Direkcija za izgradnju i uređenje Kotora planira izdvojiti značajna sredstva za poboljšanje vodosnabdijevanja i rekonstrukciju…

1
Kotor

Programom rada Direkcije za izgradnju i uređenje Kotora za 2021. godinu biće izdvojen značajan iznos sredstava za poboljšanje vodosnabdijevanja, i planirana sredstva za drugu fazu rekonstrukcije Palate Visković u Perastu i sanaciju napuklog zida na bastionu Peraške tvrđave. Usvojeni su i zahtjevi dobijeni od mjesnih zajednica koji su ocijenjeni kao najprioritetniji s obzirom na to da je zbog pandemije virusa korona budžet ograničen i smanjen u odnosu na prošlu godinu, saopštila je za „Dan“ novoimenovana v.d. direktorice Direkcije Snežana Jovanić. Ona je precizirala da je u toku utvrđivanje nacrta programa rada koji će nakon definisanja biti na Savjetu Direkcije, a potom na javnoj raspravi.

Govoreći o trenutno najznačajnijim aktivnostima, apostrofira prvu fazu radova na sanaciji Palate Visković u Perastu, koja podrazumijeva rekonstrukciju krovne konstrukcije i dijela potkrovlja, te radove na stabilizaciji konstrukcije, zatim proširenje puta kroz Gornji Grbalj; investicija je ugovorena prošle godine i njome je obuhvaćeno proširivanje tri saobraćajna mosta u selima Dub, Sutvara i Šišići i potporni zid u dužini od 80 metara u Gornjoj Sutvari.

U toku su i radovi na izgradnji dva kraka vodovodnog sistema u naselju Kavač, ukupne dužine oko 700 metara, dok firma „Bigova bej“ d.o.o., shodno Sporazumu o regulisanju međusobnih odnosa sa Opštinom Kotor, izvodi radove na izgradnji pristupne saobraćajnice u dužini od 900 metara, sa putnom opremom i pratećom infrastrukturom.

Palata Visković – foto Martin Kmet/ Monitor

– U toku je izvođenje radova na sanaciji trotoara u centru Risna, kao i izgradnja i sanacija dječjih igrališta u naseljima Vidikovac, Dub, Muo, Sv. Vrača, Orahovac i Perast. Za nekoliko dana biće realizovano asfaltiranje ulice u Donjoj Sutvari u površini od 1.100 m2. U naselju Sveti Stasije u planu je postavljanje metalnih zaštitnih rukohvata i na tamošnjem stepeništu, kao i postavljanje metalnih stubića na trotoaru, zatim izrada i postavljanje rampe za osobe s invaliditetom u holu Kulturnog centra ispred Omladinskog servisa. U toku je postavljanje parkovskih klupa na dječijim igralištima – kaže Jovanićeva.

Ističe da je lani Direkcija izradila glavni projekat tehničke regulacije usporivača brzine na cijeloj teritoriji opštine, a projektant je naveo kriterijume neophodne da bi se na zahtjev mještana on postavio.

– O opravdanosti postavljanja ili uklanjanja usporivača brzine odlučivaće opštinski Savjet za bezbjednost saobraćaja – kaže Jovanićeva.

Za tzv. krpljenje rupa na saobraćajnicama planirana su sredstva od 50.000 eura, pri čemu je predviđeno da se prvo izvrši sanacija u centru grada, a zatim priobalnim putem kroz naselja Dobrota, Muo, Prčanj i Stoliv.

/B.M./

Dubrovnik u 2021. očekuje 354 kruzera

0
Dubrovnik
Dubrovnik – foto Boka News

Direktor Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo izjavio je u utorak kako su u 2021. godini za dolazak u Dubrovnik najavljena 354 broda na kružnim putovanjima s preko šesto hiljada putnika.

Pezo je kao gradski vijećnik HDZ-a učestvovao u raspravi dubrovačkog Gradskog vijeća o visini turističke takse za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području Grada Dubrovnika 2022. godine.

„Tržište cruisera bi se moglo oporaviti od 1. juna. Najave su vrlo dobre, a hoće li se dogoditi ovisi o epidemiološkoj situaciji“, istaknuo je Pezo.

