Na sjednici Izvršnog odbora Sindikalne organizacije Instituta „Dr Simo Milošević“, odlučeno je da se krene u pripremu protesne šetnje, koja će biti realizovana odmah po ispunjavanju svih zakonskih uslova za njenu realizaciju.
-Protesna šetnja će biti realizovana, bez obzira na eventualnu uplatu oktobarske zarade, jer je očigledno da su neizvjesna i naredna primanja, saopšteno je RTHN iz Sindikalne organizacije Instituta Igalo.
Podsjećamo, radnici te ustanove su 16. novembra održali štrajk upozorenja zbog neisplaćenih zarada za dva mjeseca,dugovanja Fonda zdravstva od 650 000 eura, ali i neizvjesne i teške finansijske situacije u kojoj se ova renomirana ustanova nalazi. Septembarske zarade radnicima su isplaćene dan nakon jednočasovnog štrajka, a zaostala za oktobar, prema obećanjima trebalo je da bude isplaćena do kraja prethodne sedmice.U Institutu je zaposleno 570 radnika.
Na sastanku sa predstavnicima Vlade Crne Gore, ministarstava zdravlja i finansija menadžment je dobio uvjeravanja da će ubuduće zarade biti redovno isplaćivane, da će im pomoći da premoste nagomilane probleme, i da će se više uključiti u rješavanje nezavidne situacije u kojoj se Institut Igalo već dugo nalazi.
U većini mjesta u Sloveniji pada snijeg. Na putevima u pojedinim mjestima saobraćaj je usporen, a na mnogim mjestima je došlo do proklizavanja kamiona i nezgoda. U nekim dijelovima Štajerske i Koruške prekinuta je opskrba električnom energijom, javlja Anadolu Agency (AA).
Sniježne padavine – ponegdje i obilne – otežavaju saobraćaj širom Slovenije. Na pojedinim mjestima dolazi do dužeg kašnjenja.
“Prilagodite brzinu i sigurnosnu udaljenost i imajte na umu da će vam za put biti potrebno više vremena nego inače. Putujte samo sa zimskom opremom i očišćenim vozilom”, poručili su iz Saobraćajno-informativnog centra.
Na štajerskoj autocesti između Dramlja i priključka Celje – istok prema Ljubljani zatvorena je traka zbog proklizavanja kamiona. Od Maribora do Celja došlo je do velikog kašnjenja. Putovanje od Maribora do Ljubljane je više od dva sata, što je duže nego inače.
Obavezna je upotreba lanaca na putevima preko prevoja Predel, Korensko sedlo, Ljubelj i Jezerski vrh. Zatvoren je put preko prevoja Vršič i Volče – Solarji.
Dežurni meteorolog Uroš Strajnar za danas je najavio oblačno, ponegdje sa slabim snijegom. Očekuju da će pasti 10 do 25 centimetara snijega. Temperature će biti oko 0 stepeni Celzijusa, na Primorskom više i tamo će padati kiša. U petak će biti vedrije i suvo. U nedjelju će biti više sunca.
Najviše novog snijega do četvrtka ujutro meteorolozi su prognozirali na Julijskim Alpima, gdje je palo oko pola metra novog snijega.
U Ljubljani je palo oko 20 centimetara snijega, u Mariboru oko 13, a najviše, od 15 do 20 centimetara, palo je u nizinama Notranjske. U Kranju je snježni pokrivač debljine 24 centimetra, u Cerkničkom jezeru 23, u Idriji i Kočevju 21, u Ptuju i Celju 12, u Novom mestu i Postojni osam, a u Murskoj Soboti tri centimetra.
U Koruškoj je palo oko 20 centimetara novog snijega, a u višim predjelima i više. Glavni putevi ili državni putevi u Koruškoj su prohodni i moguće je njima saobraćati sa odgovarajućom zimskom opremom, ali su snježni, jer još pada snijeg. Prohodan je i put do skijališta Kope, objasnio je šef baze za održavanje puteva preduzeća Voć Celje za Korušku Aleksandar Čelan.
