Crna Gora – Autoput bi mogao biti otvoren do Nove godine

0
Autoput u CG – foto Mediabiro

Dionica auto-puta Podgorica – Mateševo mogla bi biti otvorena za saobraćaj i do kraja godine, ako ne bude nepredviđenih problema sa tehničkim prijemom, a najkasnije do maja sljedeće godine, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na pitanja koja su njihova očekivanja ili procjene kada bi ova dionica mogla biti otvorena za saobraćaj.

”To je vrlo osjetljivo pitanje, s obzirom da je više pogrešnih prognoza bilo ranije, a koje su bile date od zvaničnika u vezi sa ovim projektom, tako da je nezahvalno da dajem neke procjene. Ali ako dajem svoje lično viđenje, nezavisno od pozicije koju trenutno pokrivam, a imajući određeno inženjersko iskustvo u ovoj oblasti, onda se nadam, da ovaj rok ne bi trebalo da prođe kraj godine, a najdalje do maja sljedeće godine”, kazao je v.d. direktora Direktorata za građevinarstvo mr Goran Gorašević.

Prošle sedmice je najavljeno da će građevinski radovi na ovoj dionici biti završeni 30. novembra, što je do sada treći rok za završetak radova, a da preostaje da se završio dio elektroinstalaterskih radova, kao i tehnički prijem.

Ovo je prvi put da se u Crnoj Gori radi tehnički prijem ovako komplikovanog građevinskog projekta.

”Tehnički prijem dionice auto-puta Podgorica – Mateševo je takozvani – uporedni tehnički pregled. Komisija pregleda radove i dokumentaciju uporedo sa izgradnjom. To je možda i prvi put u regionu da se na ovaj način vrši tehnički pregled. Dakle, zavšetkom radova, trebalo bi da se završi i tehnički pregled. Međutim, da bi Komisija završila tehnički pregled, izvođač mora u potpunosti kompletirati dokumentaciju, za čiji pregled, takođe treba izvjesno ali kratko vrijeme. Ako je izvođač bio revnostan, odnosno permanentno sa radovima dostavljao potrebnu dokumentaciju, onda bi preostala procedura do puštanja u saobraćaj kratko trajala. Naravno, ovo podrazumijeva da su radovi izvedeni u potpunosti i kvalitetno, kao i da nema “većih” sporova sa izvođačem”, kazao je Gorašević.

To je ponekad čak i korisno, kako bi se uočili eventualni nedostaci i izvršile određene korekcije do Konačnog izvještaja o tehničkom pregledu. U tom Izvještaju Državne komisije za tehnički pregled, u zaključku treba da stoji predlog da se ova prva dionica auto-puta u Crnoj Gori može pustiti u saobraćaj. Nakon toga će Vlada – Ministarstvo, svečano donijeti konačnu odluku i saobraćaj će moći da krene”, naveo je Gorašević.

Sa kineskom kompanijom CRBC je 30. oktobra 2014. godine potpisan ugovor o projektovanju i izgradnji, a cijena je ugovorena na 809,6 miliona eura. Radovi su počeli 11. maja 2015. godine i trebalo je da budu završeni na isti dan 2019. godine. Glavni radovi su već u početku kasnili skoro godinu dana. Rokovi za završetak su tri puta produžavani, a u odnosu na osnovi ugovor radovi će biti završeni sa kašnjenjem od dvije i po godine, i prekoračenjem osnovne cijene za oko 90 miliona eura.

Nakon završetka tehničkog prijema ovu dionicu će preuzeti Monteput, koji sada upravlja tunelom Sozina. Premijer Zdravko Krivokapić je prije dva dana kazao da bi izgradnja druge faze auto-puta od Mateševa do Andrijevice mogla početi u septembru naredne godine, a da bi dionica do Boljara, odnosno granice sa Srbijom mogla biti završena do kraja 2027. godine.

