SO Tivat – Prostor moramo štititi kako znamo i umijemo, moramo se boriti za što više zelenih površina…

18
X Skupstina SO Tivat

Deseta redovna sjednica Skupštine opštine Tivat održana je juče, a na dnevnom redu zasijedanja kojim je predsjedavao predsjednik SO Tivat dr Andrija Petković, našlo se ukupno 28 tačaka dnevnog reda.

Odbornici su izglasali i Odluka o završnom računu budžeta Opštine Tivat za 2020. godinu. Vršilac dužnosti sekretara za finansije Jovan Brinić istakao je da su ostvareni primici u 2020. godini iznosili 15.951.042,43€, što je 83,7% u odnosu na planirano, dok su realizovani izdaci u 2020. iznosili 13.674.786,02€, što predstavlja 71,76% od planiranog.

Na predlog predsjednika opštine Željka Komnenovića pred odbornicima se našla i Odluka o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Prosječni troškovi komunalnog opremanja u opštini Tivat na nivou svih šest odlukom definisanih zona iznose 172,3 €/m2. Za površine objekata preko 250m2, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u najskupljoj Ia zoni iznosiće 210€/m2, u I zoni 172€, u II zoni 138€, u III zoni 104€, u IV zoni 86€, a u V zoni 60€/m2. Iznos ove naknade umanjuje se u određenim procentima, između ostalog, za objekte neto površine do 150m2 kojima se rješava stambeno pitanje (50%), za objekte u biznis zoni (50%), za otvoreni prostor na parceli koji je projektovan za obavljanje djelatnosti (50%), rekonstrukciju objekata u kulturno-istorijskim cjelinama (80%), garaže i vjerske objekte (80%)…

Predsjednik opštine je potvrdio da se sa odlukom kasnilo i da ona nije perspektivna, imajući u vidu novo zakonsko rješenje koje se najavljuje za septembar. „Prostor moramo štititi kako znamo i umijemo i moramo se boriti za što više zelenih površina. Previše smo prostora dali za nekretnine i stanove, a premalo ostavili za gradsku infrastrukturu“, rekao je Komnenović i najavio izradu novog PUP-a Tivat kroz koji lokalna uprava namjerava realizovati važne infrastrukturne projekte sa cilje stvaranja uslova za bolji života građana Tivta.

Većinom odborničkih glasova usvojena je Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o regulisanju saobraćaja na teritoriji opštine Tivat. Ovom je izmjenom uveden jednosmjerni saobraćaj u ulice Beogradska, Podgorička i Zagrebačka na Seljanovu, sa ciljem zaštite opštinskih puteva od saobraćanja teretnih vozila. Usvajanjem Odluke o donošenju Elaborata o načinu korišćenja javnih parkirališta u zahvatu ulica Beogradska, Podgorička i Zagrebačka – DUP Seljanovo Faza I, stvorena je pretpostavka korišćenja većeg broja parking mijesta i uvođenja reda na parking površinama u ovim  ulicama.

Na jučerašnjoj sjednici SO Tivat usvojena je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o određivanju naziva ulica, šetališta i trgova u opštini, pa se naziv ulice “Bogunovo” promijenio u naziv “Župa, “Bogunovo I” u naziv ”Župa I” i  naziv  dijela ulice “ Marići” u naziv “Župa II”. Privremeni naziv ulice Sv. Agata, postao je stalnim.

Odlukom većine Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom dobilo je na korišćenje bez naknade poslovni prostor Opštine Tivat koj se nalazi u ulici Palih boraca u centru grada, površine 36m2. U obrazloženju odluke stoji da pomenuto preduzeće u narednom periodu planira angažovanje većeg broja izvršilaca, kako bi se na teritoriji opštine Tivat u povećanom obimu pratilo i kontrolisalo stanje u oblasti za koju je preduzeće nadležno, posebno tokom turističke sezone. Preduzeće Brand New Tivat koje je do sada koristilo ovaj prostor seli se u prostorije smještene u staroj zgradi Opštine.

Skupština opštine Tivat dala je saglasnost na Statut nedavno osnovane JU „Gradska biblioteka“ Tivat.

Pred odbornicima se našao i Izvještaj o realizaciji lokalnog plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom  za teritoriju opštine Tivat za 2020. godinu, koji nije usvojen. Izvještaj o radu za proteklu godinu Skupštini opštine dostavili su: Komunalno doo Tivat, „Vodovod i kanalizacija“ doo Tivat, Društvo sa ograničenom odgovornošću za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat, JU „Muzej i galerija“ Tivat, JU „Centar za kulturu Tivat“, JU „Sportska dvorana“ Tivat i Turistička organizacija Tivat. Odbornici su se izjašnjavali i o godišnjem izvještajo o realizaciji godišnjeg programa obavljanja komunalne djelatnosti doo „Parkig servis“ za 2020. sa izvještajem revizora. Većinom odborničkih glasova usvojeni su samo izvještaji „Vodovoda i kanalizacije“ i TO Tivat.

