Članovi opštinske izborne komisije u Kotoru iz poraženih političkih partija, pod direktivom odlazeće pajser uprave, nastavljaju besramno i nezakonito prekrajanje izborne volje građana Kotora. Na današnjoj sjednici OIK Kotor ova grupacija je glasala, suprotno zakonu o izboru odbornika i poslanika, da se HGI-ju dodijeli mandat koji nisu obezbijedili na izborima, saopštili su iz opštinskog odbora Demokrata Kotor.
Kako ističu, u skladu sa zakonom HGI kao manjinska partija ulazi pojedinačno sa izbornim rezultatom u raspodjelu količnika za odborničke mandate, ali sa osvojenih 260 glasova, HGI nije ostvario pravo na mandat u skupštini opštine.
“Bez obzira na činjenicu da nisu ostvarili pravo na učešće u SO Kotor, Demokrate, kao najjači subjekt buduće vlasti, su opredijeljene da ponude HGI učešće u budućoj izvršnoj vlasti”, naglašavaju.
Demokratska Crna Gora danas će, najavljuju, predati žalbu Državnoj izbornoj komisiji kako bi se konačni rezultati izbora u Kotoru proglasili u skladu sa zakonom i izraženom voljom građana Kotora.
“Takođe, danas ćemo podnijeti krivičnu prijavu protiv onih članova OIK koji su nezakonito pokušali da prekroje izbornu volju građana Kotora. Poručujemo pajser brigadi da su im sve opstrukcije džabe, građani su ih poslali u političku istoriju i svakim odugovlačenjem u predaji vlasti neće postići ništa osim što će svoje već ugaženo dostojanstvo dodatno baciti u blato”, kaže se u saopštenju Demokrata Kotor.
U Osnovnom sudu u Kotoru smatraju da je presuda sudije Momirke Tešić, prema maloljetniku, u slučaju pomorske nesreće u kojoj je stradala Maja Šljivančanin, a povrijeđen Vladimir Stanišić, opravdana, ističe se u saopštenju tog suda koje je potpisao portparol sudija Špiro Pavićević.
Kako pojašnjavaju, maloljetnik koji je upravljao jahtom iskazao je iskreno kajanje zbog učinjenog, a predmetno krivično djelo koje je stavljeno na teret učinjeno je iz nehata. Takođe je o njemu pozitivano i mišljenje Centra za socijalni rad Podgorica. Maloljetnik do sada nije bio u sukobu sa zakonom, a u prilog presudi ide i činjenica da je upravljač drugog plovila trebao da izbjegne sudar.
“Mišljenje stručnjaka Centra za socijalni rad je pokazalo da maloljetnik potiče iz porodice u kojoj ima zadovoljene potrebe za obrazovanjem, ljubavlju, toplinom i podrškom. Tu je i činjenica da se radi o maloljetniku koji nije bio ranije u sukobu sa zakonom, čije je ponašanje inače primjereno, koji se redovno školuje i ima ambicije da se dalje akademski usavršava, kao i da ovaj događaj nosi rizik po njegovo dalje psihološko i socijalno funkcionisanje”, objašnjavaju u saopštenju Suda.
Kako ističu, izrečena vaspitna mjera pojačan nadzor od organa starateljstva i posebna obaveza društveno korisnog ili humanitarnog rada u trajanju od najduže 120 časova, je u skladu sa Odredbom čl. 15. Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, gdje je propisano da je svrha krivičnih sankcija da se pružanjem zaštite i pomoći maloljetnim učiniocima krivičnih djela, vršenjem nadzora, opštim i stručnim osposobljavanjem i razvijanjem lične odgovornosti, obezbjedi vaspitanje i pravilan razvoj, sa ciljem da ubuduće ne vrše krivična djela.
“Odredbom čl. 32. Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, propisano je da se maloljetnički zatvor može izreći starijem maloljetniku koji je učinio krivično djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora preko pet godina, kad zbog visokog stepena njegove krivice, vaspitne zapuštenosti, okolnosti pod kojima je krivično djelo učinjeno kao i prirode i težine krivičnog djela, očigledno ne bi bilo opravdano izreći vaspitnu mjeru”, pojašnjavaju u Osnovnom sudu.
U prilog ovakvoj presudi, kako napominju, išao je i nalaz i mišljenje vještaka pomorske struke Aleksandra Božovića iz kojeg proizilazi da je i oštećeni Vladimir Stanišić, načinom upravljanja plovilom doprinio nastanku pomorske nesreće.
