Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa, su od posljednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 2.086 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je ukupno registrovan 591 novopozitivnih.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa Kovidom-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (2), Cetinja (2), Budve i Nikšića. Najstariji preminuli je imao 84 godine, a najmlađi 62.
Novootkriveni su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
226
Nikšić
62
Herceg Novi
47
Cetinje
43
Bar
28
Danilovgrad
28
Bijelo Polje
26
Pljevlja
24
Berane
22
Budva
19
Tivat
19
Kotor
12
Rožaje
10
Tuzi
8
Ulcinj
4
Mojkovac
4
Plužine
4
Kolašin
3
Šavnik
1
Plav
1
Do 17:30 časova prijavljen je oporavak 401 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 10.552”, naveli su iz IJZ.
Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru MRCC Rijeka je u večernjim satima 5. decembra od ovlaštenika dozvole INA – Industrija nafte d.d. zaprimila informaciju kako je došlo do prekida daljinskog nadzora i kontakta nad nenastanjenim eksploatacijskim od-obalnim objektom „Ivana D“, koji se nalazi u Sjevernom Jadranu izvan vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, u području ZERP-a; piše Dalmacija Danas.
Ovlaštenik dozvole, tvrtka INA – Industrija nafte d.d., obavijestio je MRCC Rijeku da su bušotine na objektu „Ivana D“, kao i na ostalim povezanim od-obalnim objektima, pravovremeno zatvorene, čime je onemogućeno moguće propuštanje plina iz spojnih cjevovoda.
Posade na nastanjenim eksploatacijskim objektima „Ivana A“ i „Annamaria A“ nisu ugrožene, izvijestilo je Ministarstvo mora, prometa i infratrukture.
U međuvremenu je dobivena potvrda od strane pilota Obalne straže Republike Hrvatske, da predmetni objekt nije vidljiv na poziciji, dok će se ostale okolnosti utvrditi neposrednim površinskim opažanjem, po smirivanju vremenskih uvjeta na moru te će se, u skladu s utvrđenim stanjem, poduzeti svi potrebni koraci propisani zaštitom i sigurnošću od-obalnih objekata.
Ministarstvo zdravlja donijele je nove mjere, koje na snagu stupaju večeras od ponoć 9. decembar, srijeda, kojim je predviđena zabrana izlazak iz objekta stanovanja od 22:00 do 5:00 sati. Ugostiteljski objekti radiće od 7 do 18 sati, a supermarketi i tržni centri od 7 do 20 sati.
“Rad privrednih društva i preduzetnika koji se bave trgovinom prehrambenih proizvoda (marketi, supermarketi, hipermarketi) organizovati u terminu od 07:00 – 20:00. Rad privrednih društva i preduzetnika koji se bave trgovinom neprehrambenih proizvoda i pružanja usluga (tržni centri, prodavnice obuće i odjeće, kozmetički, frizerski saloni i sl.) organizovati u terminu od 07:00 – 20:00”, navodi se u novim mjerama.
U skladu sa površinom objekta i brojem korisnika potrebno je obezbijediti jednu ili više osoba koje će kontrolisati poštovanje mjera – korona redari.
Zabranjen je i međugradski saobraćaj od petak u 22 sata do ponedjeljka u 5 ujutru.
Obavezno je pravilno nošenje maske i držanje fizičke distance u zatvorenom i na otvorenom prostoru.
Zabranjena su masovna/socijalna okupljanja, kao i okupljanja u objektima stanovanja.
Zabranjena su i okupljanja u grupi više od četiri punoljetna lica zajedno na otvorenom prostoru.
Nijesu dozvoljene ni posjete licima koja se nalaze na bolničkom liječenju u zdravstvenim ustanovama i licima koja su smještena u ustanovama socijalne i dječje zaštite.
Vjerske zajednice su obavezne da aktivnosti prilagode aktuelnoj epidemiološkoj situaciji, a isto važi i za sahrane i primanje saučešća.
Švicarska i Italija obustavit će sav prekogranični željeznički promet od četvrtka jer je osoblje vlakova potkapacitirano i ne može provesti sigurnosne mjere protiv covida-19 koje je uvela talijanska vlada, objavile su u utorak Švicarske federalne željeznice (SBB).
Ta odluka, za koju se ne zna koliko će biti na snazi, utječe na desetke dnevnih ruta, uključujući rutu od Milana do Frankfurta u Njemačkoj, kao i na regionalne vlakove koji povezuju dvije zemlje o kojima ovise mnogi radnici koji svaki dan prelaze granicu iz sjeverne Italije u Švicarsku.
Švicarska i susjedne Italija, Njemačka i Francuska smanjile su željeznički promet u studenom, ali je porast zaraza u drugom valu koronavirusa natjerao talijansku vladu da obustavi željeznički promet kao za vrijeme prvog vala pandemije.
