Najveći niskotarifni avioprijevoznik, Ryanair, najavljuje jednu novu liniju prema Hrvatskoj u ljetnom redu letenja 2021. godine.
Irski niskotarifni avioprijevoznik od juna 2021. godine pokrenuti će jednu novu liniju prema Hrvatskoj. Radi se o liniji Napulj – Zadar na kojoj će Ryanair prometovati po prvi put.
Direktne komercijalne linije između Zadra i Napulja do sada nije bilo, no to će se promijeniti ovog ljeta. Ryanair će od 4. lipnja uvesti spomenutu liniju s dva leta sedmično, ponedjeljkom i petkom, sa zrakoplovima tipa B737-800, piše Croatian Aviation.
Navedena linija bit će u prometu do kraja rujna (27.09.), a u tom će razdoblju Ryanair obaviti 34 povratna leta. Ukupno je, od početka juna do kraja septembra ovaj poznati niskotarifni avioprijevoznik ponuditi ukupno 12.852 sjedala između Napulja i Zadra.
Karte za navedenu liniju su već u prodaji na službenoj stranici aviokompanije.
Podsjećamo, Ryanair je povukao iz prodaje brojne linije prema Hrvatskoj za ljeto 2021. godine, no očekuje se da će većina njih naknadno biti puštena u prodaju do kraja februara.
Japan razmatra proglašavanje izvanrednog stanja u Tokiju i okolnim prefekturama zbog pandemije covida-19, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za medije premijer Yoshihide Suga.
Njegova najava dolazi nakon što su guverneri četiri prefekture, uključujući i Tokio, u subotu pozvali središnju vladu da uvede mjere za te regije nakon što je došlo do velikog porasta novozaraženih.
Na konferenciji u ponedjeljak, guverner Chibe, Kensaku Morita, pozvao je Sugu da “hitno” donese proglas. Do proglasa bi trebalo doći ovaj tjedan, izvijestili su lokalni mediji. Japan je u nedjelju prijavio 3158 novih slučajeva zaraze, od toga je polovica iz četiri prefekture – Tokija, Kanagawe, Chibe i Saitame. Četiri guvernera također razmatraju skraćivanje radnih sati kafića, karaoke barova i restorana kako bi spriječili širenje virusa.
Turistička privreda u Crnoj Gori priprema se za period nakon koronavirusa kako bi u izvjesnoj mjeri smanjila negativan uticaj na poslovanje, saopštili su predstavnici Privredne komore (PKCG) i dodali da su tom sektoru potrebne još snažnije mjere podrške.
Iz Odbora Udruženja turizma kazali su agenciji Mina-business da se prate dešavanja na međunarodnom tržištu i preporuke Svjetske turističke organizacije i Svjetskog savjeta za turizam i putovanja. U kontaktu su sa poslovnim partnerima i gostima.
“Turisti u ovom trenutku žele fleksibilniju politiku otkazivanja zbog samog osjećaja sigurnosti ili mogućnost dobijanja vaučera za otkazane putničke aranžmane koji će biti validni do kraja ove godine. Adekvatna ponuda i intenzivna promocija nakon okončanja situacije sa koronavirusom je ono što će najviše uticati na povratak turista”, rekli su iz PKCG.
Turisti su, kako se dodaje, generalno zainteresovani za one destinacije koje mogu ponuditi autentični doživljaj, one koje svoje proizvode ili usluge mogu inovirati u skladu s tržišnim trendovima, a prije svega one koje mogu dokazati i pokazati da se oslanjaju na načela održivog razvoja.
“Konzistentni i usklađeni protokoli za putovanje, unaprijeđene mjere bezbjednosti i zaštita radnih mjesta i sredstava za život, glavni su elementi za ponovno pokretanje turizma“, rekli su iz Komore.
