Malanija Erdevicki – 08.07.2019. Svecanost 97 godina JADRANA
Danas je u 80. godini života preminula Melanija – Meke Erdevički (djevojački Andrić).
Odlazak jedne od najboljih plivačica u istoriji PVK Jadran, poznata “prsašica“, državna rekorderka i reprezentativka velike Jugoslavije, članica čuvene Jadranove ženske štafete 4×100 mješovito, u klubu je primljena sa velikim bolom i tugom.
Mekini i rezultati njenih drugarica su u to vrijeme, krajem 50-tih i početkom 60-tih godina prošlog vijeka bili nedostižni i one su dominirale na prostorima bivše Jugoslavije.
Bila je član Jadranove plivačke ekipe koja je osvojila titulu prvaka Jugoslavije u Kranju 1959. godine. Uvijek skromna i nasmijana, zaljubljena u vodu i plivanje ostala je do poslijednjih dana svog života. Svakodnevno jutarnje plivanje, ljeti u moru, zimi u bazenu, ispunjavalo je i činilo srećnom.
Melanija Andric Erdevicki
U njenom Jadranu odlazak Erdevički primili su sa velikom tugom i istakli da ostaje velika praznina, za plemenitom i primjernom osobom, vrhunskom plivačicom, počasnim članom kluba. Klub će njegovati uspomene i sjećanja na izuzetnu plivačicu i izražava veliku zahvalnost za sve što je učinila, a učinila je mnogo za naš Jadran.
Sudeći prema interesovanju veliki kruzing kompanija i njihovih agenata u Crnoj Gori, naša država bi najbrže i najlakše mogla da, zbog kovida izgubljen dio turističkog prometa, vrati upravo kroz kruzing industriju. Ipak, brojni upiti agenata velikih svjetskih brodara poput korporacija „Carnival“, „Royal Caribbean“ ili kompanije „MSC Cruises“, do sada nisu izazvale reakciju nadležnih u državnoj upravi Crne Gore koji još nisu ukinuli opštu zabranu uplovljavanja brodova na krupnim turističkim putovanjima u crnogorske luke, a koja je na snazi od sredine marta prošle godine, niti je to izazvalo osjetniju reakciju odlazećeg menadžmenta preduzeća Luka Kotor AD koje upravlja lukom koja je glavna destinacija kruzera u našoj državi.
Da je bilo razumijevanja, već 29.marta u Boku je mogao uploviti prvi kruzer – „Viking Sea“ američko-norveške kompanije „Viking Cruises“ na svojevrsnom probnom krstarenju sa ukrcanih samo 190 radnika te kompanije kao putnicima. Iako bi taj brod prije Kotora imao doticaj četiri luke u kojoj se svakoj odrađuje PCR testiranje putnika prije nego što oni stupe na kopno, i uprkos tome što „Viking Sea“ ima i sopstvenu brodsku laboratoriju i zvaničan oprotokol da se svakodnevno obavljaju PCR testoranja svih ukrcanih osoba, naše vlasti nisu odobrile dolazak tom brodu u Kotor. Pored ostaloga, jedan od razloga je bio i to što Luka Kotor AD još uvijek nije izradila interni protokol za opsluživanje brodova i putnika u aktuelnim kovid-okolnostima, a koje su u međuvremenu izradile sve kruzing kompanije i luke na destinacijama koje uobičajeno posjećuju ti brodovi.
Iz nekoliko pomorskih agencija koje u Crnoj Gori zastupaju velike strane kruzing kompanije potvrđeno nam je da se njihovi klijenti intenzivno interesuju kada će, prije svega luka Kotor, ponovno početi da prima kruzere. Naime, neke od tih kompanija poput italijanske „Costa Crociere“ uskoro kreću sa prvim regularnim plovidbama u novim kovid-okolnostima po Mediteranu, pa će tako kruzer „Costa Luminosa“ od 16.maja početi sa redovnim sedmodnevnim krstarenjima po Jadranskom, Jonskom i Egejskom moru. Taj brod će između ostaloga, dolaziti i u Dubrovnik, pa su u menadžmentu „Coste“ veoma zainteresovani da „Costa Luminosa“ što prije počne ulovljavati i u Kotor koji je uz Veneciju i Dubrovnik, najatraktivnija destinacija za putnike sa kruzera na Jadranu i jedna od najatraktivnijih na Mediteranu.
