U Evropskoj uniji od danas su na snagu stupa pravilo prema kojem svi koji ulaze ili napuštaju teritoriju EU, moraju popuniti gotovinsku deklaraciju ako kod sebe imaju 10 000 eura ili više u valuti ili u protivrijednosti u drugim valutama, kao i u drugim sredstvima plaćanja kao što su putnički čekovi ili mjenice, ali i zlato.
Iz Komisije navode kako carinici na ulazi u EU imaju pravo da provjere putnika, njegov prtljag i prevozno sredstvo. Takođe, imaju pravo da zaplijene novac koji nije prijavljen.
Novo pravilo je dio strategije EU u borbi protiv pranja novca i izbora finansiranja terorizma. Osim gotovinske deklaracije, očekuju se i brojne druge promjene na tom polju.
Plan je i da se proširi definicija “gotovine” i obuhvataće čekove, kovanice i dio zlata od najmanje 90 posto, zlatne poluge, i slične predmete.
Ako carinici imaju opravdanu sumnju da je novac povezan sa kriminalnom aktivnošću, moći će da oduzmu gotovinu iznosa manjeg od 10 000 eura.
Gotovinske deklaracije čuvaće se čak pet godina, sa ciljem praćenja koliko gotovine ulazi i izlazi u EU.
Prva Plava zastavica u Crnoj Gori za 2021. godinu biće podignuta simbolično na Dan zaštite životne sredine u subotu 5. juna na kupalištu “Posejdon” na plaži Jaz u 10.30 sati. Tom prilikom biće objavljeni svi dobitnici ovog ekskluzivnog svjetskog eko-obilježja u našoj zemlji.
Ispred Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, kao generalnog pokrovitelja Programa i nacionalnog operatera za Crnu Goru NVO “EKOM” iz Kotora pozivamo Vas da prisustvujete svečanosti koju organizujemo tim povodom.
Prvu Plavu zastavicu za 2021. godinu podići će direktorka Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Ana Marković Tripković, a prisutnima će se obratiti direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Mladen Mikijelj i direktor NVO “EKOM” Saša Karajović.
“Plava zastavica”
Međunarodno priznanje „Plava zastavica“ je ekskluzivno ekološko obilježje koje se godišnje dodjeljuje plažama i marinama čiji korisnici žele da se uključe u ovaj program, i koji ispune 32 propisana kriterijuma, od kojih su 28 obavezni, dok su preostali preporučeni. Program promoviše visoke standarde iz četiri oblasti: kvalitet morske vode, usluga i sigurnosti na plažama, standarde iz oblasti zaštite životne sredine kao i obrazovanja i informisanja o ekološkim vriednostima.
U Crnoj Gori ovo priznanje se dodjeljuje od 2003. godine kada je nevladina organizacija „ECOM“ postala član Fondacije za ekološku edukaciju (FEE) i time stekla pravo da bude Nacionalni operater za sporovođenje Programa „Plava zastavica u Crnoj Gori“. Od samog početka, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore pružilo je organizacionu i finansijsku podršku za sprovođenje ovog Programa.
Plava zastavica se dodjeljuje kupalištu ili marini za tekuću sezonu, na osnovu odluke Međunarodnog žirija koji se sastoji od predstavnika UNEP-a (Programa UN za zaštitu životne sredine), UNWTO (Svjetske turističke organizacije), UNESCO-a (Programa UN za obrazovanje, nauku i kulturu) ILS-e (Međunarodne federacije za spasilaštvo), EEA (Evropske agencije za zaštitu životne sredine), IUCN (Svjetske unije za zaštitu prirode), ICOMIA (Međunarodnog savjeta udruženja marina) ENAT (Evropske mreže za pristupačni turizam) i FEE (Fondacije za ekološku edukaciju), koja i sprovodi Program Plava zastavica.
Međunarodni žiri razmatra kandidature dostavljene od strane Nacionalne komisije koju u Crnoj Gori formira Ministarstvo nadležno za poslove turizma, a koja se sastoji od predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, ministarstava nadležnih za poslove turizma, zaštite životne sredine, pomorstva, Crvenog krsta Crne Gore i tri predstavnika nevladinog sektora.