IJZ: Od posljedica korone preminulo sedam osoba, 565 novoinficiranih, Kotor 31, H.Novi 30, Tivat 28

0
Coronavirus – foto pixbay

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1887 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 565 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2. Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19.

Novootkriveni su iz sledećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 217
Nikšić 63
Budva 55
Bijelo Polje 42
Kotor 31
Herceg Novi 30
Tivat 28
Bar 19
Cetinje 18
Danilovgrad 12
Kolašin 8
Pljevlja 6
Berane 6
Ulcinj 6
Plužine 6
Tuzi 5
Mojkovac 5
Plav 3
Rožaje 2
Andrijevica 1
Žabljak 1
Gusinje 1

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (3), Nikšića, Herceg Novog, Kotora i Tivta od kojih je najmlađi imao 70 a najstariji 87 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020 iznosi 768 a od početka pandemije 777.

Do 17:30 sati prijavljen je oporavak kod 533 pacijenta.

Linije ka Tivtu iz Londona i Mančestera od 2022.

0
Jet2comov avion tipa B737-800

Britanski turoperator “Jet2holidays”, kao i avio-kompanija “Jet2.com, objavili su listu destinacija prema kojima uvode direktne linije za sezonu 2022. godine, a među kojima su i letovi iz Mančestera i Londona za Tivat, saopštili su u Nacionalnoj turističkoj oragnizaciji.

Kako obavještavaju u NTO, niskotarifna avio-kompanija “Jet2” iz Britanije imala je i ranije u planu uvođenje letova za Tivat iz Londona i Mančestera, koji je trebalo da budu od maja do oktobra 2020. godine, a odgođeni su zbog situacije sa korona virusom.

“Jet2.com” je redovna avio-kompanija, treća po veličini na ovom tržištu, dok je “Jet2.holidays” drugi po veličini turoperator u Velikoj Britaniji.

“Interesovanje britanske avio-kompanije i turoperatora za Crnu Goru još jedan je u nizu pokazatelja pozitivnog imidža i atraktivnosti destinacije na ovom tržištu, na čemu kontinuirano radi Nacionalna turistička organizacija Crne Gore”, napominju u NTO.

Tajne korona zabave u Tirolu izvor novih zaraza?

0
Tirol

Veliko uzbuđenje austrijske javnosti izazivaju ovih dana vijesti o prikrivenim korona-partijima u skijalištu St. Anton, te drugim sličnim zimskim centrima u zapadnom Tirolu, budući da je ta regija lani bila jedan od epicentara širenja zaraze novim koronavirusom po Europi.

Tajne zabave na skijalištima u Tirolu, gdje su se ovih dana preselili deseci stranaca iz Velike Britanije i Skandinavije, izazvale su uzbuđenje i zabrinutost. Unatoč ograničenjima i zabranama takvih aktivnosti, društvenim se mrežama šire fotografije koronazabava, iako su one ove sezone zabranjene, a došlo je i do prvih potvrđenih zaraza, prenijela je u utorak Slovenska tiskovna agencija STA pozivajući se na austrijske izvore.

Središte nedopuštenih zabava postao je elitni skijaški resort St. Anton am Arlberg. Njegov gradonačelnik Helmut Mall objasnio je da internetom navodno kruže savjeti kako izbjeći naložene zabrane i restrikcije te bez problema doći do grada, a najlakši je put vlakom iz Züricha. Fotografije sa zabava kojima prisustvuju deseci ljudi također se redovito pojavljuju na mreži, prenose austrijski izvori.

Gradonačelnik je bio posebno kritičan prema “crnim ovcama” među stanodavcima St. Antona, koji su strancima dopustili da tu prijave boravište s fiktivnim izgovorom da traže posao, iako posla u turizmu zbog slabe sezone nema, pa je i policija pooštrila kontrole kako bi se neželjeni partijaneri odvratili od takvog nauma.

U međuvremenu, prošlog je vikenda na području doline Zillertal potvrđeno izbijanje novog koronavirusa povezanog sa skijanjem. U početku je zaraza potvrđena kod 16 zaposlenika na skijalištu, a u ponedjeljak navečer bilo ih je već 29.