Italija nije izričito zabranila putovanje željeznicom u inozemstvo, ali zahtjevi, uključujući mjerenje temperature putnika, premašuju kapacitet osoblja vlakova, rekla je glasnogovornica SBB-a za Reuters. To je dovelo do obustave švicarsko-talijanskih ruta.
“Vlakovi SBB-a putovat će samo do granice s Italijom”, priopćio je SBB.
Italija, Francuska i Njemačka također su uvele nove mjere kojima je cilj spriječiti putovanje skijaša u Švicarsku i Austriju, gdje bi zimovališta trebala biti otvorena za ograničen broj ljudi, za lokalno stanovništvo.
Prva veća skupina hodočasnika iz Španjolske posjetila je Međugorje nakon više od osam mjeseci od uvođenja izvanrednih mjera zbog pandemije što budi nade da se počinje normalizirati stanje u turizmu teško pogođenom ove godine zbog koronakrize.
Čarter letom turisti su stigli u Mostar na jednodnevni izletp odakle su pohodili hodočasničko mjesto u kojemu se navodno ukazuje Blažena Djevica Marija.
U Međugorju su pohodili brdo ukazanja i nazočili svetoj misi te nakon nekoliko sati otputovali natrag.
Predstavnici Turističke zajednice u Međugorju ocijenili su da taj posjet ohrabruje da će se stvari normalizirati tijekom sljedeće godine.
Od pojave koronaviurusa bila su otkazana sva organizirana hodočašća u Međugorje. Prijašnjih godina u ovo mjesto u Hercegovini dolazilo je više od milijun hodočasnika, a ove godine samo nekoliko desetaka tisuća.
Brojni hoteli i smještajni kapaciteti su bili prazni te je bez posla ostao znatan broj radnika. Turistički djelatnici iz Međugorja potvrdili su da je ova sezona potpuno propala.
I dok vjernika nema fizički na misama, molitvama i pobožnostima iz tamošnje Crkve svakodnevno se održava molitveni program koji prate stotine tisuća vjernika.
Sveta Stolica za Međugorje je imenovala apostolskog vizitatora nadbiskupa Henryka Hosera. Posebno vatikansko povjerenstvo koje je imenovala Sveta Stolica istraživalo je fenomen Međugorja koje izvorište ima u tvrdnjama šestero vidjelaca da im se Blažena Djevica Marija ukazuje od 1981. godine. Zbog poruka koje im šalje Gospa nazivaju je Kraljicom mira.
Gradnja VE Grebak, prve vjetroelektrane u Republici Srpskoj u koju će njemački ulagači uložiti oko 510 milijuna kuna (130 milijuna KM), krenula je koncem prošlog tjedna u općini Nevesinje.
Snaga te najveće vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini je 66 MW. U njoj će se proizvoditi 180 GW h električne energije godišnje.
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić je rekao kako postoje planovi za gradnju još vjetroelektrana u Republici Srpskoj kao što su VE Hrgud u opštini Berkovići i VE Trusina na području Nevesinja.
“Republika Srpska ulazi u novo područje energetskog razvoja, potičući gradnju energetskih objekata koji proizvode zelenu energiju koristeći obnovljive izvore”, rekao je ministar.
Načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović je rekao kako se nada da će vjetroelektrana biti završena za dvije godine, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske.
“Opština Nevesinje će od ove vjetroelektrane na godišnjoj razini imati oko milijun maraka u proračunu”, rekao je.
Izvršni direktor VE Grebak Miralem Čampara je naglasio kako je riječ o velikom projektu koji bi trebao biti završen za 24 mjeseca i priključen na dalekovod Mostar – Nevesinje.
Saradnici Instituta za biologiju mora, UCG iz Kotora, dr Aleksandar Joksimović i dr Mirko Đurović u saradnji sa Moskovskim univerzitetom SJU Wite, objavili su “Enciklopediju Jadranskog mora”.
Ova knjiga, kako je danas saopšteno iz kotorskog Instituta, odnosi se na razne aspekte Jadranskog mora, koje je dio Mediterana.
Enciklopedija sadrži 700 članaka o hidrografskim i geografskim objektima, hidrološkim karakteristikama i biološkim resursima, kao i administrativno-teritorijalnim jedinicama jadranskih zemalja, ukratko opisujući značajne prirodne objekte poput ostrva, poluostrva, zaliva, rijeka, planina i njihovih geografskih posebnosti. Takođe pokriva ekonomiju, kulturu i istoriju, gradove, luke, međunarodne sporazume, istraživačke institucije i aktivnosti naučnika, istraživača i putnika.
Na kraju, “Enciklopedija Jadranskog mora” daje hronologiju glavnih istorijskih događaja koji su postali značajni orijentiri u istoriji otkrića i istraživanja Jadranskog mora, od 625. prije nove ere do danas.