“Stanišić se nije pridržavao Međunarodnih pravila o izjegavanju sudara na moru, nije osmatrao područje plovidbe i nije preuzeo radnju zaustavljanja ili skretanja u desno kada mu je prišao plovni objekat sa njegove desne strane. Sve ovo je sudiju za maloljetnike, opredijelilo da se maloljetniku izrekne vaspitna mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva i posebnu obavezu obavljanje društveno korisnog ili humanitarnog rada, koju mjeru će izvršavati najduže 120 časova u periodu do šest mjeseci”, zaključuje se u saopštenju Suda.
Kako dodaju, sudija za maloljetnike je cijenila da u konkretnom slučaju nijesu bili ispunjeni uslovi za izricanje stože kazne, iako je riječ o starijem maloljetniku koji je učinio krivično djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora preko pet godina.
Na arheološkom lokalitetu Rimski mozaici u Risnu sinoć je održano veče književnog stvaralaštva Miraša Martinovića pod nazivom Teuta – inspiracija, mit i istorija. Ovom prilikom otvorena je i izložba starih fotografija Risna – Risan kroz vrijeme.
Prisutne je pozdravila Marina Dulović, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti i zahvalila učesnicima programa, autoru Mirašu Martinoviću i Mariji Starčević, rukovoditeljki Gradske biblioteke i čitaonice Kotor kao voditeljki razgovora s autorom, i realizatorima projekta NVO Koltrini i MZ Risan na cjelokupnom progamu projekta Risanski vremeplov.
Veče posvećeno književnosti i fotografijama Risan
Marija Starčević je, ukratko predstavljajući autora i njegovo stvaralaštvo, istakla: Miraš Martinović, apartna i posebna figura crnogorske savremene književnosti, autentičnog stila, fasciniran je prošlošću, velikim civlizacijama, antičkim temama. Njegovo djelo čitaoca osvaja količinom informacija koje se lagano prepliću kroz priče i događaje iz daleke prošlosti. U sintezi mitskog, književnog, enciklopedijskog, etimološkog i kulturološkog, on na poseban način budi našu maštu i pretvara je u stvarnost. Veliki trud, uloženo znanje, istraživanje, odnosno posvećenost prošlosti i minulim epohama. Njegove knjige predstavljaju svojevrsni almanah činjenica i događaja. Istražujući našu istoriju on djeluje na našu sadašnjost otvarajući nam i vrata u budućnost. Raspršuje vatru naših saznanja, znatiželja i maštanja. U svojim tekstovima slikovito prenosi vantekstualnu realnost, mitološko, istorijsko, stvarno i nestvarno. Spoj filozofije i imaginacije potkovane znanjem, uz racionalno i meditativno spojeno u jedno, predstavlja glavnu vrijednost njegovog književnog opusa. Identifikuje se sa istorijskim ličnostima i aktualizuje u stvarnosti događaje minulih vremena, a činjenice kojima potkrepljuje svoje ogromno znanje, izviru iz melanholije koja živi u njemu, inspirisana pogledom na more, nebo i plavetnilo čarobnog bokokotorskog zaliva u kojem stvara, živi i mašta. Član je Crnogorskog PEN-a i Matice Crnogorske.
