Oko 75 odsto odsto turista u septembru u Bosni i Hercegovini su bili domaći turisti i bilo ih je nešto više od 41.000, pokazuju zvanični podaci.
Dakle, od ukupnog broja turista u devetom mjesecu, od njih 55.156, stranih turista je bilo oko 15.000. Najviše njih, kao što je i očekivano, dolazi iz Srbije i Hrvatske.
– Posjeta turista u septembru ove godine manja je za čak 67,5 odsto u odnosu na septembar 2019. godine. Turisti su ostvarili 141.205 noćenja, što je manje za 57 odsto u odnosu na septembar prošle godine – podaci su Agencije za statistiku BiH.
Loš rezultat u oblasti turizma u BiH je posljedica pandemija novog virusa korona.
Zbog epidemiološke situacije u Crnoj Gori Institut dr Simo Milošević ove će godine vrata za picijente zatvoriti 28. novembra. Međutim, ukoliko se situacija sa korona virusom zakomplikuje, postoji mogućnost da Institut bude zavtoren i ranije.
Kako je za RTHN kazao direktor marketinga, Nikola Mračević trenutno u Institutu boravi 330 pacijenata iz Crne Gore.
– Od toga je 300 korisnika Fonda zdravstvenog osiguranja, koji borave od 21 do 28 dana, u zavisnosti od dijagnoze. Ostalo su penzioneri iz Crne Gore, njih 30-ak, par gostiju preko sindikalnih organizacija, kao i petnaestak gostiju koji dolaze o svom trošku, odnosno samoplatežnih pacijenata. S obzirom na epidemiološku situaciju uveli smo prošle sedmice brzi serološki test. Uslov je da stacionarni pacijenti prilikom ulaska imaju negativan rezultat – objašnjava Mračević.
On je kazao su rezultati ovog testa gotovi u kratkom vremenskom roku, a cijena mu je 25 eura. Do sada je urađeno oko 70 testova, a sa tom praksom će nastaviti s obzirom na sve složeniju epidemiološku situaciju.
Mračević je podsjetio da je „stara faza“ Instituta ranijih godina za pacijente bila otvorena do samog kraja decembra.
Mareograf, uređaj za mjerenje morskih mijena, postavljen je u more kod lanterne na ulazu u uvalu Minerska, gdje će uskoro biti otvoren posjetiteljski centar Tvrđave sv. Nikole i zaštićenog krajobraza Kanala sv. Ante pod upravom županijske JU “Priroda”.
Mareograf je pribavljen kao dio projekta PEPSEA i označava njegov početak, a Šibensko-kninska županija projekt provodi putem INTERREG programa prekogranične suradnje Italije i Hrvatske, s ciljem da se razvije sustav za veći stupanj zaštite mora i priobalja od onečišćenja, kazao je uvodno župan Goran Pauk na mjestu događaja.
Ukupna vrijednost projekta je 2,9 milijuna eura, od čega Županija sudjeluje s 500 hiljada kuna, a važnost učinkovitog sustava koji omogućuje što hitrije reagiranje na zagađenje mora u Kanalu sv. Ante od posebnog je značenja, jer u sezoni najprometniji plovni put na Jadranu prolazi upravo zaštićenim Kanalom sv. Ante.
PARTNERI U POSLU
Osim Šibensko-kninske županije, u provedbi projekta partnerski sudjeluju i Splitsko-dalmatinska županija, Centar ATRAC iz Rijeke, te Razvojna agencija Zadarske županije.
Raduje što je tim mareografom, simbolički rečeno, u more uronjena hrvatska pamet, jer je radarski sustav za mjerenje udaljenosti, topline mora, visine vala i brzine površinskih strujanja osmišljen i proizveden u našoj zemlji, pod firmom gotovo isključivo izvozno orijentirane zagrebačke tvrtke “Geolux”, koja, pazi sad, s hidrološkim uređajima te vrste pokriva čak trećinu kineskog tržišta i među vodećima je u svijetu.
Vrlo je ugodno čuti što nakon Boga, koji je napravio svijet, proizvodnju svega ostalog ipak ne potpisuju Kinezi do zadnje puntine…
Nije se time hvalio Tomislav Grubeša, jedan od “Geoluxovih” inženjera, nego je njih istaknuo još jedan vanjski suradnik na projektu, dr. sc. Neven Cukrov iz Instituta “Ruđer Bošković”, točnije znanstvenik u njegovu odjelu stacioniranom na Martinskoj. Cukrov, među ostalim, već godinama evidentira plovila na ulasku u Kanal sv. Ante.