U Crnoj Gori su, od posljednjeg presjeka, registrovana još 34 novopozitivna slučaja infekcije koronavirusom, dok preminulih nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 02. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1315 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno su dijagnostikovana 34 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Podgorica
14
Budva
4
Bijelo Polje
3
Tuzi
3
Nikšić
2
Tivat
2
Pljevlja
2
Berane
1
Bar
1
Rožaje
1
Mojkovac
1
Ukupno
34
Tokom jučerašnjeg dana Institutu nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa COVID-19 infekcijom.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1587.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 78 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 701.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 99717.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Kuća umjetnosti Arsen, kako je nazvana dvorana starog kina u znak sjećanja na kantautora Arsena Dedića, otvorena je u srijedu u Šibeniku, priopćeno je.
Posebnost dvorane je modularni pod koji omogućava brzu i jednostavnu transformaciju prostora prema potrebama različitih vrsta događanja, rekla je ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik Gorana Barišić Bačelić.
Predvorje dvorane osmišljeno je prostornom instalacijom s Arsenovim portretima – fotografijama i crtežima autora Munira Vejzovića, Ota Reisingera i Željka Koprolčeca, kao i Arsenovom bistom rad Borisa Leinera.
Postavljen je i pianino kojeg je ustupilo šibensko ‘Kolo’.
Matija Dedić izveo je Arsenovu skladbu Moderato cantabile, u nazočnosti Gabi Novak i brojnih gostiju, a potom i “Vraćam se”.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je da je Arsen bio jedinstvena figura hrvatske umjetnosti.
Mislim da ćemo se još dugo nastaviti oduživati za sve što nam je ostavio. U tom procesu ovo je velik korak. Nadam se i vjerujem da će u ovom prostoru mnogi umjetnici nadahnuti nasljeđem stvarati jedinstvene trenutke, kazale je Obuljen Koržinek.
Gabi Novak je kazala da je toliko uzbuđena, da bi se mogla „samo rasplakati od sreće“.
Matija Dedić je kazao da se, profesionalno govoreći, radi o fascinantnom prostoru za muziciranje.
Gabi i Matija 3. lipnja će održati prvi koncert u Kući umjetnosti Arsen.
Uslijedit će sadržaj čiju okosnicu čini trotjedni filmski program pod nazivom “Poezija filma i film u poeziji Arsena Dedića”, koji donosi izbor od devet domaćih i stranih filmskih klasika podijeljenih u tri potprogramska pravca: selekciju filmova koje je Arsen volio i koji su direktno utjecali na njegovo autorstvo, filmova za koje skladao glazbu i pisao songove te matineja filmova za djecu za koje je ispisao nikad zaboravljene partiture.
Skupština Turističke organizacije Tivat (TOT) održana je juče, a predsjedavao joj je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
U radu redovne desete Skupštine TO učestvovalo je devet od ukupno 15 njenih članova, koji su pored ostaloga, razmatrali izvještaja o radu sa finansijskim izvještajem TOT-a za 2020. godinu i upoznali se sa zvještajem o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza za prošlu godinu.
Verifikovani su mandati novim članovima Skupštine, predstavnicima Opštine Tivat: Aleksandru Dakoviću, Jovani Kovačević, Antu Perčinu, Ivu Mariću, Željku Jovetiću, Mladenu Ribici i Mihaeli Ivović. Verifikovani su mandati članova Skupštine, predstavnika projekata Porto Montenegro i Luštica Bay, a to su Slavica Milić i Maša Radulović.
Direktorica TO Tivat Danica Banjević predstavila je detalje izvještaja o radu koji ukazuju na 2020. kao veoma lošu godinu za turizam u Crnoj Gori i u Tivtu.
Po zvaničnim podacima u Tivtu je u 2020. ostvareno 37.516 dolazaka, što je pad od 77% u odnosu na 2019. Pad je zabilježen i kada su u pitanja namjenski prihodi -boravišna i turistička taksa, odnosno članski doprinos, i on iznosi 57,4% u odnosu na 2019.
Tivat – mikophotography
U okviru promotivnih aktivnosti prošle godine realizovana je digitalna kampanja “Vaš odmor je u Tivtu”, a organizovan je i značajan broj studijskih posjeta medija sa važnih emitivnih tržišta. U toku je sertifikacija Tivta kao “Zelene destinacije”, a Tivat je u 2020. proglašen za jednu od top 100 održivih destinacija u svijetu.