U Gorenjskoj je palo od 15 do 40 centimetara novog snijega, uglavnom u višim predjelima. U Ratečama, sa 40 centimetara novog snijega, snježni pokrivač je već debeo više od 80 centimetara. Na području Bohinja palo je oko 30 centimetara snijega, a niže u Gorenjskoj oko 20.
U Celju je palo od 15 do 50 centimetara snijega. U Zimskoj službi Celje kažu da na putevima ima snijega, ali su svi putevi prohodni uz odgovarajuću zimsku opremu. Proklizavanja kamiona bilo je na Halerjevom hribu iu Mestinju na putu Celje-Rogaška Slatina, gdje je takođe došlo do dugotrajnih gužvi.
Na prijelazu između Notranjske i Primorske najavljena je i opasnost od poledice, no ona se, na sreću, nije ostvarila.
Zbog prognoziranih vremenskih pojava, Agencija Republike Slovenije za okoliš (ARSO) je u četvrtak izdala je narandžasto upozorenje za veliki dio zemlje, osim za sjeveroistok. Uprava za zaštitu i spašavanje poziva na oprez i preventivno djelovanje u slučaju padavina.
Savjetuje se ljudima da uklone suho drveće oko zgrada, orezuju grane koje bi se mogle slomiti pod težinom snijega ili leda i pripremiti pijesak i so za pokrivanje zaleđenih površina i alate za uklanjanje snijega. Uprava savjetuje da se čiste staze i površine koje se koriste za vrijeme snježnih padavina, da se pazi na pucanje grana i da se izbjegava hodanje ispod drveća, a savjetuju se i da se ne parkiraju vozila ispod drveća.
Pozivaju da se ne zadržava u blizini dalekovoda, da se ne diraju pokidani kablovi i drugi dijelovi provodnika, jer mogu biti pod naponom. Svim vozačima se savjetuje da krenu na put samo ako je to apsolutno neophodno.
Ovogodišnja zimska sezona već je donijela nešto snijega u pojedinim nizijskim dijelovima, ali ga je najviše palo u višim dijelovima Gorenjske i Koroške. Na sjeverozapadu zemlje već postoji značajan rizik od lavina, ali će i narednih dana ostati opasan.
Premda je kruzing industrija dosad relativno uspješno radila na prevenciji zaraze virusom COVID-19 na svojim plovilima otkako su krstarenja ponovno pokrenuta u junu, ove subote Louisiana Department of Health i grad New Orleans izvijestili su o izbijanju zaraze na jednom od brodova Norwegian Cruise Linea.
Prijavljeno je 10 slučajeva zaraze koronavirusom na kruzeru NORWEGIAN BREAKAWAY, koji je dolaskom u New Orleans završio sedmodnevno putovanje na Karibima, piše The Maritime Executive.
Sve zaražene osobe su u potpunosti cijepljene i niti jedna nije pokazala simptome bolesti, stoji u priopćenju kompanije. Norwegian Cruise Line ukrcaj dozvoljava samo putnicima i članovima posade koji su potpuno cijepljeni.
Putnik na kruzeru rekao je za CNN da su svi na brodu u subotu testirani prije nego što su se vratili u luku u New Orleansu. Prema riječima putnika, brod nije objavio da su otkriveni pozitivni slučajevi prije nego što je to objavio grad New Orleans, a javni prostori i atrakcije na brodu ostali su otvoreni u subotu navečer.
Breakaway se u nedjelju vratio u luku u New Orleansu, a svih 3200 putnika je testirano. Oni koji su pozitivni morat će ići kući vlastitim vozilima ili se izolirati u lokalnim stambenim jedinicama koje osigurava kompanija.
Louisiana Department of Health, grad New Orleans i luka New Orleans svjesni su i blisko surađuju s Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kako bi pokrenuli postojeće protokole, navodi se u saopštenju grada New Orleansa.
Zabilježeni slučajevi zaraze nisu promijenili planove za sljedeću plovidbu broda, navode iz kompanije.
