Lokalna kompanija na jugu Turske proizvela je suncobrane za plažu koji proizvode električnu energiju putem solarnih panela. Očekuje se da će suncobrani biti na mediteranskim obalama zemlje do sljedeće turističke sezone.
Kompanija CW Enerji Mühendislik Ticaret ve Sanayi Inc. kreirala je sistem koji može proizvoditi električnu energiju zahvaljujući solarnim pločama ugrađenim u suncobrane na plaži kako bi se pomoglo u zadovoljavanju potreba turista za električnom energijom, piše turski Daily Sabah.
Primjetivši da je ljudima počelo trebati više električne energije zbog široko rasprostranjene upotrebe uređaja poput mobilnih telefona i tableta, iz kompanije kažu da se turistima na plaži često troši baterija. Zato su razvili sistem za proizvodnju električne energije putem solarnih panela a kako bi iskoristili sunce i suncobrane kojih je na plažama Antalije ljeti u izobilju.
– Stvorili smo energetski sistem od oko 200 vati. Ovim se dva mobilna telefona istovremeno ili bilo koji laptop mogu puniti cijeli dan – naveo je direktor kompanije.
Masovna proizvodnja suncobrana je već u toku a za njih su posebno zainteresirani luksuzni hoteli.
– Proizvod smo stavili na tržište ove godine i počeli smo primati narudžbe. Bit će smješten na plažama nekoliko hotelskih grupa s pet zvjezdica sljedeće sezone – navode iz kompanije i dodaju da se sistem može integrirati sa postojećim suncobranima a kada ljeto završi solarni paneli se mogu rastaviti i ukloniti iz suncobrana a zatim ponovo instalirati sljedeće godine. Sistem koristi litijum-jonske baterije.
Njemačka prvi put od početka pandemije ima više od 30.000 dnevnih zaraza koronavirusom, objavio je njemački Institut Robert Koch (RKI).
RKI je objavio da podaci o zaraženima u petak uključuju 3500 slučajeva iz jugozapadne pokrajine Baden-Wuerttemberg koji iz tehničkih razloga nisu uvršteni u statistiku oboljelih od četvrtka.
U protekla 24 sata potvrđeno je rekordnih 30.277 slučajeva. Umrlih je 813, što je drugi najveći broj od ožujka.
Broj mrtvih u posljednje vrijeme raste, što je bilo očekivano obzirom na nagli porast zaraza.
Njemačka trenutačno bilježi veliki broj mrtvih pa je na vlastima pritisak da se što prije krene s cijepljenjem stanovništva.
Njemačka je od početka pandemije potvrdila više od 1,4 milijuna zaraza i 24.938 žrtava Covida-19.
Kotor u vrijeme corona virusa mart 2020. – foto Boka News
Udruženje ugostitelja Crne Gore (UUCG) saopštilo je da od 1. decembra ta djelatnost nema nikakvu pomoć od države i da je pomoć ovom sektoru urgentna.
“Zatvaranje ugostiteljskih objekata zbog nemogućnosti poslovanja u ovakvim uslovima je najgore rješenje i imalo bi nesagledive negativne posledice, ne samo za članove našeg udruženja i naše zaposlene i njihove porodice već i na sve povezane djelatnosti i društvo u cjelini. Zbog toga očekujemo da će u najkraćem roku naš zahtjev biti analiziran i da ćemo, već u narednoj sedmici, imati povratne informacije i donošenje makar kratkoročnih, urgentnih mjera, a kasnije, u partnerskom odnosu, doći i do dugoročnog plana kako ovu djelatnost učiniti prosperitetnom i održivom”, saopštili su ugostitelji.
Oni kao pozitivan signal prihvataju javno izrečene stavove ministara zaduženih za ekonomske i finansijske sektore u Vladi da nijednu odluku u vezi s uslovima rada i pomoći države ovom, zbog pandemije ugroženom sektoru, neće donijeti bez učešća predstavnika Udruženja ugostitelja.