Odbornicima lokalnog parlamenta dostavljena je i Informacija o realizaciji sredstava opredijeljenih za projekte nevladinih organizacija, od strane Sekretarijata za društvene djelatnosti.

Većinom odborničkih glasova usvojena je Odluka o prestanku mandata izvršnom direktoru „Parking servis“ doo Tivat Slaviši Ognjanoviću, zbog isteka vremena na koje je izabran. Takođe konstatovan je prestanak mandata izvršnom direktoru doo „Vodovod i kanalizacija“ Tivat Alenu Krivokapiću. Iz formalno-pravnih razloga sa dnevnog reda su povučeni predlozi odluka o imenovanju v.d. izvršnih direktora ova dva preduzeća.

Usvojena je Odluka o prestanku mandata članici Savjeta Radio Tivta Slađani Drakulović, koja je podnijela ostavku na ovo mjesto, ali i Odluka o prestanku mandata članu Odbora direktora „Brand new Tivat“, Milošu Popivodi. Na njegovo mjesto odlukom većine imenovan je Nikola Klakor. Tijana Dragojević podnijela je ostavku na mjesto članice Savjeta za predstavke i pritužbe građana, a ista je razriješena dužnosti predsjednice Savjeta za zaštitu životne sredine, na lični zahtjev. Takođe ostavke na mjesta članova Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave podnijeli su Radoš Gospić, Gvozden Balšić, Ljiljana Todorović, Vesna Kruta i Jelena Lekić.

Od danas bez rominga na Zapadnom Balkanu

3
Roming

Cijeli Zapadni Balkan će od danas 1. jul biti zona bez rominga. To znači da će cijene rominga između Albanije, Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i teritorije Kosova biti nula.

Predstavnici vlada svih šest ekonomija Zapadnog Balkana su u aprilu 2019. godine potpisali sporazum kojim su se složili da prvo postepeno smanje cijene rominga, da bi ih potom ukinuli od 1. jula.
Time će se obezbijediti značajni benefiti za privatne i poslovne korisnike u regionu.
Sljedeći korak je, kako je najavljeno, ukidanje rominga između ekonomija Zapadnog Balkana i Evropske unije (EU).

Morsko dobro – sastanak sa predstavnicima komunalnih inspekcija šest primorskih opština o riješavanju aktuelnih problema

0
Sastanak u MD

U Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom danas je održan radni sastanak sa predstavnicima Službi Komunalne policije i inspekcije svih 6 primorskih opština, na kojem su prisustvovali predsjedink Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović, direktor Mladen Mikijelj, pomoćnik direktora Ivana Franeta, kao i predstavnici Službe za kontrolu Srđan Radić i Službe za ustupanje Andrej Purić.

Na sastanku ukazano je na brojne probleme sa kojima se nadležne službe susreću na terenu, ali i želju da se zajedničkim djelovanjem sankcionišu isti i spriječi devastacija prostora, koja je prisutna u svim opštinama.

Blažo Rađenović koji je ukazao na sve uočene nepravilnosti, kao i sugestije i prijave građana, a što je u zoni morskog dobra i istakao konkretne predloge kako bi se efikasno odgovorilo na probleme sa kojima se sve više susrećemo na dnevnom nivou. Naveo je da je za ubuduće neophodno podići saradnju na jos veći nivo, tako što bi se kroz zajedničke kontrole prontno reagovalo, posebno u jeku turističe sezone.

Direktor Mladen Mikijelj je istakao da je od velikog značaja saradnja izmedju inspekcijskih službi koje su u nadležnosti lokalnih samouprava i Službe za kontrolu JP “Morsko Dobro“, kako bi se uspostavio red u ovom dijelu Crne Gore, kao najvažnijem resursu sa kojim država raspolaže. On dalje navodi da se kroz kvalitetnu saradnju između različitih instituacija Crne Gore i lokalnog stanovništva može unaprijediti prostor i stanje kako bi ostvarili benefite od predstojeće turističke sezone.

Predstavnici Službi Komunalnih policija i inspekcija svih primorskih opština su iznijeli svoje probleme, kao i predloge pomoću kojih bi se isti mogli riješiti u najkraćem mogućem roku. Bez obzira na nedostatak kadrova, ulažu sve moguće napore da odgovore na zahtjeve za vršenje inspekcijskog nadzora od strane Javnog preduzeća.

