Komora fizioterapeuta Crne Gore je donirala zaštitne vizire fizioterapeutima i Domovima zdravlja, opštini specijalnim bolnicama, centrima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i drugim institucijama.
I to zaposlenima u Domovima zdravlja (Tivat, Kotor, Kolašin, Bijelo Polje, Budva Berane, Cetinje, Ulcinj i Pljevlja), Opštim bolnicama (Pljevlja, Kotor i Bijelo Polje), Specijalnoj bolnici Risan, Centru za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Kliničkog Centra Crne Gore, Institutu Igalo, privatnim zdravstvenim ustanovama za fizikalnu terapiju primarnog nivoa (“Fizio” i “Pekmen”) i Domu starih Bijelo Polje”, navodi se u saopštenju Komore fizioterapeuta.
Ljetna škola brodogradnje na otoku Lokrumu, koja je okupila 30 – tak naših najmlađih sugrađana, ali i goste iz Zagreba i Perua održala se protekli vikend. Prvi dan, u subotu, se održala radionica brodomodelarstva, a drugi dan, u nedjelju, radionica mornarskih čvorova.
Radionicu brodomodelarstva su vodili nagrađivani dubrovački brodomaketari: voditelj Centra brodomaketarstva Mladen Mitić iz Modelarskog instituta Nave Dumins i Vladimir Glavočić iz Društva brodomodelara Argosy, a radionicu mornarskih čvorova su održali Lovre Peović i Antonio Uršić iz Udruge Hydro i Društva pedagoga tehničke kulture DNŽ. Radionicama u sklopu Ljetne škole brodogradnje na Lokrumu je iznova dokazana bliska povezanost brodogradnje i brodomaketarstva, te znanja vezivanja mornarskih čvorova. Brodomaketarstvo i mornarski čvorovi su izvrstan uvod uz sve djelatnosti povezane s morem.
Mjesta na Ljetnoj školi brodogradnje su se ispunila u samo pola dana od objave prijava, pa se planira ove godine i dodatno izdanje ljetne škole krajem osmog mjeseca.
Ljetna škola brodogradnje organizirana je u suradnji Zajednica tehničke kulture Dubrovačko -neretvanske županije i Grada Dubrovnika, Modelarskog instituta Nave Dumins, Društva brodomodelara “Argosy”, Udruge Hydro i Društva pedagoga tehničke kulture DNŽ, uz podršku Rezervata Lokrum.
Njemačka Lufthansa objavila je svoj red letenja za avgust u kojem planira zadržati operacija prema pet hrvatskih zračnih luka: Zagrebu, Puli, Zadru, Splitu i Dubrovniku. Donosimo vam potvrđeni red letenja.
Kompanija je inače prometovala prema odredištima u Hrvatskoj s puno više nedjeljnih letova prošle ljetne sezone, no ove je godine broj destinacija i samih letova bitno reduciran. Ukinuta je jedina linija Lufthanse prema Rijeci (Munchen – Rijeka), a kompanija nije obnovila promet ni na liniji Frankfurt – Zagreb, piše Croatian Aviation.
Kroz avgust, kompanija će prometovati iz Munchena i Frankfurta prema Hrvatskoj po sljedećem rasporedu:
linija Frankfurt – Dubrovnik, 3 puta tjedno (svake srijede, subote i nedjelje),
linija Munchen – Dubrovnik, 5 puta tjedno (svakog ponedjeljka, srijede, petka, subote i nedjelje).
linija Frankfurt – Split, 4 puta tjedno (svake srijede, petka, subote i nedjelje),
linija Munchen – Split, 5 puta tjedno (svakog utorka, četvrtka, petka, subote i nedjelje).
linija Frankfurt – Pula, 3 puta tjedno (svakog ponedjeljka, petka i subote),
linija Munchen – Pula, 2 puta tjedno (svake subote i nedjelje).
linija Frankfurt – Zadar, 3 puta tjedno (svake srijede, subote i nedjelje),
linija Munchen – Zadar, 1 tjedno (svake subote).
linija Munchen – Zagreb, 4 puta tjedno (svakog ponedjeljka, srijede, petka i nedjelje).
Kao što smo spomenuli, kompanija je za ovu ljetnu sezonu ukinula liniju Munchen – Rijeka, te trenutno nema u planu pokretati liniju Frankfurt – Zagreb, na obje spomenute linije prometuje Croatia Airlines.
Lufthansa će do kraja kolovoza obavljati 30 sedmičnih letova prema pet hrvatskih zračnih luka iz dva odredišta u Njemačkoj: Munchena i Frankfurta.
Više od 13 miliona stanovnika Italije odustalo je od ljetovanja ove godine zbog neizvjesnosti, strahovanja i finansijskih poteškoća, usljed pandemije koronavirusa.
“U Italiji većina ljudi koji će ipak otići na odmor ovog ljeta bira turističke destinacije u svojoj zemlji, kako bi podržali domaći turizam, ali i zbog neizvjesnosti u vezi putovanja u inostranstvo”, pokazala je analiza udruženja Coldireti i Instituta Ikse, prenosi Tanjug.