Ako bude nedostataka biće o trošku izvođača

Na pitanje koje su procedure u slučaju da se tokom tehničkog prijema otkriju neki nedostaci i o čijem trošku se oni ispravljaju, Gorašević je kazao da to moraju biti jasno definisane procedure u ugovornoj dokumentaciji koja je morala biti u skladu sa međunarodnim standardima (razni oblici FIDIC-a i sličnih standarda…).

”Naravno, da sve nedostatke, koji su evidentirani tokom izgradnje, uključujući i garantni period mora otkloniti izvođač o svom trošku. Imajući u vidu “Institut – uporednog tehničkog pregleda” značajnijih nedostataka ne bi trebalo da ima, jer se većina spornih takozvanih NCN-ova zatvarala tokom izgradnje na relaciji izvođač – nadzor”, kazao je Gorašević.

Vrijedno djelo o austrougarskim bojnim brodovima

0
Foto: FB Aviani & Aviani editori

U izdanju rovinjskog Centra za povijesna istraživanja nedavno je objavljena knjiga koju autorski potpisuje Marco Zelaschi “Le navi da battaglia Austro-Ungariche nella Prima guerra mondiale” (Austrougarski bojni brodovi tijekom Prvog svjetskog rata).

Kako je rekao sam autor “nekoliko sam se godina s velikim interesom posvetio proučavanju pomorske povijesti Jadrana, s posebnim naglaskom na Trst. Surađujući s pomorskom udrugom Aldebaran iz Trsta te konzultirajući njezin arhiv, analizirao sam razne aspekte pomorstva i lokalne brodogradnje.” ; piše Glas Istre

Stoga sam se s velikim interesom približio povijesti austrougarske mornarice te primijetio sam da nije bilo detaljnijih studija o austrougarskim ratnim brodovima sagrađenim u brodogradilištima Istre, Rijeke i Julijske krajine, a tada su to bili, s tehničke strane, najbolje opremljeni i najvažniji brodovi. Jedina literatura dostupna glede te teme bila je napisana njemačkim jezikom, a izuzev autora Ryana Noppena, nije bio tu prisutan komparativni pristup svemu tome. Što se tiče tehničkog profila, konzultirao sam razne tekstove, brojne biblioteke i arhivsku građu, a za cjeloviti pristup temi trebao je vrlo detaljan rad i isto tako detaljno proučavanje građe.

Knjiga se razvija na kronološki način, uz detaljne deskripcije tih brodova, njihove izgradnje, karakteristike i mnogočega drugog. Sastoji se od tri dijela, prvi je dio posvećen tehničkim karakteristikama svakog pojedinog broda, u drugome dijelu nalazimo povijest svakog pojedinačnog broda sve do 28. srpnja 1914., a u trećem dijelu opisane su vojne akcije tijekom Prvog svjetskog rata i sudbina tih brodova”, ističe autor.

Posebna je pozornost posvećena i sudbini svakog pojedinačnog broda, što je bilo s njim nakon rata, kao i što je bilo s ostacima broda. Ova knjiga, premda daje odgovore na brojna pitanja, nadalje otvara i nova pitanja te mogućnost daljnjeg istraživanja i namijenjena je studentima, povjesničarima, ali i svima onima koje zanima ta povijest.

/Vanesa Begić/

Kotor – Jokić traži povlačenje koncesije za kamenolom

0
Kamenolom Platac – foto carinvest.me

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić zatražio je od Ministarstva kapitalnih investicija da povuče i odustane od nacrta koncesionog akta ležišta kamena “Platac” u grbaljskom selu Krimovici, navodeći da nije u skladu sa planskim dokumentima, te da šteti interesima lokalne zajednice.

To piše u primjedbama koje je prvi čovjek Kotora uputio na ardesu resora na čijem je čelu Mladen Bojanić.

Resorno ministarstvo stavilo je na javnu raspravu nacrt koncesionog akta koji je izazvao buru u javnosti. Povlačenje dokumenta prvo je zatražila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, a potom i Mjesna zajednica “Savina” u Donjem Grblju.

