Protest ugostitelja: Mjere nisu racionalne, nećemo dočekati Novu godinu ako nas zatvorite

1
Protest ugostitelja – foto Pobjeda

Predstavnik ugostitelja Crne Gore Nikola Buzdovan kazao je da izražavaju revolt zbog novih mjera NKT, kojima se od sutra zabranjuje rad ugostiteljskih objekata u Podgorici.

Ovo udruženje predalo je Nacionalnom koordinacionom tijelu zahtjev da ili ograniče rad ugostiteljskih objekata na ponoć ili da obustave rad svih uslužnih djelatnosti, osim onih koje su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.

Zahtjev su potpisali predstavnici ugositelja iz Podgorice, Budve, Tivta i Kotora, dok su ih na protestu podržale kolege i iz drugih gradova.

Buzdovan je na protestu kazao da je ugostiteljstvo sastavni dio ekonomskog i zdravstvenog sistema.

– Nijedan privredni subjekat ne može novu godinu dočekati ako samo nas zatvorite, jer zatvaranje ugostiteljstva je Sizifov posao. Imali smo zatvorenu Budvu, svi smo išli u Tivat, Budva ekonomski propala, Tivat se zarazi. Radimo posao bez efekta – dodao je Buzdovan.

Kazao je i da je njihov predlog Institutu da će podržati zatvaranje svih uslužnih djelatnosti na 14 dana.

Protest ugostitelja – foto Pobjeda

– Ali ne samo zatvaranja ugostiteljskih objekata jer tako nećemo suzbiti koronu – dodao je on.

Buzdovan je kazao i da će odluku o tome šta će raditi donijeti nakon sjednice NKT, ističući da bi „najradije da bez ikakvog revolta izađemo iz svega ovog“.

Protest na Trgu nezavisnosti počeo je aplauzom za medicinske radnika, koji su, kako je rekao Buzdovan mukotrpno bore protiv koronavirusa.

– Oni debelo i mukotrpno rade mi smo njihovi saveznici. Pridržavamo se svih mjera i ponajmanje mi zadajemo posla medicinskim radnicima. Na ovome skupu držimo distancu, nosimo maske, kako bismo orklonili mogućnost zaraze sa skupa – rekao je Buzdovan.

Protest ugostitelja – foto Pobjeda

Ugostitelj iz Nikšića Ratko Janjić kazao je da u Nikšiću niko nije kažnjen prethodnih dana.

– Treba raditi kakve god da su mjere – dodao je.

U lošoj smo situaciji, poručio je Hamid Gorana iz Ulcinja.

– Noćas se zatvaraju lokali. Noćas ćemo donijeti zajednički odluku šta nam je činiti sjutra – rekao je on.

Ugosititelju su se nakon protesta zaputili ka Vladi, gdje će predati zahtjev da se kafići i restorani u Podgorici ne zatvaraju.

Odlukom Instituta za javno zdravlje od ponoći se zatvaraju lokali na 14 dana u Podgorici, Cetinju, Budvi i Ulcinju.

U prvih devet mjeseci 2020. ostvareno samo 26 kružnih putovanja stranih brodova

0
La Belle de‘l Adriatique

U razdoblju od januara doseptembraa 2020. broj stranih brodova za kružna putovanja u hrvatskim morskim lukama manji je za 83,9% u odnosu na isto razdoblje 2019. zbog negativnog utjecaja širenja pandemije virusa COVID-19, govore podaci Državnog zavoda za statistiku ( DZS ).

U prvih devet mjeseci 2020. broj putovanja stranih brodova za kružna putovanja manji je za 95,4% i broj dana boravka brodova na hrvatskom Jadranu za 89,1% u odnosu na isto razdoblje 2019.

Broj putnika na tim brodovima u odnosu na isto razdoblje 2019. manji je za 99,5%.

Nakon potpunog izostanka kružnih putovanja stranih brodova na hrvatskom Jadranu u razdoblju od travnja do lipnja 2020., u razdoblju od srpnja do rujna 2020. pristigla su četiri strana broda za kružna putovanja koja su ostvarila 11 kružnih putovanja s 401 putnikom i ukupno 77 dana boravka u Hrvatskoj.

