Više od dvije decenije decembar je u Herceg Novom u znaku likovne scene. Mnoge aktivnosti su izostale ili bitno redukovane, ali odziv na 22. Hercegnovsku likovnu scenu, koja potvrđuje da umjetnost uvijek pronađe put, i ovoga puta je veliki.
Kako je saopšteno iz galerije „Josip Bepo Benković“, „Avatar“, „Iz ciklusa vajanje svjetlosti“, „Nemirno more“, „Simfonija“, Školjka sa dva bisera“, naslovi su nekih od 43 izložena rada akademskih slikara i autodidakta. Od klasične štafelajne, radova olovkom, grafika, kombinovane akrilik do skulptura i instalacija, tehnike su koje su zastupljene na ovogodišnjoj likovnoj sceni.
Pored različitih likovnih izraza (motivski pejzaži, figuracija), šarenolikost se ogleda i u generacijskoj pripadnosti i bogatom stvaralačkom pregnuću autora, od kojih su neki praktično na početku, do već ostvarenih i poznatih imena u likovnoj umjetnosti Herceg Novog, Crne Gore i šire.
Vera Glavić-likovna-scena
– Prateći trendove, trudimo se da umjetnost osim na pomenuti, tradicionalan način, bude dostupna i klikom na link na našem portalu mighn.me, kao i na instagram i facebook profilu – navodi se u saopštenju.
Izložbu, u postavci kustoskinje Jasmine Žitnik, zainteresovani mogu pogledati svakog radnog dana od 8 do 13 časova i tokom januara, uz poštovanje preporučenih epidemioloških mjera.
Tri četvrtine ribljeg fonda na Mediteranu i u Crnom moru izloženo je prekomjernom izlovu, utvrdila je u utorak agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO, ukazavši ipak na naznake oporavka brojnosti oslića i iverka.
Prekomjerni izlov desetljećima stvara velik pritisak na morski ekosustav i resurse, a ohrabruje činjenica da je od 2014. do 2018. smanjen za 10 posto, na 75 posto ribljeg fonda, pokazuje izvješće UN-ove Generalne komisije za ribarstvo na Mediteranu (GFCM).
To je prvi nagovještaj pozitivnog trenda nakon više desetljeća prekomjerne eksploatacije morskih resursa, ističe GFCM u izvješću koje objavljuje svake dvije godine.
Među pozitivnim nalazima izdvajaju i udvostručen broj riba s relativno visokom biomasom u odnosu na izvješće iz 2018. godine.
Važni primjeri poboljšanja među prioritetnim vrstama uključuju europskog oslića čija populacija pokazuje znakove oporavka u Sredozemlju, dok se u Crnom moru opravila populacija iverka.
Održivo gospodarenje stvara uvjete za očuvanje ribljeg fonda ali i radnih mjesta, izvora zdrave hrane i kulturnog nasljeđa za buduće generacije, rekao je predsjednik tuniškog Udruženja za razvoj zanatnog ribarstva Islem Ben Ayed.
Ukupna godišnja ekonomska vrijednost ribarstva u regiji procjenjuje se na 9,4 milijarde dolara.
Ribarstvo na Mediteranu i u crnomorskoj regiji izravno zapošljava 225 tisuća radnika, a procjenjuje se da neizravno osigurava egzistenciju ukupno 785 tisuća ljudi, navodi se u izvješću.
U obalnim regijama zemalja poput Tunisa, Hrvatske i Maroka, ribarstvom se bavi gotovo svaki stoti stanovnik.
Iako malo ribarstvo čini većinu u sektoru, s 83 posto udjela u floti i 57 posto udjela u broju zaposlenih, njegov udio u ukupnom ulovu u regiji iznosi samo 15 posto. Udio u prihodima manji je od 30 posto, uz nesigurne uvjete zapošljavanja i osjetljivost na nepredviđene krize poput covida-19.
Izvješće pokazuje i da sektor ubrzano stari. Gotovo polovina radnika ima više od 40 godina, dok samo 17 posto ima manje od 25.
Pomorski fakultet Kotor bilježi vrhunac svojih projektnih aktivnosti u 2020. godini sa trenutno aktuelnih 10 međunarodnih naučnih projekata sa kojima učestvuje sa Univerzitetom Crne Gore, ocijenio je dekan Pomorskog fakulteta prof. dr dekan Špiro Ivošević.
On je kazao da je iza Pomorskog fakulteta Kotor već veći broj uspješno realizovanih projekata, a da u aktuelnim projektima Fakultet učestvuje ili kao nosilac projekta, ili partnerska organizacija zadužena za neki od radnih paketa.