Iz kompanije „MSC Cruises“ su svom agenru u Crnoj Gori, firmi „Allegra“ iz Bara već zatražili da im kod menadmenta Luke Kotor rezervišu i konkretne termine za dolaske u Kotor jednog od njihovih megakruzera – broda „MSC Splendida“. Ovaj orijaški brod dužine 333 metara sa svojih 137.936 bruto-tona, bi iz svoju sestru blizankinju – „MSC Divinu“ koja je u Boku dolazila prije par godina, bio najveći kruzer što je do sada uplovio u Kotor. Plan kompanije MSC je da „MSC Splendida“ tokom špica ovogodipnje ljetnje i nautičke sezone u Kotor uplovljava svakih sedam dana, počev od 17.juna zaključno sa 23.septembrom i da prilikom svakod od tih ukupno 15 tzv.ticanja Kotora, u Boki ostaje po 12 sati.
Megakruzer MSC SPLENDIDA+
Inače, sve svjetske kruzing kompanije koje ovog ili u naredna dva mjeseca ponovno, nakon prošlogodišnjeg lokdauna izazvanog izbijanjem pandemije koronavirusa, polako pokreću svoje flote, pripremile su specijalne protokole usmjerene na zaštitu kao putnika i posade ovih kruzera, tako i samih destinacija koje će brodovi posjećivati te minimiziranju mogućnosti prenopšenja infekcije. To podrazumijeva širok dijapazon mjera koje uključuju i svakodnevna PCR testiranja svih ukrcanih osoba na brodu ili eventualno, mogućnost da krstarenje rezervišu samo osobe koje su vakcinisane protiv koronavirusa.
Stoga se u krugovima koji su uključeni u kruzing biznis u Crnoj Gori čude da državna administracija i menadžment Luke Kotor AD do sada nisu preduzeli ništa da se relaksira ili potpuno ukine zabrana dolazaka kruzera u Crnu Goru, kada je to već uradila susjedna Hrvatska, a kruzere bez problema pomovno prima i većina drugih država na obalama Mediterana.
Banner – A Place in Montenegro
„Ako se već oslanjamo na turizam i očekujemo da ostvarimo najmanje 60 podsto rezultata sezomne iz 2019. godine, te držimo otvorene granice i primamo turiste koji uiz inostranstva dolaze avionima sa ranih destinacija, zašto ne bi smo primali i putnike sa kruzera koji su u epidemiološkom smislu, mnogo izolovaniji, kontrolisaniji, bezbjedniji i manje rizični. Koja je razlika u tome da vam uplovi jedan kruzer sa 1.000 putnika u Kotor, ili da jednog dana dođe 10-12 aviona sa istim brojem putnika iz inostranstva na tivatski aerodrom“- kaže jedan od naših sagovornika.
“Trajektna linija Kamenari-Lepetani jedina je u Crnoj Gori i predstavlja značajan resurs Boke. Kao takva mora služiti i interesu lokalne zajednice, a ne enormnom bogaćenju pojedinac“, ocijenili su danas iz hercegnovskog odbora Građanskog pokreta URA.
Kako navode, nedopustivo je da ta trajektna linija i dalje funkcioniše bez koncesionog akta, a samo na osnovu Ugovora o zakupu djelova trajektnih pristaništa u Kamenarima i Lepetanima, koji datira još iz 2004. godine i aneksa tog ugovora iz 2019. godine”, navode iz hercegnovske URE.