Svjetski savjet za turizam i putovanja dodijelio je Crnoj Gori međunarodnu oznaku za sigurna putovanja Safe Travels, koja putnicima omogućava da prepoznaju destinacije i kompanije širom svijeta koje su usvojile globalne standarde zdravstvene i higijenske zaštite, kao važan preduslov za sigurna putovanja usljed zdravstvene krize izazvane koronavirusom.
“Nacionalna turistička organizacija (NTO) je institucija nosilac za dodjelu oznake u Crnoj Gori. Kroz ovu inicijativu biće implementirani svi sigurnosni protokoli i mjere koje je donio Institut za javno zdravlje Crne Gore, u saradnji sa nadležnim institucijama u resoru turizma, na planu zaštite zdravlja turista i sticanja njihovog povjerenja”, naveli su iz PKCG.
Kako sprovođenje i poštovanje zdravstvenih mjera predstavlja imperativ širom svijeta, očekuje se da će ta inicijativa doprinijeti oporavku turizma i omogućiti održiv razvoj ove grane koja je od strateške važnosti za ekonomiju zemlje.
Iz PKCG su podsjetili da niska profitabilnost i akumulacija dobiti, kao i činjenica da dio investicija u ovom sektoru još nije počeo da se otplaćuje, stavlja turizam u posebno ranjivu situaciju.
Perast – foto Boka News
“Nakon relativno blagog prvog talasa epidemije koronavirusa, Crnu Goru je pogodio drugi, znatno snažniji talas sa snažnim posljedicama po turizam i ljetnju sezonu koja obično ostvaruje 70 odsto ukupnih prihoda od turizma”, kazali su iz PKCG.
Iz Komore su rekli da, ukoliko se posmatra turistički promet u Crnoj Gori, za prva tri kvartala prošle godine, u ukupnom smještaju je ostvareno 83 odsto manje dolazaka i 84 odsto manje noćenja u odnosu na isti period 2019. godine.
“Pad turističkog prometa prati i pad prihoda od turizma. Ukupni ostvareni prihodi od turizma za prva tri kvartala prošle godine bilježe pad od 88 odsto u odnosu na isti period 2019. godine. U ljetnjoj sezoni prihodi od turizma bilježe pad od 92 odsto”, kazali su iz Komore.
Istovremeno, prosječan broj zaposlenih u sektoru usluge smještaja i ishrane je 28 odsto manje u odnosu na isti period 2019. godine. Značajno je smanjen broj zaposlenih u ljetnjim mjesecima i to u junu 43 odsto, u julu 48 odsto, avgustu 42 odsto u odnosu na iste mjesece 2019. godine.
Iz PKCG su, govoreći o pripremama za zimsku sezonu, rekli da su ograničenje kretanja između zemalja i druge restriktivne mjere ozbiljno ugrozili turističku privredu, kako u Crnoj Gori tako i globalno.
“Nažalost, trenutna situacija sa koronavirusom i dalje nam ne ide u prilog. Svakodnevno povećanje broja zaraženih direktno utiče na opadanje interesovanja inostranih gostiju za Crnu Goru kao turističku destinaciju. Booking hotelskih kapaciteta postoji, iako u značajno manjoj mjeri nego 2019. godine. Interesantno je povećanje potražnje za rentiranjem privatnih kuća i vikendica”, naveli su iz Komore.
Ponuda je ove godine fokusirana na domaće i na tržišta iz regiona. Naravno, najveći uticaj na to ima epidemiološka situacija i važeće epidemiološke mjere kako u Crnoj Gori tako i u zemljama iz koje dolaze turisti.
“Na Žabljaku planiraju da otvore sve hotele, da prilagode cijene i naprave paket aranžmane sa skijalištima. Za Kolašin je veliki nedostatak što hotel Four Points by Sheraton neće biti otvoren tokom zimske sezone. Ostali hoteli u Kolašinu su već pripremili određene paket aranžmane za praznike i zimsku sezonu, takođe i privatni smještaj ima povoljne paket aranžmane”, precizirali su iz PKCG.