Sa dekanom Ivoševićem smo razgovarali i o drugim aktivnostima na međunarodnom planu u protekloj 2020. godini, počev od uspješno završenog procesa resertifikacije svih međunarodnih akreditacija do aktivnosti na polju nauke i nastave, obuke pomoraca i posebnim izazovima koji su obilježili ovu godinu.
UCG: Kako biste ocijenili međunarodnu saradnju na naučnoistraživačkom planu u ovoj godini pandemije?
PROF. DR IVOŠEVIĆ: Iako smo ove godine lišeni brojnih putovanja i direktnih kontakata na međunarodnim konferencijama, naše kolege nijesu zaostajale što se tiče naučnoistraživačkog rada, pa su tako učestvovali na brojnim konferencijama i vebinarima, čak se usuđujem reći i u većoj mjeri nego što bi to inače bio slučaj. Nikako ne govorim u prilog onlajn komunikaciji u odnosu na susrete sa kolegama i stručnjacima uživo, međutim, u ovakvim, svakako nesvakidašnjim situacijama, ima uvijek i nekih prednosti. Budući da se većini konferencija koje su organizovane u ovom periodu, kao i brojnim drugim sličnim aktivnostima, moglo pristupiti onlajn i na taj način izlagati i učestvovati u radu, mogli smo, na primjer, da u jednom danu učestvujemo u konferenciji, na primjer, u Portorožu, drugog ili čak istog dana i konferenciji u Čačku ili Nišu ili na nekoj drugoj udaljenoj lokaciji, što ranije i u drugačijim okolnostima jednostavno nije bilo moguće.
Posebno mi je drago što su moje drage kolege iskoristili ove mogućnosti na najbolji mogući način, uz izlaganje velikog broja naučnih radova, uz to prateći i učestvujući u brojnim radionicama koje su u međuvremenu organizovane, a da pri tom nije trpio ni redovan nastavni process.
UCG: Koliko je Fakultet bio u mogućnosti da radi i doprinese internacionalizaciji na UCG?
PROF. DR IVOŠEVIĆ: Pomorski fakultet Kotor je tradicionalno vezan za međunarodnu scenu, i po pitanju akreditacije studijskih programa i obuka po međunarodnim standardima, i po pitanju međunarodne saradnje. Aktuelna pandemija zaustavila nas je i u punom zamahu što se tiče ERASMUS + programa, u okviru kojega smo imali sve više potpisanih sporazuma sa srodnim institucijama širom Evrope, sve veći broj studentskih i profesionalnih razmjena i boravaka. U trenutku izbijanja pandemije, imali smo čak deset stranih studenata koji su boravili i slušali nastavu na Pomorskom fakultetu Kotor, od kojih su neki, uprkos svemu, ostali u Kotoru čak do kraja semestra. Ono što smo mogli da uradimo u ovom trenutku je da održavamo kontakte sa svim partnerskim institucijama i saradnicima koji su u sličnoj situaciji i da čekamo nove mogućnosti dalje realizacije ove saradnje.
S ponosom moram istaći da smo upravo ove godine uspješno završili proces resertifikacije svih međunarodnih akreditacija, među kojima je i trogodišnja resertifikacija simulatora i Centra za obuku pomoraca od strane klasifikacionog društva Bureau Veritas, kao i resertifikacija tehničkih studijskih programa od strane sertifikacionog društva Hrvatski registar brodova, a na osnovu zahtjeva međunarodne STCW konvencije. Sve provjere obavljenje su i u skladu sa zahtjevima Ministarstva saobraćaja i pomorstva Crne Gore i zvaničnih i priznatih gore pomenutih sertifikacionih društava.
Takođe, u okviru novoakreditovanih master studija koje su otpočele upravo ove godine i ovoga semestra, planiran je i modul, odnosno dio predmeta koji će se, u cilju internacionalizacije, održavati na engleskom jeziku.
Dekan Špiro Ivošević
UCG:Imali ste i brojne aktivnosti na izmjenama, novinama i unapređenju administrativnih i svih drugih procedura koje se tiču organizacije i izvođenja obuka za pomorce?
PROF. DR IVOŠEVIĆ: Obuke za pomorce se afirmišu kroz sve veće povjerenje koje nam ukazuju naši diplomirani studenti i drugi pomorci, koji u okviru Fakulteta završavaju svoje osnovne ili oficirske i druge obuke.
Tako smo, takođe ove godine, uz dodatno angažovanje našeg akademskog i stručnog osoblja, uspješno realizovali obuku za polaganje osnovnih ovlašćenja za studente završne godine, koji su im preduslov za prvi odlazak na brod i odrađivanje kadetskog staža.