“Partnerski odnos i međusobno razumijevanje su neophodni kako bismo došli do najboljih rješenja, koja će omogućiti opstanak ove djelatnosti i očuvanje više hiljada radnih mjesta”, saopštili su za Dan iz UUCG.
Oni su kazali da su ohrabreni najavom da će se svaka pomoć zasnivati na realnim ekonomskim i finansijskim pokazateljima.
“Sigurni smo u to da će svaka objektivna analiza pokazati da su naši zahtjevi opravdani i da mogu biti dobra polazna osnova za sveobuhvatan i održiv plan za, u ovom trenutku, održavanje u životu ove djelatnosti, a kasnije i razvoj ove djelatnosti, od čijeg dobrog poslovanja korist mogu imati svi, i država kroz punjenje budžeta i nova zapošljavanja, i zaposleni, kao i privrednici u svim povezanim djelatnostima”, piše u saopštenju.
I u nastavku ove sedmice, a i početkom naredne nastavlja se djelovanje anticiklone, uz povremene dotoke malo vlažnijega vazduha. Stoga će vrijeme ostati prilično stabilno.
Sredinom sljedeće sedmice sve je veća vjerovatnost za dolazak ciklone a s njom i jačanja južine, ali pouzdaniju prognozu za božićne praznike donosimo početkom sedmice.
Petak 18. decembar:
Pretežno sunčano uz povremeno malu do umjerenu, uglavnom visoku oblačnost. Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, po kotlinama magla.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -4 do 8, najviša dnevna 6 do 17 stepeni.
Subota 19. decembar:
Pretežno ili djelimično sunčano. Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, po kotlinama magla.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -5 do 8, najviša dnevna 5 do 16 stepeni.
Akvarijum Boka otvoriti će vrata za javne posjete u prvoj polovini 2021. godine
“Danas smo presrećni jer smo priveli kraju jedan od najznačajnijih projekata koje je Institut za biologiju mora realizovao – projekat MoteAqua”, poručio je direktor Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović.
-Na pragu smo da Insittut za biologiju mora, Univerzitet CG, Kotor i CG dobiju prvi morski akvarijum. Jedan novi prije svega naučno – obrazovni sadržaj, a naravno i turističku komponentu grada Kotora i cijele CG.
S obzirom da sledeće godine Insititu slavi 60. godina svog rada i postojanja , ovo je jedan najraniji poklon koji smo mogli da poklonimo i našem Insitutu, Univerzitetu, Kotoru i CG.
Akvarijum Boka
Smatramo da će ovaj prostor biit izuzetno posjećen od strane naših sugrađana. Najveću fokus i pažnju ćemo posvetiti djeci iz škola. Želimo da sve škole oranizovano posjete naš akvarijum, i da se upoznaju sa florom i faunom mora, i da na neki način shvate zašto moramo čuvati naše more i zašto je ono bitno.
Želim da se zahvalim svim donatorima, i da poželim i dalje uspješnu saradnju našeg Insituta sa svim organizacijama koje su pomogle: Svjetska banka, država Norveška, Ministarstvo poljoprivrede, JP Morsko dobro, i naravno naš UCG kao krovna institucija kojoj mi pripradamo, kazao je Joksimović.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen potvrdila je danas da će vakcinacija protiv korona virusa u Evropskoj uniji početi 27. decembra.
Vakcinacija širom evropske unije počeće 27, 28. i 29. decembra. Ovo je trenutak Evrope. Zajedno štitimo naše građane. Jači smo zajedno”, napisal aje Fon der Lajen na Twitteru.
Više evrpskih zemalja, među kojima su Nemačka, Francuska, Italija, saopštile su ranije da će koordinisati početak svojih kampanja vakcinacije protiv korona virusa.
Nemački ministar zdravlja Jens Špan rekao je ranije danas da sve zemlje članice Evropske unije planiraju da započnu vakcinaciju protiv korona virusa od 27. decembra.
