Pandemija je pomorcima već donijela dovoljno problema, a sada bi im novi veliki udarac moglo zadati – cijepljenje!

0
Brod (ilustracija/Pixabay)

Za jednu skupinu građana cijepljenje protiv koronavirusa postat će obvezno ako žele nastaviti prehranjivati svoje obitelji.

– Predvidljivo je što će se dogoditi u roku od mjesec, dva nakon što počne cijepljenje u cijelom svijetu. Tada će Singapur, Kina, Japan i ostale zemlje uvesti pravilo da u repatrijaciju neće primati pomorce koji nisu cijepljeni. To će uvesti kao uvjet dolaska u svoju zemlju. Pomorac koji se mora preko Singapura ukrcati na brod to neće moći učiniti ako nije cijepljen, nego će se morati cijepiti u svojoj zemlji i dobiti potvrdu o tome – kaže Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske; prenosi Otvoreno more.

Zato se postavlja pitanje: hoće li Hrvatska uvrstiti pomorce na listu prioriteta kako bi oni mogli obavljati svoj posao?

– Svi podaci koje sada imamo neslužbeni su jer cjepivo tek dolazi i najnormalnije je da se prvo cijepi medicinsko osoblje. No, vrlo brzo nakon toga pomorci bi trebali biti uvršteni na listu prioriteta jer inače neće moći obavljati svoj posao – naglašava Melvan, te nastavlja izražavajući zabrinutost:

– Kao Sindikat pomoraca zabrinjava nas što će se to novo cjepivo nametati, što mi ne želimo. Naime, vrlo lako se može dogoditi da će pojedine zemlje prisiliti pomorce na cijepljenje, a oni će morati pristati na to ako ne žele izgubiti posao. Zato će ta dobrovoljnost s primanjem cjepiva biti vrlo upitna, što nikako nije dobro.

KAKO REĆI ‘NE’?

Glavni tajnik Sindikata pomoraca objašnjava:

– Kao što su države u travnju reagirale histerično i zatvorile granice i aerodrome, te zabranjivale smjene posada brodova, tako će histerično reagirati sada kad se pojavi cjepivo i pokušat će time uvjetovati dolazak u svoju zemlju.

To je novi potencijalni problem koji će pomorcima dodatno otežati situaciju. Kad je počela korona-kriza, nastao je niz problema koji još nisu u potpunosti riješeni. Podsjeća na nemogućnost povratka s broda kad je počela korona-kriza. Situacija je bila katastrofalna jer su ljudi “zapeli” na brodu po devet i više mjeseci iako su im ugovori bili na četiri ili pet mjeseci. Ta se situacija u međuvremenu malo smirila, no i dalje nije onakva kakva je bila prije korona-krize.

– Tehnički problem ukrcaja još uvijek postoji, iako je situacija bolja nego što je bila – kaže tajnik Sindikata pomoraca.

KADETI NA MUKAMA

Problem broj jedan po njegovu je mišljenju ukrcaj mladih ljudi.

– U 2020. godini ukrcalo se upola manje kadeta i asistenata nego godinu prije. Hrvatska godišnje “proizvede” oko 500 pomoraca, što sa završenim srednjom što s višom školom, odnosno fakultetom. Ove godine bilo im je vrlo teško ukrcati se upravo zbog problema da se na brodu napravi smjena posade. Kako brodar nema obvezu ukrcati kadete i asistente jer mu oni nisu obvezni na brodu, nisu ih ni ukrcavali. Taj problem ukrcaja mladih ljudi dugoročno će nas koštati – ističe.

Tu je zatim problem čak dvadeset posto pomoraca, koliko ih je radilo u kruzing industriji koja je, kaže Melvan, kolabirala.

– Kruzeri su na mrtvom vezu i čekaju bolja vremena. Kruzing industrija sigurno se neće vratiti dok ljudi ne zaborave koronu. Tu smo izgubili popriličan broj radnih mjesta, pogotovo bijelog osoblja, koje je uglavnom iz unutrašnjosti Hrvatske, znači, ne govorimo o pravim pomorcima, nego o onima koji su radili kao konobari, kuhari, frizeri… Oni su dugoročno izgubili posao i tu nema pomoći – zaključuje.

‘PROBLEM OD 183 DANA‘

Neven Melvan kaže da je, po njegovu mišljenju, veći problem onima koji se nisu mogli ukrcati i osigurati svoje obitelji.

Njima, je, podsjeća, nastao i “problem od 183 dana”, koliko pomorac u godini dana mora biti na brodu da ne plaća porez u Hrvatskoj.

– Zbog korona-krize pomorci su vrlo lako dolazili u situaciju da se ne mogu ukrcati na vrijeme i onda su upadali u porezne škare. No, vrlo brzo je državni tajnik za more donio odluku da će se pomorcima priznati broj dana na brodu od prošle godine ili da će se priznati potvrda od poslodavca, tako da je taj problem riješen na najelegantniji mogući način.

