Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 899 uzoraka na novi koronavirus.
U laboratorijama Instituta i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku na novi koronavirus ukupno je registrovano 228 novopozitivnih slučajeva infekcije iz sledećih opština: Podgorica 118, Berane 25, Bijelo Polje 18, Pljevlja 15, Rožaje 11, Bar 8, Cetinje 8, Budva 7, Nikšić 6, Kolašin 3, Kotor 2, Tivat 2, Herceg Novi 2, Mojkovac 2, Plav 1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata iz Cetinja, Nikšića, Žabljaka i Berana, rođenih 1946, 1938, 1949 i 1957 godine a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore, OB Nikšić, OB Bar i OB Berane.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 193 a od početka godine 202.
U poslednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 191 pacijenata.
Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 4047.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 13.869.
“Vrt je zavodljiva stvar”, kaže dr Relja Živojnović vlasnik jednog od najljepših i najinteresantnijih privatnih đardina u Herceg Novom. Skriven od očiju prolaznika jedne veoma frekventne ulice na Karači, svoje biljno bogatstvo i raznovrsnost otkriva tek kada zakoračite u to more zelenila. Formiran po uzoru na engleske vrtove, u svako doba godine , bojama i oblicima plijeni pažnju.
Dr Živojnović je odrastao u neposrednoj blizini njegovog sadašnjeg doma i već sa desetak godina znao je da razlikuje sve biljake, koje su rasle u đardinu njegovih roditelja, ali su ga, kako sam kaže, u to dječačko vrijeme više interesovale kornjače.
Školovanje i posao odvele su dr Živojnovića iz Herceg Novog i Jugoslavije, prvo u Njemačku, potom u Holandiju (Roterdam) i Belgiju (Antwerpen). Uspješna karijera oftalmologa – svjetski priznatog stručnjaka, nije ostavljala puno prostora za intenzivnije bavljenje drugim stvarima. Ali interesovanje za biljke bilo je sastavni dio života dr Živojnovića i njegove supruge Vesne, profesorice engleskog jezika. Iz Roterdamu, gdje su živjeli u blizini velikog parka, nose zanimljiva iskustva. “Grad je pun uređenih zelenih površina, koje moraju biti savršeno održavane. Neurednih vrtova nema, jer ako vlasnici nisu u mogućnosti da ih održavaju u obavezi su da bar posiju travu oko koje nema puno brige. Stanari velikih zgrada mogu da dobiju parcelu od oko 50 kvadrata koje uređuju prema sopstvenim afinitetima”, priča dr Živojnović.
Đardin dr Relje Živojnovića
Podsjećamo da se na samoj obali gradića Lisse, između Amsterdama i Haga, nalazi Keukenhof – najveća bašta na svijetu sa 800 vrsta lala . Na preko 32 hektara su I polja zumbula, narcisa, ruža i irisa, a više od sedam miliona cvjetova svakog proljeća krasi taj lokalitet.
Živojnovići su prije četiri decenije na Karači izgradili kuću na placu od oko 500 kvadratnih metara. Pored zatečenih biljaka sadili su i druge, uglavnom one koje ne traže veliku njegu, jer su u Herceg Novom tada boravili dva puta godišnje i relativno kratko vrijeme.
“Kada smo izgradili kuću bili smo okruženi komšijskim vrtovima i zelenilom. Onda je počela intenzivna gradnja i u ovom dijelu grada, pa je prijetila opasnost da budemo “ograđeni” betonom. Zato smo u nekoliko navrata kupovali zemljište uz naš vrt. U proteklim decenijama dodali smo šest placeva, pa sada na 1600 kvadratnih metara imamo između 400 I 500 biljaka”, navodi dr Živojnović.
Kako se bližila penzija i uređenje vrta postalo je aktuelnije i izazovnije. Pri svakom dolasku u hercegnovski dom donosili su nove biljke. “Najčešće smo dolazili autom i gepek nam je redovno bio pun sadnica. Srećom na granicama nikada nismo imali problem zbog toga”, kaže dr Živojnović.