Iz te partije su zatražili od Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) da ubrza proces pripreme nacrta koncesionog akta i raspisivanje tendera za dodjelu koncesije za obavljanje trajektnog prevoza. ,,Ministarstvo kapitalnih investija mora ubrzati te procese kako bi se ova pitanja riješila u skladu sa zakonskim propisima i trajno normirala. MKI posebno ima obavezu da prilikom definisanja koncesionog aranžamana vodi računa o interesu lokalnih zajednica, kao i da definiše obavezu koncesionara da dio prihoda uplaćuje Opštinama Tivat i Herceg Novi, na čijim teritorijama se obavlja prevoz i čije se obale koriste” ističu iz odbora URE u Herceg Novom.
Iz hercegnovske URE još najavljuju i da će od kabineta potpredsjednika Vlade Crne Gore dr Dritana Abazovića zatražiti da se detaljno preispita privatizacija Pomorskog saobraćaja, da se pregleda kompletna dokumentacija i posebno obrati pažnja na kontrolu prihoda koje catara ostvaruje, naročito imajući u vidu revizije i mišljenja Državne revizorske institucije (DRI).
Posebno će, kako napominju još iz odbora URE u Herceg Novom, tražiti da se utvrde kršenje prava radnika i obračun sa sindikalnim predstavnicima u tom preduzeću koji su se događali u prethodnom periodu. ,,Obaveza Vlade Crne Gore je da doprinese zaštiti prava radnika catare. Prilikom definisanja koncesionog akta MKI posebno mora voditi računa o unaprjeđenju ekoloških standarda za obavljanje djelatnosti trajektnog prevoza”, zaključuju iz hercegnovske URE.
Crna Gota i danas bilježi dvocifren broj preminulih od posljedica korona virusa. Od jučerašnjeg presjeka preminulo je deset covid pacijenata, šetiri iz Podgorice, po dva iz Nikšića i Pljevalja, a po jedan iz Bijelog Polja i Berana, od kojih je najmlađi imao 57, a najstariji 87 godina. Regostrovana su 333 nova slučaja, a oporavila su se 552 pacijenta. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 6023, što je na sto hiljada stanovnika 956.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak, 01. april 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1712 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno su dijagnostikovana 333 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.
Novooboljeli su iz:
Podgorice 109
Nikšića 60
Pljevalja 22
Bijelog Polja 21
Danilovgrada 21
Bara 19
Berana 17
Herceg Novog 9
Cetinja 9
Kolašina 9
Kotora 8
Mojkovca 7
Budve 5
Ulcinja 5
Andrijevice 4
Rožaja 3
Žabljaka 3
Tivta 1
Plužina 1
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1296.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 91906.
Herceg Novi zaslužuje mnogo bolji tretman državne vlasti, ovo je grad mogućnosti i tradicije, ali i nedovoljno iskorišćenih šansi, napisao je na svom Tviter nalogu potpredsjednik Vlade, Dritan Abazović, povodom jutrošnje zvanične posjete Herceg Novom.
Abazović je ocjenio da je sva pažnja usmjerena je na predstojeću turističku sezonu.
Dodao je i da mu je zadovoljstvo boraviti u službenoj posjeti Opštini Herceg Novi.
#HercegNovi zaslužuje mnogo bolji tretman državne vlasti. Ovo je grad mogućnosti i tradicije, ali i nedovoljno iskorišćenih šansi.
Sva pažnja @VladaCG usmjerena je na predstojeću turističku sezonu.
Švajcarska avio kompanija “Edelweiss” uvodi nove avio-linije iz Ciriha za Tivat do kraja septembra ove godine, navodi njemački on-line portal Flug Chek24.
“Edelweiss” će od jula uspostaviti avio-liniju ka Crnoj Gori.
”Naime, Tivat će jednom sedmično, od 1. jula, biti povezan sa Cirihom do kraja septembra. Avioni će polijetati četvrtkom, kada će biti realizovana i povratna avio-linija, Tivat-Cirih”, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
“Edelweiss” je, prema pisanju ovog portala, najavio četiri nove destinacije za ljeto 2021. iz Ciriha.