/Tanja Gattin/

Utvrđuju ko je dozvolio „privremeno“ deponovanje otpada sa gradilišta Reginalnog vodovoda

0
Tivat – Mehanizacija izvođača radova na nelagelnoj deponiji na poljoprivrednom dobru

Lokalna uprava Tivta koju čine građanske liste Narod Pobjeđuje, Bokeški Form i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“, pokrenula je postupak unutrašnje istrage ko je na relaciji Opština- Komunalno-preduzeće Tivat –JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve, odgovoran za devastaciju prostora nekadašnjeg poljoprivrednog dobra u Tivtu, nelegalnim deponovanjem hiljada kubika građevinskog otpada.

Gradnja nedostajućeg kraka regionalnog vodovoda dužine 3,2 kilometra za povezivanje opštine Herceg Novi na taj sistem, a koja se već sedam mjeseci obavlja na teriroriji Tivta, osim što drastično kasni i košta nerava i novca veliki broj Tivćana zbog raskopanje Jadranske magistrale koja je glavna saobraćajnica u tom gradu, pretvorila se i u svojevrsni ekološki skandal. Izvođači radova iz konzorcijuma crnogorskih građevinskih firmi „Indel Inženjering-Ramel-Civil Engineer” bukvalno su zatrpali dio nekadašnjih povrtnjaka i vinograda na prostoru bivšeg poljoprivrednog dobra Montepranzo-Bokaprodukt, koje se nalazi preko puta tivatskog aerdroma, sa hiljadama kubika zemlje iz iskopa za rovove u koje se polažu vodovodne cijevi, sastruganog asftalta i drugog građevinskog otpada. Sve to, urađeno je mimo važećih propisa a koji za odlaganje i manje, a ne ovako velike količine materijala koji se smatra neopasnim (inertnim) građevinskim otpadom, predviđaju da mora postojati plan odlaganja kao i dozvola i odobrenje nadležnog organa lokalne samouprave. Takav materijal se može odlagati samo na lokaciju koja je zvanično određenja, opremljena i uređena za deponiju građevinskog otpada, a koja mora imati i svog zvaničnog upravljača.

Nova gradska uprava Tivta kako nam je nezvanično potrđene iz administracije gradonačelnika Željka Komnenovića (NP) insistiraće na utvrđivanju odgovornosti ali i na sanaciji devastiranog prostora nekadašnjih povrtanja i vinograda, o trošku onoga ko je ovdje dovezao i odbacio nešto preko 14 hiljada kubika iskopa i šuta. Osim što je u znatno oštriju kontrolu svega što na terenu rade graditelji koji obavljaju posao za Regionalni vodovod krenula Komunalna inspkecija i Komunalna policija, u Opštini je u toku i svojevrsna interna istraga i češljanje dokumnetacije ko je od bivših funkciionera i  čelnika Opštine Tivat kojom je do nedavbn vladala koalicija DPS-SD-HGI, ali i u rukovodstvu Komunalnog preduzeća Tivat na lčjem je čelu Vlado Đukić (DPS), učestvovao u omogućavanju ekipi koja radi za Regionalni vodovod, da na ovaj način devastira jedan od prostorih i poljoprivrednih resursa Tivta.

Regionalni vodovod radovi Jadranska magistrala – 23. 12 2020. foto čitalac

“Insistiraćemo da se ova priča potpuno istraži i dovede do kraja, te da oni koji su krivi za ovakvo nečuveno postupanje prema prirodi i javnim resursima, budu kažnjeni i snose odgovornost pred zakonom. Isto tako, insistiraćemo i da se sav nelegalno deponovani materijal ukloni i odveze na propisnu deponiju o trošku onoga ko ga je i dovezao i istresao na području nekadašnjeg poljoprivrednog dobra. Ovo se sigurno neće tek tako završiti.”- kazao je izvor “Vijesti” iz Oštine Tivat, ukazujući na to da je po do sada nađenoj dokumentacjji, bivši v.d. sekretar za investicije, uređenje prostora i održivi razvoj Marko Petričević (DPS) u dva navrata nalagao Komunalnom preduzeću da na prostoru koji ta firma koristi u zahvatu nekadašnjeg poljoprivrednog dobra, omogući “privremeno deponovanje” iskopa i građevinskog šuta od radova na regionalnom vodovodu. Administracija bivšeg DPS gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca je krajem maja, omogućila Regionalnom vodovodu na čijem je čelu visoki funkcioner DPS i koordinator ispred centrale te partije za Tivat Goran Jevrić, da izvodi radove na gradnji nedostajućeg dijela cjevovoda za Herceg Novi na potezu od Opatova do Pod Kuka. Radovi koji drastično kasne u odnosu na planiranu dinamiku i koji su do sada u dva navrata probijali obećane rokove za završetak, pričinili su ogromne problem Tivćanima jer je raskopana glavna gradska saobraćajnica – Jadranska magistrala, ali je sve to bivša DPS uprava grada tolerisala jer nije željela da se zamjera svom koordinatoru Jevriću kome je kao menadžeru državne kompanije Regionalni vodovod, projekat spajanja Herceg Novog na taj sistem, bio veoma važan.