Složićete se da nema većeg zadovoljstva nego kad svoje studente ispraćate sa Fakulteta direktno u započinjanje njihove profesionalne karijere.
Što se tiče njihove informisanosti, i u toj sferi smo imali dodatne aktivnosti. Naime, s obzirom na to da je gostovanje predstavnika agencija i stranih kompanija aktuelnom situacijom onemogućeno, rukovodioci centra za obuku organizovali su onlajn prezentacije ljudi iz struke, koji su studente završnih godina upoznali sa opštim informacijama u vezi sa brodarskom industrijom danas, kao i sa najkonkretnijim koracima u pripremi za prvi ukrcaj.
UCG: Sa kojim izazovima se suočio Vaš Fakultet u protekloj 2020. godini?
PROF. DR IVOŠEVIĆ: Kao i ostali koji su uključeni u nastavni proces, prvi izazov sa kojim smo se suočili bilo je organizovanje onlajn nastave. Na sreću, obzirom na specifičnost studijskih programa i programa za obuku pomoraca na našem Fakultetu, kao i nizu specifičnih međunarodnih projekata u kojima je Fakultet učestvovao, već smo za veliki dio predmeta imali obilje materijala koji su se mogli koristiti putem Moodle platforme. Uz to, naši predavači i saradnici su dobrim dijelom već bili navikli i na onlajn komunikaciju sa studentima, tako da se praktično odmah nastavilo sa održavanjem nastave, putem aplikacija koje su profesorima i saradnicima bile najzgodnije. U početku su to bili uglavnom Skype i Zoom, kasnije, na osnovu preporuka i uz svesrdnu podršku Centra informacionog sistema Univerziteta Crne Gore, uglavnom Zoom, da bismo novi zimski semestar započeli sa novom aplikacijom Big Blue Button u okviru nove platforme Univerziteta za učenje na daljinu.
Osim toga, dobar dio naše nastave je praktičnog karaktera, tako da je i to predstavljalo poseban izazov na koji je trebalo odgovoriti novim vidovima organizacije. Ove godine morali smo da se odreknemo i edukativne plovidbe školskim brodom „Jadran“, kao i posjeta brojnim predstavnicima pomorske privrede i gostovanja renomiranih predstavnika svjetskih brodarskih kompanija i agencija. Zahvaljujući, zaista, ogromnom angažovanju zaposlenih na Fakultetu i spremnosti na dodatna prilagođavanja i dodatan rad, i taj dio smo uspjeli da realizujemo u mjeri u kojoj je to bilo moguće, uz manje grupe, naknadno organizovanu nastavu i uz poštovanje svih aktuelnih mjera za sprečavanje širenja infekcije.
UCG: Da li je ove godine bio zahtjevniji prijem prve generacije studenata, imajući u vidu komunikaciju koju treba realizovati i u virtuelnoj stvarnosti?
PROF. DR IVOŠEVIĆ: Čini mi se da nam je, nakon onog prvog susreta sa ovako nesvakidašnjom situacijom i svim zahtjevima i ograničenjima koje je ona nametnula, poseban izazov predstavljao prijem nove generacije studenata. Osim novih načina za podnošenja prijava i dokumenata koje smo morali da osmislimo, trebalo je uvesti jednu novu generaciju mladih ljudi u akademske tokove na način koji nije uobičajen niti naročito zgodan i preporučljiv. Naime, mislim da govorim u ime većine, ako ne svih predavača i saradnika, kada kažem da je jako teško uspostaviti interakciju sa studentima koje praktično ne poznajete. Sa starijim generacijama je ta interakcija putem novih aplikacija lako zaživjela, zašto su velikim dijelom zaslužni zaposleni na Fakultetu, koji su odmah nastavili komunikaciju sa studentima putem vajber grupa i onlajn nastave i time što su bili na raspolaganju svojim studentima i održavali redovnu komunikaciju sa njima. Kada je u pitanju nova generacija, potrudili smo se da prijemni čas, odnosno prvi dan nastave sa svečanim prijemom, održimo uživo u više učionica. Na taj način smo željeli da se bar prvog dana većina nastavnika predstavi novim studentima, da se uspostavi direktan kontakt i da im se poželi dobrodošlica. Tom prilikom, date su im osnovne informacije, kao i direktna uputstva za praćenje nastave.
UCG: Koliko mislite da ste odgovorili na potrebe studenata, pogotovo kad je riječ o kvalitetu nastave, provjere znanja…?