SDP će na prvoj sjednici parlamenta predložiti izmjene zakona u cilju implementacije zahtjeva udruženja ugostitelja prema novoizabranoj Vladi Crne Gore, kako bi se obezbjedili elementarni uslovi za preživljavanje do prestanka opasnosti izazvane korona virusom, saopšteno je iz te partije.
Portparol SDP-a Mirko Stanić kaže da bi kroz smanjenje poreske stope na duži vremenski period pomogli više od 3.500 crnogorskih ugostitelja da sačuvaju hiljade radnih mjesta, ali i da nastave da obezbjeđuju siguran priliv novca po osnovu poreza i doprinosa u državni budžet.
“Tek poslije snažnog pritiska ugostitelja i predloga Zakona od strane SDP, Vlada je krajem avgusta 2020. usvojila mjeru kojom je na dio usluga smanjem PDV sa 21% na 7%, ali kako te usluge ne uključuju preko 80% prometa u većini objekata, ova mjera nije imala prevelikog efekta”, navodi Stanić.
SDP
Podsjeća da je Parlament Austrije već početkom korona krize smanjio stopu PDV sa 20% na 5% za sve ugostitelje, sličnu pomoć su omogućile brojne druge države od Bugarske do Grčke, a većina država EU ima izdašne sisteme direktne finansijske pomoći, čime su u toku ove godine značajno doprinijeli prevazilaženju krize i očuvanju radnih mjesta.
“Naši ugostitelji traže samo da se takva, dobra ekonomska praksa u zemljama okruženja i EU, primijeni i u Crnoj Gori, kao i fleksibilniji odnos prema toj grani privrede. Većina fiksnih i parafiskalnih obaveza i komunalnih troškova ostala je na istom nivou kao prošle godine, kada je stanje bilo redovno, a ovaj sektor značajno doprinosio opštoj stopi rasta i povećanom zapošljavanju crnogorskih građana”, rekao je Stanović.
Mirko-Stanić SDP
Da bi se, kako je rekao, trendovi nastavili i naredne godine, potrebno je kroz stimulativni paket, koji će uključivati poreske olakšice, smanjenje stope PDV-a na sve usluge sa 21% na 7%, ukidanje parafiskalnih obaveza, smanjenje cijena zakupa prostora, kao i posebne kreditne linije kod državnog IRF, omogućiti da ovaj sektor “preživi” i da se sačuvaju radna mjesta.
“Zbog toga još jednom pozivamo Vladu da razmotri ove i slične predloge, kako bi se na vrijeme ušlo u proces sanacije i podrške za očuvanje 3.500 preduzeća”, kazao je on.
Nova tivatska vlast kreće u izmjenu ili ukidanjje više kontroverznih odluka bivše DPS-SD-HGI uprave grada.
Tako je administracija gradonačenika Željka Komnenovića (Narod Pobjeđuje) za predstojeću sjednicu lokalnog parlamenta 16.decembra, pored ostaloga, pripremila i predloge o stavljanju van snage triju odluka koje je donijela prethodna vlast za vrijeme mandata bivšeg gradonačelnika Siniše Kusovca (DPS).
Nova vlast koju čine građanske liste Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Bošović-časno i odgoviorno za bolji Tivat“ predlaže stavljanje van snage odluke bivše uprave o dodjeli prostorija za rad sportskoj organizaciji šah klub „Mimoza“ i nevladinim organizacijama „Kolo srpskih sestara Kontesa Ekaterina Prevlačka-Tivat“, „Crnogorski atelje realistične umjetnosti Tivat“ i „Omladinski klub Tivat“. Ta odluka inače, donešena je dvadeset dana pred lokalne izbore 30.avgusta koji su DPS, SD i HGI u Tivtu izgubili, a tada je izazvala dosta prašine u javnosti jer su prostorije u objektu nekadašnjeg šoping centra na Seljanovu koji je u vlasništvu Opštine, dobili i „Omladinski klub Tivat“ – NVO koja je bliska DPSu i bivšoj opštinskoj sekretarki za mlade, sport i sovcijalna pitanja Darki Ognjenović (DPS), te NVO „Crnogorski atelje realistične umjetnosti Tivat“ iza koje stoji slikar Vladimir Jovićević, sin tadašnje opštinske sekretarke za finansije i budžet Rajke Jovićević (DPS). Sve to inače, urađeno je u situaciji kada mnoge druge NVO i afirmisani tivatski umjetnici nemaju prostoroje za rad koje bi im obezbijedila ili plaćala lokalna samouprava.