Komunalno preduzeće Tivat inače, već nekoliko godina po ugovoru koji je sklopio bivši direktor te firme Tonko Lukšić (DPS) iznajmljuje i koristi više hiljada kvadrata nekadašnjih povrtnjaka i voćnjaka koji su u formalnom vlansištvu propale državne poljoprivredne kompanije Montepranzo Bokaprodukt. Za te svrhe Komunalno je, firmi na čijem je čelu Upravnog odbora tada bio visoki funkcioner DPS-a Andrija Radman iz Herceg Novog, mjesečno plaćalo nešto preko 4.000 eura zakupnine, iako istovremeno ta firma Opštini Tivat koja je vlasnik i osnivač Komunalnog preduzeća, duguje na desetine hiljada eura za neplaćeni porez na nepokretnosti.

Unisteno poljoprivredno dobro sada deponija

Inače, iz kompanije Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve koja je investitorspornih radiova u Tivtu vrijednih 1,8 miliona eura, do danas nisu odgovorili na prošlonedjeljna pitanja na osnovu čije dozvole nekadašnje poljoprivredno dobro koje je u vlasništvu propale državne firme Montepranzo-Bokaprodukt, uništavaju deponovanjem građevinskog otpada. Ovo zemljište inače, sada ima status građevinskog jer je na njemu izmjenama planske dokumentacije od prije petnaestak godina, predviđena izgradnja gof terena. U Tivtu se već godinama vodi i akcija za restituciju tog nekada skoro u potpunosti privatnog zemljišta njegovim originalnim vlasnicima, jer mu je promijenjena namjena u odnosu na onu zbog koje su ta imanja pedesetih godina prošlog viujeka, od lokalnog stanovništva oduzimana po simboličnik cijenama.  Nova tivatsla lokalna vlast koalicije građanskih listi NP-BF-GB najavila je da podržava zahtjeve za restituciju te zemlje mještanima i da će zatražiti da se odavde u plansovim izbrišu golf tereni i ovaj kompleks ponovno vrati korišćenju u poljoprivrednoj proizvodnji.

Nema odgovora iz Regionalnog vodovoda

Iz Regionalnog vodovida, odnosno kompanija koje obavljaju radove za tu firmu u Tivtu i kompanije koja vrši nadzor nad tim radovima, nije odgovoreno zašto su sav šut i otpad od kopanja preko tri kilometra kanala u trupu Jadranske magistrale, deponovali na nekadašnjem poljoprivrednom dobru, te ko im je i kada iz Opštine Tivat tako nešto dozvolio. Nije odgovoreno ni da li je tenderom bila predviđena obaveza izvođača da taj materijal odveze na propisnu deponiju i koja je deponija ugovorena. Inače, na području Opština Tivat i Kotor trenutno ne postoje legalne deponije za građevinski otpad u koji spada i zemlja iz iskopa i sastrugani asflat sa kolovoza magistrale, pa bi izvođači koji rade za Regionalni vodovod, to morali da odvoze u namjanju ruku,  za Budvu ili Cetinje. U tenderskoj dokumentaciji koju je Regionalni vodovod objavio na sajtu Uprave za javne nabavke, stoji da je za ovaj posao u Tivtu predviđen i “utovar, transport, istovar i grubo razastiranje materijala iz iskopa na deponiji udaljenosti do 20 km od gradilišta“, te da ukupni iskopi iznose 14,683.09 kubika. Većina tog materijala je već iskopana i odložena na nekadašnjim povrtnjacima i vinogradima kod aerodroma, uz više stotina kubika sastruganog asfalta i drugog šuta od razbijenih trotoara i kolovozne konstrukcije, a koje je po tenderu, takođe trebalo odnijeti na neimenovanu deponiju “udaljenosti do 20 km od gradilišta”.

Mjesto na kome su izvođači odbacili ovaj materijal u kompleksu nekadašnjeg poljoprivrednog dobra, od gradilišta je udaljeno nepunih pet kilometara i ovdje su se oni tog materijala riješili besplatno. Iz Regionalnog vodovoda nije odgovoreno ni na pitanje koje su ponuđene, odnosno ugovorene cijene za transport materijala iz iskopa, odnosno materijala od struganja habajućeg sloja asftalta sa kolovoza i njegovog deponovanja na legalnoj deponiji, pa je za sada nepoznato kolika je “ušteda” ostvarena ovakvim neleghalnim i devastatorskim postupkom na bivšem poljoprivrednom dobru te da li je možda neko razliku do ugovorene cijene, stavio u svoj džep.

Svijet se priprema za Božić u godini koronavirusa

0
GERMANY ART CHRISTMAS PANDEMIC CORONAVIRUS COVID19- foto EPA

Koronavirus je ove godine ukrao i Božić, milioni vjernika diljem svijeta primorani su otkazati ili ograničiti proslave tog blagdana u vrijeme dok velik broj zemalja donosi nove restrikcije.

Pandemija je odnijela više od 1,7 miliona života, a niz novih žarišta podsjetnik su da se usprkos cijepljenju život neće tako brzo vratiti u normalno stanje.