U vrtu Živojnovića skladno raste veliki broj raznorodnih biljaka. Pored autohtonih, kao što su agrumi, nar, rastu i egzotične vrste kao ljetna mimosa ( acacia karroo ) kojoj je domovina Australija, džakaranda koja raste u Africi i Australiji ili stablo avokada visoko 12 metara. Sa čestih putovanja po svijetu, donosili su egzotične biljke, neke su dobijali na poklon, a neke i sami uzgojili. Tako je supruga dr Živojnovića prije četvrt vijeka iz koštice, uspjela da u čaši dobije sadnicu avokada koju su kasnije presadili u vrt.
Đardin dr Relje Živojnovića
U vrtu je 20 vrsta voćaka, na pet mjesta “ugnjezdilo” se sto vrsta sukulenata, raste veliki broj kaktusa (dvanaestak vrsta pločastih) , 30 vrsta agava,…palme, mimoze,..
Vrt je nikada završena i ispričana priča, jer neke biljke propadaju zbog starosti ili biljnih napasnika, novim treba naći odgovarajuće mjesto, o svemu svakodnevno brinuti… Ali je zato i zadovoljstvo ogromno , jer kako je još prije dva milenijuma ustvrdio rimski filozof, državnik, književnik, pravnik, politički teoretičar i besjednik Маrко Tulije Ciceron – “Ako imate vrt i biblioteku , imate sve što vam treba”.( A Živojnovići imaju i veliku biblioteku ).
Herceg Novi ne zaslužuje epitet grad zelenila
U želji da grad izgleda ljepše i da sam tome da doprinos, dr Živojnović je u parku nekadašnjeg hotela Boka zasadio više od 50 sadnica – agava i kaktusa. Na parceli ispod tvrđave Kanli kula, a poviše košarkaškog igrališta na Karači zasadio je agave i kaktuse I kultivisao nekada zapuštenu i u draču zaraslu parcelu koju i danas održava. Nadao se da će njegovim primjerom poći i drugi. Spreman je da i dalje poklanja biljke koje bi našle mjesto na javnim zelenim površinama, ali nije bilo podrške iz lokalne uprave koja bi stimulisala i druge da krenu za primjerom dr Živojnovića.
Tvrdi da uz Herceg Novi danas ne može da stoji epitet “grad zelenila”.
“Taj epitet je Herceg Novi dobio početkom prošlog vijeka , zahvaljujući gradnji hotela : Zelenika, Boka, Plaža, Igalo i njihovim parkovima, ali i geografskom položaju lokaciji i klimi. Osim klime i položaja nije mnogo ostalo da zadovolji taj epitet. Stari hotelski parkovi su ili zapušteni ili betonirani. Šire gradsko područje je bezobzirno izgrađeno. Svijetla tačka u gradu je nedavno obnovljeni park Sv Leopolda. Od Savinske dubrave se godinama “čupka” prostor i gradi u “srcu” te park šume. Druga zelena parkovska površina- park oko vile Galeb- četiri ipo hektara smišljeno sađene cjeline već skoro dvadeset godina je zatvoren za javnost i posjete. Povremeno se pretvara u plan za komercijalno gradilište”, ističe dr Živojnović
“Mjerilo brige o gradskom zelenilu i čuvanje epiteta grada zelenila je živa ograda kod zgrade Opštine, uz Njegoševu ulicu , kuda gradski oci svakodnevno prolaze. Ta živica se godinama suši i nestaje, te predstavlja više ruglo nego ukras grada”, zaključuje dr Živojnović.
Ko je dr Relja Živojnović?
Đardin dr Relje Živojnovića
“Ono što je Novak Đoković sada u tenisu to je u oftalmologiji bio dr Živojnović”, ocijenio je profesor dr Ivan Stefanović koji je 90 tih godina među dvadesetak mladih aftalmologa iz cijelog svijeta u Antwerpenu kod njega bio nekoliko mjeseci na specijalizaciji.