Kamenolom Platac – foto carinvest.me

Ministarstvo je nacrt izradilo, na incijativu kotorske kompanije “Carinvest” koja je do skoro bila u vlasništvu gradonačelnika Budve Marka Bata Carevića, a koja je aktuelni koncesionar kamenoloma. Carevići punih deceniju i po na tom lokalitetu imaju kamenolom, a nacrtom koncesionog akta predviđeno je da se koncesija izda za 30 godina.

/V.L./

H.Novi – Nova autobuska stanica u Igalu biće izgrađena do ljeta 2023.

0
Buduća Autobuska stanica HN

U okviru kapitalnog budžeta Vlade Crne Gore za narednu godinu, među 16 planiranih projekata u Herceg Novom, koji će se finansirati preko Uprave javnih radova, uvrštena je i autobuska stanica sa pristupnim putem.

Kako je za RTHN rekao vd direktora Uprave javnih radova Boro Lučić , ovaj projekat je jedan od prioritetnih i u završnoj je fazi.

– Nadamo se da ćemo tokom januara ili februara raspisati tender za izgradnju pristupnog puta, kako bismo to riješili prije ljetne turističke sezone. Nakon sezone, a moguće i tokom nje, krenućemo sa radovima na autobuskoj stanici – saopštava on.

Projekat će se, kako je rekao, odnositi na sav saobraćaj u Igalu, a sve će biti spremno za sezonu 2023. godine.

– Imaćemo jednu autobusku stanicu koja će ispunjavati sve uslove koji se od nje traže u narednih 50-60 godina i to će biti zamajac u razvoju našeg grada – istakao je Lučić.

Izgradnjom obilaznice, koja bi išla od Sutorine preko Ratiševine, Mokrina, Kamenog, Kuta i Sasovića, namjera je da se zaobiđe i rastereti glavno gradsko jezgro. Ova deonica trebalo bi da se nastavi tunelom koji će povezivati ​​Zeleniku i Lušticu, a izgradnjom tunela “Spas” oko Budve i bulevara od Tivta do Jaza biće izgrađen novi saobraćajni sistem u Boki, koji bi regulisao urušavanje tokom Herceg Novi i Luštica, zaključio je Lučić.

Zbog pretrpanih bolnica, nizozemski COVID pacijenti prevoze se u Njemačku

0
Bolnica u Minhenu
Foto: Ayhan Uyanik / REUTERS

Koronavirus probleme stvara mnogim zemljama. Zbog pretrpanih bolnica, nizozemski COVID pacijenti prevoze se u Njemačku, gdje četvrti val pandemije također uzima maha. I dok Europa na cijepljenje još poziva starije stanovništvo, Izrael je počeo s cijepljenjem djece od 5 do 11 godina.

Milion i 200 hiljada djece u Izraelu u dobi je između pet i 11 godina. Prema anketi, 41 posto roditelja najavilo je da će cijepiti djecu, 38 posto je protiv, a 21 posto – neodlučno. Svojeg devetogodišnjeg sina Davida cijepio je i premijer Naftali Bennett.

– Važno je cijepiti se kako djeca ne bi oboljela od COVID-a, ali i kako virus ne bismo prenijeli roditeljima i starijim osobama koje bi zbog toga mogle umrijeti, rekao je mali David.

Djeca će se cijepiti Pfizerovim cjepivom koje je, stiže vijest iz SAD-a, pokazalo 100-postotnu učinkovitost kod adolescenata od 12 do 15 godina – i to četiri mjeseca nakon druge doze. Istodobno, američki State Department savjetovao je da se ne putuje u Njemačku zbog ubrzanog širenja koronavirusa u toj zemlji. Većina božićnih sajmova otkazuje se.

– To je baš tužno. Mislim da se sve moglo regulirati zabranom dolaska necijepljenima. Štandovi su mogli biti razmaknuti, komentirala je stanovnica Dresdena Sarah Krell.

U Njemačku se zbog pretrpanih bolnica prevoze nizozemski pacijenti. U toj zemlji škole su otvorene, no učionice sve češće prazne jer se zaraza proširila među djecom, a problem je i sve veći nedostatak učitelja koji također obolijevaju.