U Australiji, koja je nekoliko puta bila svijetla tačka svjetske borbe protiv koronavirusa, novi slučajevi bilježe se na sjeveru Sydneyja, pa su stanovnici obalnih predgrađa primorani ostati kod kuće, a zabranjena su sva osim najskromnijih božićnih okupljanja.

Jimmy Arslan, vlasnik dvaju kafića u epicentru novog australskog žarišta, rekao je za agenciju France Presse da mu je promet pao 75 posto, a njegova obitelj koja živi u Canberri morala je otkazati posjet.

Većina Europe ove jeseni suočila se s ponovnim, snažnijim izbijanjem virusa s kojim se i dalje nosi.

Njemačka je morala otkazati svoje slavne božićne sajmove, a papa Franjo će svoju tradicionalnu polnoćku održati dva sata ranije kako bi zadovoljio talijanski policijski sat.

U Bethlehemu, prema kršćanima rodnom mjestu Isusa Krista, misa se održava bez vjernika i prenosi putem interneta.

Nicolas al-Zoghbi, posjetitelj betlehemske crkve, nedugo prije Božića rekao je kako je veselje blagdana zamijenjeno depresijom. Nadamo se da će Gospodin uništiti koronavirus, riješiti ga se kako bismo se mogli vratiti našim prijašnjim životima.

Izolacija za blagdane

Za mnoge će se izolacija, koja je obilježila cijelu godinu na izmaku, produljiti i na Božić i razdoblje poslije blagdana. U Belgiji većina stanovnika smije primiti samo jednoga gosta.

U većinski katoličkim Filipinima neki biraju provesti blagdane sami zbog straha da bi se mogli zaraziti u javnom prometu te kompliciranih pravila karantene koja odnosi mnogo vremena i novca.

Naručit ću si hranu, ponovno gledati stare filmove i videopozivom se čuti sa svojom obitelji, rekla je 31-godišnja Kim Patria koja živi sama u Manili.

Britanci su odsječeni od ostatka svijeta zbog novog soja virusa koji se pojavio na otoku. Neke restrikcije na britanskim granicama privremeno su ublažene za blagdane, no tisuće Europljana i dalje su zatočene u Engleskoj.

Doma za Božić? Zaboravite, rekao je Laurent Beghin, francuski vozač kamiona koji je dostavio svoj teret, pa zapeo na granici.

U Sjedinjenim Državama dosad je cijepljeno više od milijun ljudi, no odgovor države na koronavirus i dalje je kaotičan. Donald Trump helikopterom je napustio Bijelu kuću i sa suprugom Melanijom otišao u svoje odmaralište Mar-a-Lago na Floridi, nakon što je odbio veliki paket pomoći pogođenima pandemijom koji je izglasao Kongres, tražeći 2 tisuće umjesto planiranih 600 dolara za Amerikance.

Doček nove godine proći će u istom duhu kao i Božić. Potpuno zatvaranje nakon božićnog razdoblja prijeti Škotskoj, Sjevernoj Irskoj i Austriji, a neke države poput Portugala uvele su policijski sat za proslavu Nove godine.

Kao i u većem dijelu 2020., ljude se poziva da ostanu kod kuće i na kauču provedu večer uz televizijske programe.

Vlada Crne Gore gasi Montenegro Airlines

0
Montenegroairlines avion polijece iz Tivta

Ministar za kapitalne investicije Mladen Bojanić saopštio je danas na konferenciji za novinare će uskoro doći do gašenja nacionalnog avio prevoznika Montenegro Airlines, jer kako tvrdi ne postoji nijedna zakonita odluka koja se mogla donijeti za MA.

On je najavio osnivanje nove avio kompanije. Takođe, Bojanić je kazao da će inicirati smjenu cijelog Upravnog odbora Elektroprivrede.

“Ne možemo donijeti nijednu zakonsku odluku o Montenegro Airlinesu. Vezane su nam ruke odlukama Agencije za zaštitu konkurenciju. Tražili smo 15 dana, zvali u region određene kompanije, razgovarali sa evropskim konsultantima – zaključak je da ne možemo donijeti nijednu odluku u korist MA, a da bude zakonita”, istakao je Bojanić.

Razlog je, kako je rekao, nedomaćinsko poslovanje, i najavio da će donositi radikalne odluke.

On je istakao da se u skorom roku može očekivati zabrana i stopiranje letova Montenegro Airlinesa.

“Nijesmo časili časa da dođemo rješenja, ali njega jednostavno nema”, poručio je Bojanić.

Bojanić kaže da ne mogu ni od koga dobiti kredit za MA, i najavio je osnivanje nove kompanije.

“Krenućemo već sjutra sa formiranjem kompanije. Bolje da pretrpimo sad veliki gubitak i da prekinemo sa nezakonitim ponašanjem Vlade Crne Gore prema MA. Ova Vlada se neće nezakonito ponašati po bilo kojoj cijeni”, naglasio je Bojanić.

Na pitanje o trenutnoj situaciji u kompaniji, Bojanić je kazao da od 2016. godine zaposlenima u MA nijesu plaćani doprinosi, kasne im plate, i da će to državu koštati 50-ak miliona eura.