Dr Relja Živojnović, oftamolog stručnjak svjetskog glasa proveo je svoj radni vijek u Holandiji i zadnjih godina u Belgiji.
Operišući kompleksne slučajeve trauma oka , prvi je u svijetu uveo hiruršku obradu retine- mrežnjače. Rezultat njegovog doprinosa u tretmanu do tada inoperabilnih slučajeva očitovao se u mnogim interenacionalnim kontaktima, kongresima, kursevima itd.
Za svoj doprinos razvoju afalmologije mu je 2001. godine dodjeljenja Chramis medalja – odlikovanje koje evropska oftalmološka organizacija svake četiri godine dodjeljuje jednom stručnjaku iz ove oblasti. Od holandske kraljice Beatriks odlikovan je ordenom Holandskog lava, a pamte ga zahvalni pacijenti širom planete.
Dr Relja Živojnović predložen je za ovogodišnju Oktobarsku nagradu Herceg Novi koja se dodjeljuje u znak priznanja za izuzetne rezultate u radu i najviša ostvarenja u oblasti privrede, društvenih i drugih djelatnosti. Zanimljivo je da je prvi nosilac ovog najvišeg opštinskog priznanja (1964 godine) bio dr Svetozar Živojnović veliki medicinski entuzijasta i pobornik liječenja prirodnim faktorima koji je osnovao današnji Institut Dr Simo Milošević. On je otac dr Relje Živojnovića.
Hrvatski pomorski muzej Split i Muzej Grada Crikvenice izložbom „Prva na Jadranu“ kao i popratnim dvojezičnim katalogom obilježavaju 60-u godišnjicu puštanja u promet prve trajektne linije na istočnom Jadranu koja je povezivala Crikvenicu i Šilo na otoku Krku. Izložba je prvi puta upriličena u lipnju 2019. godine u Crikvenici, a bila je otvorena u Muzeju Grada Crikvenice do kraja septembra 2020. godine.
Izložba „Prva na Jadranu“ sada uplovljava u Split gdje će biti postavljena u Hrvatskom pomorskom muzeju Split na Tvrđavi Gripe. Otvorenje će se održati 16. oktobra 2020. godine u 12 sati, a izložbu će posjetitelji imati prigodu razgledati do 30. januara 2021. godine.
Crikvenica tokom 1960-e započinje svoj snažni turistički razvoj koji je, između ostalog, povezan s njenim dobrim prometnim položajem i sve razvijenijom prometnom mrežom. Osim izgradnje Magistrale, veliki su pomaci napravljeni 1959. godine puštanjem u promet trajektne linije Crikvenica-Šilo. Liniju je održavao legendarni trajekt Bodulka kojeg pamte svi stariji Crikveničani kao i stanovnici drugih otočnih mjesta na Jadranu koje je Bodulka povezivala s kopnom. Bodulka je kao prva na Jadranu „uplovila“ u povijest ne samo Crikvenice, nego i općenito prometa Hrvatske. Prigodna izložba osim trajektne linije tematizira i općenito razvoj crikveničke luke, parobrodarske linije koje su prije pojave trajekata bile glavne poveznice obalnih naselja, ali i povijesnu usmjerenost Crikveničana na istočnu obalu otoka Krka što utječe na osnutak mjesta Šilo te naposlijetku gradnju Krčkog mosta koji ove godine obilježava 40 godina od otvaranja za promet.
Ljubomir Radić, viši kustos/ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja Split, Tea Rosić, kustos Muzeja Grada Crikvenice i Stjepan Špalj, vanjski suradnik Muzeja Grada Crikvenice.
Zbog epidemiološke situacije prigodna riječ za otvorenje izložbe će se upriličiti ispred zgrade Muzeja, a potom će posjetitelji moći razgledati postavljenu izložbu, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera.