– Moj razred u karanteni je od četvrtka i brzo smo se prebacili na učenje na daljinu kako ne bismo propustili nastavu, rekla je Elisa van Mierlo, učiteljica u Nizozemskoj.

– Sve je ovo zastrašujuće jer djeca mogu imati blage, gotovo neprimjetne simptome. Kao baka o tome vodim računa bez obzira na to što sam cijepljena, nikada se ne zna, rekla je Ans van de Liefvoort, baka učenika.

Prognoze za Evropu za sada nisu optimistične. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, do proljeća iduće godine mogle bi umrijeti još stotine tisuća Europljana.

Pozorišna predstava “Pluća”

0
Poz-predstava-PLUCA

Pozorišna predstava “Pluća” rađena u koprodukciji  Teatra Exit iz Zagreba i  Gradskog kazališta Sisak biće izvedena, u sklopu novembarskih dana, u srijedu 24.novembra sa početkom u 20 sati. Tekst je napisao Duncan Macmillan a režiju potpisuje Aida Bukvić. U predstavi igraju Jadranka Đokić i Amar Bukvić.

“Pluća” su pozorišna  priča o modernom paru, ekolški osviještenom i urbanom, uvjerenom da rade dobro za Zemlju. Ali što kad požele dijete? Tu neobičnu priču o problemima s kojima se susreću mlade generacije priča  predstava Teatra EXIT.

“Mladi, obrazovani i ekološki osviješteni, recikliraju, gledaju dokumentarce i art filmove, čitaju knjige o pravim stvarima, voze se biciklima i kupuju od onih koji ne izrabljuju. Ali, se i voze automobilima, kupaju u kadi i ponekad ostave vodu da curi bez prave potrebe. Može li se imati dijete i istovremeno biti ekološki osvješten, tek je jedna od dilema koja će se pojaviti kada jednog popodneva On „predloži dijete“. A Ona se previše brine, previše razmišlja i ima veliku, zaista veliku potrebu razgovarati o svemu, razmotriti stvari jer sve učinjeno mora biti i dobro promišljeno”, službeni je opis predstave.

“Pluća” su duhovit, emotivan, ponekad i brutalno iskren mentalni slalom generacije kojoj je propitivanje imperativ, a nesigurnost odavno postala stil življenja.

Obavezno je poštovanje epidemioloških mjera!

Hrvatska uvela kazne do sedam hiljada eura za nepoštovanje covid potvrda

0
digitalni-covid-sertifikat

Vlada Hrvatske uvela je kazne od 30.000 do 50.000 kuna (od oko 4.000 do oko 7.000 eura) za nepoštovanje covid propusnica u javnim institucijama, rekao je poslije redovnog sastanka vlade ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

“Definisali smo obavezu predočenja covid-potvrda u javnopravnim tijelima. Kroz pojam javnopravna tijela smo obuhvatili zakonodavno, izvršno i sudsko tijelo, tijelo državne uprave, drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne, pravne osobe koje imaju javna ovlašćenja i pravne osobe koje obavljaju javnu službu. Definisali smo i odgovorne osobe u tim tijelima”, rekao je Malenica.

On je dodao da su predviđene sankcije za odgovorne osobe koje ne poštuju odredbe ovog zakona.

„Dakle, novčane kazne u iznosu od 30.000 do 50.000 kuna i vjerujem da ćemo nakon istupa ministra (zdravlja Vilija) Beroša podstaći čelnike tijela i sve odgovorne osobe u tim tijelima državne uprave da poštuju odluke štaba i poštuju odredbe zakona. Zapravo smo svi zajedno u ovoj borbi da ova pandemija što prije prođe i da bude što manje zaraženih i što manje umrlih”, kazao je Malenica.

Prije Malenice ministar zdravlja Vili Beroš komentarisao je, između ostalog, i subotnji protest.