– U sezoni, tokom jula i avgusta, broj plovila koja prometuju tim tjesnacem penje se i na vrtoglavih 1600 dnevno, kao da je to autoput – usporedio je Cukrov, dodajući kako je prava sreća što, osim malobrojnih nasukavanja, bez posljedica za okoliš, dosad nije bilo ekoloških incidenata.
Grubeša je pak zadovoljan što su u rijetkoj prilici postaviti neki od svojih uređaja u Hrvatskoj jer slični projekti nisu toliko česti u zemlji.
– Svi podaci s toga mjernog sustava u realnom vremenu bit će odašiljani na središnji server i javnosti će biti dostupni na webu JU “Priroda” sa zakašnjenjem od nekoliko minuta – napomenuo je Grubeša.
Temperature mora mjerit će se u osam točaka, a brzine strujanja u dvije, što je važno u slučaju zagađenja ili kakve havarije na moru, kako bi se lako predvidjelo kretanje onečišćenja.
NAUTIČKI PROMET
Sanja Slavica Matešić, pročelnica županijskog Odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove, podsjetila je da je Županija otprije vlasnik specijalnog broda čistača mora, kojim upravlja Javna vatrogasna postrojba.
– Uređaj će vrlo tačno procijeniti kolika je debljina bočatog, odnosno slatkog sloja vode u estuariju Krke te će nam omogućiti da još više i točnije istražimo njegove biokemijske karakteristike. Vrlo rado priključili smo se ovom projektu, jer ovaj šibenski morski okoliš smatramo jedinstvenim na Mediteranu – objasnio je dr. Cukrov razloge zašto je znanstvena zajednica, na Martinskoj prisutna već 40 godina, rado pristupila suradnji na tome projektu.
– Povećanje nautičkog prometa raduje, no tjera nas da se još bolje opremimo, organiziramo i obučimo ljude. Projektom PEPSEA bitno je osigurati dodatnu opremu za intervencije. Kakvu i u kojoj količini, znat će se nakon izrade studije procjene rizika – zaključila je Slavica Matešić.
Lljetnja pozornice i kompleks Buća-Luković u Tivtu – foto Opština Tivat
JU Muzej i galerija Tivat raspisuje konkurs za izlagačku 2021. godinu i poziva sve zainteresovane likovne, primjenjene i multimedijalne akademske umjetnike i umjetnice kao i udruženja umjetnika/ca da daju svoje prijedloge za organizaciju samostalnih i grupnih izložbi za izlaganje u slobodnim terminima u 2021. godini.
Konkurs se odnosi na mlade umjetnike, kao i umjetnike koji su se potvrdili svojom profesionalnom biografijom i stekli umjetničke reference.
Potrebna dokumentacija za učešće na konkursu:
Portfolio (u štampanom ili elektronskom obliku)
Kratak opis koncepta izložbe
Posebni zahtjevi (ukoliko postoje) za postavljanje izložbe
Konkuriše se isključivo sa radovima koji će u dodjeljenom terminu biti izloženi.
JU Muzej i galerija Tivat obezbjeđuje: galerijski prostor,, stručnu pomoć pri postavci izložbe, katalog, pozivnicu, plakat, medijsku prezentaciju i svečano otvaranje izložbe.
Izlagač je dužan da obezbjedi: transport radova, svu dodatnu opremu i tehničku podršku koja mu je potrebna a Muzej i galerija je ne posjeduje, putni trošak i smještaj, dostavljanje press materijala.
Odluku o zboru donosi komisija. O rezultatima konkursa svi kandidati će biti blagovremeno obavješteni.
Konkurs je otvoren od 06. 11. 2020. godine do 06. 12. 2020. godine. Potrebnu dokumentaciju dostaviti na adresu ili elektronskom poštom na: e-mail: konkursi19.migtivat@gmail.com ili
Vaterpolisti Jadrana iz Herceg Novog boravili su na petodnevnim priprema u Kragujevcu, gdje su sa ekipom Radnički Kragujevac odigrati niz trening utakmica. Ove pripreme organizovane su u cilju priprema za predstojeće Prvenstvo Crne Gore, koje upravo vaterpolisti Jadrana otvaraju gostovanjem u Budvi sutra 07.11.2020. godine sa početkom u 18 sati.