PROF. DR IVOŠEVIĆ: Uz svu pomenutu organizaciju nastave, na najbolji mogući i izvodljiv način, sve vrijeme smo se, naravno, rukovodili potrebama i mogućnostima studenata. S obzirom na to da mi imamo značajan broj studenata koji dolaze izvan Crne Gore, a isto važi i za sve one koji su udaljeniji od Kotora, omogućeno je potpuno praćeno nastave onlajn. Predavači koji drže uživo nastavu za po jednu grupu studenata, koja ne smije da prelazi 10, odnosno 20 studenata, u zavisnosti od veličine učionice, taj dio nastave se obavezno snima tako da materijal ubrzo bude dostupan i svima ostalima koji dati predmet slušaju. Na osnovu važećih preporuka, značajan dio predispitnih provjera u vidu kolokvijuma, takođe je održan onlajn. Oni kolokvijumi koji su održani na Fakuletu održani su u manjim grupama, uz poštovanje svih mjera, od mjerenja temperature, kontrolisanja broja studenata na jednom mjestu, do nošenja maski, obavezno obezbijeđene distance i redovne dezinfekcije.
Za sve one studente koji nijesu bili u prilici da prisustvuju ovakvom vidu održavanju provjera znanja, profesori će izaći u susret i omogućiti im da kolokvijume rade naknadno, najkasnije u vrijeme održavanja završnih ispita, koji se, po pravilima studiranja, svakako moraju održati u prostorijama Fakulteta. Sve to će zahtijevati dodatne napore u organizacionom smislu, ali se nadam da ćemo, uz već stečeno iskustvo u tom smislu, sve uspješno realizovati na zadovoljstvo i nas kao predstavnika edukativnog procesa i samih studenata kao krajnjih korisnika.
UCG: Kakva su vaša očekivanja u pogledu budućeg rada, u okviru 2021. godine?
PROF. DR IVOŠEVIĆ: Iako sa zadovoljstvom mogu da kažem da smo uspjeli da organizujemo održavanje nastave i obuka uz pomoć platformi i aplikacija za učenje na daljinu, svakako se nadam da je ovo ipak privremena situacija, u kojoj se trudimo da održimo korak sa tokom nastavnih programa, da naši student i polaznici obuka ne bi bili u zaostatku ili na gubitku. Dati period, kada su ograničene ili uskraćene neke od redovnih aktivnosti, koristimo za uspostavljanje i novih međunarodnih kontakata i pripreme za nove sporazume o saradnji i učlanjenje u međunarodne asocijacije srodnih institucija, o čemu će, nadamo se, uskoro biti detaljnijih informacija.
Svakako ne bih volio da opšta aktuelna situacija potraje, prije svega zbog zdravlja svih nas, a onda i svih onih aktivnosti kojih smo u ovom periodu lišeni. Nadam se da će već naredne kalendarske godine, a najkasnije narednog zimskog semestra, situacija početi rapidno da se mijenja na bolje, da hodnici ponovo vrve od studenata i nastavnika koji ne moraju da se štite maskama i izbjegavaju jedni druge. Nadam se da će to već biti period u kojemu ćemo planirati nova edukativna i naučnoistraživačka putovanja i druženja, nove oblike praktične nastave i brojna gostovanja stručnjaka iz prakse, spremniji i pametniji za jedno veliko iskustvo, koje će se, nadam se, završiti sa minimalnim daljim negativnim posledicama, prije svega po živote i zdravlje ljudi.
U Njemačkoj je u srijedu na dnevnoj razini umro rekordan broj ljudi od posljedica zaraze koronavirusom, dok zemlja ulazi u potpuno zatvaranje nastojeći ograničiti drugi val pandemije koronavirusa koji je pogodio zemlju.
Institut Robert Koch, nacionalna agencija za kontrolu bolesti, objavio je da je u posljednja 24 sata umrlo 952 ljudi koji su bili zaraženi koronavirusom. Prethodni najveći broj umrlih zabilježen je u petak, kada je umrlo 598 ljudi.
Prema izvješću Instituta na dnevnoj razini zarazilo se još 27.728 ljudi. U Njemačkoj je ukupno u pandemiji koronavirusa zaraza zabilježena kod 1,4 milijuna ljudi, a umrlo je 23.400 zaraženih osoba.
Njemačka u srijedu uvodi strože mjere zatvaranja nakon što djelomično zatvaranje, uvedeno početkom studenoga, nije uspjelo zaustaviti stalno rastući trend infekcija.