Kao članica EU, Nemačka mora da čeka da Evropska medicinska agencija, odnosno, zdravstveno regulatorno telo EU, odobri Fajzerovu vakcinu, a to se očekuje da će se desiti 21. decembra.
Neimenovani visoki diplomata EU je rekao danas da bi Unija mogla najkasnije da dobije odobrenje za upotrebu vakcine 23. decembra.
– Ako odobrenje stigne kao što je planirano, nemačke pokrajine će početi vakcinaciju 27. decembra. Ostale EU zemlje žele da počnu i žele da mogu da počnu 27. decembra – rekao je Špan.
Korona-kriza i lockdown posljednjih deset mjeseci usporili su sve, nema turista, ugostitelji dišu na škrge boreći se za goli opstanak, potrošnja svega je smanjena… No, svako zlo za neko dobro – rekli bi stariji ljudi.
Lockdown je uništio mnoge ali je nešto i spasio – neretvanske jegulje i žabe koje se ne love jer se nemaju kome prodati. Godinama slušamo priče da su i jegulja i žaba ugrožene vrste kojima je zbog prekomjernog i nekontroliranog izlova ugrožen opstanak, sada ih definitivno spašava lockdown, pa se njihova populacija u rijeci Neretvi, riječnim pritokama i rukavcima itekako može obnoviti.
Također nema ni ilegalnog izlova i krijumčarenja mlađi jegulje na evropskom tržištu, što bi u konačnici trebalo povoljno utjecati na obnovu ove riblje vrste.
DEVASTIRANA STANIŠTA
Broj jegulja drastično se smanjio u cijeloj Evropi pa tako ni Neretva nije iznimka. Obnovi populacije nisu puno pridonosili ni lovostaji na jegulju koji su u pravilu trajali po tri mjeseca, od lipnja do rujna. Međutim, više od ijednog lovostaja lockdown spašava neretvansku jegulju. Zbog izostanka turističke sezone, zatvorenih restorana te općenito besparice, potražnja za jeguljom rapidno je opala, što nikako ne ide na ruku jeguljolovcima ali itekako je dobro za obnovu jegulje u prirodnim staništima.
Drugim riječima, jegulja “jesenka” koja se ne izlovi, ići će na mriještenje u Sargaško more, na putovanje duže od 5000 kilometara, otkuda će se u Neretvu vratiti mlade jedinke.
Više smo puta pisali da će, ako se nešto ne promijeni na terenu, jegulja potpuno izumrijeti u delti Neretve. Razloge za to treba tražiti u isušivanju močvara, upotrebi pesticida, globalnim klimatskim promjenama, nekontroliranom izlovu, a u novije doba i pojavi plavog raka, koji je, čini se, počeo tamaniti ono što je od jegulje ostalo.
Slaba je utjeha neretvanskim jeguljarima da se populacija jegulje dramatično smanjuje i u čitavoj Evropi, zbog čega se zabrinula i Europska komisija, koja je formirala radnu skupinu koja se brine o obnavljanju populacije jegulja, ali do sada bez značajnijeg uspjeha. Nema dvojbe, jegulja je tako najugroženija riba na svijetu.
Jegulja je godinama bila hraniteljica Neretvana, mnogi su je lovili i na njoj zarađivali, ali to je davna prošlost jer je više nema. Brojni ribari koji su živjeli od lova i prodaje jegulja odustaju od ribolova. Sve je to alarm koji zvoni na uzbunu za spas jegulje u Neretvi, koja na svom razvojnom putu prođe pola svijeta dok se skrasi u laguni Parila na ušću Neretve ili Baćinskim jezerima i Hutovu blatu.
Neretva jegulje – arhiv – foto Stanislav Soldo
Hoće li manji izlov jegulja i žaba zbog korona-krize i lockdowna pridonijeti tome da se poveća populacija jegulje i žaba? – pitali smo Neretvanina Marija Sršena, koji je odrastao uz žabe i jegulje, a danas se nedaleko od Ušća Neretve bavi uzgojem kamenica.
– Naravno – rezolutan je on.