Nažalost, zbog trenutne situacije teško se mogu organizovati bilo kakve manifestacije ili okupljanja, poput koncerata, klizališta i božićnog bazara kao 2019. godine.
“Međutim, privreda se priprema sa uvjerenjem da će se situacija poboljšati i da ćemo u toku zimske sezone, pored domaćih imati i turiste iz regiona”, dodali su iz Komore.
Promocija ovogodišnje zimske sezone se realizuje putem digitalne marketinške kampanje i učestvovanjem na virtualnim sajmovima.
Takođe, NTO nastavlja sa kampanjom U društvu prirode i to prvenstveno Srbiji, Bosni i Hercegovini i Albaniji, a realizacija djela aktivnosti je planirana na tržištima Njemačke, Velike Britanije, Poljske i Ukrajine.
“Naravno, potrebno je i uskladiti epidemiološke mjere za ulazak turista iz regiona, uvažiti negativne rezultate brzih IGM testova, pa možda uvesti i određeni reciprocitet kao na primjer sa Albanijom u koju turisti iz Crne Gore ulaze bez testa”, naveli su iz PKCG.
Iz Komore su, na pitanje na koji način bi trebalo pomoći sektor turizma i ugostiteljstva nakon pandemije i šta bi država još trebalo da uradi po tom pitanju, odgovorili da se turistička privreda Crne Gore nalazi u izuzetno ranjivoj i neizvjesnoj situaciji imajući u vidu aktuelna epidemiološka dešavanja.
“Sektoru turizma treba još snažnije mjere podrške za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, kao što su subvencije na zarade zaposlenih, nastavak implementacije trećeg paketa mjera i podrška bankarskog sektora, kojima će se odgovoriti izazovnoj situaciji u kojoj se nalazimo i koje bi se sprovodile bar do početka ljetnje sezone ove godine”, kazali su iz PKCG.
Zemlje s velikim oslanjanjem na turizam su, kako se dodaje, ozbiljnije pogođene pandemijom koronavirusa i trebaće im više vremena za postizanje potpunog oporavka.
“Turizam je strateška privredna grana u Crnoj Gori sa snažnim uticajem na zapošljavanje i ako se mjerama podrške očuvaju privredni subjekti i zadrže radna mjesta, turizam ima sposobnost da se brzo oporavi i da ponovo pruži snažan doprinos razvoju ekonomije”, zaključili su iz Komore.
Godina za nama bila je godina izazova i borbe, ne samo na lokalnom nivou – građani Crne Gore uspjeli su da svrgnu tridesetogodišnji režim, odbranjene su svetinje, i svi zajedno učestvujemo u borbi protiv virusa Covid19. Posljedice pandemije su već vidljive, ali i nepostojeće turističke sezone. Sve više naših sugrađana trpi efekte katastrofalnih odluka prethodne Vlade, i od jednog zdravstvenog dobijamo sve izraženiji društveno ekonomski problem.
U takvim uslovima, lokalna uprava je u prethodnoj godini pokazala zavidan nivo odgovornosti i proaktivnosti, bilo da su u pitanju ekonomske mjere prema građanima i privrednicima, podrška odbrani pravoslavnih svetinja ili nastavak ulaganja u obnovu putne infrastrukture, koje je jedno od prirotetnih zadataka lokalne vlasti, smatra potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević.