Veče posvećeno književnosti i fotografijama Risan
Miraš Martinović se pozdravljajući prisutne prisjetio promocije drugog izdanja Teute, koja se održala 2003. godine na Rimskim mozaicima i istakao da mu je zadovoljstvo ponovo biti na istom mjestu, deceniju i nešto kasnije. Martinović ističe da je Rizinijum riječ koja ga je prije 35 godina dovela u Risan, sa arheologom Ilijom Pušićem, i opisuje trenutak kada je Risan ušao u njegovu maštu – doticaj sa novčićem koji sam pronašao, bio je doticaj sa dalekom prošlošću, s dalekim gradom. Jednog januara 2000, na hladan, ali sunačan dan, u malom zalivu ispod Doma slijepih, gledajući brda, vodu tog dijela zaliva u mašti mu se pojavila Teuta i onda je, kaže Martinović, pisanje i njegova dublja povezanost sa Risnom počela. Za Teutu kaže da je ona bila jedna od ličnosti sa velikom sudbinom, jer da bi osoba ušla i ostala u brojnim legendama, kao što je Teutin slučaj, ona mora imati veliku sudbinu, koju kreiraju okolnosti. A Teuta se, u sudbonosnom trenutku, našla u tjesnacu između velikih sila. Autor naglašava da je, pored istorijskog okvira na kom nadograđuje svoja djela, inspiraciju tražio i u istoriji tražeći one trenutke koji su mi izgledali atipično, koji se možda u momentu u istoriji nisu činili značajnim, ali su bili sudbonosni, ili sam ih bar ja osjetio kao sudbonosno nešto što se može ponavljati i to mu je koristilo da bavim Teutom u svim mojim knjigama, jer od Teute i dolaska u Boku Kotorsku kreće sva moja antika. Kroz priču o svom književnom opusu, autor se uvijek vraćao romanu Teuta, opisujući ga kako veliki ratni roman, i knjigu iz koje isijava sloboda. Najavio je i novo izdanje Teute do kraja godine, ističući da mu se nakon 20 godina, sam nametnuo novi naslov za tu knjigu i da će ovo izdanje nositi naslov Kraljica Ilira. Književno veče zaključeno je stihovima iz Martinovićeve najnovije zbirke pjesama Bogumilske.
Veče posvećeno književnosti i fotografijama Risan
U drugom dijelu programa, priređena je izložba starih fotografija Risna, koju je otvorio Ranko Maraš, fotograf i menadžer u turizmu. Koliki je značaj fotografije najbolje možemo vidjeti na ovoj izložbi. Vraćamo se kroz vrijeme i za trenutak se nalazimo u nekom drugačijem Risnu. Kroz ove stare fotografije, sakupljene po škrinjama, albumima, arhivama i spomenarima risanskih porodica i ljubitelja ovog drevnog grada, vidjećete djelić bogate istorije najstarijeg grada u Boki. Osjetićemo duh prošlog vremena i način življenja tadašnjih stanovnika Risna. Kao što možemo da vidimo, Risan je i tada bio inspiracija fotografima, kao što je mojim kolegama i meni danas – rekao je Maraš. Iskoristio je priliku da se zahvali realizatorima programa NVO Koltrina i MZ Risan što kroz ovu i slične kulturne manifestacije rade na oživljavanju kulturnog života Risna, kao i Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor na podršci za realizaciju. U ime realizatora se zahvalio i Opštinskoj Javnoj Ustanovi Muzeji Kotor na ustupljenom prostoru Rimskih mozaika, na kom će preko 120 fotografija koje pričaju priču Risan kroz vrijeme biti izloženo do 15. septembra.
Podsjećamo da su realizatori programa NVO Koltrina i MZ Risan. Program Risanski vremeplov podržan je od strane Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti u okviru manifestacije Bokeljski vremeplov 2020.
Ulaznoj graničnoj kontroli iz Crne Gor na MCGP Karasovići – Hrvatska u utorak 8. septembra, u 5,10 sati, pristupilo je teretno vozilo s priključnim vozilom crnogorskih registarskih oznaka, kojim je upravljao 47-godišnji državljanin Crne Gore.
Tokom granične kontrole, u priključnom dijelu vozila, primjećene su preinake te je endoskopom u unutrašnjosti prepravljenog prostora uočen veći broj paketa zbog čega je zatražen nalog za pretragu.
Temeljem naloga suca istrage Županijskog suda u Dubrovniku pretražena su oba teretna vozila kada je pronađen veći broj kutija u kojima se nalazilo 2950 šteka cigareta bez poreznih markica.
Karasović GP – foto Boka News
Pronađene cigarete, kao i prijevozna sredstva, predani su na dalje nadležno postupanje ovlaštenim carinskim službenicima, a osumnjičeni 47-godišnjak je, uz kaznenu prijavu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo „Izbjegavanje carinskog nadzora“, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.
Istraživači Hrvatskog prirodo-slovnog muzeja i Instituta Plavi svijet ovih dana u Jadranu su proučavali velikog kita. Životinju su zatekli kod Novskog ždrila, a snimili su ga i dronom kako bi mogli analizirati njegovu veličinu i zdravstveno stanje, piše Dnevnik.hr.
U nekoliko navrata veličanstvena životinja plivala je uz brod istraživača. Uspjeli su napraviti biopsiju kože kita. Glavni cilj istraživanja je pridonijeti razumijevanju, zaštiti i očuvanju ovih životinja.