Vlasti u Tirolu zabrinute su, jer je u zemlji već potvrđeno nekoliko slučajeva južnoafričke varijante novog koronavirusa, koja je zaraznija od britanske. U Zillertalu je već potvrđeno najmanje sedam takvih slučajeva.

Još nije jasno kako je mutacija došla do Tirola, ali postoji sumnja da je povezana sa skijaškim turizmom. Osim zabava, sumnja se da bi izvor zaraze moglo biti nekoliko turista iz Njemačke, tako da skijališta mogu ponovo biti mogući izvor zaraze, kao što su bila i lani, prenosi Slovenska tiskovna agencija STA.

Jedna od teorija u vezi s time bila je kako je južnoafrička varijanta mogla doći u Tirol preko tirolskih hotelijera koji su za novogodišnje praznike boravili na golf turniru u Južnoj Africi.
Više je njih nakon povratka bilo testirano na koronavirus i bilo pozitivno, a navodno se nisu držali u karanteni, kako im je bilo određeno.

150 hiljada vakcina stiže u Crnu Goru: EU podržala našu državu sa dodatnih 9,5 miliona eura

1
Podgorica Potpisivanje sporazuma Jelena Borovinić Bojović ministarka zdravlja

Crna Gora je potpisala predugovor sa Kinom na osnovu kojeg će 150.000 vakcina stići u našu državu, kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović prilikom potpisivanja Finansijskog sporazuma o EU podršci zdravstvenom sektoru Crne Gore u borbi protiv COVID-19. Njen je resor danas ponovo kontaktirao sa Ambasadom Kine i, kako je dodala, diplomatska saglasnost je obezbijeđena, te je stoga jasno da inicijativa ide svojim tokom.

“Ja sam izjavila u decembru prošle godine da ćemo dati sve od sebe da vakcinacija u Crnoj Gori započne krajem januara, početkom februara i mi i dalje ostajemo u tim okvirima. Akcioni plan  je pripremljen i  je sve je  spremno za započinjanje vakcinacije. U drugoj fazi naših bilateralnih dogovora dogovorili smo čak i doze samo čekamo finalni odgovor koji bi se već desio da nije bilo ovog zastoja o kome ste svi na  globalnom nivou obaviješteni, da je posljednjjih nedjelja Fajzer usporio svoj rad koji se odnoso na proizvodnju vakcina”, poručila je Borovinić Bojović.

Covax sistemom je pokriveno 20 odsto stanovništva, a potpisan je i bilateralni ugovor sa Rusijom, pa ministarka očekuje skori dolazak i te vaccine, prenosi agencija Mediabiro.

“Sa Fajzerom je ugovor u finanalnoj fazi, jer sklapanje ugovora podrazumijeva nekoliko faza od kojih je svaka pojedinačno važna”, pojasnila je ona.

Današnjim potpisivanjem Finansijskog sporazuma o EU podršci zdravstvenom sektoru Crne Gore u borbi protiv COVID-19, Unija je podržala našu državu sa dodatnih 9,5 miliona eura. Poruke koje su se čule prilikom potpisivanja, kako je poručila glavna pregovaračica Crne Gore sa Evropskom unijom Zorka Kordić, ostavljaju nas u uvjerenju da je EU ključni starateški partner Crne Gore.

“Jako sam zadovoljna što danas potisujemo dopunu sporazuma o podršci EU zdravstvenom sistemu Crnoj Gori, u ukupnoj vrijednosti od 9,5 miliona eura. U ovim vremenima neizvjesnosti gdje je briga za zdravlje naših bližnjih pojačana,  nas ohrabruje upravo činjenica da u EU imamo strateškog partnera  i prijatelja”, kazala je Kordić.

Godina za nama govori o načelu slolidarnosti, a tome, prema njenom sudu, svjedoči podrška od 53 miliona eura koju su prošle godine dodijeljene Crnoj Gori, u cilju saniranja zdravstvenih i ekonomskih posljedica koje je kovid izazvao.

