U Kini se nalazi sedam od deset najprometnijih luka svijeta. Tokom prva tri kvartala ove godine, luka Tjenđin je pretovarila 351 milion tona tereta, što je rekordan nivo, i zabilježila porast od 4,5 odsto na godišnjem nivou. U istom periodu, zauzela je osmo mjesto na listi najvećih svjetskih luka po ukupnom kapacitetu za pretovar kontejnera. Nalazi se na zapadnom kraju zaliva Bohaj, oslanjajući se na novoosnovanu oblast Śijung’an. Pored toga što služi kao pomorski koridor regiona Peking – Tjenđin – H’bej predstavlja važno čvorište ekonomskog koridora Kine, Mongolije i Rusije i istočnu polaznu tačku novog ekonomskog Evroazijskog kontinentalnog mosta.
Kao jedna od deset najprometnijih luka svijeta od velikog strateškog značaja za kinesko brodarstvo i Pomorski put svile 21. vijeka, prepoznatljiva je po usvajanju inovativnih tehnologija koje pomažu u ublažavanju kašnjenja i poremećaja u lancu isporuke tokom pandemije. Postala je prva luka na svijetu koja je dobila odobrenje za demonstracionu zonu autonomne vožnje sa 25 električnih kamiona bez posade, nedavno otvorila prvi pametni terminal sa nultom emisijom CO2 u vremenu kada su povećanje saobraćaja, zagušenja, nepredvidivost vremenskih uslova i emisija štetnih gasova postali veliki izazovi za luke širom svijeta.
Kineski lider za proizvodnju teških kamiona Sinotruk nezavisno je razvio 25 bespilotnih električnih kamiona kojima je 17. januara 2020. uspješno izveden prvi kompletan utovar broda u luci Tjenđin. Inteligentni bespilotni električni kamion zasnovan je na tehnološkoj platformi serije HOWO i integriše vodeće svjetske inovativne tehnologije kao što su vještačka inteligencija, inteligentna povezana vozila, cloud tehnologija, nova energija i novi materijali. To je takođe prva serijska proizvodnja u Kini. U poređenju sa AGV vođenim vozilima, ima prednosti niže cijene, pametnijeg, efikasnijeg i energetski štedljivijeg vozila. Električno vozilo može preći 120 km pri punom opterećenju, a vrijeme punjenja je manje od 1 sata. Bespilotnom električnom kamionu za transport kontejnera potrebno je više od godinu dana za testiranje i integrisanje nove generacije 5G komunikacione tehnologije.
Sredinom oktobra kineski Tianjin Port Group je pustio u rad prvi terminal sa nultom emisijom štetnih CO2 gasova. Izgradnja terminala trajala je samo godinu i devet mjeseci, što predstavnici lučke grupe smatraju odrazom „kineske brzine“ i predstavlja dio strategije za postizanje ambicioznog cilja da Tjenđin postane vodeća pametna luka svijeta.
Najsavremenije tehnologije bez CO2 rezultat su 76 patenata i 13 pronalazaka na svjetskom nivou, a podstakle su inovacije za poboljšanja kontejnerskih terminala na drugim mjestima. ‘Mozak’ terminala može automatski kreirati optimizovane planove utovara i istovara što dovodi do 20 odsto veće efikasnosti u poređenju sa tradicionalnim terminalima i uštede u ljudstvu, vremenu i troškovima. Terminal se napaja energijom vjetra i sunca, čime se postiže nulta emisija CO2 za potrošnju i proizvodnju energije dok su troškovi ulaganja za automatske terminale za jednu trećinu manji nego za tradicionalne. Cjelokupno planiranje i raspored pristaništa takođe je unaprijeđeno u skladu sa najnovijim tehnologijama, a terminal koristi inteligentni horizontalni transportni sistem opremljen senzorima, uključujući laserske radare, kamere i radare na milimetarskim talasima.
Kao korak dalje u poboljšanju konkurentnosti kineskog brodarstva i lučkih operacija, luka Tjenđin i Kinesko klasifikaciono društvo (CCS) potpisali su Memorandum o razumijevanju sa finskom kompanijom za inteligentnu pomorsku tehnologiju Wärtsilä Voyage o unaprijeđenju kineske tehnologije inteligentnih plovila i primjeni tehnologije tegljača nove generacije. Projekat uključuje isporuku napredne tehnologije za procjenu situacije i obezbjeđivanje naprednih digitalnih simulatora koji će značajno poboljšati i ubrzati testiranje plovila, uključujući inteligentne i autonomne algoritme, obuku i bezbjednost. Očekuje se da će inteligentni tegljač nove generacije početi sa radom u četvrtom kvartalu 2023. godine. Veći cilj partnerstva je da se poboljša bezbjednost, produktivnost i efikasnost u prometnim kineskim lukama pomoću inteligentnih plovila i pametne senzorske tehnologije. Wärtsilä Voyage će, na taj način takođe doprinijeti i podržati CCS u razvoju prvih standarda i smjernica te vrste za domaća inteligentna plovila i sprovesti sistematsko istraživanje usmjereno na ljude kako bi pomoglo u optimizaciji toka posla i poboljšanju ukupnog radnog učinka i sigurnosti. Razvoj ovih standarda za inteligentne brodove će takođe uključivati uspostavljanje međunarodne saradnje i razmjene znanja o bezbjednosnim standardima i najboljim praksama takvih pametnih plovila. Menadžment CCS-a je naveo da je CCS već objavio pravila i smjernice za inteligentni brod kako bi podstakao usvajanje pametne tehnologije na okeanskim plovilima i naglasio potrebu za stvaranjem sličnih tehnoloških postavki i standarda i za unutrašnji segment imajući u vidu upotrebu više od 120.000 domaćih plovila u Kini.
Novoizgrađeni brod će biti opremljen naprednim sistemom za otkrivanje malih objekata u uslovima slabe vidljivosti i pružanje podrške posadi u donošenju odluka. Ono što je ključno za jačanje kineske brodarske konkurentnosti je činjenica da ova tehnologija neće biti ograničena samo na lučke operacije već će biti primjenjiva i na druga domaća plovila u budućnosti što će u kombinaciji sa novim standardima bezbjednosti i kvaliteta, podstaći usvajanje i proširenje primjene pametne tehnologije i na ostale segmente saobraćaja.
Kina kontinuirano radi na unaprijeđenju bezbjednosti, efikasnosti i održivosti lučkih operacija kroz razvoj pametnih lučkih usluga i usvajanje novih tehnologija u najprometnijim lukama u cilju povećanja konkurentnosti i smanjenja štetnog uticaja na životnu sredinu.
/dr sc. Jelena Stjepčević, menadžment u pomorstvu/