Prema novim mjerama većina trgovina bit će zatvorena, osim onih za najnužniju opskrbu i to će trajati najmanje do 10. siječnja. Škole se od danas uglavnom zatvaraju i prelaze na sustav škole na daljinu.
Na snazi je ograničenje okupljanja, s maksimalno petero ljudi iz dva različita domaćinstva. Ovo će pravilo u razdoblju od 24. do 26. prosinca biti ublaženo kako bi se omogućilo bližoj obitelji da zajedno proslavi Božić.
Prema djelomičnom zatvaranju koje je do sada bilo na snazi, nisu radili restorani i kafići, no mnogi su se prilagodili situaciji tijekom adventa nudeći hranu za ponijeti te kuhano vino.
Dok je restoranima omogućeno da nude hranu za van, zabranjeno je točenje alkohola na javnim mjestima, čime su ukinuti popularni improvizirani štandovi s kuhanim vinom.
Mjere su osobito stroge kada je riječ o Staroj i Novoj godini – ta dva dana zabranjena su sva okupljanja. Jako je ograničena i mogućnost korištenja pirotehnike, s ciljem da se što manje opterete bolnice, koje se pune pacijentima zaraženim covidom-19.
U svijetu je najveći broj oboljelih od Covid-a 19 na milion stanovnika registrovan u Andori, na drugom mjestu je Luksemburg, a na trećem Crna Gora.
U Andori je registrovan 95.541 zaraženi na milion stanovnika, Luksemburgu 66.935, Crnoj Gori 66.665.
Prema podacima sa sajta Svjetske zdravstvene organizacije, na četvrtom mjestu je San Marino sa 58.401 inficiranim na milion stanovnika, Francuskoj Polineziji 56.058 inficiranih, Češkoj 54.744 inficirana na milion stanovnika.
Slijede Belgija u kojoj je registrovano 52.565 oboljelih na milion stanovnika, zatim Bahrein sa 52.461, Jermenija sa 50.323, Katar sa 48.982, Gruzija sa 48.857 i Sjedinjene Američke Države sa 48.462 inficirana na milion stanovnika.
Najmanji broj inficiranih na milion stanovnika registrovan je u Kipru – 12.797.
U svijetu je najveći broj preminulih od posljedica COVID-a 19 na milion stanovnika registrovan u Belgiji, na drugom mjestu je San Marino, na trećem Peru, na četvrtom Italija, na petom Bosna i Hercegovina (BiH).
U Belgiji je registrovano 1.558 preminulih na milion stanovnika, San Marinu 1.532, Peruu 1.112, Italiji 1.075, BiH 1.034.
Slijede Sjeverna Makedonija sa 1.031 preminulim na milion stanovnika, Španija 1.027, Andora 1.022, Slovenija 990, Velika Britanija sa 949 umrlih na milion stanovnika.
Crna Gora je 11. u svijetu po broju preminulih od posljedica koronavirusa.
U Crnoj Gori registrovan je 931 preminuli na milion stanovnika.
Najmanji broj preminulih od COVID 19 na milion stanovnika registrovan je u Austriji – 501.
Tri morske zone ,,Katič“ – od rta Skočiđevojka do uvale Maljevik, ,,Platamuni“ – od rta Platamuni do uvale Žukovac i ,,Stari Ulcinj“ – od uvale Valdanos do rta Ademov kamen čekaju da budu zaštićene. Javna rasprava za Platamune je u toku i trajaće do 17. decembra, dok se finalizacija studija za Katič i Stari Ulcinj očekuje polovinom decembra.
Kako je Pobjedi kazala dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora, u pogledu proglašenja zaštićenih morskih područja ,,suštinski i dalje tapkamo u mjestu“.
Projekat
– Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, u okviru GEF projekta ,,Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore (C/MPA)“ radi na izradi tri studije zaštite, koje prema našem zakonu treba da usvoji Vlada pa tek onda da se proglase zaštićena područja – objasnila je Mačić.
Prema njenim riječima zaštićene zone u moru treba da obezbijede opstanak zaštićenih vrsta i staništa i bolji oporavak, prije svega, ribljih populacija.
– U tim zonama prisustvo čovjeka nije zabranjeno, ali su njegove aktivnosti definisane posebnim pravilima u skladu sa potrebama oporavka i očuvanja morske životne sredine – kazala je Mačić.
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine dostavila je Nacrt Studije zaštite za zaštićeno područje ,,Platamuni“ Ministarstvu održivog razvoja i turizma, koje je uputilo javni poziv naučnoj i stručnoj javnosti, privrednim subjektima, nevladinim organizacijama, udruženjima, građanima i svim zainteresovanim subjektima, za učešće u javnoj raspravi o Nacrtu akta o proglašenju zaštićenog područja ,,Platamuni“ i Nacrtu Studije zaštite, u periodu od 17. novembra do 17. decembra ove godine.