“Zaposleni će u skaldu sa zakonima dobiti dio koji ih sljeduje, a mi ćemo se truditi da što skorije krenemo u osnivanje nove kompanije, kako bi dio tih ljudi preuzeli”, odgovorio je Bojanić i istakao da će se ići po proceduri koju predviđa Zakon.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je dodao da će sve brojke biti poznate na kraju godine.

COK: Brguljan najbolji sportista Crne Gore

0
Draško Brguljan

Kapiten vaterpolo reprezentacije, Draško Brguljan najbolji je sportista Crne Gore u 2020. godini, u tradicionalnom izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK).

Brguljan je ove godine sa crnogorskom vaterpolo reprezentacijom osvojio bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Budimpešti.

Najbolji mladi sportisti su zlatni sa Evropskog bokserskog prvenstva za mlade u Budvi, Petar Liješević i Bojana Gojković, koja je treći put dobila to priznanje.

Najbolje nacionalne selekcije su vaterpolo i ženska rukometna reprezentacija.

Saopšteno je da zbog pandemije koronavirusa neće biti održana tradicionalna godišnja svečanost proglašenja najboljih, a laureatima će priznanja biti uručena u ponedjeljak u prostorijama COK-a, uz poštovanje svih epidemioloških mjera.

Preminulo devet osoba, 361 novi slučaj, Tivat 8, H. Novi 7, Kotor 3

0
Korona

U posljednja 24 sata u Crnoj Gori je registrovan 361 slučaj koronavirusa. Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), prijavljeno je devet smrtnih ishoda povezana sa Kovid-19 kod pacijenata iz Podgorice (3), Bijelog Polja (2), Bara, Rožaja, Petnjice i Berana. Najmlađi preminuli je imao 60, a najstariji 87 godina.

Novootkriveni su iz sljedećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 176
Nikšić 62
Pljevlja 24
Bar 20
Budva 15
Berane 11
Tivat 8
Herceg Novi 7
Žabljak 7
Tuzi 6
Bijelo Polje 5
Andrijevica 4
Cetinje 3
Kotor 3
Danilovgrad 3
Kolašin 3
Ulcinj 2
Rožaje 1
Mojkovac 1

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1249 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovan 361 novopozitivni”, navode iz IJZ.

Do 17:30 časova prijavljen je oporavak 327 pacijenta.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 9.040”, dodaje se.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 45.423.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 639, a od početka godine 648.

Aktivni slučajevi, oporavljeni i preminuli od početka juna po opštinama su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju trenutno inficiranih slučajeva:

opština trenutno inficirani Oporavljeni umrli
Podgorica 4646 4646 4646
Nikšić 618 618 618
Bijelo Polje 554 554 554
Bar 537 537 537
Budva 439 439 439
Cetinje 417 417 417
Berane 325 325 325
Pljevlja 267 267 267
Kotor 256 256 256
Herceg Novi 218 218 218
Tuzi 150 150 150
Rožaje 112 112 112
Danilovgrad 109 109 109
Ulcinj 93 93 93
Tivat 86 86 86
Kolašin 84 84 84
Andrijevica 26 26 26
Mojkovac 24 24 24
Plav 23 23 23
Plužine 18 18 18
Šavnik 15 15 15
Žabljak 14 14 14
Petnjica 7 7 7
Gusinje 2 2 2
UKUPNO 9040 35420 639

Mirisi i okusi blagdana, vrijeme je za bakalar…

0
Bakalar
Bakalar

Kažu bolje selo da propadne nego običaj, pa tako i tradicija spremanja bakalara u Boki Kotorskoj za Badnji dan se nastavlja i dio je rituala. Za njegovu visoku cijenu potrošači imaju opravdanje, kažu to je jednom godišnje, pa neka košta što košta, može biti  makar i onaj najmanji od dvadeset deka, pa neka je i vijetnamski samo da zamiriše…

U 18. i 19. vijeku bakalar je zauzimao i do 60 posto jelovnika u mnogim zemljama svijeta. Tako je malo po malo postao i simbolom posta za božićne i uskrsne blagdane. Danas je bakalar riba koja spaja dvije velike hrišćanske religije, riba koja je na jelovniku preko petsto godina i riba oko koje su se vodili ratovi.

Baklar
Baklar

Bakalar koji se samo suši pretežno se lovi u vodama oko Norveške, a posebno na otocima Lofoten.

Ribari Lofotena ulove u martu i aprilu i osuše do juna više bakalara nego bilo ko drugi na svijetu. U tom razdoblju i mlado i staro po cijeli dan radi samo na pripremi ribe za sušenje. Hladni suvi Arktički vazduh kroz 6 do 12 sedmica sušenja iz ribe izvuče 80% vlage. Tako isušeni bakalar može se čuvati godinama. Priča kaže da su zbog bakalara i zahvaljujući bakalaru Vikinzi uspjevali ploviti sve do obala Amerike. Suhi bakalar koji sadrži ogromnu koncentraciju proteina, mogao se žvakati i jesti bez kuvanja, što je sigurno često na tim putovanjima sjevernim morima bilo i jedino moguće. A na putovanja su često i išli u potrazi za novim lovištima bakalara.