U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno rekordnih 508 slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2, sedam osoba je umrlo, dok su aktivni slučajevi u nedjelju dosegnuli brojku od 2818.
Kako je priopćio Nacionalni stožer Civline zaštite, među njima je 384 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 26 pacijenata.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 20440 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 324 umrlo, ukupno se oporavilo 17298 osoba od toga 345 u posljednja 24 sata.
Svjetski program za hranu (WFP) ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir zbog borbe koju vodi protiv gladi u svijetu, javlja Anadolu Agency (AA).
Norveški odbor za dodjelu nagrade saopštio je u petak da je UN-ova organizacija Svjetski program za hranu (WFP) zaslužila ovu nagradu zbog ogromnih napora koje poduzima u borbi protiv gladi, poboljšanju mirovnih uvjeta u područjima pogođenim sukobima, te djelovanju da se spriječi upotreba gladi kao oružja u vođenju ratova i sukoba.
Podsjećaju da je Svjetski program za hranu najveća svjetska organizacija za humanitarnu pomoć u borbi protiv gladi i zagovaranju sigurnosti hrane, napominjući da je WFP samo tokom 2019. godine pružio pomoć za gotovo 100 miliona ljudi koji su bili izloženi gladi i nedovoljnom pristupu hrani u 88 zemalja.
U saopštenju se navodi da je pandemija koronavirusa (COVID-19) prouzrokovala porast broja ljudi koji se suočavaju sa glađu u svijetu, dodajući da je WFP pokazao impresivnu odlučnost i sposobnost da intenzivira napore u borbi s pandemijom.
Norveški odbor za dodjelu nagrade je naveo da ukoliko Svjetski program za hranu i druge organizacije koje pružaju pomoć u hrani ne dobiju potrebnu finansijsku podršku, svijet bi se mogao naći u opasnosti da doživi nezamislivu glad.
Svjetski program za hranu je specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija zadužena za pružanje pomoći u hrani i najveća svjetska humanitarna organizacija za rješavanje slučajeva gladi i promoviranje sigurnosti hrane. U prosjeku ova organizacija pruža pomoć u hrani za oko 90 miliona ljudi godišnje, od kojih su oko 58 miliona djeca.
Agencija sa sjedištem u italijanskom glavnom gradu Rimu i sa više od 80 ureda širom svijeta, ima cilj da pomogne stanovništvu koje nije u stanju proizvesti ili dobiti dovoljno hrane za sebe i svoje porodice.
Osnovana je 1961. godine, nakon što je 1960. održana konferencija za hranu i poljoprivredu (FAO) i kada je George McGovern, direktor američke agencije Hrana za mir, predložio osnivanje programa multilateralne pomoći u hrani. Formalno je osnovana 1963. godine od strane FAO-a i Generalne skupštine UN-a na eksperimentalni trogodišnji period, a 1965. je program proširen na kontinuiranoj osnovi.
Ove nedjelje vodimo vas na Tvrđavu Stražnik (1225 m), okolina Crkvica, istočni dio masiva Orjena.
Pristupa se markiranim pješačkim putem za svega 15-ak minuta hoda od asfaltnog puta Crkvice-Dragalj. Stražnik i susjedni Kom branili su jaki utvrđeni logor Na Crkvicama.
Tvrđava je pravljena 80-ih godina 19-og vijeka, za vrijeme austrougarske vlasti. Mogu samo da zamislim koliko je napora zahtijevala ovako masivna i kvalitetna izgadnja na jednom planinskom vrhu.
Uz kamen korišten je armirani beton, a cjelokupna fasada je bila malterisana, tako da sadašnji utisak kamene građevine nije u cjelosti tačan.
Stražnik je jedna od zanimljivijih tvrđava u ovom kraju, ali i potencijalno opasna za posjetioce, budući da je u ruševnom stanju!