Gradonačelnik Komnenović je članove Skupštine TOT-a upoznao sa aktivnostima lokalne uprave koje za cilj imaju promociju Tivta u regionu. On je najavio da će se raditi na stvaranju dobrog prvog utiska, prilikom dolaska turista u Tivat, sa posebnim akcentom na Aerodrom Tivat i uvođenje reda u uslugu taksi prevoza na ovoj lokaciji. Kao značajne, istakao je usvojene zdravstvene protokole, koji bi trebalo da doprinesu osjećaju sigurnosti kod turista koji borave u Tivtu i Crnoj Gori. Komnenović je najavio da će lokalna uprava preduzeti sve aktivnosti kako bi se turistička sezona odvijala neometano.
Članovi Skupštine TO Tivat uputili su sugestije o važnosti rješavanja pitanja sidrenja jahti u zalivu, ali i marketinškim aktivnostima koje bi poboljšale dostupnost informacija o usvojenim covid protokolima. Zaključeno je kako je nužno pristupiti izmjeni Statuta TO Tivat i uskladiti ga sa Zakonom o turističkim organizacijama.
Kotor- CEDIS-ov prostor na Tabačini koji će nakon ljetnje sezone biti prepušten na korišćenje Opštini Kotor je jedan od najznačajnijih resursa grada, a o njegovoj namjeni će se odlučivati nakon realizacije međunarodnog tendera za urbanističko rješenje koji planiramo da raspišemo, poručio je gostujući u programu Radio Kotora predsjednik Opštine Vladimir Jokić.
– Namjera nam je da oni koji imaju ozbiljno iskustvo sagledaju cjelokupnu situaciju. Da se sagleda cijeli prostor, svi ti objekti, blizina Starog grada, obaveza izrade HIA studije (Studije procjene uticaja na baštinu i prirodno i kulturno istorijsko područje Kotora), da se tretira u skladu sa arhitektonsko-konzervatorskim pravilima i da onda na osnovu javnih i međunarodnih poziva dobijemo najbolje rješenje za “nova vrata i novo lice grada” jer će ovaj prostor to zaista i biti – poručio je Jokić.
U pitanju je, podsjeća, ogroman prostor u čiji je posjed Opština uspjela da uđe nakon nekoliko decenija.
– Bilo kakva improvizacija bi predstavljala “igranje sa najvažinijim resursima” grada, a mi kao lokalna samouprava, svakako, nismo spremni za “igranje”. Može taj proces da potraje i godinu i dvije duže, ali neka bude tako. Moramo imati koncezus svih, da naša generacija to ostavi u zalog budućim generacijama. Zato mislim da je ovaj prostor nešto što jer najbitnije iskoristiti na pravi način – zaključio je Jokić.
Podsjetimo, nedavno je na sastanku predsjednika Opštine Kotor i izvršnog direktora CEDIS-a Vladimira Čađenovića, postignut dogovor da nakon ljetnje sezone CEDIS svoje prostorije sa Tabačine premjesti u industrijsku zonu, a one koje trenutno koriste prepusti Opštini.
Termoelektrane na ugljen na zapadnom Balkanu prijetnja su zdravlju i sigurnosti evropskog stanovništva zbog povećanog emitiranja štetnih tvari, poručili su u srijedu sudionici panela u sklopu obilježavanja evropskog Zelene sedmice.
Termoelektrane u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Kosovu i BiH predstavljaju zdravstvenu i ekonomsku opasnost za stabilnost EU-a jer su glavni izvor zagađenosti koja se rapidno širi cijelom Europom, smatraju predstavnici vodećih europskih organizacija i centara na području zaštite okoliša.
Vlatka Matković, savjetnica za zdravlje i energetiku u Savezu za zdravlje i okoliš (HEAL) kazala je da “zagađenje zraka ne poznaje granice”.
“Onečišćeni zrak sa zapadnog Balkana najprije se širi prema susjednim državama, ali s vremenom dođe do svih zemalja Europske unije”, izjavila je Matković.
Potkrijepila je to istraživanjem iz 2016. koje je pokazalo da je te godine “16 termoelektrana na ugljen na zapadnom Balkanu emitiralo jednaku količinu sumporovog dioksida (SO2) kao i 250 takvih postrojenja u EU”.