Ovo je drugi put da novljani sparinguju sa ekipom iz Kragujevca s obzirom da je ekipa Radničkog bila na pripremama u Herceg Novom sredinom septembra. Jadranaši su u Kragujevac boravili u širem sastavu prve ekipe sa 23 vaterpolista i stručnim štabom.
„Odradili smo odlične pripreme u Kragujevcu. Drago mi je što smo bili u prilici da povedemo veliki broj igrača koji su odigrali zaistva veliki broj trening utakmica koje će im sigurno značini. Mladi igrači su se jako dobro pokazali na treninzima što je jako važno. Pripreme su došle u pravi čas i nama i ekipi Radničkog, s obzirmo da nam počinje Prvenstvo države, a kroz mjesec dana nas očekuje i prvi turnir Lige Šampiona, a Kragujevčane već narednog vikenda turnir kvalifikacija za Ligu Šampiona“ – kazao je Petar Radanović – prvi trener.
U nastupajućem prvenstvu Crne Gore, Jadran će se boriti za 16-ti naslov prvaka države, desetu u Crnoj Gori sedmu za redom. Pored titula državanog prvaka Crne Gore, Jadran je bio i četri puta šampion državne zajednice Srbije i Crne Gore kao i dva puta šampiona u SFRJ.
Razlika među kandidatima na američkim predsjedničkim izborima u presudnim državama u petak ujutro dodatno se smanjila i Donald Trump i Joe Biden približili su se jedan drugome na manje od jedan posto u Pennsylvaniji, Georgiji, Sjevernoj Karolini, Nevadi i Arizoni.
U Pennsylvaniji, gdje vodi Trump s oko 18 tisuća glasova, 95 posto je prebrojanih glasova i razlika među kandidatima je 0,3 posto.
U Georgiji je razlika u korist Trumpa tek nešto više od 1700 glasova uz 99 posto prebrojanih glasova i kandidati su izjednačeni u postotku te obojica imaju 49,4 posto glasova.
U Sjevernoj Karolini Trump vodi sa 76.700 glasova uz 94 posto prebrojanih glsova i ima 0,4 posto prednosti.
U Nevadi Biden vodi sa 11,5 tisuća glasova uz 84 posto prebrojanih glasova (0,9 posto razilke u odnosu na Trumpa) te u Arizoni s nešto više od 46000 glasova odnosno 0,6 posto ispred Trumpa uz 90 posto prebrojanih glasova.
Tijekom noći Američka poštanska služba, u skladu s nalozima lokalnih sudova, pretraživala je svoja skladišta u tim saveznim državama kako bi izdvojila sve dopisne glasove poslane zaključno s danom izbora i proslijedila ih izbornim komisijama.
Demokratski predsjednički kandidat Biden, prema procjenama američkih medija, vodi u broju elektorskih glasova pred sadašnjim predsjednikom Trumpom i ima između 253 i 264 elektora ovisno o procjeni pojedinog medija je li ‘osvojio’ Arizonu ili ne.
Trump ima 214 elektorska glasa i u toj procjeni američki su mediji jedinstveni.
Za pobjedu na američkim izobrima potrebno je osvojiti 270 elektora.
Biden je kandidat koji je u povijesti američkih predsjedničkih izbora osvojio najviše glasova premašivši sa 72 miljuna glasova rekord prethodnog predsjednika Baraka Obame od 69 milijuna.
Na izborima je glasalo oko 160 milijuna Amerikanaca.
Američki predsjednik Donald Trump, suočen sve više s izbornim porazom kako odmiče brojanje glasova, u četvrtak je u Bijeloj kući pokrenuo nezabilježen napad na američki demokratski proces i bez ikakvih dokaza optužio demokrate, medije i financijaše da mu kradu “glatko i uvjerljivo” osvojeni drugi mandat.
“Ako brojite samo legalne glasove, ja sam glatko pobijedio”, rekao je Trump okupljenim novinarima koji nisu imali priliku postavljati pitanja.
A zatim optužio svoje političke protivnike, demokrate, članove biračkih odbora, medije, financijaše i tehnologiju za krađu njegove pobjede.
“Naš je cilj zaštiti integritet izbora i nećemo dopustiti da ih ukradu. Nećemo dopustiti da se ušutkaju naši birači”, rekao je Donald Trump uporan u ocjeni da je brojanje dopisnih glasova, od trenutka kad je počeo gubiti vodstvo, premreženo korupcijom i prijevarama.
“Naši brojevi su čudesno i u tajnosti nestali”, rekao je.