Ukupni ulov jegulje je u značajnom padu, posebice što se tiče ulova jegulje “jesenke”, u razdoblju legalnog lova koncesionara. Osim činjenice da ih je sve manje, i one jegulje koje se ulove jako su loše, posebno jegulje ulovljene u laguni Parila i na Baćinskim jezerima.
Uglavnom su težine oko 50 grama i dužine do 45 centimetara. Drugim riječima, jegulje su u vrlo lošoj kondiciji, mršave su, što je posljedica nedostatka hrane u staništu.
NIKAKVA KORIST
Cijena kilograma jegulje kreće se, inače, oko 150 kuna. Ribari koji je love, a koji su iz razumljivih razloga željeli ostati anonimni jer nemaju valjane koncesije za izlov, kažu da je nemaju kome prodati. Jedino darovati. Neki se, pak, odluče za zamrzavanje ulova, iščekujući tako prestanak korona-krize, ali tako ostavljena jegulja mora se potrošiti za nekoliko mjeseci.
Jegulja ražanj
– Posao je previše zahtjevan za nikakvu korist – kaže nam jedan neretvanski ribar koji je zapeo trate, iako se jegulja slabo prodaje.
– Ma otkako je ova nesretna korona došla, ljudi se više i ne druže, nema zajedničkih večera, obiteljskih okupljanja, restorani su pozatvarani. Jednostavno, slaba je potražnja za jeguljom – kazuje nam.
Tako su mnogi jeguljari prisiljeni samoinicijativno proglasiti COVID-lovostaj na jegulje dok ne prođe ili barem malo popusti korona-kriza. A do tada jegulja, inače zaštićena vrsta kojoj je zbog nekontroliranog izlova u dolini Neretve prijetilo izumiranje, ima šansu da se oporavi i da joj se broj poveća, kako bi i generacije koje dolaze mogle uživati u tradicionalnom neretvanskom brudetu.
STOCKHOLM – Švedska je zakazala u svom odgovoru na pandemiju koronavirusa, izjavio je u četvrtak kralj Carl XVI Gustaf. U Švedskoj, koja broji oko 10 miliona stanovnika, od novog koronavirusa je umrlo preko 7800 ljudi, znatno više nego u susjednim nordijskim zemljama.
VATIKAN – Papa Franjo je pozvao svjetske čelnike da novac za oružje preusmjere za borbu protiv koronavirusa i učine sve da cjepiva stignu u najsiromašnije države. Katolička Crkva je pod Franjom zauzela čvršći stav protiv nuklearnog naoružanja i pozvala da ga se potpuno napusti. Franjo je 2017. rekao kako države ne bi smjele gomilati takvo oružje čak i u svrhu odvraćanja neprijatelja.
MOSKVA – Ruski predsjednik Vladimir Putin je izrazio nadu da će novoizabrani američki predsjednik Joe Biden pomoći u rješavanju nekih od teških pitanja koja opterećuju odnose Moskve i Washingtona. “Pretpostavljamo da će novoizabrani američki predsjednik razumjeti što se događa, on je osoba koja ima iskustva i u unutarnjoj i u vanjskoj politici”, rekao je Putin na godišnjoj maratonskoj konferenciji za novinare.
LUXEMBOURG – Evropski sud pravde osudio je Mađarsku zbog kršenja zakona Evropske unije o azilu, što je nova kazna za spornu migracijsku politiku premijera Viktora Orbana. Sud je još u maju presudio da su tražitelji azila bez valjana razloga zadržavani u kampovima u “tranzitnim zonama” na granici sa Srbijom. Mađarska vlada je nakon toga zatvorila sporne kampove koje je bila otvorila 2015.
Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore proslavio je danas uspješan završetak projekta MonteAqua kojim je mobilizovano 1,17 miliona eura za uspostavljanje Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana „Akvarijum Boka“ sa prvim crnogorskim javnim akvarijumom i spasilačkim centrom za morske kornjače i druge ugrožene morske životinje.