Petrovac – Crnogorsko društvo ekologa
Finiš studija
Kako su Pobjedi kazali iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, u toku je rad na studijama za ostrvo Katič i širu zonu ostrva Stari Ulcinj, a njihova finalizacija se očekuje sredinom decembra.
– Studije zaštite za zaštićena područja ,,Platamuni“, ostrvo Katič i širu zonu ostrva Stari Ulcinj, predstavljaju sveobuhvatne studije u kojima su obrađena pitanja od značaja za ove lokalitete, i koje kao zakonski preduslov su nužna osnova za zaštitu pomenutih područja tj. održivo upravljanje u skladu sa zahtjevima zaštite prirode – naglasili su iz Agencije.
Oni ističu da crnogorska obala kao i podmorje predstavljaju veoma vrijedno ali u isto vrijeme i veoma osjetljivo područje.
– Prepoznate mnogobrojnim nacionalnim dokumentima u ramatranje su uzete tri oblasti – područje Platamuna, ostrvo Katič i šira zona osrtva Stari Ulcinj, pa se pristupilo izradi studija zaštite za ta tri potencijalna morska područja. Riječ je o značajnim dokumentina koji za svrhu imaju sprovođenje adekvatnih mjera očuvanja i zaštite vrsta i staništa, mjera kontrolisanog korišćenja bioloških resursa, očuvanja i unapređivanja biološke raznovrsnosti posebno prepoznatih vrsta i staništa. Predviđaju i mjere očuvanja prirodnih svojstava morskog ekosistema, kao i sprečavanja aktivnosti koje mogu ugroziti posebne ili značajne komponente biodiverziteta – objasnili su iz Agencije.
Pomenute studije, kako su dodali, sadrže i važan razvojni aspekt budućih zaštićenih područja koji se zasniva na ekonomskim i društvenim razvojnim planovima, programima i projektima sa definisanim režimima/stepenima zaštite, kao i racionalnom korišćenju prirodnih vrijednosti i resursa radi njihovog trajnog očuvanja.
Aktivnosti
– Kompleksnim odnosima između antropogenih aktivnosti i prirodnog okruženja javlja se pojava izraženih pritisaka na prirodne resurse, s obzirom na to da je obalno područje u cjelini, a posebno uži obalni pojas, svojim prirodnim, kulturnim i pejzažnim vrijednostima karakteristično po visokom razvojnom potencijalu – kazali su iz Agencije.
Kako poručuju u cilju očuvanja obalnog i marinskog područja od posebnog interesa u proteklom periodu sprovođene su brojne aktivnosti usmjerene na definisanju zona i utvrđivanju njihovog ekološkog značaja.
Mačić: I Kotorsko-risanski zaliv treba da bude zaštićen
Dr. Vesna Mačić
Dr Mačić naglašava da je Kotorsko-risanski zaliv pod Uneskovom zaštitom kao prirodno i kulturno dobro a trebalo bi da dobije veći nivo zaštite.
– Opština Kotor je na moju, odnosno inicijativu Instituta za biologiju mora, od prije godinu, inicirala postupak prema Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine o stavljanju vrulja (podmorski izvori slatke vode) pod preventivnu zaštitu zbog jedinstvenih zajednica korala na ta dva lokaliteta – Sopot i Dražin vrt, ali ta pravna procedura i dalje nije završena – istakla je Mačić.
Gian Carlo Blangiardo, direktor Nacionalnog instituta za statistiku Italije (ISTAT), izjavio je da će broj umrlih u toj zemlji u 2020. godini premašiti 700.000, javlja Anadolu Agency (AA).
“Ovo je vrlo zabrinjavajuće jer se to u Italiji posljednji put dogodilo davne 1944. godine. Dakle, tokom Drugog svjetskog rata”, rekao je Blangiardo u obraćanju na televiziji.
Istakao je da je tekuća godina pri samom kraju te da dosadašnji statistički podaci jasno pokazuju da će broj umrlih u zemlji tokom 2020. premašiti 700.000.
Dodao je da će tome svakako najviše doprinijeti pandemija koronavirusa koja je uzrokovala na desetine hiljada smrtnih slučajeva.
“Broj umrlih u 2019. godini u zemlji je iznosio 647.000”, naglasio je Blangiardo.