Nižući optužbu za optužbom, ustvrdio je da su neki gradovi beznadno korumpirani i da su birački odbori dobili upute da kradu glasove i “broje one ilegalne”.
Okrivio je “velike medije, velik novac i veliku tehnologiju” da su se urotili s demokratima protiv njega.
Neke američke televizije, među kojima NBC i ABC, prestale su prenositi predsjednikovu izjavu kad je krenuo s lažnim optužbama.
CNN je obraćanje emitirao u cijelosti, ali uz novinarski komentar na kraju: “Kakav tužan dan za Sjedinjene Države, da predsjednik lažno optužuje narod da krade izbore”.
Trumpovo nezadovoljstvo izazvano je time što mu u nizu ključnih država, u kojima je uvjerljivo vodio, prednost počela znatno padati s prebrojavanjem dopisnih glasova.
Demokratski kandidat za predsjednika poslao je prije Trumpova obraćanja potpuno suprotnu poruku. Sve je pozvao na mir i strpljivost.
“Demokracija je ponekad neuredna i ponekad zahtijeva malo strpljenja. Ali nemamo sumnje da ćemo nakon prebrojavanja svih glasova senatorica Harris i ja biti proglašeni pobjednicima”.
U Crnoj Gori se, u organizaciji Nacionalne turističke organizacije (NTO), od danas do 15. novembra snima jedan od globalno najpopularnijih serijala, The Nomad, u produkciji poznatog kanadskog fotografa i autora Ryana Pylea.
Iz NTO su kazali da je akcenat serijala na gradovima, gastronomiji, lokalnim običajima i ljudima.
„Nakon Hajdelberga u Njemačkoj, Valete na Malti i Dubrovnika u Hrvatskoj, autor je izabrao Crnu Goru za sljedeću destinaciju koja će biti prikazana u serijalu. Epizoda The Nomad-Boka Bay se, prema odabiru autora, snima na području Boke Kotorske s fokusom na grad Kotor”, navodi se u saopštenju NTO.
Oni su dodali da će, u skladu sa specifičnim konceptom emisije, destinacija biti predstavljena milionskom auditorijumu, kroz intervjue sa lokalnim stanovništvom, a na teme istorije, kulture, gastronomije, ličnog životnog iskustva i profesija kojima se bave.
“Crna Gora je, svojim raznolikim prirodnim ljepotama, sve popularnija među putnicima širom svijeta, ali se manje zna o njenoj bogatoj istoriji i autentičnim pričama koje će mještani podijeliti. U Rayan Pyle produkciji smo uzbuđeni što ćemo te priče oživjeti i istražiti sve što Crna Gora i Bokokotorski zaliv nude”, rekao je Pyle.
Tokom snimanja epizode TV ekipa će, između ostalog, imati priliku da se oproba u spremanju tradicionalnih crnogorskih jela, obiđe Kotorsku pijacu, maslinjake i nekoliko seoskih domaćinstava, kao i da se upozna sa načinom proizvodnje zanatskog piva i tradicijom pravljenja drvenih barki, te mogućnostima za rekreaciju i aktivni odmor u prirodi,
Iz NTO su podsjetili da se televizijski serijal The Nomad emituje putem jednog od dva najveća globalnog streaming kanala Amazon Prime, sa preko 150 miliona korisnika. Epizoda The Nomad- Boka Bay emitovaće se putem Amazon Prime-a na tržištima Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije i Njemačke.
Epizoda će, kako su objasnili, biti dostupna i putem YouTube kanala Ryana Pylea i njegovih profila na društvenim mrežama sa impozantnim brojem pratilaca, kao i na kineskoj najuticajnijoj društvenoj mreži Weibo.
“Epizoda The Nomad-Boka Bay, u trajanju od 46 minuta, premijerno će biti prikazana naredne godine, a imajući u vidu očekivani domet serijala, putem TV emitovanja i digitalnih kanala, procjenjuje se da će ta turistička reportaža biti od svojevrsnog značaja za jačanje imidža Crne Gore kao kvalitetne turističke destinaciji na globalnom nivou“, navodi se u saopštenju.
Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje organizuje tribinu na temu politizacije identiteta u okviru diskusionih kružoka ”Razgovara(j)mo o slobodi – učimo jedni od drugih” koje, uz prekide uzrokovane mjerama protiv pandemije, održavamo od februara 2020.