Stručnjak Energetske zajednice za životnu sredinu Peter Vajda naglasio je da je zastarjelost jedan od glavnih uzroka štetnog utjecaja termoelektrana.
“Termoelektrane na zapadnom Balkanu izgrađene su prije nekoliko desetaka godina i zbog toga te države ne poštuju standarde kvalitete zraka kakve očekuje Unija”, rekao je Vajda.
Komentirajući rezultate analize Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije koji pokazuju da zagađenost zraka iz termoelektrana na zapadnom Balkanu godišnje uzrokuje oko 4.000 preuranjenih smrti i otprilike 8.000 slučajeva bronhitisa kod djece, govornici su se složili da postizanje veće kvalitete zraka na tom području mora biti prioritet budućih europskih politika.
Prema riječima Claudia Belisa iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, postoji mnogo pravnih instrumenata za rješavanje problema niske kvalitete zraka koji su ostali “samo na papiru”.
Stvarna provedba zakonodavstva za čisti zrak glavni je uvjet za ostvarivanje cilja nulte stope onečišćenja za netoksičan okoliš koji je Europska komisija iznijela u europskom Zelenom planu.
Dekarbonizacija, sprječavanje onečišćenja zraka, vode i tla, cirkularna ekonomija, razvoj poljoprivrede i zaštita bioraznolikosti temeljna su područja europskih zelenih politika koje su stupile na snagu i na zapadnom Balkanu, no još uvijek nisu dovoljno učinkovite, složili su se govornici.
Europska komisija je prošle godine predstavila ekonomsko-investicijski plan za zemlje zapadnog Balkana koji predviđa do devet milijardi eura pomoći toj regiji za višegodišnje razdoblje 2021.-2027.
Cilj plana je potaknuti dugoročni oporavak regije, ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju i poticati suradnju s Europskom unijom.
Njime se predviđaju inicijative za ulaganje u glavne cestovne i željezničke veze u regiji, obnovljive izvore energije i prijelaz s ugljena, obnovu javnih i privatnih zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova, infrastrukturu za gospodarenje otpadom i otpadnim vodama te uvođenje širokopojasne infrastrukture.
Zbog sve veće potrebe za smanjenjem emisija i interesa za zaštitu prirode, Europska unija ovaj je tjedan organizirala virtualni Zeleni tjedan, najveće događanje na području zelenih politika s brojnim panelima i savjetovanjima.
Građani tako imaju priliku sudjelovati u raspravama i razgovorima o ekologiji i zdravlju, bioraznolikosti i ekosistemima, proizvodnji i konzumaciji i smjernicama k postizanju zelenih promjena na području i izvan EU-a.
kornjača – foto EPA – NETHERLANDS WORLD PRESS PHOTO
Projekt spašavanja kornjača iz talijanskih ribarskih mreža dobitnik je “nagrade publike”, najvažnijeg priznanja na dodjeli nagrade LIFE, evropskih “zelenih Oscara”.
Nagrade LIFE na europskom su zelenom tjednu dodijeljene su u četiri standardne kategorije – priroda, okoliš, klima i nagrada građana – i jednoj izvanrednoj, s obzirom na pandemijsku godinu i sve okolnosti koje su snašle Europsku uniju i svijet.
Nagrada građana, po mnogima najvažnija priznanje, otišla je u ruke talijanskog projekta Tartalife.
Riječ je o projektu kojim je smanjen broj morskih kornjača uhvaćenih u ribarske mreže duž 15 talijanskih obalnih područja i potaknuo je više od hiljadu lokalnih ribara da koriste kružne udice umjesto tradicionalnih oštrijih.
To je smanjilo broj ulova morskih kornjača i do 40%, a tim je također koristio ultraljubičasto-LED svjetiljke kao sredstvo za odvraćanje, sklopive posude za ribu koje zamjenjuju mreže i posebne uređaje za uklanjanje kornjača kako bi spriječili njihovo slučajno hvatanje.
Pokrenuli su i certifikat kvalitete “Turtle Safe” za ribarska plovila te kroz svoje programe educirali gotovo milijun turista pojačavajući svijest o izazovima s kojima se suočavaju morske kornjače.