Najčešći problemi u svakoj opštini su bespravna gradanja nelegalnih objekata, zapušteni djelovi kupališta koji nisu trenutno zakupljeni, kao i izlivanje fekalija u moru. Tim povodom, Javno preduzeće je izrazilo spremnost da izađe u susret svim lokalnim samoupravama kako bi zajednički djelovali na ukazane probleme.

Koordinator Morskog Dobra, za opštine Ulcinj i Bar, Omer Barjaktari je kao jedan od ključnih problema istakao bespravnu izgradnju objekata na rijeci Bojani, kao i da će nakon deset godina biti ukinuto nelegalno naplaćivanje ulaza na rampi, na sami ulazak na Adu Bojanu, a ubrzo se očekuje i uklanjanje deponija sa Velike Plaze i duž rijeke Bojane, u koordinaciji sa JP “Komunalne djelatnosti.“

Na kraju radnog sastanka diektor Mladen Mikijelj je istakao da su nakon formiranja kancelarija u svim primorskih opštinama stvorili još bolji uslovi da se proces sprovođenja kontrole obavlja na kvalitetniji i brži način.

Mušterija u SAD ostavila bakšiš od 16.000 dolara za kupljena dva hot doga

1
Napojnica / ilustracija

Mušterija jednog restorana za brzu hranu u američkoj saveznoj državi Nju Hempšir ostavila je izdašni bakšiš od 16.000 dolara za dva hot doga sa pomfritom, prenijeli su lokalni mediji u SAD.

Konobar skromnog restorana u gradu Londonderi nije primijetio da je kupac pored 37,93 dolara koliko koštaju dva hot doga uz čili sos, pomfrit i piće, dao još 16.000 dolara.

“Nemojte sve odjednom da potrošite”, rekao je kupac koji je platio karticom svoj račun.

Zaposleni na kasi je kupcu iznenađeno rekao: “Bože, da li ste ozbiljni”.

U SAD je običaj da bakšiš bude u iznosu od 15 do 20 odsto, naveli su lokalni mediji u subotu.

“Želim da od toga imate koristi, naporno radite”, rekao je neimenovani kupac dok je odlazio iz restorana, koji je nekoliko mjeseci bio zatvoren zbog epidemije koronavirusa.

Izložba “Život u ružičastom…i plavom” Milke Vujović u Portonovom

0
Milka Vujovic, slika

Izložba “Život u ružičastom…i plavom” akademske slikarke Milke Vujović biće otvorena 1.jula u hotelu “One&Only” u naselju Portonovi.

U okviru projekta galerije “Pizana” iz Podgorice i hotela, od 1. jula ljubitelji umjetnosti i gosti ovog rizorta, moći će da pogledaju izložbu. To će biti četvrta izložba u okviru projekta “Artist is residence”, koji, kao nova praksa na našim prostorima ima i humanitarni karakter – završava se aukcijskom večerom u restoranu “Sabia” na kraju gostovanja svakog od umjetnika. Ovakav projekat je još jedan dokaz da umjetnost širi naše poimanje svijeta u svim njegovim pojavnim oblicima.

“Crtež je fluidan i sugestivan, a koloristička slava emanira bajkovito-idiličnu projekciju svijeta, koju potcrtavaju elementi metafizičkog grada. Kulise tog grada, često u ikonografiji novih slika na kojima je žena/žene, transponuju neku drugu stvarnost, otvaranje metafizičkih prostora… U Vujovićkinom slikarstvu nije riječ o postmodernističkom citatu, već o referencijalnim punktumima na temelju kojih gradi vlastiti, prepoznatljivi rukopis. Mali, intimni hedonistički rituali, druga su linija narativa njenih slika, projektovani kao neka vrsta svetih obreda, a time i zagonetnijih”, zapisala je, između ostalog, o stvaralaštvu Milke Vujović likovna kritičarka Nataša Nikčević. Izložba slika Milke Vujović će biti otvorena do 20. jula.

Festival skulptura od pijeska na jednoj od najljepših hrvatskih plaža

0
Festival skulptura u pjesku- foto Glas otoka

Rajska plaža u Loparu i ove je godine domaćin Festivala skulptura u pijesku koji će održava do 2. jula.
Manifestacija pokrenuta na inicijativu Turističke zajednice Opštine Lopar i Centra za kulturu Lopar u saradnji s akademskim slikarom Zlatkom Kauzlarićem Atačem i Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu, ove godine slavi desetu godišnjicu na jednoj od najljepših pješčanih plaža u Hrvatskoj.