U Italiji, gdje je prvi lokalni slučaj zaraze koronavirusom zabilježen 21. februara, dosad je od posljedica zaraze preminulo 65.011 osoba. Italija u Evropi ima najviše smrtnih slučajeva od COVID-19.
Sutkinja Danijela Vukčević je odredila da na idućem ročištu u sporu koji je jedna od kompanija biznismena Duška Kneževića Atlas invest pokrenula protiv Opšte bolnice Meljine, bude saslušana dr Olivera Mihajlović-Elez, kako bi bilo utvrđeno da li je imala ovlašćenje da potpiše sporazum o vraćanju 1,5 miliona eura ovoj kompaniji.
Bolnica Meljine, koja je do prije godinu kada je uveden stečaj, takođe bila u vlasništvu Kneževića, uzela je kredit od 1,5 miliona eura kod Prve banke, za koji je Atlas banka garantovala novčanim depozitom. Kako je došlo do kašnjenja sa otplatom kredita, Prva banka se naplatila iz toga depozita, pa je sporazumom, nakon što je potraživanje Atlas banke prešlo na Atlas invest, dogovoreno da im bolnica ovaj dug vrati u roku od godinu.
Advokat bolnice Slobodan Smolović je ukazao da se na osnovu registarskih spisa može zaključiti da je u periodu potpisivanja sporazuma u aprilu 2017. godine Mihajlović-Elez nije bila ovlašćena da potpiše sporazum, imajući u vidu da je kao vršilac dužnosti direktora mogla da postupa samo ograničeno sa članovima organa upravljanja, što je, kako je naveo, upisano i javno objavljeno u CRPS-u.
Advokat Atlasa Milovan Milošević je stava da odluka kojom je ovlašćena da potpiše mora da postoji, ali u to nije mogao biti siguran imajući u vidu da je tužilaštvo preuzelo svu dokumentaciju iz ove kompanije, zbog čega je i predložio saslušanje Mihajlović-Elez. Ipak, navodi i da sudska praksa pokazuje da takvo ograničenje ne može biti od uticaja na pravosnažnost sporazuma.
Sutkinja je prihvatila zahtjev Miloševića i naložila sprovođenje finansijskog vještačenja, kako bi bio utvrđen tačan iznos duga. Ročište bi trebalo da bude nastavljeno u februaru iduće godine.
Konferencija ‘Nasljeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma”
Pregovarači Dejtonskog sporazuma iz Evrope i SAD-a sudjelovali su u utorak na konferenciji u organizaciji MVEP-a i HAZU-a “Nasljeđe mira – 25 godina Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma” u povodu obljetnice njegova potpisivanja i prisjetili se ključnih događaja kojim je okončan sukob u Bosni i Hercegovini.
Mate Granić, tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova, prisjetio se svih neuspješnih planova za pronalazak rješenja za sukob u BiH koje su predlagali mirovni posrednici lord Owen, portugalski diplomat José Cutileiro i norveški pregovarač Thorvald Stoltenberg.
Sukob u BiH okončan je Dejtonskim sporazumom koji je službeno potpisan u Parizu, 14. decembra 1995.
Granić, bivši šef hrvatske diplomacije, a danas premijerov posebni savjetnik za vanjsku politiku, prisjetio se kako je “prekretnica” u pokušaju pronalaska rješenja bila kada je hrvatski veleposlanik u Ženevi Miomir Žužul organizirao sastanak s posebnim američkim izaslanikom za BiH Charlesom Redmanom.
“Radna večera trajala je pet sati o tome kako zaustaviti rat Hrvata i Bošnjaka, kako uspostaviti Federaciju BiH”, rekao je Granić.
Sjedinjene Države u januaru 1994. uključile su se u mirovni proces, a u ožujku iste godine potpisan je Washingtonski sporazum koji je bio temelj za kraj sukoba Hrvata i Bošnjaka.
Granić se prisjetio i susreta s papom Ivanom Pavlom II. u februaru. “To je bio jedan od najvažnijih sastanaka u mom životu”, rekao je Granić. Papa je dao snažnu podršku američkoj mirovnoj inicijativi i to je imalo “veliki utjecaj” na tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, dodao je bivši šef diplomacije.
Kao važan događaj nakon tragedije u Srebrenici, Granić je istaknuo Splitsku deklaraciju koja je omogućila da hrvatske snage pomognu bošnjačkoj strani u sukobima protiv “agresije Slobodana Miloševića”.
Haris Silajdžić, tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH, prisjećajući se potpisivanja Daytonskog sporazuma, rekao je da je “ovaj model i organizacija države i zajednice nametnut brutalnom vojnom silom i genocidom”.