-U Novskoj Listi smatramo da je jedan od najvažnijih zadataka omogućiti našim sugrađanima život dostojan čovjeka, kroz uređenje infrastrukture i poboljšanje ekonomskih i razvojnih uslova, uvažavajući sve konstruktivne i dobronamjerne incijative i ideje. Posebnu pažnju posvetili smo najmlađima, velikim infrastrukturnim zahvatima, regulacijom saobraćaja i održavanjem zelenih površina oko osnovnih škola. Kroz aktivnosti Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo podržali smo razvoj ženskog preduzetništva i malih lokalnih proizvođača. Turistička organizacija Herceg Novi je odradila odličan posao na promociji grada, i doprinijela da kotiramo među top 20 turističkih destinacija po Forbsovoj listi. Vratili smo staru slavu Prazniku Mimoze, i draž dočeka Nove Godine na otvorenom pa je tako Herceg Novi nakon nekoliko spektakularnih izdanja ovih manifestacija ušao u prošlu godinu sa najboljim rezultatima u istoriji i preko 11.000 noćenja više u odnosu na januar i februar 2019. godine, kazao je Konjević i dodao da je Herceg Novi uprkos pandemiji spremno dočekao ljetnju sezonu sa kampanjom „Herceg Novi te zove“ koja je odjeknula u Crnoj Gori i regionu. Na žalost, pandemija je uticala na sve globalne tokove, pa i na našu zemlju, a nesmotrenost, neznanje ili politički interesi zvanične Podgorice doprinijeli su da sezona u potpunosti propadne i tako nastavili svoj maćehinski odnos prema Novom i Boki.
Lokalna uprava je nastavila sa ulaganjem u obnovu infrastrukture, a jedan od većih projekata koji se realizuje je izgradnja javne garaže ispred zgrade Opštine. Taj će objekat ne samo riješiti veliki problem parkinga u centru grada, već i udahnuti novi život ovom dijelu centra, uljepšati trotoar, prilaze, i stvoriti prostor za novo okupljalište Novljana i naših gostiju.
Podzemna garaža i trg, izlivena ploča
Od početka mandata ove lokalne vlasti 2017. godine, u saradnji sa mjesnim zajednicima oformljena su dobrovoljna vatrogasna društva na Luštici, u Bijeloj i Prijevoru, čime je znatno podignut nivo bezbjednosti ljudskih života i materijalnih dobara na teritoriji cijele opštine. Herceg Novi sada ima tri dobrovoljna vatrogasna društva, što je najviše u Crnoj Gori.
-Odlučno smo djelovali u rješavanju nekih hroničnih problema grada, poput putne infrastrukture oko Osnovne Škole “Dašo Pavičić” na Toploj, čijom sanacijom je podignut nivo bezbjednosti djece. Obnova i uređenje gradske pijace pokazuje šta sve mogu javna preduzeća sa jasnom vizijom i stručnim i poštenim čelnim ljudima, kazao je Konjević istakavši posebno zadovoljstvo činjenicom da će ove godine u našem gradu biti podignut i spomenik poznatom hercegnovskom gradonačelniku Mirku Komnenoviću.
Miloš Konjević – potpredsjednik OHN
Kako naglašava Konjević, lokalna uprava i Novska Lista će insistirati na ukidanju javnog preduzeća “Morsko dobro” i tražiti da se ingerencije vrate gradovima. Takođe, jedan od ciljeva je aktivacija opštinske trajektne linije, čiji bi prihodi bili ulagani u infrastrukturu i život grada.
-Vjerujem da ćemo u novoj Vladi sa premijerom Zdravkom Krivokapićem imati partnera u realizaciji brojnih projekata za naš grad. Sarađivali smo tokom organizacije protestnih litija, a za izbore 30. avgusta smo pozvali naše glasače da daju glas i podrže sadašnjeg premijera. Izabrani ministri djeluju kao dobar izbor premijera, kao ljudi koji znaju da saslušaju i imaju osjećaj za pravednost. Već smo imali posjetu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, dok su se prethodni ministri prema Herceg Novom odnosili kao da se radi o gradu druge države, kazao je Konjević i naglasio da je vrijeme ignorisanja Herceg Novog od strane države završeno.
Kao što je javnost mogla svjedočiti prethodnih dana, sa konstituisanjem nove Vlade došlo je vrijeme za promjene, te su uslijedila i prva hapšenja i istražni postupci. S tim u vezi, kako smatra Konjević, potrebno je regulisati pitanja Instituta Igalo i bolnice Meljine, kako bi ta ekonomska pitanja napokon bila postavljena na zdravim osnovama.