“Životinju smo pronašli ispred ždrila, pratili smo ga jedno dva sata. Kit je ušao u samo ždrilo, došao ispod samog Masleničkog mosta, vratio se van i nastavio put Vinjerca”, rekao je Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja te dodao kako je životinja plivala uz njihov brod 5-6 minuta. “Nekoliko puta tako, okrenula se na bok, pokazala nam je trbuh”.
“Oni tu borave sad već nekoliko tjedana. To je ta situacija u kojoj bi mi htjeli saznati što je to što njih zadržava u tom relativno malom velebitskom kanalu”, kazao je Grgur Pleslić, direktor znanstvenog programa instituta plavi svijet.
Britanska vlada zabranjuje okupljanja više od šestero ljudi u Engleskoj od ponedjeljka zbog velikog porasta broja slučajeva koronavirusa, javlja u srijedu BBC.
Downing Street je priopćio da je potrebna hitna akcija nakon što je dnevni broj potvrđenih slučajeva došao gotovo do 3000 u nedjelju. Taj je broj pao u utorak na 2460.
Dužnosnici su rekli da će od ponedjeljka sva društvena okupljanja u Engleskoj biti smanjena sa sadašnjih 30 na šest ljudi. Novi zakon primjenjivat će se na zatvorenom i na otvorenom, uključujući privatne domove, restorane i parkove.
Kazna za njegovo nepoštivanje iznosi 100 funti (111 eura).
Iz novog zakona izuzete su škole, radna mjesta, vjenčanja, sprovodi i organizirani timski sportovi.
Očekuje se da će premijer Boris Johnson iznijeti više detalja na tiskovnoj konferenciji u srijedu.
Škotska, Wales i Sjeverna Irska donose svoja vlastita pravila u svrhu suzbijanja širenja koronavirusa.
Gradska galerija Kotor priprema izložbu slika “Let ka punom mjesecu” akademske slikarke Ane Šćekić.
Otvaranje izložbe slika zakazano je za petak, 11. septembar u 20 sati.
Ana Šćekić je rođena u Podgorici 1983. godine. Diplomirala je slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi profesora Branislava Sekulića. Učesnik je mnogobrojnih kolektivnih i samostalnih projekata u zemlji i inostranstvu: Srbija, BiH, Hrvatska, Makedonija, Mađarska, Austrija, Slovenija, Francuska. Dobitnica je Godišnje nagrada FLU Cetinje za slobodni crtež, kao i Godišnje nagrada FLU za slikarstvo i drugih.
Izložba Let ka punom mjesecu podrazumijeva radove nastale u raznovrsnim likovnim medijima kao što su digitalni kolaži, akrilici na platnu i objekti. Postavka, koju će publika moći da pogleda u Gradskoj galeriji Kotor, se tematski nadovezuje na prethodni ciklus akrilika na platnu velikog formata.
O izložbi ,,Let ka punom mjesecu” Ana Šćekić je napisala:
“Aktuelne teme kojima se bavim u svom radu su psihološke i socijalne prirode. Centar postavke je digitalni kolaž po kome je izložba dobila naziv. Iako ovaj rad odiše intimnim momentima, u isto vrijeme ima i univerzalno značenje i govori o odrastanju i zrelosti čovjeka uopšte. Letenje je san svakog djeteta, ali i svakog odraslog i zrelog čovjeka koji leti ka onom samospoznajnom u sebi. Kompletnoj izložbi sam dala naziv po ovom radu jer sam u njega utkala sjećanje na jedan dug period života kada su se u mom stvaralaštvu i životu (što je neodvojivo) dogodili veliki preokreti. Zato Let ka punom mjesecu predstavlja suočavanje sa prošlošću, proživljavanju sadašnjosti i letenje ka budućim ličnim, osobenim i stvaralačkim izazovima. Plač, krik i vapaj, ne samo djeteta već i odraslog, zrelog i rastućeg čovjeka, vremenom su postali lajt motiv u mom stvaralaštvu. Deformisane i sablasne kreature predstavljaju sken unutrašnjih borbi i svakako su zarobljene u sopstvenoj tragičnosti.”
Poštujući preporučene mjere zdrastvene zaštite, samo otvaranje izložbe će biti u galerijskom dvorištu, a posjetioci će moći da pogledaju izložbu u Galeriji poštujući propisanu fizičku distancu.
Restrikcije vode u kotorskoj opštini koje su počele početkom jula i dalje sxe nastavljaju.
