Hrvatska koronavirus – Foto: Stipe Majic – Anadolu Agency
Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak izjavio je u ponedjeljak kako je u Hrvatskoj kod dvije osobe potvrđen omikron soj koronavirusa, obje osobe nemaju teški oblik bolesti, a njihovi kontakti su pod nadzorom.
“Sada već imamo preko pola zemalja EU-a koje su objavile da imaju omikron soj, a isto tako i preko pola saveznih država SAD-a. Dakle, omikron je već širom svijeta, i mi imamo dva slučaja kod kojih je potvrđen omikron soj”, rekao je Capak na konferenciji za novinare.
Ustvrdio je kako je Hrvatska jedna od prvih zemalja u svijetu, a prva među članicama EU-a, koja je poduzela mjere za usporavanje dolaska omikron soja u državu.
Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Bernard Kaić rekao je da su oboljeli bili sudionici jednog poslovnog skupa pa postoji mogućnost da je netko s tog skupa bio izvor, jer su na njemu bili i stranci.
U narednim godinama turisti u Crnoj Gori biće evidentirani u mobilnoj aplikaciji, čime će se smanjiti „siva zona“, navodi se, između ostalog, u Programu ekonomskih reformi od naredne do 2024. godine.
U dokumentu objavljenom na sajtu Vlade navodi se da je „siva zona“ poslovanja prisutna kod velikog broja zemalja, pa tako i u Crnoj Gori i već duži niz godina predstavlja jedan od najvećih izazova, sa kojima se suočava privreda, posebno kada je riječ o uslužnim djelatnostima, odnosno u turizmu, trgovini i građevinarstvu, prenosi Dan.
“Mjera podrazumijeva unapređenje sistema evidencije boravka turista u Crnoj Gori kroz povezivanje Registra boravaka stranaca i Centralnog turističkog registra uz izradu mobilne aplikacije za prijavu gostiju. Osnovni cilj je stvaranje preduslova da se na sveobuhvatan način obezbijede tačni i ažurni podaci o ostvarenom turističkom prometu”, piše, između ostalog, u dokumentu.
Dodaje se da se navedeni podaci odnose na broj i strukturu gostiju u ugostiteljskim objektima, broju ostvarenih noćenja i vrijeme boravka.
“Njihovim prikupljanjem postiže se kvalitetniji obuhvat statističkih podataka, kao i podataka koji se tiču boravka stranih lica na teritoriji Crne Gore. Na ovaj način značajno će se, uz mjere koje se sprovode na planu fiskalizacije prometa i usluga, doprinijeti efikasnijem radu nadležnih institucija (Monstat, CBCG, MUP, Poreska uprava, Uprava za inspekcijske poslove), u smislu bolje naplate boravišne takse, poreza, povećanja prihoda od turizma i drugo što u krajnjem za rezultat ima pozitivan uticaj na budžet Crne Gore i to u kontinuitetu”, navodi se u dokumentu.
Implementacijom mjere obezbjeđuje se korelacija sa preporukama 4. i 5. sa Ministarskog sastanka i ključnim izazovom br. 2 – smanjenje neformalne ekonomije iz Ocjene crnogorske ekonomije od EK.
“Takođe, stvaraju se preduslovi za uspješnije realizovanje projekta eVlada, posebno sa aspekta fiskalizacije, odnosno unapređenje nacionalnog regulatornog ambijenta i povezanosti rada institucija – kvalitetnije upravljanje javnim finansijama”, navodi se u dokumentu.
Ističe se da će smanjenje nelojalne konkurencije obezbijediti uslove za bolje poslovanje koje implicira veći broj zaposlenih.
Praznična čarolija, koja je najnovije izdanje sada već poznatih Crnogorskih bojanki, najbolji je način da se oboje novogodišnji praznici.
Adrijana Husić, urednica izdanja, kaže da nova Praznična bojanka za velike i male, donosi avanture tipičnih crnogorskih životinja, a sve u kontekstu pripremanja za predstojeće praznike.