U prvih devet mjeseci 2020. ostvareno 26 kružnih putovanja stranih brodova

U razdoblju od siječnja do rujna 2020. u hrvatske morske luke uplovilo je 10 stranih brodova za kružna putovanja, koji su ostvarili 26 kružnih putovanja. Na tim brodovima bilo je 4 138 putnika, koji su u Hrvatskoj boravili 124 dana.

Od ukupno 26 kružnih putovanja, 84,6% putovanja ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je ostalih 15,4% putovanja ostvareno u Istarskoj županiji.

Covid-19: Novi rekordi u Evropi

0
Njemačka – distanca – foto EPA

Njemačka, Mađarska, Rumunjska, Poljska i Rusija potvrdile su u petak rekordne zaraze koronavirusom. Rumunjska uvodi policijski sat u borbi protiv covida-19, a Mađarska pokušava spriječiti preopterećenje zdravstvenog sustava.

Njemačka je potvrdila 21.596 novih zaraza koronavirusom, najviše u jednom danu, objavio je u petak Institut Robert Koch (RKI). Ukupno je 619.089 zaraženih u Njemačkoj, a umrlo je još 166 ljudi pa je ukupan broj mrtvih 11.096. RKI procjenjuje da se 402.500 ljudi oporavilo od covida-19.

Poljska je izvijestila o rekordnom broju od 445 umrlih u petak, a ministarstvo zdravstva suočeno je s nedostatkom bolničkih kreveta, opreme i lijekova. U zemlji je u petak 27.086 novooboljelih od Covida-19 što je blizu rekorda postavljenog u četvrtak kada je bilo  27.143 novooboljelih. Od 2238 raspoloživih respiratora u zemlji je u upotrebi njih 1703.

Mađarska je u petak izvijestila o rekordnih 4709 novih slučajeva koronavirusa, a 5489 covid pacijenata liječi se u bolnici, objavila je vlada. Broj umrlih u danu je sa 103 slučaja prvi put prešao stotinu. Ukupno je u zemlji s 10 milijuna stanovnika umrlo 2250 ljudi. Mađarska je zatvorila noćne klubove i uvela policijski sat kako bi spriječila širenje zaraze. No pokušat će izbjeći zatvaranje škola što je dulje moguće, a trenutačno je najveći problem nedostatak bolničkih kreveta, rekao je u petak premijer Viktor Orban.

Mađarskoj će trebati 2240 kreveta s respiratorima na odjelu intenzivne skrbi do 21. studenog, a 4480 do 10. prosinca, naveo je Orban trenutačne procjene.

– Ovo graniči s našim kapacitetima jer to podrazumijeva 30.000 do 32.000 pacijenata s koronavirusom u bolničkim krevetima, rekao je Orban za državni radio.

U Mađarskoj ostaju otvorene škole, sve trgovine i restorani. Nogometne utakmice nastavljaju se igrati pred tisućama navijača.

Rumunjska će uvesti nacionalni policijski sat i zatvoriti sve škole na mjesec dana od ponedjeljka nakon što se dnevni broj novih zaraza koronavirusom udvostručio u dva tjedna, objavila je u petak vlada. U posljednja 24 sata potvrdila je rekordnih 9714 slučaja koronavirusa. Tisuću pacijenata je na intenzivnoj njezi, duplo više nego prije mjesec dana. U zemlji s 20 milijuna stanovnika umrlo je više od 7500 ljudi od početka epidemije krajem ožujka.

– Moramo biti vrlo realni. Sve strože mjere potrebne su kako bi se kontroliralo širenje pandemije, rekao je predsjednik Klaus Iohannis ministrima u četvrtak navečer.

Od ponedjeljka se sve trgovine u Rumunjskoj zatvaraju u 21 sat, a ljudi ne smiju izlaziti iz kuće između 23 sata i 5 sati. Nošenje maski sada je obavezno i na otvorenom.

Rusija u petak ima rekordnih 20.582 slučaja koronavirusa, uključujući više od šest tisuća u Moskvi. Umrlo je još 378 ljudi pa se ukupan broj mrtvih približio 30.000.

U Češkoj je potvrđena 13.231 nova zaraza koronavirusom, pokazuju u petak podaci ministarstva zdravstva. Češka se približava broju od ukupno 400.000 zaraženih. Ova zemlja ima najveću stopu smrtnosti u protekla dva tjedna i jednu od najvećih stopa zaraza u Europi. U zemlji s 10.7 milijuna stanovnika umrlo je 4330 ljudi.