Osim što se konzumirao svjež, tokom vremena razvijane su metode konzerviranja poput soljenja, dimljenja i sušenja, kako bi se lakše očuvao kroz duži period i transportovao u udaljenije krajeve.

Bakalar sušenje Norveška
Bakalar sušenje Norveška

Bakalar je bila jedna od komercijalno najznačajnijih riba tokom Srednjeg vijeka u Evropi.

Svaka domaćica ima svoje male tajne i način pripremanja ovog tradicionalnog jela, bakalar na bijelo ili crveno, ali i nekim manje poznatim specijalitetima kao što su juha od bakalara, brodet od bakalara, rižoto, pašteta od bakalara ili bakalar na crno.

Bakalar
Bakalar

Bakalar koji je nekada bio hrana siromašnih i običnog čovjeka danas zbog svoje cijene sve više postaje „glavno“ jelo ljudi dubljeg džepa. O tradiciji i repectima kako ga spremiti već je sve odavno ispričano. Bakalar sušeni dostiže cijenu od preko trideset eura za kilogram.

Kada su se vlasti nakon Drugog svjetskog rata na našim prostorima zabranjivale javno spominjanje i slavljenje vjerskih svetkovina, bakalar se nezaustavljivo mirisno širio ulicama naših sela i gradova…

Bakalar je postao „državni neprijatelj“, pao u nemilost i bio zabranjivan.

U ponoćci kultne serije Naše malo misto, veliki Miljenko Smoje sve je opisao u jednom dijalogu:

Komesar Roko Prč: „Ča je sekretaru oli si danas jia bakalara, a?“ Sekretar: „A ča bi ti radi na mom mistu?“ Roko: „Ja? Ja bi ga baci kroz ponistru vanka! Da meni žena skuva bakalar na Badni dan zapametila bi ona ti dan Gospe mi.“  Sekretar: “ Drugo je Roko žena, a drugo mater.“ Roko: „Je sekretaru, ma je bakalar, bakalar!“

Što se tiče Boke Kotorske moramo podsjetiti na zanimljivost da je bakalar imao svoje mjesto, sedamdestih i osamdesetih godina na meniju za marendu zaposlenih poznatog tivatskog i jednog od najjačih preduzeća u bivšoj državi, Arsenalu. Na ulazu u menzu svakog ponedjeljka bila je izložena tabla sa menijem za cijelu sedmicu. Radnici su bili oduševljeni i nisu preskakli obrok kada se služio baklar, obično je to bilo petkom. Spremajući se za ritualnu marendu od baklara od kuće su sa sobom donosili domaće maslinovo ulje kako bi ga dodatno začinili.

Bakalar na crveno
Bakalar na crveno

Bakalar je vrlo cijenjena riba koja se koristi u prehrani, naročito sušen i freški. Postoje tri podvrste, živi u hladnim morima, naročito u sjevernom Atlantiku jer se hrani planktonom kril koji živi u hladnoj vodi.

Najveći proizvođači Baklara su Norveška, Rusija, Island, Kanada…

Bakalar
Bakalar

Osim što se sprema freški, bakalar se i konzervirao nekada soljenjem u bačvama, dimljenjem i sušenjem, te na taj način se transportovao još tokom Srednjeg vijeka.

Kotorska pijaca - Boka News
Kotorska pijaca – Boka News

Suvi i dimljeni bakalar vrlo je popularan u mnogim zemljama, posebno u Norveškoj, Portugalu i Brazilu. Njegova jetra služi za proizvodnju ulja, važnog izvora vitamina A i D, te omega-3 masnih kiselina.

Ulov bakalara svake godine raste te ga je u moru sve manje, a zahtjevi tržišta su sve veći.

Božićna poslanica mons. Rroka Gjonlleshaja upravitelja Kotorske biskupije i Barski nadbiskup

0
Rrok Gjonlleshaj foto Boka News

Božićna poslanica mons. Rrok Gjonlleshaj, Apostolski upravitelj Kotorske biskupije i Barski nadbiskup:

Svjestan sam da je svatko od nas, ovaj Božić iščekivao i proživljavao na potpuno drugačiji, dosad nezamisliv način. Zebnja oko budućnosti koja se nadvila nad cijelim svijetom, osobni strahovi i gubitci, tuga zbog gubitka dragih osoba, obiteljske tragedije i nedaće na poslu, osjećaj bespomoćnosti i bezizlaznosti, briga za egzistenciju; samo su neki od teških osjećaja koji su ljude diljem svijeta umjesto uobičajene blagdanske radosti, obuzeli ovog neobičnog Božića ljeta Gospodnjeg 2020-tog.

Pandemija koja je rastrgala sve mreže uljuljanosti u lažnu sigurnost suvremenog svijeta odlutalog od Boga, te nijedan život i nijedan narod nije ostavila netaknutim, a na kušnju je stavila i samu vjeru Kristovih sljedbenika. No, ako smo dosad kroz cijelo ovo vrijeme, imali priliku rasti i utvrđivati se u vjeri, prolaziti kroz kušnje i nedoumice, današnji blagdan Božića, dan je kada se trebamo ponovno zadiviti pred Otajstvom Boga koji je s nama, Emanuela, koji je radi nas postao čovjekom i zakoračio u ljudsku povijest opterećenu i sapetu grijehom, nevjerom, zlom i neprijateljstvom. Upravo u takvom svijetu, Krist se rađa kao bespomoćno dijete, kako bi darovao tako potrebno svjetlo i nadu, radost i blagoslov, kako bi nam podario mogućnost da postanemo djeca Božja (usp. Iv 1,12).