Beroš: “Nemojte biti licemjeri”

Izgleda da smo iznjedrili novi moto na subotnjim protestima: Misli na sebe, ugrozi druge! Misli na sebe, zarazi druge!”, rekao je Beroš.

“Nemojte biti licemjeri, nemojte izbjegavati testiranje, nemojte izbjegavati mjere, nemojte izbjegavati vakcinaciju, a na kraju kucati na vrata preopterećenog zdravstvenog sistema. To je licemjerje”, rekao je Beroš.

Nijesu svi ljudi na protestu bili ravnozemljaši, rekao je Beroš, dodavši da je bilo i ljekara i intelektualaca.

“Ti ljudi su izmanipulisani!”, kazao je Beroš.

Tivat – nelegalno deponovanje građevinskog otpada na privatnim parcelama

0
Komunalna policija Tivat

Komunalni inspektori Opštine Tivat  su tokom vikenda, na poziv gradjana da se na privatnom placu u neposrednoj blizini kružnog toka na putu ka Radovićima nalaze kamioni koji vrsše nelegalno deponovanje građevinskog otpada, izašli na lice mjesta i zatekli kamione firme ‘Cijevna komerc’  u prekršaju.

Za evidentirani  prekršaj komunalni inspektor je Sudu za prekršaje u Kotoru podnio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnog lica doo ‘Cijevna komerc’ sa sjedištem u Podgorici i  odgovornog lica u pravnom licu, izvršnog direktora, Danila Petrovića iz Podgorice – saopšteno je danas iz Opštine Tivat.

Odlaganje zemlje i otpada foto Opština Tivat

Iz Sekretarijata za komunalni i inspekcijski nadzor apeluju na vlasnike privatnih parcela da se savjesno odnose prema svom vlasništvu i ne dozvoljavaju neodgovornim pojedincima i firmama da odlažu otpad na njihovim parcelama, jer se, prema Zakonu o zbrinjavanju otpada, zbrinjavanje vrši na lokaciji koja je za tu namjenu određena prostorno planskim dokumentom, kao i u postrojenjima ili objektima koji ispunjavaju uslove utvrđene zakonom.

U suprotnom, prema vlasnicima parcela komunalni inspektori će preduzeti upravne mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Napominju da vođenje upravnog postupka iziskuje dodatne troškove koje je u tom slučaju, dužan da snosi vlasnik parcele.

Italija planira gradnju plutajućih vjetroelektrana duž svoje obale

0
Vjetroelektrana – ilustracija

Naši prvi morski susjedi Talijani odlučili su razviti mrežu vjetroelektrana na moru, duž svoje obale, a ovih dana su izvijestili javnost i da su za taj pothvat dobili široku paletu interesa. Talijansko Ministarstvo ekološke tranzicije izvještava da nastavlja s radom usmjerenim na poticanje razvoja nove generacije plutajućih elektrana na moru smještenih uz talijansku obalu, prenosi Morski.hr.

Na kraju prvog kruga sastanaka i poziva za podnošenje interesa, Ministarstvo je izvijestilo da je zaprimilo 64 iskaza interesa, od čega 55 tvrtki i poslovnih udruga. Osim toga, u raspravama su sudjelovale tri udruge za zaštitu okoliša, WWF, Legambiente i Greenpeace, kao i sedam drugih organizacija i znanstvenika koji zastupaju interese u sektoru električne energije te razvoju i istraživanju na Jadranu i Mediteranu.

Ispitano deset projekata za Jadran

Najmanje 20 zainteresiranih strana predložilo je detaljne projekte, koji u mnogim slučajevima uključuju plutajuće vjetroelektrane, smještene više od 12 milja od obale. Ukupno je ispitano 40 projekata plutajućih vjetroelektrana na moru, s više od 20 prijedloga koji se uglavnom nalaze uz obalu Sicilije i Sardinije, dodatnih 10 za jadransku obalu, a ostali su raspoređeni između Jonskog i Tirenskog mora.