Ovogodišnja crnogorska turistička sezona bilježi velike gubitke i pripreme naredne bi trebalo da budu u poodmakloj fazi, saopštio je dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, Rade Ratković i dodao da bi bilo dobro koristiti uporedna iskustva Hrvatske.
On je Pobjedi kazao da je bila duga pandemijska godina u kombinaciji sa kriznom političkom godinom koju su karakterisale masovne protestne povorke na teme koje imaju malo značaja za standard građana, njihovu slobodu i pravnu sigurnost, ekonomiju koja život znači i održivi turizam.
“Sada se čeka formiranje vlade, pa postavljanje i orijentacija ministarstva i rukovodstava turističkih organizacija, pa ćemo na operativni rad na pripremi turističke sezone popričekati. Što više budemo čekali priprema će biti lošija, a samim tim i naredna turistička godina”, smatra Ratković koji je turistički ekspert.
Prema njegovim riječima, bilo bi dobro da u pripremi i upravljanju narednom turističkom godinom koristimo pozitivna iskustva susjedne Hrvatske, koja je ostvarila lidersku poziciju u tom pogledu.
Ratković je, komentarišući ovogodišnju sezonu, kazao da su podaci “depresivni”.
“U prvih osam mjeseci ostvareno je u Crnoj Gori 77,9 odsto manje dolazaka i 80,9 odsto manje noćenja turista nego u istom periodu prethodne godine. Podaci se odnose samo na kolektivni smještaj. Ako bi uključili i privatni smještaj, za koji se mjesečno ne objavljuju podaci, već po završetku kalendarske godine, onda bi podaci bili mnogo depresivniji, s obzirom na to da je punjenje te vrste smještaja još slabije”, rekao je Ratković.
On je kazao da je, kada se govori o regionu sveukupni broj dolazaka u periodu od januara do avgusta u Hrvatskoj iznosio 6,84 miliona, dok je ujedno zabilježeno 47,54 miliona noćenja.
“Broj dolazaka stranih državljana na teritoriji Albanije u osmomjesečnom razdoblju iznosi 1,75 miliona, što znači smanjuje 64,2 odsto, u poređenju s istim razdobljem prošle godine. Tokom osam mjeseci Kosovo je imalo najmanji pad dolazaka 53,2 odsto, dok je Španija imala najveći pad 89,9 odsto, u poređenju s istim razdobljem prošle godine”, precizirao je Ratković.
On tvrdi da će ubuduće u ovoj privrednoj grani biti dosta nepoznanica i da se još ne zna vrijeme potpunog oporavka.
“Puno je nepoznanica pa se mora ići metodom scenarija. To zavisi od scenarija i njihove realnosti. U optimističkoj varijanti, turistička godina 2020/21. bi mogla biti sanaciona, 2021/22. početni oporavak, 2022/23. relativno normalno poslovanje, 2023/24. približavanje rezultatima iz predkoronskih vremena”, smatra Ratković.
Pesimistički scenario bi, kako je dodao, sve produžio za još dvije do tri godine, a umjereni za još jednu godinu.
“Kao što smo rekli, ostvarivost pojedinih scenarija zavisi od pandemije koja se, za sada, ne može pouzdano prognozirati”, rekao je Ratković.
Boka Kotorska foto Boka News
Ove godine se, kako je dodao, turizam bazirao na individualnim gostima i kako tvrdi globalno direktni buking će rasti, ali će i organizovani turizam zadržati značajno mjesto u turističkom privređivanju.
“To naročito važi za našu destinaciju, koja je izrazita avio-destinacija, zbog nepostojanja saobraćajne alternative za prihvatljiv dolazak iz glavnih evropskih emitivnih izvora. Kod nekih, emitivnom tržištima saobraćajno dostupnijim destinacijama, individualni buking i dolasci u vlastitoj režiji će biti dominantni”, naveo je Ratković.
