskog Saveza i njima je patrolirala vodama svojeg arhipelaga.

Međutim, sada ima flotu od samo pet, uključujući dvije podmornice koje je kupila od Njemačke i tri novija južnokorejska plovila.

Indonezija pokušava modernizovati svoje odbrambene sposobnosti, ali dio njezine opreme je star i posljednjih godina bilo je smrtonosnih nesreća.