Da, svi mi, bez obzira na dob i spol, nesavršeni i izmučeni vlastitim ograničenostima, Kristovim smo rođenjem kojim je započelo naše spasenje, dobili neprocjenjiv dar vjere, dar novog života. Ovog Božića taj dar nade, vjere, ljubavi i Božje blagonaklonosti prema ljudima, moramo otkriti i spoznati unatoč svim tminama i strahovima.

Ove smo godine mogli jasnije sagledati svu krhkost naše egzistencije, kao i besmislenost polaganja nade u materijalnu sigurnost. Sve to u vjerskom smislu, moglo nam je pomoći da pročistimo svoj pogled na svijet, svoje životne stavove i svjetonazore, i da dopustimo Bogu da više djeluje u našem životu.

U božićnoj liturgiji ovih dana često ćemo slušati o Kristovu svjetlu koje prosvjetljuje svakog čovjeka. To je božansko svjetlo koje nam je istinski potrebno da prepoznamo Gospodnju prisutnost i u ovom našem vremenu. Naš Bog daruje nam i sad mogućnost da svoje živote usmjerimo prema njemu kako bi se u nama ponovo zapalio plamen nade, koja je poseban Božji dar, dar koji izvire iz živog zajedništva i drugovanja s Bogom. Bez izgradnje dubokog odnosa s Bogom, teško ćemo moći u ovoj, ali i u drugim izazovnim situacijama sačuvati strpljenje, blagost i snagu. Na kraju svoje nove enciklike Fratelli tutti, papa Franjo nam piše: „kao kršćani, ne možemo sakriti da ćemo, ako glazba Evanđelja prestane vibrirati u našim utrobama, izgubiti radost koja proizlazi iz samilosti, nježnosti koja proizlazi iz povjerenja, sposobnost pomirenja koja svoj izvor pronalazi u trajnoj spoznaji da smo oni kojima je oprošteno i koji su poslani. Ako glazba Evanđelja prestane svirati u našim kućama, na našim trgovima, na radnim mjestima, (…) utrnut ćemo melodiju koja nas je izazivala da se borimo za dostojanstvo svakog muškarca i žene“ (FT 277)

I nada i radost, u životima kršćanina svoje izvorište imaju u Evanđelju Isusa Krista.

Zato se ne trebamo toliko žalostiti što smo ove godine u svojoj proslavi Božića i blagdana možda lišeni uobičajenih načina proslave koji nažalost, prečesto i ne sadrže bitne kršćanske odrednice.

Posebno vam stavljam u srce da se molitveno sjetite tolikih ljudi koji su ove godine izgubili životne bitke i njihovih obitelji, kao i svih onih koji su i sada odvojeni od svojih najdražih. Pozivam Vas da se sjetite nesebične žrtve medicinskih djelatnika koji su mjesecima odvojeni od svojih obitelji ulagali nadljudske napore za spašavanje života.

Draga braćo i sestre, pozivam Vas da poput betlehemskih pastira, cijelim svojim bićem pohitamo na poklonstvo novorođenom Bogu i Spasitelju. Pođimo zajedno: kao cijela obitelj koja obnavlja i ojačava svoju vjeru u Krista Spasitelja, kao župna zajednica svjesna važnosti zajedništva u ovom trenutku, kao prijatelji bogotražitelji koji žele izgraditi odnose mira, poštovanja i prijateljstva s ljudima s kojim živimo i radimo. U velikom i radosnom otajstvu Božića pronaći ćemo snagu, radost i mir, koji su nam potrebni da unesemo svjetlo nade u naše živote i živote naših bližnjih i da se s hrabrošću suočimo s izazovima koji nas čekaju u nastupajućoj godini.

Neka Vam je svima radostan i blagoslovljen Božić!

mons. Rrok Gjonlleshaj

Apostolski upravitelj Kotorske biskupije

Barski nadbiskup

„Briv Construction“ će donirati finansijska sredstva za Dnevni centar i tri nevladine organizacije

3
Dnevni centar – HN

U vremenu pandemije virusa korona, svi – lokalna uprava, građani i privrednici, moraju biti oslonac jedni drugima, kako bi se  što većoj mjeri umanjili negativni efekti koji se već odražavaju u gotovo svakom segmentu društva. Iznimno je bitno pomoći organizacijama čiji je fokus rada na brizi o najugoženijima, a čiji zaposleni u ovom trenutku čine nadljudske napore kako bi mogli kontinuirano i bez problema pružati servise i usluge.

Kompanija “Briv Construction” će tim povodom finansijski pomoći tri nevladine organizacije: „Nova šansa“, „Kolo srpskih sestara“ i „Zrak sunca“ iz Herceg Novog, kao i Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju H. Novi, sa ukupno nešto preko 2.000 eura.