Kada su u pitanju turoperatori i turističke agencije koji su podnijeli najveće gubitke, Ratković smatra da je turističko posredovanje važna karika u turističkom sistemu i da će se oni prilagoditi digitalnoj ekonomiji.
Zbog održavanja prve triatlon trke “Challenge Budva”, sjutra će biti u periodu od 9:15 do 11,45 sati totalna obustava saobraćaja za sve vrste motornih vozila na dionici Jadranske magistrale od Budve do Blizikuća, saopšteno je iz budvanskog Centra bezbjednosti.
U organizaciji SRD “Road Runners Montenegro” i Opštine Budva u nedjelju će u Budvi biti održan prvi triatlon.
Iako je prvobitno zakazana trka u srednjem dugom triatlonu (1.9km plivanje – 90km bicikla – 21km trčanja) koja je trebala da se održi 4. oktobra i okupi 500 takmičara iz 26 zemalja, otkazana zbog novonastale situacije sa koronavirusom, organizatori su odlučili da promijene format takmičenja i da ove godine u Budvi organizuju trening/trku u olimpijskom triatlonu (1.5km plivanje – 40km bicikla – 10km trčanja).
Start trke je sa Plaže Pizana u 9 sati. Takmičari će plivati oko Starog grada, prema plaži Mogren sa završetkom na plaži Ričardova glava. Biciklistička ruta kreće ispred Starog grada, Mediteranskom ulicom i glavnim gradskim semaforima do lokaliteta Blizikuće (2 kruga). Trkački segment se odvija šetalištem do Zavale, a jedan dio prolazi i kroz kompleks “Slovenska plaža”.
Još uvijek je neizvjesno da li će mlin Udruženja u Radanovićima biti aktiviran jer, za sada, nema zahtjeva maslinara za uslugom mljevenja, upravo zbog nedostatka ploda. Pratićemo situaciju i objaviti informacije o radu mlina, poručuju iz Maslinarskog društva Boka.
Na području Boke Kotorske, nakon pada temperature i povećanja vlažnosti u vazduhu, broj maslinine muve blago povećan. Pregled McPhail-ovih klopki pokazuju slične rezultate kao u prethodnoj kontroli dok je, na žutim pločama, zabilježeno povećanje broja uhvaćenih jedinki.
Pregled plodova je pokazao u infestaciji preovladavaju mlađi razvojni stadijumi koji neće značajnije uticati na kvalitet ploda. Tamo gdje je ostalo malo ploda (a bila je dobra rodnost), u plodovima preovladavaju stariji stadijumi koji dovode do otpadanja ploda. Prema informacijama koje dobijamo od naših članova, većina njih je pratila uputstva Fitosanitarne uprave. Neki su čak sedam puta sproveli zaštitu ali nisu dobili očekivane rezultate, saopšteno nam je iz MD Boka.
U posljednja 24 sata registrovana su 293 nova slučaja koronavirusa u Crnoj Gori, na 696 testiranih uzoraka.
Preminula su još četiri pacijenta liječena od Kovida-19, a 103 osobe su se oporavile.
Najviše novih slučajeva registrovano je u Podgorici (83) i Nikšiću (81), a zatim slijede Ulcinj (45), Budva (24), Bar (13), Bijelo Polje (12), Kotor (11), Cetinje (10). U Žabljaku je zabilježeno sedam slučajeva infekcije, Plužinama i Danilovgradu po dva, i Tivtu, Kolašinu i Herceg Novom po jedan slučaj koronavirusa.
“Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata iz Cetinja, Kotora, Pljevalja i Ulcinja, rođenih 1940, 1947, 1974. i 1955. godine, a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore (2) i OB Bar (2)”, naveli su iz IJZCG.
Trenutno je aktivno 4.014 slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Od početka epidemije, bilo je 198 smrtnih slučajeva povezanih sa Kovidom-19, a 189 od početka juna. Do sada je zabilježen 13.641 slučaj infekcije.