Bivši ministar vanjskih poslova, a 1995. hrvatski veleposlanik u Ženevi Miomir Žužul, koji se i 25 godina poslije javio iz Dejtona, rekao je da je “Dejton bio uspjeh jer je uspio zaustaviti krvavi rat”.
Posrednik u pregovorima bio je Richard Holbrooke koji je u ljeto 1994. zamijenio Charlesa Redmana. Veleposlanik Christopher Hill, njegov zamjenik, opisao ga je kao “tešku osobu”, ali istaknuo da je baš zbog toga bio “pogodan” za posrednika u pregovorima. Holbrooke, arhitekt Dejtonskog sporazuma, preminuo je prije 10 godina.
25 godina kasnije
Silajdžić je u svom izlaganju izrazio ambiciju za “punim članstvom BiH u NATO-u”. “Što je prije moguće”, istaknuo je Silajdžić.
Komentirao je to nakon posjeta šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova BiH koji je u ponedjeljak doveo u pitanje moguće članstvo BiH u toj organizaciji.
Silajdžić je također upozorio da nije implementiran dio Daytonskog sporazuma koji se odnosi na povratak prognanih i raseljenih.
Zaključno je istaknuo da je “došlo vrijeme, radi budućih generacija, da se osigura građanska demokracija i prosperitet u BiH”.
Granić je ponovio da se BiH treba kretati europskim putem i istaknuo važnost izmjene izbornog zakona u zemlji.
General Wesley Clark, američki vojni predstavnik na pregovorima i bivši vojni zapovjednik NATO-a, poručio je da se “nada” većoj prisutnosti nove američke administracije u BiH.
Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je napisao da je “nakon 25 godina vrijeme za funkcionalnu i stabilnu BiH”.
“Na današnji dan slavimo napore mirotvoraca, iako žalimo zbog gubitka stotina tisuća života i raseljavanja još milijun ljudi”, napisao je Biden dodajući kako je ipak važno to što je Daytonom potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost BiH.
Nakon objave da je Evropska agencija za lijekove (EMA) potvrdila kako će se sastati 21. decembra na izvanrednom sastanku vezanom za odobrenje vakcina protiv koronavirusa, oglasila se i hrvatska Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
“Povjerenstvo za humane lijekove (CHMP) će na sjednici zaključiti svoju znanstveno-stručnu ocjenu predmetne vakcine protiv bolesti covid-19 pod uvjetom da na temelju dostavljenih podataka bude moguće provesti temeljitu ocjenu te potvrditi djelotvornost, sigurnost i kvalitet vakcine. Sjednica je zakazana nakon zaprimanja dodatnih podataka koje je CHMP u postupku ocjene zatražio od proizvođača. Prethodno najavljena izvanredna sjednica koja je bila planirana 29. decembra održat će se prema potrebi.
Večeras je u RTL-u Danas gostovala Goranka Petrović, specijalistica epidemiologije i zdravstvene ekologije te voditeljica Odjela za respiratorne bolesti u HZJZ-u.
Upitana je hoće li prvi građani biti vakcinisani prije Nove godine.
“Čini se izglednije da će prve doze doći početkom prvog mjeseca, najvjerojatnije već u ponedjeljak 4. januara i tad će početi sa vakcinisanjem”, kazala je.
“Tada će vakcine doći u Hrvatsku i onda nam treba određeno vrijeme da se ono distribuira. Vakcine će doći u sve županijske zavode za javno zdravstvo, a odatle će se distribuirati u one ustanove gdje nam je primarno potreba da se vakcinišu osobe, dakle, domovi za starije i nemoćne, i korisnici i osoblje, te naravno u zdravstvene ustanove, tu prvenstveno mislim na bolnice i odjele koji rade s Covid bolesnicima”, kazala je.
“Cjepivo dolazi u višedoznim pakiranjima i mora se rekonstituirati s fiziološkom otopinom. Tako pripremljeno cjepivo se mora davati u dozi od 0.3 mililitra po osobi. Pet osoba se iz jedne bočice može cijepiti”, dodaje.
“Inicijalna količina koja je planirana je trebala biti smanjena, tako da se sada čini da će doći 62.5 hiljada doza u prvoj pošiljci”, otkriva.
“Mi imamo prema planu za cijepljenje tačno ustanovljene prioritete koji idu u cilju zaštite osoba koje imaju povećani rizik teških oblika bolesti, hospitalizacije ili smrtnih ishoda. Ove osobe koje nisu u tom riziku, one ako se budu htjele cijepiti, doći će jako kasno na red”, kaže epidemiologinja.