Paula Banić je prije 10 godina došla u Lopar i napravila svoje prve skulpture u pijesku, a sada – kao  umjetnička voditeljica festivala – bira teme festivala. Ove godine pala je odluka da umjetnici i učesnici pretvore kilometar i pol dugu Rajsku plažu u nesvakidašnju galeriju likova iz Alise u zemlji čudesa.

Ovogodišnji su učesnici umjetnici Jelena Kašić, Sanjin Vinković, Jelena Mavrić, Martina Vrbljanin, Georgette Yvette Ponte, Nina Lekić, Roberta Mikelić, Antea Biskupović, Medarda Pack, Valerija Jakuš i Petar Popijač, a na učestvovanje su pozvani i turisti koji borave u Loparu.

– Po završetku Festivala, a u povodu godišnjice, Lopar će dobiti i trajno obilježje u vidu replike pobjedničke skulpture u javnom prostoru s namjerom da taj prostor s vremenom postane Park skulptura, najavljuju organizatori.

– Rajska plaža pretvara se u živu igraonicu koja mijenja svoj oblik poput nekoga neobičnog organizma te tako uvijek iznova postane oaza naše kreativnosti i mašte, a Festival unikatna umjetnička manifestacija u hrvatskoj turističkoj ponudi, napominju organizatori.

Crna Gora od petka na zelenoj listi EU

0
Granični prelaz Debeli brijeg foto Boka News

Prvi put od jula 2020. godine, kada je Evropska unija zatvorila granice za državljane Crne Gore, naša država naći će se na zelenoj listi EU. Na listu ćemo biti uvršteni od petka 2. jula, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).

-Zahvaljujući povoljnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji, naši građani će moći da putuju bez ograničenja, ravnopravno sa stanovnicima zemalja članica EU u kojima je epidemiološka situacija takođe povoljna. Zemlje članice Evropske unije zadržavaju pravo da propišu posebne uslove za ulazak stranih državljana na njihovu teritoriju – navodi se u saopštenju.

Vrijednost kumulativne incidencije u proteklih 14 dana u Crnoj Gori iznosi 38,95 na 100.000 stanovnika, dok je procent pozitivnih testova u obrađenom uzorku u istom periodu 1.39 odsto.

– Uslovi koje smo morali zadovoljiti za ulazak na zelenu listu su kumulativna incidencija niža od 50 na 100.000 stanovnika i procent pozitivnih testova u obrađenom uzorku niži od 4%. Još jednom zahvaljujemo svim građanima Crne Gore koji su odgovornim ponašanjem doprinijeli stabilizaciji epidemiološke situacija ali ih još jednom pozivamo da pomognu u očuvanju iste tako što će se u što većem broju vakcinisati i zaštiti od novih sojeva korona virusa – zaključuje se u saopštenju.

Promovisan roman “U inat svima” književnice Tatijane Kuljača

0
Promocija – U inat svima

Pomocija romana “U inat svima”, književnice Tatijane Kuljača iz Budve, koju je organizovao budvanski ART PRES u press centru hotela TRE CANNE u Budvi, oduševila je veliki broj ljubitelja pisane riječi.

Roman Tatjane Kuljača “ U inat svima” je knjiga njene duše, koja prati liniju snage ljubavi, upornosti sjećanja i neraskedive veze, kazala je govoreći o ovom zanimljivom djelu, Dušica Labović, profesorica filozofije i knjizevnica.

Realna dešavanja u životu njenog pradjede Branka Strahimira Škarice, sjećanja njenog djede Milana i spašavanje od zaborava nje same.

Napisana vrhunskom terminologijom jezika, naših balkanskih predaka, jezikom čistog naivnog srca, kada su komšije jedni druge upozoravali uz poštovanje a ulice mirisale jabukama i svježe uzoranom zemljom, ova knjiga vraća na početak dvadesetog vijeka, onoliko aktuelno, koliko bi o bi9lo moguće, da čitamo pisca baš iz tog perioda, kazala je pored ostalog, profesorica filozofije i književnica Dušica Labović.

Promocija – U inat svima

Kada sam čitala roman “u nastajanju”, još tada sam bila sigurna, da će lako naći put do srca čitalaca. Iako otrgut iz ličnih uspomena djeda,  prateći istoriju glavnog lika romana – pradjed, saznala sam dosta toga i o autorki Tanji. Upoznala sam je čak i više, nego što je,  možda i sama htjela da otkrije, kazala je književnica Sanja Vilus.