Husić dodaje da se u bojankama nalaze i naljepnice kojima djeca mogu ukrasiti jelku ili novogodišnju palmu.
U bojanci magičnim vozom na proslavu iz raznih krajeva stižu divokoza, sivi evropski vuk, lisica, vidra, sjeverni bjelogrudi jež, jazavac, mrki međed, poskok, jelen lopatar, pčela i velika ušara.
Odlučne su da dođu na najbolju novogodišnju žurku ikad, ali ih to ne sprečava da se zabave od sjevera do juga, da pakuju poklone, spremaju zimnicu, sankaju se i skijaju, a neki i sunčaju… Husić ističe da nakon lansiranja bojanke Praznična čarolija u najavi imaju kreiranje i novih.
„Ideje su već tu, tako da nas možda u februaru već čeka nova bojanka“, kaže Husić.
Ona kaže i da je kompletan tim, koji je zadužen za kreiranje bojanki, jako ponosan što su od maja, kada je bilo prvo izdanje bojanki, sada došle do jedanaestog komercijalnog izdanja.
„Pored ovih deset komercijlanih izdanja imamo i još pet posebnih. To je preko 20 hiljada kopija bojanki koje su bojili i djeca i odrasli“, dodaje Husić.
Ona je rekla da je izuzetno ponosna i na tim koji stoji iza bojanki.
Bojanka
„Izuzetno sam ponosna na cio tim, koji čine žene preduzetnice, a koje od početka maja rade na ovim izdanjima“, kazala je Husić.
Ona je napomenula da Praznična čarolija, kao i ostale Crnogorske bojanke, mogu da se kupe u svim bolje snabdjevenim knjižarama.
„Veliki i mali koji žele sa nama da istražuju i da uče nešto novo mogu preko naše društvene mreže da dobiju informacije kako doći do bojanki i online putem“, rekla je Husić.
Raduje, kako kaže ona, što i djeca i odrasli prepoznaju kreativnost i energiju ovih bojanki.
„Raduje nas svako javljanje učiteljica, nastavnika, koji bojanke počinju da koriste u radu sa djecom. Vjerujemo da kroz ove bojanke dajemo dobar primjer djeci“, poručila je Husić.
Teretni brod AP Revelin koji je u nedjelju popodne prošao ispred Grada brodskim sirenama pozdravio je Dubrovčane. Međutim, pozdravi su stigli i s kopna. Tako su sestre s Danača uzvratile zvonjavom crkvenih zvona, ali i mahanjem bijelim šugamanima, javlja Dubrovački vjesnik.
Sestra Katica Dabo kaže da su sestre ‘Dančarke’ zadnji put zvomile i pozdravljale naš brod 2008. Sretne su posebno jer je samostan na Dančama u obnovi pa su zvona prije nekoliko dana proradila te su danas zvonima pozdravili naš brod.
Podsjetimo, zapovjednik broda je Dubrovčanin Robert Stahor, a posadu čini i nekoliko Dubrovčana. Brod je na putu za Kalinjingrad gdje bi trebao stići 18. prosinca.
Žene u crnom i ANIMA će, u znak sećanja na žrtve zločina počinjenih u Dubrovniku prije trideset godina, održati danas 6. decembra 2021. godine, akciju u Beogradu i Kotoru.
Akcija pod nazivom “Pamtimo ubijanje grada i ljudi”, izvodi se istovremeno u Kotoru (Trg od oružja) i Beogradu (Knez Mihailova ulica, ispred Ruskog cara), u 17 sati.
Direktivom generalštaba agresorske JNA, naređena je blokada Dubrovnika, UNESCO- ve baštine, demilitarizovane, u krugu od 30 km. U “Ratu za mir”, združene snage JNA, crnogorske teritorijalne odbrane i paravojne formacije Crne Gore i Istočne Hercegovine, uspostavile su 17. septembra 1991. godine totalnu blokadu. Stanovništvo je ostalo bez vode i struje i bez mogućnosti primanja humanitarne pomoći, bilo kojim putem.