„U članu 2 stav 3 predmetne odluke propisano da će troškove za radove oko preuređivanja i uređenja i eventualne rekonstrukcije objekta ranijeg Šoping centra snositi Opština Tivat. Kako sredstva za navedene potrebe nisu obezbijeđena u budžetu za 2020.god. i ne planiraju se u budžetu za 2021.god. to se i ne mogu stvoriti uslovi za useljenje imenovanih subjekata u predmetni objekat“- stoji u obrazloženju odluke kojom gradonačelnik Komnenović traži stavljanje van snage odluke o „kućenju“ o trošku Opštine, dijela organizacija i NVO bliskih DPS-u.
Komnenović predlaže i stavjanje van snage „Odluke o osnivanju kancelarije za integraciju romske i egipćanske populacije sa teritorije Opštine Tivat i sufinansiranju plana i programa rada“ a koje je, glasovima odbornika DPS i HGI, usvojena u februaru ove odluke. U ovoj kancelariji angažovani su aktivisti DPS-a Ljuljeta Baljaj Vukčević i Džafer Brahimi, a samu odluku je pripremio Sekretarija za mlade, sport i socijalna pitanja kojim je tada rukovodila Darka Ognjanović. Ovu odluku, posebno sa stanovišta načina na koji je regulisano finansiranje nove Kancelarije, tada su osporili odbornici SD kao članice vladajuče koalicije, ali su je DPS i HGI i pored toga izglasali.
„S obzirom da je članom 5 navedene odluke propisano da će se Kancelarija odnosno programi i planovi sufinansirati iz budžeta opštine, te da je članom 6 iste predviđeno da se sredstva dodjeljuju na osnovu javnog konkursa koji raspisuje Predsjednik Opštine jednom godišnje i to početkom budžetske godine što je samo po sebi kontradiktorno odnosno u suprotnosti, kao i da pored toga nisu planirana sredstva za navedene potrebe u budžetu za 2021. godinu, ima se smatrati da su stvoreni uslovi za stavljanje van snage predmetne odluke.“- obrazložio je gradonačelnik Komnenović svoju inicijativu za ukidanje ove Kancelarije.
Aktuelni tivatski gradonačelnik predložio je i da se van snage stavi i Odluka o o osnivanju akcionarskog društva za sportske djelatnosti “Sportski kompleks Arsenal Tivat“ koju je bivši saziv SO Tivat donio krajem juna. Komnenović naglašava da se u međuvremenu nije postupalo po ovoj odluci jer Opština kao osnivač nije izvršila procjenu vrijednosti nepokretne imovine koju kao svoja akcijski kapital unosi u novu opštinksu firmu, nije uplatila 25.000 eura gotovine na račun ove firme niti je u predviđenom roku od 60 dana (jer DPS to nije stigao da završi prije izbora 30.avgusta) donešen Statut i imenovani organi upravljanje nesuđenim novim opštinskim preduzećem u kojem je bivša vlast htjela da udomi još svojih simpatizera i članova. Stoga aktuelna vlast NP-BF-GB predlaže i da se stavi van snage odluka o formiranju preduzea „Sportski kompleks Arsenal“.
REALIZUJU DPS-OVU ODLUKU O RAZMJENI NEKRETNINA SA CRKVOM
I dok tri odluke bivše vklasti namjerava da stavi van snage, aktuelna tivatska gradska uprava za narednu sjednicu SO predlaže i donošenje jedne, ranije već dogovorene i pripremljene odluke, ali od koje je bivša DPS-om predvođena gradska uprava odustala nakon što je izbila politička kriza oko Zakona o slobodi vjeroispovjesti, a DPS, SD i HGI s tim u vezi, ušle u otvoreni sukob sa Crkvom.
Riječ je o odluci o razmjeni zemljišta Opštine Tivat i Pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske po kome će grad Mitropoliji u KO Nikovići ustupiti parcelu površine 4.405m2 radi proširenja groblja kod crkve Svetog Spasa u Krtolima i dio druge parcele u površini od 2.165m2 radi brisanja tereta „zabrana otuđenja i opterećenja“. U zamjenu za te parcele ukupne površine 6.570 kvadrata, Opština Tivat će od Mitropolije dobiti pet parcela iste ukupne novčane vrijednosti, takođe u Krtolima i to u KO Gošiči i KO Đuraševići, ukupne površine 6.493 kvadrata. Zanimljivo je da je ovaj postupak razmjene zemlje između Opštine Tivat i Mitropolije počeo još u martu 2012. te da je u međuvremenu svoju zakonom neophodnu formalnu saglasnost na njegovo sprovođenje, u oktobru 2018. dala i Vlada Crne Gore premijera Duška Markovića (DPS). Sve to je u međuvremenu blokiralo „rat“ koji nje izbio između DPS-a i Crkve zbog Zakona o slobodi vjerosipsovjesti, pa nova tivatska vlast tek sada u djelo sprovodi ranije već preuzetu DPS-ovu obavezu.