-Pod hitno na čelo Instituta Igalo mora doći Novljanin, osoba sa puno senzibiliteta prema svom gradu i porodicama čija egzistencija zavisi od rada u ovom gigantu. Jasno je da nam je bolnica Meljine neophodna i tu je svaka priča suvišna. Očekujemo da se ta problematika razmrsi i da Novljani i gosti Herceg Novog dobiju adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Insistiraćemo da se nastavi sa konceptom ulaganja u putnu infrastrukturu i uređenje grada, kao i na realizaciji kapitalnih projekata koji mogu i moraju biti završeni u narednom mandatu, a tu najprije govorim o uređenju šetališta od Galeba do Titove Vile, izgradnji autobuske stanice, saniranju Njegoševe ulice i izgradnji fudbalskog kompleksa na Igalu koji će biti jedan od odlučujućih faktora za unaprijeđenje zimske sezone i sportskog turizma, kazao je Konjević.
Pored već zacrtanih ciljeva u radu lokalne samouprave, Konjević ističe da očekuje nastavak trenda rasta koji Novska lista bilježi na svim dosadašnjim izborima. Istrajan rad, brojna ulaganja i sanacija postojeće i loše infrastrukture pokazali su zašto je bitno u lokalnoj vlasti imati lokalnu listu –prečeg interesa od interesa Herceg Novog nema, i „niko sa strane ne može dirigovati šta i kako da mislimo“.
-Mnogo je važno da u budućoj koalicionoj vlasti što jači bude glas Novljana, odnosno da korektivni faktor za sve odluke bude partija kojoj neće biti potreban amin iz Podgorice za bilo šta. Politika Novske Liste je u neku ruku bila avangardna u Crnoj Gori svih ovih godina, a njen uspjeh vidimo kako u našem tako i u ostalim gradovima Boke i primorja. Jasno je da snažne, lokalne liste predstavljaju garanciju za odgovorno i domaćinsko vođenje grada. Novka Lista će sasvim sigurno biti pouzdan i snažan partner našim sugrađanima u godinama pred nama. Našem gradu i našoj djeci svi mi dugujemo napredak, bolji život i uslove za razvitak. Vrlo smo odlučni da tokom narednih godina budemo glavni činilac pozitivnih promjena u Herceg Novom, zaključio je potpredsjednik Konjević.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1714 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 339 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Kako su kazali, od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 5 smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Podgorice (2), Bara, Andrijevice i Rožaja.
Novootkriveni su iz sledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
165
Nikšić
49
Bar
44
Pljevlja
19
Kotor
13
Berane
9
Rožaje
9
Budva
8
Ulcinj
8
Herceg Novi
6
Tivat
5
Cetinje
2
Tuzi
2
”Najmlađi preminuli je imao 64 a najstariji 83 godine”, kazali su iz IJZ-a.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 680 a od početka godine 689.
Do 17 satiprijavljen je oporavak kod 333 pacijenata.
”Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9233”, navode iz IJZ-a.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 49195.
Najjeftiniji pojedinačni paket širokopojasnog interneta na svijetu nalazi se u Ukrajini, dok su Srbija i Bosna i Hercegovina najjeftinije u regionu.
Novo istraživanje kompanije Cable.co.uk, uporedilo je 3.288 ponuda širokopojasnog pristupa fiksnoj mreži u 211 zemalja između 29. oktobra i 9. decembra.
Ukrajinski paket širokopojasnog interneta košta samo 6,41 američka dolara mjesečno.
Bosna i Hercegovina je na ovoj listi rangirana kao 36. sa prosječnom cijenom od 21,67 dolara.
Bh. širokopojasni internet skuplji je od onoga u Srbiji koji košta 18,24 dolara mjesečno (29. mjesto na listi), a jeftiniji nego u Hrvatskoj (27,21 dolar – 45. mjesto), Crnoj Gori (27,85 dolara – 47. mjesto), Sjevernoj Makedoniji (29,79 dolara – 54. mjesto) i Sloveniji (36.41 dolar – 70. mjesto).