Nije ovo samo ljubavna priča koja se završila hepi endom. Roman ne prestaje onda, kada su jedno drugom rekli da- tu on tek počinje. To je život sa svim usponima i padovima, strepnjama, nadanjima, srećom i nesrećom, ….kazala je izmedju ostalog Sanja Vilus, upućujući sve pohvale autorki romana.

Govoreći u ime izdavačke kuće OUROBOROS iz Podgorice, urednica Natalija Đaletić  je kazala, da roman nije samo romansirana  biografija, životopis autorkinom pradjeda, već i važan document, istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljedja ovoga podneblja, jer se u ovom romanu pojavljuje i jedna sačuvana zbirka poezije koju je  Tanjin pradjed Branko Škarić objavio 1919. Godine i ta zbirka poezije, umnogome odredjuje kontekst samog romana i usložnjava process čitanja i razumijevanja umjetničkog špstupka Tanje Kažanegre, kazala je pored ostalog Natalija Đaletić.

Po riječima autorke Tanje Kuljače, radnja romana zasnovana je na stvarnim dogadjajima, kompleksnim kao is am život i izrazila zadovoljstvo ššto je predstavljana pred brojnim publikom i njenim prijatljima.  Ona je nadahnuto čitala izvode iz svog romana i više puta nagradjivana aplauzom.

Uspješan domaćin večeri, bio je novinar i publicist Ranko Pavićević, javio je budvanski ART PRESS.

Morska voda na većini crnogorskih kupališta sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju

1
Boka Kotorska – foto Boka News

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 110 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 22. do 26. juna ove godine, pokazali su da je na 77,3% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 17,3%  lokacija dobrog,  na 3,6% lokacija zadovoljavajućeg , dok je na 1,8% lokacija voda bila lošeg kvaliteta. Ovakvi rezultati pokazuju da je morska voda na većini crnogorskih kupališta sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.

Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.

U Bokokotorskom zalivu, u opštini Herceg Novi uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 15 ona bila odličnog, na 4 dobrog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta. U opštini Tivat, Programom je obuhvaćeno 9 lokacija, od čega je na njih 5 voda bila odličnog, a na 4 dobrog kvaliteta.

Na području opštine Kotor od ukupn 15 lokacija, voda je bila odličnog kvaliteta na njih 11, dobrog na 2 lokacije, dok je na lokacijama “Benovo 01” i “Žuta plaza 01” voda bila lošeg kvaliteta. Javno preduzeće je obavijestilo nadležne inspekcijske organe o stanju kvaliteta vode na ovim lokacijama, i zatražilo hitnu inspkecijsku kontrolu predmetnih lokacija. Na kupalištima u okviru ovih lokacija istaknuta je crvena zastavica, kao simbol zabrane kupanja na istima. Nakon dobijenih podataka Institut za biologiju mora je nastavio uzimanje uzoraka morske vode sa ovih lokacija, a o rezultatima odrađenih analiza ćemo naknadno obavijestiti javnost.

U opštini Ulcinj, na svih 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode, voda je bila odličnog kvaliteta. Od ukupno 15 lokacija u opštini Bar, na njih 10 voda je bila odličnog kvaliteta, na 4 dobrog, a na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, te je u ovom mjerenju na njih 26 voda bila odličnog kvaliteta, na 5 dobrog, a na jednom zadovoljavajućeg kvaliteta.

Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.

IJZ: Preminula tri kovid pacijenta, 22 novoinficirana

0
COVID-19

U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, registrovana još 22 slučaja korona virusa, na 1.184 testiranih, a prijavljena su tri smrtna ishoda povezana sa Kovid-19 infekcijom, saopštio je Institut za javno zdravlje (IJZ).

Novi slučajevi infekcije registrovani su u sljedećim opštinama:

Opština Oboljeli
Podgorica 8
Budva 3
Bar 2
Bijelo Polje 2
Herceg Novi 1
Cetinje 1
Berane 1
Tivat 1
Pljevlja 1
Andrijevica 1
Kolašin 1
Ukupno 22

Dva preminula pacijenta su iz Podgorice, a jedan iz Bara. Najmlađi je imao 64, najstariji 72 godine.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.613.

Do 15 sati prijavljen je oporavak 12 pacijenta.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 287. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100.252”, navode iz IJZ.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 117
Budva 35
Pljevlja 33
Bar 18
Bijelo Polje 17
Kotor 12
Tivat 12
Cetinje 6
Herceg Novi 6
Berane 5
Nikšić 5
Rožaje 4
Tuzi 3
Andrijevica 2
Danilovgrad 2
Petnjica 2
Plav 2
Ulcinj 2
Žabljak 2
Gusinje 1
Kolašin 1
Mojkovac 0
Plužine 0
Šavnik 0
Crna Gora 287