Podgorica Potpisivanje sporazuma

“Evropska perspektiva Crne Gore je osnažena jednim  strateškim i brzim odgovorom EU a to je strukturirana, ciljana i vrijedna podrška zdravstvenom sistemu. Naši građani su prepoznali to kao znak da su u okrilju evropske porodice, i to su pokazali kroz uvećenja podrške pristupanja EU. Ovom prilikom želim da vas uvjerim da će ovi, ali i ostali brojni projekti koje finansira  EU u Crnoj Gori biti realizovani odgovorno, kavlitetno i da ćemo još jednom opravdati povjerenje i partnerstvo sa EU”, zaključila je Kordić.

“Vakcine u Crnu Goru samo direktnim kanalima”

Dogovor sa državom Kinom je išao preko Premijera Crne Gore, a kako je ministarka Borovinić Bojović dodala, zahvalni su na svakoj donaciji prema građanima Crne Gore.

“Ipak, nama je zdravlje građana prioritet u svakom smislu, i zato je naš zajedničiki stav da svaka nabavka vakcina ide potpuno direktnim dogovorima, i odnosima sa proizvođačima. Svaki drugi vid nabavke vakcine ili donacije ili bilo koji drugi vid dolaska vakcine u Crnu Goru zahtijeva dodatno provjeravanje, odnosno poseban oprez”, kazala je ona.

Svjetska zdravstvena organizacija, podsjetila je ministarka, upozorila da svaka država mora da bude veoma oprezna kada je u pitanju donacija vakcina nekim drugim alternativnim kanalom ili putem.

“Mi smo imali i različite druge ponude ovakve vrste za nabavku vakcina, ali smo se upravo zbog toga što želimo da ona bude provjerena i kvalitetna, opredijelili da vakcine dolaze u Crnu Goru direktnim konekcijama i međunarodnim bileteralnim ugovorima”, dodala je Borovinić Bojović u odgovoru na novinarsko pitanje o razlozima za odbijanje donacije vlasnika Adriatic propertisa i Universal Capital Banke Petrosa Statisa.

Budući da se u Velikoj Britaniji pojavio novi soj korona virusa, upravo zato je uvedena obaveza PCR testiranja pri ulasku u Crnu Goru za putnike koji dolaze iz te države. To ipak, kako je ministarka napomenula, ne garantuje i potpunu sigurnost.

“Ono što je suština generalno korone, kao i svakog drugog virusa, jeste prilagodljivost, odnosno mutiranje. Zato je očekivano da će se dešavati mutogene forme. Mi se ne možemo izlovati iz kompletnog svijeta, niti možemo očekivati da ćemo biti jedina zemlja u koju taj mutageni soj virusa neće stići, koliko god stroge mjere mi donosili”, navela je Borovinić Bojović.

Stoga, decidna je ona – Poštovanje mjera je suština zaštite od koronavirusa.

“Apelujem na građane da poštuju sve mjere, i sa druge strane da imaju  strpljenje do dolaska vakcina, što je krucijalan način zaštite stanovništva. I u tom smislu vakcinacija treba da bude veoma ozbiljno shvaćena”, izričita je ministarka zdravlja.

Inspekcija u Tivtu naplatila više od 11.000 eura

0
Sa press konferencije – Opstina Tivat

Novoformirani Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat sa znatno smanjenim brojem radnika i promijenim rukovodstvom, pokazao je znatno veću efikasnot i bolje rezulate od nekadašnje dvije opštinske službe koju je zamijenio – bivše lokalne Direkcije za inspekcijske poslove i Komunalne policije.

Saopštio je to gradonačelnik Tivta Željko Komnenović (NP) koji je zajedno sa v.d. sekretarkom za inspekcijski u komunalni nadzor Jelenom Šćekić (NP) na konferenciji za medje, danas predstavio dosadašnje rezultate rada tog Sekretarijata.