Pet od deset najjeftinijih zemalja na svijetu nalazi se u bivšem SSSR-u, uključujući i Rusiju sa prosječnom cijenom paketa od samo 7,50 američkih dolara mjesečno, Kazahstan, Moldaviju i Bjelorusiju.
Na drugom kraju ljestvice je, međutim, Turkmenistan, još jedna bivša sovjetska republika, gdje prosječna cijena mjesečnog širokopojasnog paketa iznosi 164,48 američkih dolara. Samo devet zemalja i teritorija širom svijeta ima više prosječne cijene.
Eritreja je najskuplja zemlja na svetu gdje fiksni širokopojasni paket ima prosečnu cenu od 2.666,24 američkih dolara mesečno.
Diplomirana građevinska inženjerka Snežana Jovanić i visoka strukovna medicinska sestra Tamara Mandić dio su petočlanog tima koji je osnovao i koji koordinira Facebook grupom “Humanitarne licitacije – Naše malo je nekom presudno”.
Licitacijama, odnosno prodajom i kupovinom raznoraznih predmeta, preko 6.200 članova grupe je za nepuna četiri mjeseca postojanja uspjelo da sakupi impozantnu cifru od preko 18.000 eura. Sav novac otišao je direktno za liječenje korisnika fondacija Budi human Crna Gora i Budi human Srbija, mahom djece.
Kako je objasnila Jovanić, grupa je nastala po uzoru na Facebook grupu iz Srbije koja broji preko 200.000 članova a zove se “Humanitarne licitacije – Budi human”.
“Oni svakodnevno ostvaruju nevjerovatne rezultate u finansijskoj pomoći za liječenje djece. Cilj naše grupe je da na jedan praktičan i svima dostupan način, kroz razne aktivnosti grupe, obezbijedimo pomoć za korisnike fondacije ‘Budi human Srbija’ i ‘Budi human Crna Gora'”, kazala je Jovanić u izjavi za agenciju Mediabiro.
Kada je Tamara Mandić dobila predlog da pruži svoj doprinos u osnivanju i vođenju grupe vrlo brzo je prihvatila poziv. Kako je kazala, nedugo potom je stavila svoj prvi predmet na licitaciju, pa je ubrzo uslijedio drugi, treći..
“To onda sve pređe u jednu pozitivnu zarazu , i svako imate lijep osjećaj zbog toga”, kazala je Mandić.
Ponuda i potražnja su svakako veoma raznovrsne, pa se, kako je navela, u toj grupi za sada našlo za svakoga po nešto.
“Dobro prolazi bebi oprema, knjige, razne kozmetičke usluge. Poneki predmet nekada bude znatno ispod realne cijene što je super – Odgovara i kupcima i licitatorima, i samim tim dajemo veći doprinos”, dodala je Mandić.
Kotor Tamara Mandić i Snežana Jovanić osnivači grupe Humanitarne licitacije
Ova Facebook grupa je za veoma kratak period privukla pažnju velikog dijela javnosti, pa se na dnevnom nivou licitira za veliki broj predmeta. Snežana, Tamara, kao i ostale tri administratorke Magdalena Pržica, Jelena Klopan, i Dajana Knežević nauštrb ličnih obaveza nerijetko moderiraju sadržaj i vode licitacije. Uprkos tome, ili upravo zbog toga svaka ponuda i postavljeni predmet, kao i svaka SMS poruka i uplata, kako je navela Snežana Jovanić, pobuđuje nevjerovatan unutrašnji osjećaj.
“Jednostavno, svjesni ste da nečemu doprinosite. Kada dobijemo vijest da je neko dijete otišlo na liječenje, taj osjećaj se ne može opisati, izazove veliko oduševljenje i u grupi”, istakla je Jovanić.
Nemoguće je da se ne pojavi doza empatije i potrebe da se pomogne toj djeci, nadovezala se Tamara Mandić.