– Austrija je potvrdila 6464 slučaja koronavirusa u posljednja 24 sata, što je gotovo tisuću manje nego u četvrtak, ali je i dalje alarmantno, rekao je u petak ministar zdravstva Rudolf Anschober.

Umrla je 41 osoba, ukupno 1340. Ministar je dodao da je drugi val koronavirusa puno snažniji, ozbiljniji i dinamičniji nego onaj na proljeće. Austrija je uvela noćni policijski sat i zatvorila sve kafiće i restorane, ali je moguća dostava hrane.

“Omladina uči omladinu: Volonterizmom do uspjeha”

0
Naša akcija

NVO Naša akcija i Savjet za mlade Kotor u subotu sa pocetkom u 19 sati u Omladinskom klubu Kotor organizuju radionicu “Omladina uči omladinu: Volonterizmom do uspjeha”.

“Cilj ove radionice je da mladi uspesni volonteri upoznaju svoje vrsnjake o njihovim volonteskim iskustvima, kao i da ih upoznaju koliko su ova iskustva bitna za stipendije, zaposljavanje i dalju uspesnost mladih, posebno ako su se uputili u inostranstvo.  Mladi cesto nisu upoznati da se na zapadu volonterizam i aktivizam vrednuje jednako koliko i ocjene. Dodjite, poslusajte, pitajte, budite aktivni.

NVO Naša akcija ce u mjesecu novembru organizovati niz aktivnosti edukativnog sadrzaja za mlade, za edukatore mladih, za organizacije koje se bave mladima i za roditelje.

Pozivamo sve da nam se pridruze, kao i da organizuju svoje aktivnosti u Omladinskom klubu Kotor kako bi se ovaj prostor oplemenio kvalitetnim sadrzajima za mlade.

Svega 15.000 stranih turista posjetilo BiH u septembru

0
Mostar – foto vizit mostar

Oko 75 odsto odsto turista u septembru u Bosni i Hercegovini su bili domaći turisti i bilo ih je nešto više od 41.000, pokazuju zvanični podaci.

Dakle, od ukupnog broja turista u devetom mjesecu, od njih 55.156, stranih turista je bilo oko 15.000. Najviše njih, kao što je i očekivano, dolazi iz Srbije i Hrvatske.

– Posjeta turista u septembru ove godine manja je za čak 67,5 odsto u odnosu na septembar 2019. godine. Turisti su ostvarili 141.205 noćenja, što je manje za 57 odsto u odnosu na septembar prošle godine – podaci su Agencije za statistiku BiH.

Loš rezultat u oblasti turizma u BiH je posljedica pandemija novog virusa korona.

U Institutu Igalo 330 gostiju, vrata otvorena do 28. novembra

0
Institut Igalo

Zbog epidemiološke situacije u Crnoj Gori Institut dr Simo Milošević ove će godine vrata za picijente zatvoriti 28. novembra. Međutim, ukoliko se situacija sa korona virusom zakomplikuje, postoji mogućnost da Institut bude zavtoren i ranije.

Kako je za RTHN kazao direktor marketinga, Nikola Mračević trenutno u Institutu boravi 330 pacijenata iz Crne Gore.

– Od toga je 300 korisnika Fonda zdravstvenog osiguranja, koji borave od 21 do 28 dana, u zavisnosti od dijagnoze. Ostalo su penzioneri iz Crne Gore, njih 30-ak, par gostiju preko sindikalnih organizacija, kao i petnaestak gostiju koji dolaze o svom trošku, odnosno samoplatežnih pacijenata. S obzirom na epidemiološku situaciju uveli smo prošle sedmice brzi serološki test. Uslov je da stacionarni pacijenti prilikom ulaska imaju negativan rezultat – objašnjava Mračević.

On je kazao su rezultati ovog testa gotovi u kratkom vremenskom roku, a cijena mu je 25 eura. Do sada je urađeno oko 70 testova, a sa tom praksom će nastaviti s obzirom na sve složeniju epidemiološku situaciju.

Mračević je podsjetio da je „stara faza“ Instituta ranijih godina za pacijente bila otvorena do samog kraja decembra.