„Sa značajno smanjenim brojem zaposlenih koji sada iznosi 12 ljudi u odnosu na 22 koliko ih je za vrijeme bivše gradske DPS-SD-HGI uprave radili u Konulanoj inspekciji i Komunalnoj policiji, uspjeli smo da unapredimo rad ovih sluđbi i postignemo znatno bolje rezultate, posebno u domenu poštovanja komunalnog reda. Od 27.novembra kada je novi Sekretarijat počeo sa radom do 22.januara njegovi slušbenici izrekli su 85 prekršajnih naloga i naplatili ukupno 11.230 novčanih kazni. Istovremeno, potrošnja goriva za službena vozila u tom Sekretarijatu u decembru je iznosila ukupno 296 eura, što je više nego duplo manje nego što su za gorivo u istim mjesecu 2019. potrošile tadašnja Komunalna inspekcija i Komunalna policija jer je njihov mjesečni račun tada bio 750 eura“-naveo je Komnenović, ocjenjujući da je za sada zadovoljan kako Šćekićeva i njeni službenici poboljšavaju stanje komunalnog reda u Tivtu koje je po njegovoj ocjeni, za vrijeme bivše gradske uprave smijenjenog greadonačelnika Siniše Kusovca (DPS) bilo veoma loše.

Divlja deponije na poljoprivrednom dobru

„Intenzivno radimo na tome da Tivat bude grad po mjeri svih njegovih građana i da oni budu zadovoljni uslugama koje im pruža lokalna uprava te dostignutim nivoom komunalnog reda. Naslijeđenih problema na žalost, u toj oblasti ima dosta i nerealno je očekivati da se svi oni mogu riješiti „preko noći“, ali ono što mogu svima da obećam je da Opština Tivat i njeni organi nikada više neće biti patrijska centrala ili alatka bilo kojue stranke, već samo servis građana i njima na usluzi. Od Komunalne inspekcije i policije tražim tri stvari: poštivanje zakona, poštovanje zakona i na kraju, opet poštovanje zakona, odnosno da ne smije biti selektivne primjene pravde kako se to ranije često činilo u Tivtu“- istakao je Komnenović dodajući da je ta reformisana služba izrekla i par novčanioh kazni u iznosu od čak 2.000 eura „a što je do sada nezabilježeno da se desilo u Tivtu“.

„Ipak, zbog nadležnosti, ne možemo sve sami zbog čega sa nestrpljenjem očekujemo kadrovske promjene u državnim organima – Upravi za inspekcijske poslovce i prvenstveno, Građevinskoj inspekciji sa kojima ćemo u saradnji, konačno efikasno riješiti dugogodišnji problem lutajuće stoke u Gradiošnici i Mrčevcu, a koji je nedopustiv za jedan turistički grad sa imidžom koji ima Tivat. Taj problem je postao ne samo materijalan, već i prijetnja za živote ljudi jer smo imali i nekoliko saobraćajnih udesa koje su na magistrali izazvala goveda koje nesavjesni vlasnici puštaju da lutaju ovim dijelom opštine. Isto tako, u saradnji sa državom inspekcijom, efikasnije možemo odgovoriti izazovima sa kojima se suočavamo u prostoru, počev od divlje gradnje do ekoloških problema“- istakao je Komnenović

Šćekič je kazala da su u prvom  mejsecu svog rada fokus stavili na kontrolu i regulisanje u  oblasti drumskog prevoza putnika, taksi prevoza, kontrolee teretnog saobraćaja, stanja puteva, poštovanja odluke o kućnim ljubimcima i planiranja prostora.

„Fokus više nije smao na spriječavanju nepravilnog parkiranja, već sistemskom riješavanju komunalnog nereda kojeg smo do nedavno imali u gradu. Tako naprimjer, sada obilazimo ugostiteljske objekte i vlansike upozoravamo na obavezu postavljanja limitatora buke na muzičkim uređajima, a slijedi nam i veliki posao u kontroli privremenih objekata u zoni morskog dobra.“-navela je Šćekić dodajući da se Sekretarijat nedavno preselio iz kancelarija u staroj zgradi Opštine u Ulici Luke Tomanoviča, u aktuelnu upravnu zgradu tivatske Opštine na Trgu magnolija, kako bi bio u neposrednom kontaktu sa ostalim  opštinskim službama i organima i time efikasnije obavljao svoj posao.