“Čini mi se da se upravo to većini i događa, grupa nam se brzo širi i srećni smo zbog toga”, dodala je Mandić.
Iako zadovoljna odzivom, nada da će isti u budućnosti biti mnogo bolji.
“Mi ćemo kao tim,i kao koordinatori ove grupe, zajedno sa građanima Crne Gore, raditi na tome da odziv dovedemo do jednog pozamašnog broja i da svi ispratimo tu djecu zajedničkim snagama na liječenje”, poručila je Mandić.
U toku i velika humanitarna nagradna igra
Humanitarne licitacije funkcionišu po prostom principu – Nakon što određena osoba odabere predmet koji želi da stavi na aukciju, kupci se u većini slučajeva 24 časa od prve ponude nadmeću za željeni predmet. “Pobjednik” zatim novac uplaćuje na žiro račun nekog od korisnika fondacije Budi human iz Crne Gore ili Srbije, nakon čega, uz dokaz o uplati, preuzima predmet od ponuđača.
Organizatori su se, međutim dosjetili i drugih načina da podstaknu ljude da uplate novac za one kojima je pomoć potrebna – Tako jedan od najpopularnijih načina za prikupljanje sredstava predstavlja dijeljenje recepata u zamjenu za SMS ili uplatu od jednog eura za korisnike fondacije.
Uprkos pandemiji Covid-19 i pada privrednog rasta prosječne plate na Zapadnom Balkanu porasle u prethodnoj godini, a najviši rast je zabilježen u Sloveniji – 59 eura i Srbiji – 44 eura, dok je najniži od samo osam eura u Crnoj Gori.
U periodu od oktobra 2019. do oktobra 2020. u regionu Zapadnog Balkana najviši rast prosječne plate zabilježan je u Sloveniji, tačnije 59,35 EUR i Srbiji – 44,19 EUR.
Za razliku od Slovenije i Srbije, prosječna plata u Sjevernoj Makedoniji porasla je za 36,31 eura, Hrvatskoj 18,41 eura, BiH 14,26 eura, dok je u Crnoj Gori najmanje, samo osam evra.
Srbija je sa prosječnom platom ove godina pretekla BiH, dok je Sjeverna Makeonija, iako je zabilježila jedan od najvećih porasta kada je u pitanju prosječna plata, i dalje na poslednjem mjestu u regionu.
U ovom trenutku prosječna plata u Sloveniji iznosi 1.181 EUR, Hrvatskoj 890 EUR, Crnoj Gori 525 EUR, Srbiji 512,19 EUR, BiH 490 EUR i u Sjevernoj Makednoniji 454 EUR.
Velika Britanija u subotu je zabilježila najviše novih zaraženih koronavirusom u jednom danu, njih 57.700, a mnogi od njih pripisuju se zaraznijem novom soju virusa, koji posebno hara Londonom.
U istom razdoblju, potvrđeno je 445 smrti povezanih s koronavirusom.
Do danas je Velika Britanija potvrdila da je umrlo više od 82.600 osoba koje su bile zaražene koronavirusom.
Bolnice u Londonu pomalo dosežu krajnje granice, izvještavaju mediji.
Pacijenti leže po hodnicima ili moraju satima čekati u ambulanti na slobodan krevet.
Predsjednik Kraljevskog liječničkog koledža Andrew Goddard savjetovao je bolnice diljem zemlje da bude spremne raditi u sličnim uvjetima.
“Nova varijanta definitivno je zaraznija i širi se zemljom”, rekao je za BBC.
Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci uskoro počinje s drugom fazom izgradnje jedinstvenog edukacijsko-istraživačkog centra na Jadranu koji je smješten na području ribarske luke Torpedo, a u okviru tog centra djelovat će i Centar za morske tehnologije (CMT) koji je dobio zeleno svjetlo Senata riječkog Sveučilišta; piše Novi list.