Italija je krenula aktivno postavljati temelje za razvoj svog offshore energetskog sektora. U veljači je talijanski premijer Mario Draghi postavio novog ministra i tu ulogu dodijelio fizičaru Robertu Cingolaniju. Ministarstvo je usredotočeno na politiku održivosti zemlje, a mnoge odgovornosti za energetsku politiku prebačene su na novo ministarstvo nakon što ih je prethodno nadziralo šire usmjereno ministarstvo za industriju.

Objavljujući rezultate prvog kruga sastanaka, novo ministarstvo je kazalo da je u planu daljnji krug sastanaka. Očekuju da će istražiti moguće sinergije koje proizlaze iz opskrbe više postrojenja u istim morskim područjima, nakon čega namjeravaju podijeliti svoja iskustva s udrugama za zaštitu okoliša i ostalim sudionicima.

U rujnu 2021. godine započeli su radovi na prvoj vjetroelektrani koja će se nalaziti u Italiji i na cijelom Mediteranu. Projekt koji se sastoji od 10 vjetroturbina gradi se u blizini luke Taranto u južnoj Italiji.

Predloženo je više od 50 projekata vjetroelektrana za lokacije duž talijanske obale. U listopadu je predložen novi projekt za vode Brindisija u južnom Jadranu, koji bi s 1,2 GW mogao postati prva velika vjetroelektrana u Italiji.

Autobus udario u zaštitnu ogradu i zapalio se, među poginulima i 12 djece

0
Velika tragedija na autocesti u Bugarskoj
Foto: Stoyan Nenov / Reuters

Velika tragedija na autocesti u Bugarskoj. Četrdeset i šest osoba poginulo je u autobusu koji se zapalio jugozapadno od Sofije. Riječ je o autobusu iz Sjeverne Makedonije koji se vraćao iz Istanbula. Preživjelo je sedam osoba, a među poginulima je i 12 maloljetnika. Uzroci nesreće još se utvrđuju.

Nesreća se dogodila noćas oko dva sata. U to vrijeme autobus je već više od 7 sati bio na putu iz Istanbula, a pretpostavlja se da je udario u zaštitnu ogradu i zapalio se. Prizori su potresni – putnici su izgorjeli do neprepoznatljivosti.

– Nikada nisam vidio takvo što. Unutra su ljudi pretvoreni u prah. Zato ne možemo reći njihov broj ni identitet. Najprije se mora obaviti identifikacija, rekao je Bojko Raškov, bugarski ministar unutarnjih poslova.

Nesreća se dogodila 30-ak kilometara južno od Sofije na autocesti Sofija – Blagoevgrad, kod mjesta Bosnek. Autobus kompanije “Besa trans”, koja organizira turističke i šoping-ture, vraćao se iz Istanbula u Skoplje. Stradali su uglavnom mladi između 20 i 30 godina, a među putnicima je i 12 maloljetnika. Poginuo je i vozač autobusa.

Sedam preživjelih putnika s opeklinama prevezeno je u bolnicu Pirogov u Sofiji. Izvan su životne opasnosti, a za dan-dva bit će prevezeni u bolnicu u Skoplju. Ozlijeđene je u Sofiji posjetio premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev s resornim ministrima.

– Pacijenti imaju ozljede, kontuzije, ali odlično ih liječe naši bugarski kolege. Želim zahvaliti ravnatelju bolnice Pirogov, rekao je Venko Filipče, ministar zdravstva Sjeverne Makedonije.

– Svi putnici su građani Sjeverne Makedonije, ali različitih nacionalnosti. Imamo građanina iz Preševa u Srbiji koji je sa zaručnicom iz Kumanova putovao u Istanbul na izlet. Jedan je belgijski državljanin, rekao je Zoran Zaev, premijer Sjeverne Makedonije.

Navodno su preživjeli na stražnjem dijelu uspjeli razbiti staklo i izaći iz autobusa u plamenu. Kao uzrok nesreće spominje se pogreška vozača ili tehnički kvar koji zasad nije utvrđen. Na istom dijelu autoceste i 1996. dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je poginulo 16 ljudi.