Pregovarači država članica i Evropskog parlamenta postigli su u četvrtak dogovor o novoj uredbi o roamingu, kojom se do 2032. produljuje sadašnji sustav korištenja mobilnih telefona u evropskom inozemstvu bez dodatnih naknada.
Sadašnja uredba vrijedi do 30. juna 2022., a novom uredbom produljuje se sustav bez naplate roaminga za sljedećih deset godina. Dogovor još formalno trebaju potvrditi Vijeće i Parlament.
Uredba o tzv. roamingu kao kod kuće primjenjuje se od 15. juna 2017, a njome se cijene u roamingu određuju na osnovi nacionalnih cijena.
To znači da svaki korisnik koji se nalazi u roamingu u nekoj od zemalja EU-a i u zemljama Europskog gospodarskog prostora – Islandu, Norveškoj i Lihtenštajnu, plaća usluge sukladno tarifi koju je ugovorio sa svojim operatorom za domaći promet.
Nova uredba trebala bi osigurati korisnicima istu kvalitetu usluga koju imaju u matičnoj mreži i kada su na putu.
Oni koji se koriste uslugama 5G mreže u svojoj zemlji trebali bi imati pristup toj mreži gdjegod je dostupna.
Prema novoj uredbi, mobilni operatori trebat će obavijestiti korisnike o kvaliteti usluga koju mogu očekivati u roamingu.
U proteklih četiri i pol godine, od kada je na snazi sadašnja uredba, mnogi su se korisnici žalili da nemaju istu kvalitetu usluge kada su u inozemstvu.
Korisnici će po novoj uredbi dobivati SMS poruke o dodatnim troškovima kada se spajaju na tzv. nezemaljske mreže, koje su dostupne u zrakoplovima i na brodovima, a koje nisu pokrivene uredbom o roamingu.
Kada se korisnici nađu u zrakoplovu ili na brodu, njihovi mobiteli mogu se automatski spojiti na nezemaljsku mrežu i izazvati dodatne troškove.
Sada će operatori morati osigurati opciju kojom se izbjegava automatsko spajanje na takve mreže.
Odlučujući po inicijativi podgoričkog advokata Marka Markovića, Ustavni sud je ukinuo dio člana 97. Zakona o turizmu i ugostiteljstvu (ZTU) kojim je vlasnicima rezidencijalnih jedinica u kondo hotelima, u slučaju gubitka kategorije četiri i pet zvjezdica ili dozvole za rad, zabranjena njihova prodaja i korišćenje. Ova odredba prestaće da važi nakon objave u Službenom listu.
Marković je u inicijativi ocijenio da je zakonodavac time ograničio mirno uživanje prava svojine, koje, kako propisuje Ustav, ne može biti ograničeno niti ga iko može biti lišen bez utvrđenog javnog interesa uz pravičnu naknadu.
ZTU previđa da kondo hoteli budu u funkciji cijele godine, a apartmani najmanje deset mjeseci, za koje vrijeme vlasnici dobijaju procenat ne manji od deset odsto od zakupa, dok su im preostala dva mjeseca na raspolaganju.
Ustavni sud je bio stava da zakonodavac jeste prekoračio ovlašćenja, jer se država može umiješati u pravo svojine ako postoji javni interes za to, što u ovom slučaju nije utvrđeno. Ocijenjeno je da je na taj način vlasnicima nametnut pretjeran teret koji su faktički lišeni prava raspolaganja i korišćenja na jedinicama čiji su vlasnici.
U izjašnjenju bivše vlade na ovu inicijativu navedeno je da je kondo model uveden kako bi se stambena izgradnja stavila u funkciju turizma tokom cijele godine, te da bi se minimizirala mogućnost stvaranja “gradova duhova”. Ukazali su da se na ovaj način obezbjeđuje dugoročno poslovanje hotela, a ne iskorišćavanje za kratkoročno sticanje profita.
Tokom 15. sastanka tematske upravljačke grupe stuba „Kvalitet životne sredine“ u okviru Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), članovi grupe, predstavnici Evropske komisije, EUSAIR Facility Point Izola i drugi gosti razgovarali o raznim tekućim aktivnostima.