Kako je istakao izvršni direktor kompanije „Briv Construction“ Vladimir Mračević, i ranije su pomagali ugrožene kategorije stanovništva, iako to nije bilo javno saopštavano. Ovog puta, pored želje da se pomogne onima kojima je to najpotrebnije, cilj je svojim primjerom pozvati i druge privrednike u našem gradu da se pridruže akciji i daju doprinos u borbi protiv efekata pandemije.

Potpredsjednica Opštine Herceg Novi Vesna Samardžić zahvalila je na donaciji, istakavši zadovoljstvo činjenicom na lokalna uprava može računati na partnere poput kompanije „Briv Construction“.

-Nadamo se da će i druge kompanije u našem gradu slijediti njihov primjer i pomoći u savladavanju aktuelne situacije, poručila je Samardžić.

Terete ih da su kuću na obali mora upisali na Kovačevićevog sina

0
Tivat obala – Bogišići – foto Boka News

Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević, načelnica Područne jedinice Uprave za nekretnine Tivat Ana Lakićević, kao i ovlašćeni zastupnik firme „Geo-arh“ Krsto Pavićević uhapšeni su juče po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisala u katastar kuću u tivatskom naselju Bogišići.

Kovačević je priveden sinoć oko 20.30 sati, a prije njega je saslušana Lakićević, kojoj je određeno zadržavanje do 72 sata, dok je Pavićević pušten da se brani sa slobode.

Oni su, prema našim informacijama, osumnjičeni da su prevarom, u vlasništvo Kovačevićevog sina Danka upisali vrijednu kuću sagrađenu na morskoj obali u Tivtu.

Kovačević, Lakićević i Pavićević su, prema saznanjima Pobjede, uhapšeni po prijavi Aleksandra Saše Gazivode koji je sa Draganom Kovačevićem ušao u posao izgradnje kuće na atraktivnoj lokaciji, u blizini Porto Montenegra.

Kada je shvatio da je prevaren tražio je od Kovačevića ili da ga isplate ili da se on upiše kao vlasnik kuće sa obimom prava od jedne četvrtine.

Prijavi je prethodio postupak, koji je još u toku, pred Područnom jedinicom Uprave za nekretnine u Tivtu, koji je Gazivoda inicirao, kada je od ovog organa obaviješten da je kuća koja je sagrađena na zajedničkom placu sa Kovačevićima upisana u vlasništvo Danka Kovačevića. On je na to rješenje podnio žalbu drugostepenom organu – Ministarstvu finansija koje je poništilio tu odluku i predmet vratilo na novi postupak.

Kovačevići su, navodno, tada posegnuli za prevarom.

Kao direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević je, kako se sumnja, naložio šefici tivatske jedinice ovog državnog organa da novi zahtjev njegovog sina za upis kuće ona, mimo zakona, proslijedi centrali u Podgorici, gdje je donijeto rješenje o upisu i vraćeno u Tivat da se vlasništvo odmah uknjiži.

U čitavi posao, prema našim informacijama, bila je uključena i firma „Geo&arh“, čiji je ovlašćeni zastupnik Krsto Pavićević, a ta kompanija je, kako tvrde naši izvori, vlasništvo Mićana Kovačevića, brata Dragana Kovačevića.

Prema riječima naših izvora iz istrage, Gazivoda je uspio da sazna da je kuća opet upisana na mlađeg Kovačevića i tada je, prije oko dva mjeseca, podnio prijavu Specijalnom tužilaštvu.

U prijavi je naveo da je plac u Tivtu koji su kupili upisan na njega u vlasništvu od jedne četvrtine, a tri četvrtine na Kovačevićevog sina. Istakao je i da su on i stariji Kovačević počeli zajedno da grade kuću na tom placu i da su uložili nekoliko stotina hiljada eura, s namjerom da je prodaju za oko milion eura.

Istraga je, kako navode naši izvori, do sada došla do podataka da je Kovačević, kada je Ministarstvo finansija ukinulo prvo rješenje, dao nalog Lakićević da zahtjev njegovog sina za uknjižbu kuće pošalje direktno centrali Uprave za nekretnine u Podgorici, gdje je, iako to nije njihova nadležnost, već tivatske ekspoziture, donijeto rješenje i vraćeno u Tivat da se uvede u knjige.

Sporno rješenje u Podgorici, kako saznajemo, potpisao je Goran Tufegdžić, navodno prvi saradnik Kovačevića.

Gvozdenović je u prijavi naveo da on nije imao kontakte sa Dankom Kovačevićem, već da se o svemu dogovarao sa Draganom Kovačevićem.

Istakao je i da je Kovačević čitavu prevaru izveo koristeći poziciju i uticaj koji je imao kao direktor Uprave za nekretnine i tako upisao njihovu zajedničku nekretninu na ime sina Danka Kovačevića.

Tokom istrage, kako saznajemo, službenici Specijalnog odjeljenja iz tivatske ekspoziture Uprave za nekretnine uzeli su više od 900 predmeta.