Sredstva su osigurana bespovratnim sredstvima Ambasade Norveške u Beogradu od 0,75 miliona eura i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore od 0,37 miliona eura. Institut za biologiju mora je jedina institucija u Crnoj Gori koja kombinuje istraživanje i obrazovanje za promociju i praksu efikasnog očuvanja morskih divljih životinja.
O značaju Akvarijuma Boka, profesor Danilo Nikolić, rektor Univerziteta Crne Gore, rekao je:
„Najnovija organizaciona jedinica Instituta, koju smo osnovali ove godine, dodatno će ojačati naše kapacitete za očuvanje jadranskih ekosistema i promociju naših jedinstvenih prirodnih resursa.“
Akvarijum Boka
Akvarijum Boka je osnovan u okviru projekta MonteAqua. Komentarišući završetak projekta, gospodin Geir Johansen, otpravnik poslova ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu, rekao je: „Uz norvešku podršku, projekat je uspostavio jedini javni akvarijum u Crnoj Gori i razvio kapacitete za očuvanje biodiverziteta vodenih ekosistema u vještačkim uslovima, što je važno za obezbjeđivanje reprodukcije ugroženih vrsta“.
Mirko Đurović, rukovodilac Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana „Boka akvarijum“ istakao je da će Akvarijum Boka „biti dodatna vrijednost turističkoj ponudi grada Kotora i Crne Gore. Trudićemo se da prikažemo svu raskoš i bogatstvo živog svijeta Jadranskog mora, a najmlađim generacijama ćemo pripremiti niz edukativnih programa kako bi se na najbolji mogući način obrazovali u buduće ekologe i ljubitelje prirode.“
Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore realizovao je projekat MoneAqua od novembra 2017. godine.
Projekat je omogućio organizaciju nekoliko radionica u 2018. godini, međunarodnu naučnu konferenciju u 2019. godini i objavio seriju bijelih papira i studija koje jačaju crnogorske kapacitete u upravljanju i zaštiti resursa Jadranskog mora. Glavni rezultat projekta je Akvarijum Boka, prvi crnogorski javni akvarijum koji prikazuje raznolikost i značaj morskih divljih životinja sa posebnim fokusom na Jadransko more. Očekuje se da će Akvarijum Boka otvoriti vrata za javne posjete u prvoj polovini 2021. godine.
Akvarijum Boka
O Institutu za biologiju mora: Od svog osnivanja 1961. godine, Institut je vršio sveobuhvatna istraživanja morskog i priobalnog područja, koja imaju široki uticaj na zaštitu životne sredine i sprječavanje zagađenja, kao i praktičnu primjenu (npr. u industriji morske hrane). Osnovne kompetencije Instituta su istraživanja u oblastima marikulture, očuvanja mora, ihtiologije i morskog ribarstva, hemije, opšte biologije, neurofiziologije i eko-fiziologije, biohemije i molekularne biologije. Nedavni rezultati predstavljaju morski biodiverzitet Bokokotorskog zaliva i daju ulazne podatke za Nacionalnu strategiju integrisanog upravljanja obalnim područjem Crne Gore.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile su analizu i Institutu dostavile rezultate za 1777 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 432 novopozitivnih slučajeva infekcije.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljena su 4 smrtna ishoda povezana sa COVID19 i to kod pacijenata iz Nikšića (2), Rožaja i Bijelog Polja.
Najstariji preminuli je imao 84 godina a najmlađi 64 godina (1956 godište). Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 605 a od početka godine 614.
Novootkriveni su iz sljedećih opština:
Podgorica 204
Budva 46
Nikšić 36
Cetinje 30
Bar 20
Pljevlja 19
Bijelo Polje 18
Herceg Novi 14
Kotor 11
Berane 6
Rožaje 5
Tuzi 5
Tivat 5
Danilovgrad 4
Mojkovac 4
Ulcinj 3
Kolašin 1
Žabljak 1
Do 17:30 sati prijavljen je oporavak kod 499 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9332