REGIONALNI VODOVOD I NJEGOVI GRADITELJI TRENUTNO NAJVEĆI KOMUNALNI PROBLEM U TIVTU

Odgovarajući na pitanje što su preduzeli na spriječavanju dalje devastacije zemljišta nekadašnjeg poljoprivrednog dobra kod tivatskog aerodroma iskopima i šutom sa gradilišta nedostajućeg kraja Regionalnog vodovoda (RV) kroz Tivat za priključenje na taj sistem opštine Herceg Novi na Opatovu, Komnenović je kazao da je to, ali i ukupno ponašanje RV kao investitora i firmi koje već osam mjeseci za RV izvode radove na Jadranskoj magistrali u Tivtu neprimjereno i da prestavlja trenutno najveći problem u oblasti poštovanje komunalnog reda u tom gradu.

„Vidite i sami da su do sada probili najmanje tri roka za koja su nam prethodno čvrsto obećali da će radovi koji već mjesecima prave probem Tivćanima, biti završeni. Kraj tih radova se ne nazire, magistrala je i dalje prekopana a njeni djelovi na kojima je posao navodno završen, su bukvalno uništeni jer je statika puta poremećena njegovim kopanjem radi polaganja vodovodnih cijevi. Povrh svega toga, napravili su pravi užas i grozotu na poljoprovrednom dobru gdje im je neko iz bivše lokalne uprave Tivta navodno, dozvolio da odlažu građevinski šut i iskope. Devastirali su nekoliko hilljada kvadrata zemlje koju koristi državna firma Montepranzo u stečaju, a iz koje niko zbog toga nije ni reagovao, i čak privatnog zemljišta koje podliježe restituciji i koje mi želimo da vratimo pravim vlasnicima i ponovno ga koristimo za poljoprivrednu proizvodnju. To što je napravljeno na nekadašnjem poljoprivrednom dobru čiji dio koristi i  naše Komunalno preduzeće je bukvalno užasno  i to  je nedopustivo ružna slika koju iz aviona vide svi putnici što Tivat dolaze preko našeg aerdoroma“- istakao je Komnenović. Kazao je da je od Komunalnog kroz čiju su rampu na nekadašnjem poljoprivrednom dobru prolazili kamioni izvođača koji gradi cjevovod Regionalnog vodovoda, dobili podatak da je do kraja decembra, tamo prosuto više od 960 velikih kamiona šuta i iskopa, te da se to, uprkos zabrani, nastavilo raditi i u januaru kada je dovezeno još 14 kamiona materijala.

„RV-u i izvođačima je jesno stavljeno do znanja da će morati da uklone svaki kubik tog materijala kojeg su tamo na divlje  i mimo zakona odložili, kao i da če odgovarati svako ko im je u ime bivše lokalne uprave, uprave Komunalnog i kod njih samih, dozvolio ili aminovao da se ovako neprimjereno i protivzakonito ponašaju prema prostoru i životnoj sredini Tivta. Oni o svim trošku moraju sanirati tu divlju deponiju, a budite sigurni da ćemo kroz buduća kadrovska riješenja u Komunalnom, doći do toga ko im je omogućio da naprave ovakav užas“- istakao je Komnenović poručujuli da „do sada u Tivtu nije bilo odgovornosti, ali budite uvjereni da će sistem odgovornosti biti itekako dobro uspostavljen i sproveden u djelo“.

On je najavio i riješevanja problema sa divljim deponovanjem građevinskog šuta i iskopa uz magistralu prema kotorskoj raskrnici, odnosno lokalni put prema Krtolima jer je i taj prostor u ptoteklom peridodu devastiran nelegalnim odlaganjem građevinskog otpada.

CGO: Učenjem o Holokaustu spriječava se zaborav, razvija znanje i empatija

0
Holokaust

Uoči 27. januara – Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, Centar za građansko obrazovanje (CGO) poziva sve društvene aktere da odbranimo sjećanje na ovaj zločin od protoka vremena, zaborava i pratećih procesa relativizacije i negiranja.

U vrijeme eskalacije zabrinjavajuće retorike u crnogorskom društvu, važno je podsjetiti se ideja i riječi koje su decenijama i uporno kreirale atmosferu za jedan od najvećih zločina u ljudskoj istoriji. Naime, Holokaust nije započeo 30ih godina XX vijeka već mnogo ranije. Društvo je postepeno postajalo neotporno i ranjivo na ekstremističke ideje, a posljedično i okrutno prema ideološki izmišljenom neprijatelju. Radikalne grupe i političari su prvo lokalnim, a kasnije i nacionalnim, djelovanjem ispipavali što je prihvatljivo reći, a kasnije i uraditi, dok govor mržnje i nasilje nisu postali prihvatljivi. Grupisali su građane, a kasnije ih i kategorisali, kreirajući od sugrađana ljude s kojima nema suživota.