Cilj ovih kružoka je učenje i diskusija o značaju naših identiteta za politički život zajednice, kao i osvješćivanje metoda manipulacije identitetima radi obezbjeđivanja društvene moći i kontrole.
Šesti diskusioni kružok biće održan u Multimedijalnoj Sali Kulturnog centra Nikola Đurković, u srijedu 11. novembra 2020. u 18 sati. Tema tribine je politički identitet.
Cilj nam je da propitujemo da li uopšte postoji politički identitet kao zaseban fenomen, koji je i kakav njegov značaj, te u kakvoj je vezi sa ideologijom ili sa politikama identiteta? Obzirom na temu pozivamo vas da delegirate svog člana/cu da nam se pridruži i uključi u diskusioni kružok kako bi svojim učešćem dali doprinos razvoju politika i kulture mira u Kotoru i Crnoj Gori.
Više je osoba ozlijeđeno u četvrtak navečer u središtu Ljubljane tijekom sukoba između policije i prosvjednika protiv vlade i epidemioloških restrikcija zbog koronavirusa.
Neprijavljene prosvjede najavila je preko društvenih mreža skupina koja se nazvala “Anonymous Slovenija”, od čijeg djelovanja su se već distancirale grupe koje već mjesecima petkom popodne u Ljubljani zahtijevaju ostavku vlade na tzv. “biciklističkim prosvjedima”.
U središtu slovenske prijestolnice najprije se popodne okupilo nekoliko stotina ljudi, pa i pojedinci koji su policiji koja je štitila prostor oko parlamenta zviždali i uzvikivali pogrdne izraze, a bilo je i bacanja pirotehničkih sredstava.
Policija je na to na demonstrante djelovala vodenim topom, a iznad se pojavio i policijski helikopter, javljali su tijekom popodneva mediji.
Na poprište nemira kasnije je došao i ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs. Novinarima je tom prilikom rekao da su za nemire i policajce koji su prilikom intervencije bili ozlijeđeni krivi i neki mediji koji vode kampanju protiv vlade i njenih odluka, te da je “skupina huligana” napala i pripadnike specijalne policijske postrojbe i policiju na konjima.
Na nemire u Ljubljani reagirao je na Twitteru premijer Janez Janša, te naveo da fizičko nasilje i napadi na policijske djelatnike uvijek znače kriminalni čin i da će biti kažnjeni.
Mediji i društvene mreže bliske premijeru Janši tvrde kako su huliganske napade na policiju organizirale “antifa” udruge, odnosno ekstremna ljevica.
Kako prenosi Slovenska tiskovna agencija, policija je kasno popodne potisnula sudionike prosvjeda, te sistematski ispraznila ulice u centru grada. Na mjestima napada došlo je i do oštećivanja na gradskoj infrastrukturi, ali opseg štete nije poznat, a nekoliko je osoba završilo u bolnici.
Grčki parlament danas je jednoglasno potvrdio stroži zakon za zlostavljanje životinja koje se sada smatra teškim kaznenim djelom, a počinitelji će se kažnjavati do 10 godina zatvora.
Ljudi koji budu zlostavljali životinje morat će platiti kaznu od 5000 do 15.000 eura
Dosad se okrutnost nad životinjama smatrala manjim kaznenim djelom u očima zakona i kažnjavala novčanom kaznom. Prema zakonu koji je danas izglasan, ljudi koji budu zlostavljali životinje morat će platiti kaznu od 5000 do 15.000 eura, a minimalna zatvorska kazna bit će godinu dana. Zakon u zlostavljanje ubraja “trovanje, vješanje, spaljivanje i sakaćenje životinja”.
“Društvo više ne može prihvaćati takva djela”, dodao je Voridis i podsjetio na nedavne slučajeve koji su zgrozili Grčku i ubrzali izmjenu zakona.
Prošli mjesec je 55-godišnji muškarac iz Herakliona s otoka Krete objesio i kastrirao psa. Fotografije tog zločina pojavile su se online i u grčkim medijima. Muškarac je kažnjen s 30.000 eura.
Od januara do juna ove godine policija je zaprimila 2644 prijave o zlostavljanju životinja
Nekoliko dana kasnije 54-godišnji profesor iz Nikaie blizu Atene izbo je i pretukao psa metalnom šipkom. Prizor je snimio prolaznik, a počinitelju bi u petak trebalo početi suđenje.
Grčka policija je objavila da je od siječnja do lipnja ove godine zaprimila 2644 prijave o zlostavljanju životinja i da je podneseno 778 prigovora.