Od 1. oktobra do 20. novembra, sistematski su granatirana, pljačkana i spaljivana sela Konavala i Primorja. 50.000 stanovnika/ca je protjterano iz svojih domova i mučeno priozvoljnim granatiranjem, glađu, hladnoćom i isleđivanjem. Zarobljeni ljudi su mučeni u logorima u Bileći i Morinju.
Najžešći napad na Stari grad bio je 6. decembra i trajao je 12 sati. U tom napadu ispaljeno je preko 5000 projektila, kasetnih i sumpornih bombi, koje su zabranjene međunarodnim konvencijama. Uništeno je 30 % Starog grada, a do kraja opsade poginuo je veliki broj građana/ki. Opsada iz vazduha, sa kopna i mora trajala je do maja 1992. Namjera političkih vođa iz Podgorice i Beograda bila je da silom stvore “Dubrovačku republiku” koja bi bila priključena “Velikoj Srbiji”.
Napad na Dubrovnik
Za zločine u Dubrovniku, u Haškom tribunal osuđeni su general Pavle Strugar i viceadmiral Miodrag Jokić. Republika Srbija je odbila da sudi ratnom gradonačelniku Trebinja Božidaru Vučureviću. Crna Gora je za zločine u logoru Morinj osudila nekolicinu direktnih izvršilaca a za Dubrovnik nije ni pokrenut istražni postupak. Tužilaštvo ni jedne ni druge države nije, trideset godina posle zločina optužilo planere, organizatore i naredbodavce granatiranja Dubrovnika.
U Italiji su stupile na snagu strože mjere protiv koronavirusa koje će isključiti necijepljene osobe iz mnogih javnih aktivnosti pa one neće moći koristiti ni javni prijevoz bez COVID potvrda. Također, samo oni koji su se cijepili ili preboljeli COVID-19 mogu jesti u restoranima, ići u kino, izlaziti u klubove i gledati nogometne utakmice na stadionima.
Vlada premijeraMarija Draghijadonijela je nova pravila krajem studenog, a ostat će na snazi do 15. januara. Pravila se odnose i na korištenje javnog prijevoza i boravak u hotelima. Primjerice, do sada su putnici koji putuju vlakom na duljoj relaciji morali pokazati da su se cijepili, preboljeli COVID-19 ili negativan test na koronavirus. ‘Zelena potvrda’ potrebna je i za vožnju podzemnom željeznicom, autobusima i vlakovima u međugradskom prijevozu.
Mjere se ne odnose na djecu mlađu od 12 godina jer se ona još ne mogu cijepiti. No prema vladinim planovima, mogla bi se početi cijepiti od 16. decembra. Talijanski medicinski regulator već je odobrio cjepivo Pfizera/BioNTecha u manjoj količini za djecu od pet do 11 godina.
Od 15. decembra krenut će obvezno cijepljenje školskog osoblja, policajaca i vojnika. Cijepljenje djelatnika u zdravstvenom sektoru obvezno je od aprila.
U okviru projekta VRIJEME JE ZA POZORIŠTE, posljednja predstava je CRNA KUTIJA koja će biti odigrana u ponedjeljak 6.decembra na Velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković” sa početkom 20 u sati.
Režija: Andrej Nosov, prema tekstu Ane Đorđević.
Igraju: Nataša Marković, Ljubinka Klarić, Ivana Nikolić, Ivan Zarić, Nemanja Andrej Šepetkovski, Miloš Petrović i Aleksandar Vučković.
“Crna kutija” je slobodna adaptacija italijanskog filma “Savršeni stranci” Paola Đenovezea o sedmoro prijatelja koji na jednoj večeri odlučuju da se igraju istine mobilnim telefonima: da ih sve stave na sto i javno podijele sadržaj svake poruke, i-mejla ili razgovora, što će “dovesti do pravog karambola”.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 eura (za đake, studente i penzionere 3 eura) biće na blagajni Kulturnog centra danas od 18 do 20 sati.
Rezervacije na broj telefona 032 304 140.
U skladu sa mjerama i preporukama Ministarstva zdravlja, broj mjesta je ograničen.