U zaštićenom kanalu Sv. Ante postavljen mareograf, uređaj za mjerenje morskih mijena vrijedan 2,9 miliona eura

0
Sveti Nikola Šibenik – foto Sibenik IN

Mareograf, uređaj za mjerenje morskih mijena, postavljen je u more kod lanterne na ulazu u uvalu Minerska, gdje će uskoro biti otvoren posjetiteljski centar Tvrđave sv. Nikole i zaštićenog krajobraza Kanala sv. Ante pod upravom županijske JU “Priroda”.

Mareograf je pribavljen kao dio projekta PEPSEA i označava njegov početak, a Šibensko-kninska županija projekt provodi putem INTERREG programa prekogranične suradnje Italije i Hrvatske, s ciljem da se razvije sustav za veći stupanj zaštite mora i priobalja od onečišćenja, kazao je uvodno župan Goran Pauk na mjestu događaja.

Ukupna vrijednost projekta je 2,9 milijuna eura, od čega Županija sudjeluje s 500 hiljada kuna, a važnost učinkovitog sustava koji omogućuje što hitrije reagiranje na zagađenje mora u Kanalu sv. Ante od posebnog je značenja, jer u sezoni najprometniji plovni put na Jadranu prolazi upravo zaštićenim Kanalom sv. Ante.

PARTNERI U POSLU

Osim Šibensko-kninske županije, u provedbi projekta partnerski sudjeluju i Splitsko-dalmatinska županija, Centar ATRAC iz Rijeke, te Razvojna agencija Zadarske županije.

Raduje što je tim mareografom, simbolički rečeno, u more uronjena hrvatska pamet, jer je radarski sustav za mjerenje udaljenosti, topline mora, visine vala i brzine površinskih strujanja osmišljen i proizveden u našoj zemlji, pod firmom gotovo isključivo izvozno orijentirane zagrebačke tvrtke “Geolux”, koja, pazi sad, s hidrološkim uređajima te vrste pokriva čak trećinu kineskog tržišta i među vodećima je u svijetu.

Vrlo je ugodno čuti što nakon Boga, koji je napravio svijet, proizvodnju svega ostalog ipak ne potpisuju Kinezi do zadnje puntine…

Nije se time hvalio Tomislav Grubeša, jedan od “Geoluxovih” inženjera, nego je njih istaknuo još jedan vanjski suradnik na projektu, dr. sc. Neven Cukrov iz Instituta “Ruđer Bošković”, točnije znanstvenik u njegovu odjelu stacioniranom na Martinskoj. Cukrov, među ostalim, već godinama evidentira plovila na ulasku u Kanal sv. Ante.

– U sezoni, tokom jula i avgusta, broj plovila koja prometuju tim tjesnacem penje se i na vrtoglavih 1600 dnevno, kao da je to autoput – usporedio je Cukrov, dodajući kako je prava sreća što, osim malobrojnih nasukavanja, bez posljedica za okoliš, dosad nije bilo ekoloških incidenata.

Grubeša je pak zadovoljan što su u rijetkoj prilici postaviti neki od svojih uređaja u Hrvatskoj jer slični projekti nisu toliko česti u zemlji.

– Svi podaci s toga mjernog sustava u realnom vremenu bit će odašiljani na središnji server i javnosti će biti dostupni na webu JU “Priroda” sa zakašnjenjem od nekoliko minuta – napomenuo je Grubeša.

Temperature mora mjerit će se u osam točaka, a brzine strujanja u dvije, što je važno u slučaju zagađenja ili kakve havarije na moru, kako bi se lako predvidjelo kretanje onečišćenja.

NAUTIČKI PROMET

Sanja Slavica Matešić, pročelnica županijskog Odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove, podsjetila je da je Županija otprije vlasnik specijalnog broda čistača mora, kojim upravlja Javna vatrogasna postrojba.

– Uređaj će vrlo tačno procijeniti kolika je debljina bočatog, odnosno slatkog sloja vode u estuariju Krke te će nam omogućiti da još više i točnije istražimo njegove biokemijske karakteristike. Vrlo rado priključili smo se ovom projektu, jer ovaj šibenski morski okoliš smatramo jedinstvenim na Mediteranu – objasnio je dr. Cukrov razloge zašto je znanstvena zajednica, na Martinskoj prisutna već 40 godina, rado pristupila suradnji na tome projektu.