Dobitnik nagrade u kategoriji “priroda” slovački je projekt “Life Energy”, usmjeren na zaštitu deset prioritetnih vrsta ptica, koji koordinira nevladina organizacija Raptor Protection iz Slovačke.
Projekt Life Energy prvi je projekt sa sustavnim pristupom rješavanju problema sudara ptica na dalekovodima kroz izradu prikladnih metoda za prepoznavanje i uklanjanje rizika. Cilj projekta je također stvoriti bolje uvjete hranjenja i uzgoja za rehabilitaciju životinja ozlijeđenih u sudaru s preprekama.
Španjolski projekt “Life Reusing Posidonia” pobjednik je u kategoriji “okoliš”.
S obzirom na to da tradicionalni građevinski materijali poput betona, vatrostalne opeke i petrokemijske izolacije proizvode puno emisija stakleničkih plinova, tim koji stoji iza tog projekta zauzeo je prirodan pristup gradnji.
Tako su sušenu morsku travu Posidonia oceanica koristili su kao učinkovitu i jeftinu toplinsku izolaciju u 14 socijalnih stambenih jedinica za siromašne i osobe u nepovoljnom položaju na balearskom otoku Formentera.
Ovaj lokalni, tradicionalni i ekološki prihvatljiv način gradnje smanjio je emisije za 60%, smanjio potrošnju energije za 75%, a vode za dodatnih 60%.
U kategoriji “klima” pobjednik je francuski projekt “Life Foreccast”.
Projekt FORECCAsT odvija se u regionalnom parku prirode Haut-Languedoc, koji se nalazi u jedinstvenom području okupljališta za tri klime u kojima su promjene u okolišu i klimi prilično nagle, gdje šuma zauzima 67% teritorija.
Pomogao je upraviteljima šuma u francuskom regionalnom parku prirode Haut-Languedoc uspostaviti strategije prilagodbe klimatskim promjenama, a izradili su i mobilnu aplikaciju kako bi šumarima pomogli u procjeni i upravljanju rizicima za njihovo zemljište.
S obzirom na okolnosti koje su snašle svijet u protekloj godini, a zbog koje su upravo mladi bili jedni od najugroženijih skupina, po prvi puta je dodijeljena i nagrada u specijalnoj kategoriji, “Life4Youth”, a pobjednika je talijanski projekt “Life Choo-na”.
On uključuje više od 300 mladih volontera iz Europskog zbora solidarnosti (ESC) koji su odlazili u terenske misije od kolovoza 2017. do avgusta 2019.
Cilj im je bio zbrinuti 11 vrsta ptica poput rode i zlatnog orla, a radili su sa znanstvenicima, profesionalcima i drugim stručnjacima.
Na graničnom prijelazu Bregana u srijedu je održana je prezentacija provedbe granične kontrole pomoću EU digitalne COVID potvrde. Na Bregani je bio ministar unutarnjiih poslova Davor Božinović koji je izvijestio i o novostima prilikom prelaska granice vezano za PCR test za one koji nisu preboljeli ili nisu cijepljeni.
– Veliko mi je zadovoljstvo da vidimo kako naš sustav izdavanja Eu digitalnih Covid potvrda funkcionira na našim granicama. Do ovog trenutka izdano je 40.000 potvrda, od toga 90% putem sustava e-građani, a druge putem HZZO-a. Osim što će olakšati kretanje ovog ljeta digitalne potvrde dobre su za populariziranje digitalnih usluga Vlade RH jer u jednom danu 40.000 ljudi koji su pristupili sustavu e-građani potaknuti i druge da se vežu na sustav e-građani, rekao je ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović.