Zbog akumuliranja vode u rezervoarima koji služe za vodosnabdijevanje potrošača na višim kotama, obavještavaju se potrošači na području Dobrote da će biti bez vode u terminu od 11 do 15 sati i od 23 do 06 sati.
Potrošači na području Risna biće bez vode u terminu od 10 do 18 sati. O svim daljim promjenama termina vodosnabdijevanja potrošači će biti pravovremeno obavješteni, saopšteno je iz Vodovoda Kotor.
Za sada od nadležnih nema odgovora kada će se dugogodišnji problem trajno riješit.
U tivatskom selu Gornja Lastva juče poslije podne došlo je do nezgode u kojoj je građevinski radnik K.M. (1973) iz Bara, poginuo prilikom izvođenja fasaderskih radova. On je pao sa objekta u izgradnji.
“Prema informacijama, povrijeđeni je prevezen u Opštu bolnicu u Kotoru radi ukazivanja medicinske pomoći, ali je nažalost u međuvremenu preminuo”, saopšteno je iz OB Tivat.
O događaju je upoznat postupajući tužilac iz ODT Kotor, koji je izašao na lice mjesta.
Od Jaza do Buljarice, prema posljednjim podacima Turističke organizacije Budve (TOB), boravi oko 8,3 hiljade gostiju, što je daleko više nego tokom glavne turističke sezone.
Vijesti pišu da je to četiri puta manje u poređenju sa prošlom godinom. Ipak, takvi podaci ohrabruju, ako se uzme u obzir da je trenutna popunjenost kapaciteta daleko veća nego u junu, julu, pa čak i avgustu.
Otvaranjem granica donekle se ublažio turistički kolaps, pa trenutno u Budvi u hotelima, kako su Vijestima kazali iz TO Budve, boravi 5,5 hiljada gostiju, dok je 2,8 hiljada u privatnom smještaju.
“Kada je u pitanju struktura, u našem gradu borave turisti iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Albanije, Kosova, Bjelorusije i Rusije”, naveli su u lokalnoj turističkoj organizaciji.
U TO Budva su optimisti da će predstojeći period biti srećniji, bezbjedniji i uspješniji za sve građane.
“Tokom jula, bez obzira na simbolične brojke, turisti iz susjedne države su bili na četvrtom mjestu, iza domaćih gostiju, te Ukrajine i Bjelorusije. Tokom avgusta, gosti iz Bosne i Hercegovine postaju dominantni i čine skoro trećinu u ukupnom broju dolazaka i noćenja. U hotelskom smještaju čine najbrojnije goste i to u najkvalitetnijim i visokorangiranim luksuznim hotelima na samoj obali”, saopštili su iz TO Budve.
Otvaranjem granica sa Srbijom primjetno je, kako su dodali, povećanje broja gostiju i sa tog, veoma značajnog tržišta, kako u privatnom smještaju, tako i u hotelima i pored toga što predstoji period postsezone koji je više karakterističan za dolazak gostiju sa zapadnoevropskog tržišta.
Kako su naveli, pored gostiju iz regiona, tokom ovogodišnjih ljetnjih mjeseci u hotelima su najbrojniji bili turisti iz Ukrajine i Bjelorusije.
“Turisti iz zemalja zapadne Evrope prisutni su, ali u znatno manjem broju. Nažalost, posljednju deceniju najbrojniji budvanski gosti – Rusi, ovoga ljeta zbog zatvorenih granica nijesu bili u prilici da uživaju u svim blagodetima ljepote naše prirode, zbog kojih je veliki broj ruskih porodica i odlučio da baš ovdje ostane da živi. Turistička privreda, ipak, još se nada da će iz Rusije krenuti avio letovi, jer sva istraživanja govore da postoji veliko interesovanje njihovih građana”, naveli su iz TOB-a.
Očekivanja su, kako su rekli, usmjerena i ka zapadnoevropskom tržištu.
Na teritoriji Srbije, kako su naveli u TO Budva, u toku je intenzivna outdor i PR kampanja sa prepoznatljivom porukom “Budva, ljubav koja traje”.
“Promocija našeg grada je primjetna i u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Albaniji. U saradnji sa hotelijerima, ugostiteljima, turističkim agencijama i drugim relevantnim subjektima priprema se marketing strategija za 2021. godinu, naravno, pod uslovom da naredna godina bude godina oporavka“, naveli su u TOB-u.