“ Shodno tome, od 1. jula biće uspostavljene avio-linije sa grčkim gradovima Preveza/Lefkada i Skiatos, Tivat u Crnoj Gori i Newquay na jugu Engleske”, kazali su iz NTO.
U brodogradilište “Viktor Lenac” ove sedmice na redovni remont doplovio je brod šeste flote američke ratne mornarice USS “Hershel Woody Williams”, a ranije su uplovila još dva, pa su sada u tom brodogradilištu istodobno na remontu tri vojna broda SAD-a.
Kako je rekao direktor američkog mornaričkog programa u Lencu Zoran Kosić, “Hershel Woody Williams” je brod velikih dimenzija, dugačak 240, širok 50 metara, nosivosti 72 tisuće tona, a koristi se kao mobilna ekspedicijska baza. Ima mješovitu posadu, koju čini 150 vojnih osoba i 50 civila.
Riječ je o novom brodu, koji ima specifičnu opremu, pa su za remont, budući je zahtjevniji nego drugi brodovi, potrebni brojni certifikati, rekao je. Takvu vrstu brodova američka ratna mornarica počela je graditi tek prije nekoliko godina, kao potporu svojim flotama na udaljenim odredištima.
Brod “Hershel Woody Williams” u kostrenskom će brodogradilištu biti 47 dana. Osim tog broda, u “Viktoru Lencu” sada su na redovitom remontu još dva broda američke ratne mornarice USNS “Trenton” i USNS “Carson City”.
Do sada je u kostrenskom brodogradilištu za vojnu mornaricu SAD-a završeno ukupno 47 projekta, a očekuju se novi projekti.
Suradnja s američkom mornaricom znatno doprinosi poslovanju Brodogradilišta Viktor Lenac, posebno u sadašnjem razdoblju smanjenje zaposlenosti uzrokovane pandemijom Covida-19.
Lani je to brodogradilište ostvarilo 305,5 milijuna poslovnih prihoda i 231,9 milijuna kuna poslovnih rashoda te je ostvarena neto dobit nakon oporezivanja od 34,6 milijuna kuna, a obavljeno je 67 remontnih poslova.
Službenici Sektora granične policije, Sektora za borbu protiv kriminala i Uprave carina su juče su oko 9.20 časova, sprovodeći višemjesečne aktivnosti na suzbijanju krimjumčarenja opojnih droga, na graničnom prelazu Debeli brijeg zaplijenili oko 39 kilograma marihuane.
Pripadnici Uprave policije i Uprava carine su na izlazu iz naše države kontolisali putničko motorno vozilo kojim je upravljao I.U. (41), državljanin Crne Gore.
– Detaljnom kontrolom vozila od strane službenika granične policije i carinskih službenika u dorađenom specijalnom dijelu, tzv bunkeru koji se nalazi u podu automobila pronađeno je 36 pakovanja sa sadržajem biljne materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine 39,1 kilogram – navode iz Uprave policije.
I.U. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Osumnjičeni će biti uz krivičnu prijavu priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
Iz štampe je izašao prvi broj “Maslinade”, prvog crnogorskog časopisa za maslinarstvo i kulturu života s maslinom. Izdavač je Društvo maslinara Bar.
Maslinada je štampana na 36 strana, u koloru, na luksuznom papiru, modernog dizajna. Urednik je Željko Milović, a za časopis piše veliki broj uglednih saradnika.
-Maslinada je na crnogorskom primorju opšteprihvaćeni naziv za maslinjake koji krase brežuljke u okolini primorskih gradova.
To prirodno, kulturno i istorijsko bogatstvo nas je ponukalo da baš tako nazovemo časopis namijenjen prvenstveno maslinarima i ljubiteljima masline i maslinovog ulja, ali i svima koji vole kulturu življenja sa ovim svetim drvetom i mediteranski način života.