Obavezno je držanje distance, nošenje maski i dezinfekcija ruku na ulaz u zgradu pozorišta, saopštavaju iz Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor.
Pred Savjetom ministara BiH uskoro bi trebala da se nađe odluka prema kojoj BiH planira da potroši 5,5 mil KM za modernizaciju graničnih prelaza Zupci i Klobuk prema Crnoj Gori.
Kako je navedeno u odluci čiji je predlagač Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, ovi projekti će biti finansirani iz budžeta BiH.
– U 2021. godini će za ovaj projekat, koji će biti uvršten u Pregled višegodišnjih projekata, biti izdvojena 2 mil KM, a u 2022. godini 3,5 mil KM – istaknuto je u odluci koju bi uskoro trebao da razmatra Savjet ministara BiH.
Praćenje realizacije ovog višegodišnjeg projekta vršiće se preko posebno otvorenog projektnog koda u Informacionom sistemu finansijskog upravljanja (ISFU).
Istovremeno se kroz IPA sredstva planira u narednom period izgradnja 28 graničnih prelaza za pogranični promet, s tim što Uprava za indirektno oporezivanja ima obavezu osigurati zemljište, projektnu dokumentaciju i odobrenje za građenje, a procijenjena vrijednost za to je oko 2 mil KM.
Ostatak sredstava za izgradnju trebao bi se dobiti kroz IPA sredstva.
Nakon što je Vlada ove godine preuzela plaćanje kredita Eksim banci za četiri broda Barske i Crnogorske plovidbe, koji te kompanije nijesu mogle same da izmiruju, u Ministarstvu kapitalnih investicija planiraju njihovo restrukturiranje.
“Imamo plan da se Barska plovidba u budućnosti ne bavi trgovačkim brodovima, najmom brodova nego da brodovi kompletno pređu u valasništvo Crnogorske plovidbe u 100 posto vlasništvu države nego da za njih postoji program i studija je razrađena i da se kupi roro brod ili tajekt i da se oni bave onim čime su se uspješno bavili u nekom prethodnom periodu. Crnogorska plovidba je u potpunom vlasništvu države, dok u Barskoj plovidbi ima skoro 52 odsto vlasništva, pa je za planiranu rekonstrukciju pomorskih kompanija Vladi neophodna i podrška manjinskih akcionara. A oni smatraju da nema zakonskog osnova da Barska plovidba svoje brodove pokloni i ustupi Crnogorskoj”, kazao je državni sekretar za saobraćaj i pomorstvo Zoran Radunović.
“Jedina mogućnost je da Barska plovidba svoju imovinu proda, ukoliko Crnogorska plovidba ima novca da kupi te brodove. Nećemo pružiti podršku za ni jedan projekat koji neće obuhvatiti saniranje dosadašnje štete koja iznosi oko 15 miliona eura. Ono što mi smatramo da je najlogičnije i najbolji put je spajanje te dvije kompanije”, kazao je predstavnik manjinskih akcionara Barske plovidbe Aleksandar Jovović.
Da je najbolje rješenje da trgovačkim brodovima upravlja jedna kompanija uz detaljnu analizu svih troškova, smatra dugogodišnji kapetan duge plovidbe iz Herceg Novog Nenad Lazović. No, koje god rješenje da se donese Lazović kaže da niko neće biti zadovoljan jer je greška napravljena prilikom same kupovine brodova.
“Da li smo mi uzeli te brodove iz razloga socijalnog u zagradi pod navodnicima političkog karaktera ili nekog komercijalnog. Ako smo ga uzeli iz socijalnog onda svi treba da budemo svjesni da će to budi scoijalni karakter i da će država plaćati i da će to ići iz nekog budžeta dok traje koliko traje. Čini mi se da je to neka ta priča”, poručio je Lazović.
Kupovina četiri broda državu je koštala 100 miliona dolara, a ni jedna naša pomorska kompanija nema mogućnosti da samostalno pronalazi i prevozi teret pa su brodovi dati u dugogodišnjem zakupu.