Poseban fokus je stavljen na albansko presjedavanje EUSAIR strategijom, koje je 1. juna preuzeto od Slovenije, uz teme kao što su inkluzija mladih, evropske integracije i zelena agenda, turizam i kultura, te generalna povezanost regije.
-Najveću pažnju privukla je prezentacija studije Andreja Sovinca „Analiza zaštićenih morskih područja u EUSAIR regiji i predlozi korektivnih mjera“-saopšteno je iz Pres službe EUSAIR.
Prema istim navodima, predavač, konzervator i autor brojnih stručnih članaka i knjiga Sovinc istakao je da treba zaštititi najmanje 30 odsto kopnenog područja EU i 30 odsto morskog područja EU, dok najmanje jedna trećina zaštićenih područja (10 odsto kopnenog područja EU i 10 odsto morskog područja) treba strogo zaštititi odredbama o djelotvornom upravljanju i obnovi.
-Sovinc je naglasio da Jadransko-jonska regija ima najmanji udio zaštićenih mora od svih regionalnih mora u mediteranskoj regiji – samo 3,57 odsto zaštićenih i 0,07 odsto strogo zaštićenih.
Cilj EU za 2030. je 30 odsto zaštićenih područja i 10 odto strogo zaštićenih morskih područja.
Podmorje / Foto: EUSAIR
Crna Gora je po glavi stanovnika trenutno najveći zagađivač mora plastikom i to na nivou ne samo jadransko-jonske regije, već cijele EU-ističe se u saopštenju EUSAIR.
Sovinc je istom prilikom predstavio mapu potencijalnih zaštićenih područja, intenzitet ribolova u njima i moguće sukobe u tom pogledu.
-Potencijalne sljedeće korake u okviru akcionog plana podijelio je na lokalni ili nacionalni prekogranični nivo, te nivo EUSAIR regije.
U okviru lokalnog ili nacionalnog i prekograničnog nivoa, Sovinc predlaže proširenje i efikasnije upravljanje zaštićenim područjima, takozvanim plavim koridorima i područjima sa potpunom zabranom ribolova, gdje je biodiverzitet najveći-zaključuju iz Pres službe EUSAIR.
JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’ Kotor/ Gradska biblioteka i čitaonica, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, u petak, 10. decembra u Staklenoj galeriji Kulturnog centra organizuje promociju tematskog zbornika naučnih i stručnih radova “Otkrivanje skrivenog: Crna Gora, kvir i (s)rodne teme’’ sa početkom u 19 sati.
Ovaj događaj se organizuje pod pokroviteljstvom Opštine Kotor/ Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti u skladu sa Lokalnim akcionim planom za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba za 2020/2021. godinu. (aktivnost: promocija kulturnih sadržaja koji imaju za cilj unapređenje ljudskih prava.)
O knjizi će govoriti: Milica Stanić Radonjić, glavna i odgovorna urednica zbornika, Ksenija Rakočević, stručna saradnica na pripremi zbornika i autorka rada i Jelena Papović, akademska slikarka i profesorica. Moderatorka programa će biti Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica.
Ovo je prva publikacija ove vrste koja se objavljuje u Crnoj Gori, koja s naučnog aspekta tretira primarno kvir, a potom i (s)rodnu problematiku i to iz domena istoriografije, etnografije, antropologije, pravnih nauka, politikologije, sociologije, psihoanalize, kulture, umjetnosti i niza drugih disciplina.
Riječ je o naučnoj knjizi koja je, zajedno sa srednjemetražnim dokumentarnim filmom, dio kompleksnog jednogodišnjeg projekta „LGBTIQ tematika u crnogorskom društvu, medijima i kulturi tokom 20. i početkom 21. vijeka“, koji realizuju Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru (nosilac projekta) u saradnji sa LGBT Forum Progresom iz Podgorice.
Projekat je podržan od Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore (Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore).
U toku su radovi na sanaciji 1,3 kilometra puta između naselja Kosići i Porobići, čijim završetkom će grad dobiti uređenu, direktnu kolsku vezu između Mojdeža i Mokrina.