Časopis će imate edukativno-promotivni karakter, a široki spektar tema će ga činiti prijemčivim za sve generacije i društvene staleže. Pritom će zadržati specifični karakter lista okrenutog Baru, njegovoj tradiciji, sadašnjosti i budućnosti.
Maslinada je zamišljena kao časopis koji spaja, kao i sama maslina što spaja. Želja nam je da učvrstimo veze maslinara u samom Baru, ali i maslinarskih prijatelja sa istočne obale Jadrana, u različitim državama-stoji, pored ostalog, u uvodniku kojeg potpisuju mr Ćazim Alković, predsjednik Društva maslinara Bar i Željko Milović, urednik časopisa.
Prvi broj “Maslinade” je besplatan, i kao poklon će se dijeliti onima koji žele da čitaju o ovom, za Barane posebnom drvetu. Naredni će se prodavati putem pretplate ili na specijalizovanim punktovima. Časopis će izlaziti četiri puta godišnje, kao dio projekta Erasmus+, finansiranog od strane EU.
Širom Europe ubrzano se širi treći val pandemije pa sve više zemalja opet pribjegava lockdownu. Austrija ga je uvela u najpogođenijim regijama, a Francuska u cijeloj zemlji, i to najmanje na mjesec dana.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u sinoćnjem televizijskom obraćanju najavio je da će od subote na najmanje mjesec dana zatvoriti cijelu zemlju. Premijer danas za to od oba doma parlamenta traži saglasnost.
– Ovaj val epidemije iznimno zabrinjava jer nas pogađa kada je naš zdravstveni sustav već teško i dugotrajno opterećen, izjavio je Jean Castex, francuski premijer.
Na intenzivnoj je skrbi više od 5.000 pacijenata, u najteže pogođenim regijama ti su bolnički odjeli na rubu kolapsa. Od veljače u Francuskoj se broj novih slučajeva udvostručio, posljednjih dana svakodnevno ih je u prosjeku gotovo 40.000.
“Predsjednik se kockao”
Bertrand Pancher, parlamentarna skupina Slobode i teritoriji, kaže da se „predsjednik kockao i ignorirao mišljenja znanstvenog vijeća riskirajući razbuktavanje epidemije potkraj ožujka”.
– Dva mjeseca nismo ništa postigli, a koliko je života izgubljeno? Čujem da je predsjednik čestitao sam sebi što je čekao što je dulje moguće, kazao je.
Velik rast novozaraženih u Evropi U Evropi posljednjih tjedana broj novih slučajeva ponovno ubrzano raste. Bolnički sustavi u mnogim zemljama pod golemim su pritiskom. U odnosu na broj stanovnika najviše oboljelih od COVID-a liječi se u bolnicama u Bugarskoj i Mađarskoj.
Cecilia Mueller, glavna mađarska zdravstvena dužnosnica, ističe da se zaraza prouzročena britanskim mutiranim virusom sve brže širi i veoma je intenzivna.
Poljska iz dana u dan ima sve više novooboljelih i preminulih. Danas je više od 35.000 potvrđenih slučajeva zaraze, najviše u Šleskoj. U toj regiji, u kojoj živi 4,5 milijuna ljudi, na raspolaganju je ostao jedan respirator.
Britanska varijanta virusa prevladava i u Sloveniji. Danas je ondje uvedeno 11-dnevno strogo zatvaranje.
Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je da je, uz cijepljenje, to jedini način da se prevlada kriza.
U zemljama Evropske unije jednu dozu cjepiva primilo je 16 % stanovnika. Svjetska zdravstvena organizacija kritizira – cijepljenje se u Europi provodi neprihvatljivo sporo.
“Bijeg od lockdowna”
Ne želeći još jedne uskrsne blagdane provesti u lockdownu u svojim domovinama, tisuće turista, uglavnom iz Njemačke, utočište su pronašle na španjolskim Balearima. Dolazak stranih gostiju u proljeće, poticaj je u pravi trenutak teško pogođenom španjolskom turizmu.