– Vidjeli smo demonstraciju ulaska u Hrvatsku digitalnim potvrdama, a i vidjeli koliko je kratkotrajna. Uz sve ono što je integrirano na sustav digitalnih potvrda mi smo integrirali sa sustavom NBMIS MUP-a (Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom) i s platformom Enter Croatia. Svi naši gosti i ljudi koji ulaze u RH mogu se prijaviti na Enter Croatia i tamo poslati svoju EU digitalnu Covid potrebu te time još skratiti postupak ulaska u RH. Jednim skeniranjem hrvatski granični policajac će dobiti potvrdi da osoba nije sigurnosno interesantna, da ima podatke kojima može proći kroz policijski sustav (Interpol, Europol), ali također i dio vezan uz EU digitalne Covid potvrde. Iza tih 20-ak sekundi posla stoji veliki rad naših IT-stručnjaka iz MUP-a, AKD-a, HZZO-a, HZJZ-a. Ovo je napor u sklopu radne skupine koju je Vlada okupila 8 travnja. Za manje od 2 mjeseca napravili smo sustav koji je Hrvatsku smješta u sam vrh zemalja koje su sposobne i krenula ne samo u izdavanje EU digitalnih potvrda već i njihovu primjenu na svim graničnim prijelazima RH, rekao je Božinović.
Dodao je kako je već jutro s u Hrvatski ušlo 112 osoba koristeći EU digitalnu Covid potvrdu, većinom hrvatski državljani koji su putem e-građani izvadili potvrdu, ali i pet Čeha i 12 Poljaka što je sigurno dobar vjesnik što će se događati ovog ljeta. Hrvatskoj je bilo bitno da bude među prvima da možemo poslati poruku svim građanima EU-a da ako su im u njihovim državama izdane digitalne potvrde vrijeme prolaska hrvatske granice biti vrlo kratko, rekao je.
Izvijestio je i o novostima prilikom prelaska granice vezano za PCR test za one koji nisu preboljeli ili nisu cijepljeni.
– Sad se traži test ne stariji od 72 sata (prije je bilo 48 sati), a također u tu odluku je ugrađeno da je za prelazak dovoljna jedna doza i 22. dana proteka od primitka te prve doze kad govorimo o cjepivima koje imaju odobrenje EMA-e. Njima je pridodan i ruski Sputnjik. Za kinesko cjepivo trebaju i dalje 2 doze, rekao je Božinović.
– Spremni smo primiti turiste da se što manje zadržavaju na granici, dodao je. Božinović je upitan od novinara rekao kako je sve ovo koštalo oko milijun eura, a novac je povučen iz EU fondova upravo za tu namjenu. Rađen je softver i implementacija, kupovali su se čitači kodova, pisači za poslovnice HZZO-a koje izdaju EU digitalne Covid potvrde. Najavio je i da će za oko 4 tjedna biti gotova i aplikacija za mobitel pa se neće morati ispisivati EU digitalna Covid potvrda.
U papirnatom ili digitalnom obliku COVID potvrde mogu dobiti oni koji su primili dvije doze cjepiva, oni s jednom dozom, ako su protekla 22 dana od cijepljenja, te oni koji su preboljeli COVID ili imaju negativan test.
Do digitalne potvrde može se doći preko digitalne platforme koja vodi do stranice e-građanin ili u podružnici HZZO-a. Neki ipak radije biraju papirnatu verziju u nekom od ureda HZZO-a. Potvrda u papirnatom obliku sadrži QR kod, a ako dođe do kakvih tehničkih problema ona i unutar sebe sadrži sve potrebne podatke na papiru.
Uz Hrvatsku su za izdavanje tih potvrda spremne još i Njemačka, Italija i Danska, a na europski pristupnik uspješno se dosad spojlo 13 zemalja. Uvjet za prelazak granice za sada ovisi o državi u koju se putuje, a sustav za cijelu Europsku uniju stupa na snagu 1. srpnja.
Pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik uprave za granicu Zoran Ničeno u emisiji Hrvatskoj radija u Mreži prvog rekao je da da je bilo dosta posla da se EU digitalna Covid potvrda implementira u informacijski sustav za upravljanje državnom granicom te da je ona zaštićena i da se QR kod provjerava u bazama podataka u europskom informacijskom sustavu. Naveo je kako je proces kontrole na granici bio usporen jer se dosad moralo kontrolirati razne potvrde predočene u raznim formatima, a uz EU digitalnu potvrdu će biti brži. Također je rekao kako je dosad otkriveno preko 350 krivotvorenih potvrda o PCR testiranju.
– Očekujemo da će uvođenje digitalne potvrde značajno pojednostaviti rad, neće biti potrebno upisivati desetke različitih dokumenata i njihova provjera ispravnosti. Policajac ne mora sada ništa fizički upisivati u sustav nego se potvrda skenira u nekoliko sekundi, rekao je Ničeno.