Izvođač radova je kompanija „Bokić“, finansijska sredstva je obezbijedila Uprava javnih radova, na osnovu ugovora sa Opštinom Herceg Novi. Predlog mjera za sanaciju, premjer i predračun radova uradila je Agencija za izgradnju i razvoj grada, koja i prati sprovođenje projekta.
Pored intervencija na dionici Porobići – Kosići, druga faza podrazumijeva izvođenje radova na još dvije lokacije: Osnovna škola u Sutorini – naselje Lučići i Osnovna škola u Sutorini – Tijesni klanac. Ugovorena ukupna vrijednost ovih radova je više od 145 hiljada eura.
Riječ je o nastavku projekata kojima se saobraćajno povezuju i približavaju dva dijela hercegnovske opštine, pa će se od jednog do drugog naselja stizati za desetak minuta, a ne više od pola sata koliko je do sada bilo potrebno.
Prva faza sanacije trase Porobići – Kosići urađena je prošle godine, kada su izvedeni radovi na ravnanju i nasipanju terena, izrađeni kanali i sanirani najkritičniji dijelovi puta u dužini od 600 metara, u šta je uloženo više od 45 hiljada eura. Dodatno, lokalna uprava je uložila u sanaciju puta kroz Tijesni klanac, koji povezuje naselja Mojdež i Sutorina.
Nakon završetka druge faze sanacije grad će dobiti uređen kolski put od Mojdeža do Mokrina, odnosno do regionalnog puta prema Bosni i Hercegovini.
Tokom protekle tri godine u ovaj putni pravac je uloženo ukupno više od 300.000 eura. Rezultat projekta je povezivanje i približavanje dva dijela hercegnovske opštine, što će mještanima Sutorine, dijela Igala, Mojdeža, Sušćepana i Ratiševine olakšati saobraćanje prema zaleđu i Trebinju, te unaprijediti uslove za brzo reagovanje u slučaju požara.
Budvanin Rajko Bojanović, inače član Ribarskog kluba Širun, pohvalio nesvakidašnjim ulovom iz našeg mora. Bojanović je ulovio brancina od 5.200 gr, što je kako kaže prava rijetkost.
“Rijetko se love tako krupni brancini, današnji lov bio je u mutnom, na živu giru”, kazao je za Portal RTV Budva.
Brancin je vrlo moćna riba za koju se sa pravom smatra kako je vladar obalnog mora. Grabežljivac poput njega sa krupnom glavom i velikim i snažnim ustima u stanju je napasti plijen prilično nerazmjeran njegovoj veličini.
Brancin je najaktivniji noću, a danju se odmara na dubini, direktno na dnu.
U oktobru je evidentirano 50 kružnih putovanja stranih brodova hrvatskim Jadranom što je najviše od početka pandemije, ali i dvostruko manje nego u istom mjesecu 2019. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Na brodskim krstarenjima hrvatskim morem u oktobru je bilo 41,4 hiljada putnika – u 2020. nije ih ni bilo, dok ih je na 105 kružnih putovanja u pktobru 2019. bilo oko 171 hiljada.
Oktobar je time pretekao septembar ove godine, kada je po Jadranu bilo 49 kružnih putovanja stranih brodova s nešto više putnika nego u oktobru. To je poboljšalo sliku kružnih putovanja za deset mjeseci ove godine kada je bilo ukupno 184 krsterenja, a obavila su ih 33 strana broda.
Putnika je na stranim kruzerima koji su u deset mjeseci ove godine posjetili Hrvatsku bilo 179 tisuća, što je veliki porast, s obzirom da ih je u istim mjesecima prošle godine bilo tek oko četiri hiljade.
Strani kruzeri su u hrvatsko more u deset mjeseci doplovili pod zastavama 11 zemalja, među kojima najviše sa zastavama Paname, Bahama i Malte.
Luka Dubrovnik je i u deset mjeseci 2021. bila najposjećenija kruzerska destinacija. Drugi je Split, a treća Korčula.
Veliki strani kruzeri posjetili su ove godine i Šibenik, Hvar, Zadar, Rovinj i Trogir.