– Povećanje nautičkog prometa raduje, no tjera nas da se još bolje opremimo, organiziramo i obučimo ljude. Projektom PEPSEA bitno je osigurati dodatnu opremu za intervencije. Kakvu i u kojoj količini, znat će se nakon izrade studije procjene rizika – zaključila je Slavica Matešić.

JU Muzej i galerija Tivat raspisuje konkurs za izlagačku 2021. godinu

0
Lljetnja pozornice i kompleks Buća-Luković u Tivtu – foto Opština Tivat

JU Muzej i galerija Tivat raspisuje konkurs za izlagačku 2021. godinu i poziva sve zainteresovane likovne, primjenjene i multimedijalne akademske umjetnike i umjetnice kao i udruženja umjetnika/ca da daju svoje prijedloge za organizaciju samostalnih i grupnih izložbi za izlaganje u slobodnim terminima u 2021. godini.

Konkurs se odnosi na mlade umjetnike, kao i umjetnike koji su se potvrdili svojom profesionalnom biografijom i stekli umjetničke reference.

Potrebna dokumentacija za učešće na konkursu:

  • Portfolio (u štampanom ili elektronskom obliku)
  • Kratak opis koncepta izložbe
  • Posebni zahtjevi (ukoliko postoje) za postavljanje izložbe

Konkuriše se isključivo sa radovima koji će u dodjeljenom terminu biti izloženi.

JU Muzej i galerija Tivat obezbjeđuje: galerijski prostor,, stručnu pomoć pri postavci izložbe, katalog, pozivnicu, plakat, medijsku prezentaciju i svečano otvaranje izložbe.

Izlagač je dužan da obezbjedi: transport radova, svu dodatnu opremu i tehničku podršku koja mu je potrebna a Muzej i galerija je ne posjeduje, putni trošak i smještaj, dostavljanje press materijala.

Odluku o zboru donosi komisija. O rezultatima konkursa svi kandidati će biti blagovremeno obavješteni.

Konkurs je otvoren od 06. 11. 2020. godine do 06. 12. 2020. godine. Potrebnu dokumentaciju dostaviti na adresu ili elektronskom poštom na: e-mail: konkursi19.migtivat@gmail.com ili

Muzej i galerija Tivat

Trg od Kulture 4,

85320, Tivat, Crna Gora

telefon: +382 32 674591

Jadrana i Budva otvaraju vaterpolo Prvenstvo CG

0
Jadran / Priprem Kragujavac – novembar 2020.

Vaterpolisti Jadrana iz Herceg Novog boravili su na petodnevnim priprema u Kragujevcu, gdje su sa ekipom Radnički Kragujevac odigrati niz trening utakmica. Ove pripreme organizovane su u cilju priprema za predstojeće Prvenstvo Crne Gore, koje upravo vaterpolisti Jadrana otvaraju gostovanjem u Budvi sutra 07.11.2020. godine sa početkom u 18 sati.

Ovo je drugi put da novljani sparinguju sa ekipom iz Kragujevca s obzirom da je ekipa Radničkog bila na pripremama u Herceg Novom sredinom septembra. Jadranaši su u Kragujevac boravili u širem sastavu prve ekipe sa 23 vaterpolista i stručnim štabom.

„Odradili smo odlične pripreme u Kragujevcu. Drago mi je što smo bili u prilici da povedemo veliki broj igrača koji su odigrali zaistva veliki broj trening utakmica koje će im sigurno značini. Mladi igrači su se jako dobro pokazali na treninzima što je jako važno.  Pripreme su došle u pravi čas i nama i ekipi Radničkog, s obzirmo da nam počinje Prvenstvo države, a kroz mjesec dana nas očekuje i prvi turnir Lige Šampiona, a Kragujevčane već narednog vikenda turnir kvalifikacija za Ligu Šampiona“ – kazao je Petar Radanović – prvi trener.

U nastupajućem prvenstvu Crne Gore, Jadran će se boriti za 16-ti naslov prvaka države, desetu u Crnoj Gori sedmu za redom. Pored titula državanog prvaka Crne Gore, Jadran je bio i četri puta šampion državne zajednice Srbije i Crne Gore kao i dva puta šampiona u SFRJ.

U pet presudnih država razlika između Trumpa i Bidena manja od jedan posto

0
Iybori SAD / foto Anadolija

Razlika među kandidatima na američkim predsjedničkim izborima u presudnim državama u petak ujutro dodatno se smanjila i Donald Trump i Joe Biden približili su se jedan drugome na manje od jedan posto u Pennsylvaniji, Georgiji, Sjevernoj Karolini, Nevadi i Arizoni.