Znanstveni i nastavni rad
Djelatnost novog Centra, kaže dekan Pomorskog fakulteta prof. dr. Alen Jugović, bit će provedba znanstvenih i istraživačkih projekata usmjerenih razvoju morskih tehnologija i održivom iskorištavanju mora i morskog okoliša, kao i visokostručna suradnja s gospodarstvom u potrebi razvoja morskih tehnologija i održivog iskorištavanja mora i morskog okoliša te provedba istraživačkih projekata za gospodarstvo ukoliko predmet istraživanja može utjecati na održivo iskorištavanje mora i morskog okoliša.
Dio rada bit će posvećen i održavanju nastavne djelatnosti sastavnica u dijelu programa posvećenih morskim tehnologijama, moru i okolišu, kao i popularizacijskom djelovanju u svrhu podizanja svijesti u javnosti o potrebi zaštite mora i morskog okoliša te uloge znanosti u postizanju tog cilja.
Centar će biti smješten na prostoru lučice Torpedo, a njime će upravljati Pomorski fakultet. Intencija je bila u okviru edukacijsko-istraživačkog centra Torpedo odvojii znanstveni i nastavni rad, a upravo će novoosnovani Centar obavljati i razvijati znanstveni i visokostručni rad, provoditi projekte u suradnji s gospodarstvom te osiguravati znanstvenu opremu i pružanje usluge drugim znanstvenim i gospodarskim subjektima na temelju znanstvene izvrsnosti ili na komercijalnim osnovama i to u domeni razvoja i primjene morskih tehnologija, pojašnjava prof.dr. Jugović.
Unutarnje ustrojbene jedinice Centra su laboratoriji, a Centrom će rukovoditi predstojnik za kojeg je uvjet da je zaposlenik fkulteta u znanstveno-nastavnom zvanju te će ga imenovati Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana i to na dvogodišnji mandat.
Dekan najavljuje i da će se kroz nekoliko mjeseci potpisati i prvi ugovori, a u lučici Torpedo uz novoosnovani Centar bit će smještena i edukativna radionica koja će ponajprije biti namijenjena održavanju praktične nastave i pokaznih vježbi iz stručnih kolegija na programima obrazovanja studenata brodostrojarstva, nautike i tehnologije pomorskog prometa te elektroničkih i informatičkih tehnologija u pomorstvu.
Osim održavanja praktične nastave u okviru brojnih kolegija, u prostoru će se smjestiti i demonstracijska strojarnica te vježbalište za održavanje praktičnih vježbi sigurnosti na moru s pripadajućim plovilima i opremom za spašavanje kao što su sohe, brodice za spašavanje, otvorene i zatvorene brodice, brza spasilačka brodica, splavi za spašavanje, hidrotermozaštitna odijela i slično.
Edukativna radionica
U prostoru radionice uredit će se i dvije učionice, svaka kapaciteta 20 studenata te laboratorij za zavarivanje. Dodatno, radionicom će se koristiti za potrebe istraživanja u području pomorstva s naglaskom na tehničke aspekte brodostrojarstva, pomorske elektronike, navigacije i sigurnosti plovidbe, a dio će se prostora namijeniti spremištima za alat, opremu i potrošni materijal te će se urediti i svlačionice, sanitarni čvor i uredski prostor.
Modernom edukativnom radionicom koristit će se i studenti riječkog Tehničkog fakulteta, s kojim je Pomorski fakultet potpisao ugovor o korištenju i sufinanciranju ulaganja, pri čemu Tehnički fakultet preuzima brigu o trećini prostora edukativne radionice.
To predstavlja i jedinstven primjer suradnje dviju institucija Sveučilišta u Rijeci, a kako je radionica smještena na samoj obali, po prvi put će se studentima omogućiti direktan pristup moru i plovilima Fakulteta te samim time stvoriti pretpostavku za kvalitetnije odvijanje praktičnog nastavnog procesa, kao i kvalitetnije i jednostavnije korištenje opremom.