Zabrinjava što su elementi ovog procesa danas prisutni i u crnogorskom društvu, a vidljivi kroz najnovije incidente poslanika koji crtaju mete i nedostatak principijelnosti prema onome ko je drugačiji. Apatija i odsustvo reakcije na ovakve pojave, uz protok vremena, može smanjiti obrambeni kapacitet društva od buduće eskalacije i podjela. Iako za dio građana simptomi ekstremističkog društva nisu vidljivi, jer nema uniformisanog marša ulicama, ne znači da takvi društveni elementi ne postoje, a demokratija ne daje nikom neograničena prava već je u njenom temelju prihvatanje različitosti.

Napominjemo da je važno njegovati učenje o Holokaustu, jer ukoliko mladi budu razumjeli procese koji su dovele do Holokausta, onda mogu prepoznati slične pojave u svom društvu i vremenu. Zaborav Holokausta vodi spriječavanju učenja i razvoja empatije.

Pored nade da će crnogorski obrazovni sistem, više pažnje posvetiti Holokaustu, CGO još jednom poziva resorno Ministarstvo da intenzivira regionalnu saradnju na inicijativi ponovnog uspostavljanja “Jugoslovenskog paviljona” u memorijalnom centru Aušvic-Birkenau. U ovom logoru smrti je stradalo 20,000 Jugoslovena, a među njima i nekoliko desetina građana Crne Gore. Takođe, napominjemo da država Crna Gora ima obavezu da objedini podatke svih naših žrtava koji su stradali u Holokaustu u logorima širom Evrope, kao i da promoviše ulogu crnogorskog društva i pojedinaca u sprječavanju sprovođenja Holokausta u Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata.

Nizozemska: Treća noć nasilja zbog policijskog sata, 150 privedenih

0
Nizozemska protesti – foto EPA

Nizozemska policija privela je više od 150 ljudi u trećoj noći nereda u gradovima širom Nizozemske, gdje skupine izgrednika krstareći naokolo podmeću požare i pljačkaju trgovine u nasilju izazvanom uvođenjem noćnog sata radi suzbijanja koronavirusa.

Prvi policijski sat nakon Drugoga svjetskog rata uveden je nakon upozorenja Nacionalnog instituta za zdravstvo (RIVM) zbog novog vala infekcija “britanskom varijantom” virusa, a uveden je unatoč višetjednom padu broja zaraženih.

Deset policajaca ozlijeđeno je u lučkom gradu Rotterdamu, gdje je preko noći zadržano 60 izgrednika, objavila je u utorak nizozemska novinska agencija ANP.

Dvoje fotografa ozlijeđeno je jer su bili na meti bandi koje su bacale kamenje, jedan u glavnom gradu Amsterdamu, a drugi u obližnjem gradu Haarlemu, izvijestila je mreža NH Nieuws.

Na istoku glavnoga grada, najmanje je devet ljudi zadržano nakon sukoba s policijom. Izlozi trgovina su razbijeni, a bijesna skupina napala je policijski kombi, rekli su svjedoci.

Škole i trgovine koje ne prodaju osnovne namirnice zatvorene su od sredine prosinca, a barovi i trgovine zatvoreni su dva mjeseca prije.

U Nizozemskoj je od covida-19 umrlo 13.579 ljudi, a do danas je zaraženo 952.950 ljudi.

Potres magnitude 3,0 po Richteru pogodio Zadar

0
zemljotres

U ponedjeljak, 25. januara 2021. godine u 20 sati i 45 minute seizmografi Seizmološke službe zabilježili su slab potres s epicentrom 12 km sjeverozapadno od Zadra.

Magnituda potresa iznosila je 3.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III-IV stupnja EMS ljestvice.

U Zadru se potres prilično jako osjetio na višim katovima zgrada.