U Pennsylvaniji, gdje vodi Trump s oko 18 tisuća glasova, 95 posto je prebrojanih glasova i razlika među kandidatima je 0,3 posto.

U Georgiji je razlika u korist Trumpa tek nešto više od 1700 glasova uz 99 posto prebrojanih glasova i kandidati su izjednačeni u postotku te obojica imaju 49,4 posto glasova.

U Sjevernoj Karolini Trump vodi sa 76.700 glasova uz 94 posto prebrojanih glsova i ima 0,4 posto prednosti.

U Nevadi Biden vodi sa 11,5 tisuća glasova uz 84 posto prebrojanih glasova (0,9 posto razilke u odnosu na Trumpa) te u Arizoni s nešto više od 46000 glasova odnosno 0,6 posto ispred Trumpa uz 90 posto prebrojanih glasova.

Tijekom noći Američka poštanska služba, u skladu s nalozima lokalnih sudova,  pretraživala je svoja skladišta u tim saveznim državama kako bi izdvojila sve dopisne glasove poslane zaključno s danom izbora i proslijedila ih izbornim komisijama.

 Demokratski predsjednički kandidat Biden, prema procjenama američkih medija,  vodi u broju elektorskih glasova pred sadašnjim predsjednikom Trumpom i ima između 253 i 264 elektora ovisno o procjeni pojedinog medija je li ‘osvojio’ Arizonu ili ne.

Trump ima 214 elektorska glasa i u toj procjeni američki su mediji jedinstveni.

Za pobjedu na američkim izobrima potrebno je osvojiti 270 elektora.

Biden je kandidat koji je u povijesti američkih predsjedničkih izbora osvojio najviše glasova premašivši sa 72 miljuna glasova rekord prethodnog predsjednika Baraka Obame od 69 milijuna.

Na izborima je glasalo oko 160 milijuna Amerikanaca.

Američki predsjednik Donald Trump, suočen sve više s izbornim porazom kako odmiče brojanje glasova, u četvrtak je u Bijeloj kući pokrenuo nezabilježen napad na američki demokratski proces i bez ikakvih dokaza optužio demokrate, medije i financijaše da mu kradu “glatko i uvjerljivo” osvojeni drugi mandat.

“Ako brojite samo legalne glasove, ja sam glatko pobijedio”, rekao je Trump okupljenim novinarima koji nisu imali priliku postavljati pitanja.

A zatim optužio svoje političke protivnike, demokrate, članove biračkih odbora, medije, financijaše i tehnologiju za krađu njegove pobjede.

“Naš je cilj zaštiti integritet izbora i nećemo dopustiti da ih ukradu. Nećemo dopustiti da se ušutkaju naši birači”, rekao je Donald Trump uporan u ocjeni da je brojanje dopisnih glasova, od trenutka kad je počeo gubiti vodstvo, premreženo korupcijom i prijevarama.

“Naši brojevi su čudesno i u tajnosti nestali”, rekao je.

Nižući optužbu za optužbom, ustvrdio je da su neki gradovi beznadno korumpirani i da su birački odbori dobili upute da kradu glasove i “broje one ilegalne”.

Okrivio je “velike medije, velik novac i veliku tehnologiju” da su se urotili s demokratima protiv njega.

Neke američke televizije, među kojima NBC i ABC, prestale su prenositi predsjednikovu izjavu kad je krenuo s lažnim optužbama.

CNN je obraćanje emitirao u cijelosti, ali uz novinarski komentar na kraju: “Kakav tužan dan za Sjedinjene Države, da predsjednik lažno optužuje narod da krade izbore”.

Trumpovo nezadovoljstvo izazvano je time što mu u nizu ključnih država, u kojima je uvjerljivo vodio, prednost počela znatno padati s prebrojavanjem dopisnih glasova.

Demokratski kandidat za predsjednika poslao je prije Trumpova obraćanja potpuno suprotnu poruku. Sve je pozvao na mir i strpljivost.

“Demokracija je ponekad neuredna i ponekad zahtijeva malo strpljenja. Ali nemamo sumnje da ćemo nakon prebrojavanja svih glasova senatorica Harris i ja biti proglašeni pobjednicima”.