Oko 25 odsto Italijana opredijelilo se za destinaciju u blizini svog doma, odnosno unutar regiona mjesta prebivališta, a najčešće birane lokacije su priobalna mjesta, planine, manji gradovi i sela.
Italijanski turisti ove sezone usljed pandemije radije biraju odmor u vikendicama, posjetu rodbini i prijeteljima ili iznajmljivanje apartmana i kuća, nego boravak u hotelima.
Regionalni vodovod – Tivat – Herceg Novi radovi – foto Boka News
Oko 20 hiljada porodica u Herceg Novom, Baru, Ulcinju, Tivtu i Kotoru će imati direktne benefite od razvojnih projekata Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje kroz, kako su kazali njegovi predstavnici, veći kvalitet života i bolji ambijent za razvoj turističkog biznisa.
Vršilac dužnosti izvršnog direktora tog preduzeća, Goran Jevrić, kazao je da će na česmama građana tih opština poteći ispravna voda za piće visokog kvaliteta što će doprinjeti većem kvalitetu života, ali i omogućiti bolji razvoj turizma.
Jevrić je u intervjuu za Glasnik Privredne komore (PKCG) kazao da korona kriza nije uticala na razvojne planove tog preduzeća.
“Vlada je odobrila 24 miliona EUR podrške kroz državne garancije za razvojne projekte koje realizujemo u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), a čija je realizacija u toku, te nas i to dodatno obavezuje da uložimo maksimalan napor da ne dođe do zastoja u planiranoj dinamici realizacije tih projekata”, rekao je Jevrić.
Radi se o, kako je naveo, zavšetku prve faze građenja Regionalnog vodovoda spajanjem posljednje primorske opštine Herceg Novi na Regionalni vodovod, vrijednosti oko dva miliona EUR, kao i početku radova na drugoj fazi gradnje regionalnog vodovodnog sistema, gdje u saradnji sa Upravom za saobraćaj koja gradi moderni bulevar sa četiri trake na trasi Jaz-Aerodrom Tivat, Regionalni vodovod uporedo postavlja 15 kilometara novog cjevovoda investiranjem oko deset miliona EUR.
Regionalni vodovod – Tivat – Herceg Novi radovi na Jadranskoj magistrali jul 2020 – foto Boka News
“Time povećavamo kapacitet regionalnog vodovodnog sistema za opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi za oko 120 odsto, zbog sve veće potražnje za vodom u tim opštinama usljed novih turističkih projekata. Naime, samo se u Tivtu i Herceg Novom realizuju tri prestižna turistička projekta, odnosno Luštica bay, Potro Montenegro i Porto Novi, investicione vrijednosti oko dvije milijarde EUR”, precizirao je Jevrić.
Prema njegovim riječima, radi se i najvažniji i najveći projekat rješavanja višedecenijskog problema nedostatka vode za piće na oko 30 odsto teritorije u Baru, ukupne vrijednosti oko 12 miliona EUR.
Regionalni vodovod – Tivat – Herceg Novi radovi – foto Boka News
Sistem regionalnog vodosnabdijevanja crnogorskog primorja se prostire kroz sedam primorskih opština i u tehničko-tehnološkom smislu je veoma kompleksan, i obuhvata 130 kilometara dug cjevovod prečnika od 500 do hiljadu milimetara, na kom se nalazi oko 400 objekata.
Radovi duž Jadranske magistrale
U toku je prekopavanje magistrale i postavljanje novog cijevovoda za Herceg – Novi u dužini dva kilometra, inače najprotnije saobraćajnice u državi – Jadranske magistralle kroz Tivat, na potezu od naselja Opatova do Seljanova.
Radovi bi trebalo da budu završeni do oktobra 2020.
Početak radova na putnoj infrastrukturi u sklopu projekta Bigova Bay u vrijednosti od 1,7 miliona EUR, trebalo bi da počne sredinom avgusta, saopštio je predsjednik Opštine Kotor, Željko Aprcović.
On je kazao da će u narednom periodu strategija izgradnje Kotora biti usmjerena na buduće respektabilne turističke kapacitete.
Štaviše, kako je kazao, već sredinom avgusta kreće se radovima na Bigova Bay.
“Vi znate da je u ovom trenutku završena prva faza gradnje Blue Kotor Bay-a, hotela sa 210 smještajnih jedinica koji će u drugoj fazi, nakon usvajanja Prostornog urbanističkog plana (PUP) imati preko 500 smještajnih jedinica i, što je jako bitno, 300 zaposlenih. Tu smo imali i podršku Vlade, koja je dala saglasnost za sporazum koji smo potpisali sa Bigova Bay“, kazao je Aprcović.
On je naveo da je sporazum vrijedan nešto preko 15 miliona EUR u smislu opremanja zemljišta, i sa zadovoljstvom je istakao da već oko 15. do 20. avgusta kreću u realizaciju te investicije na način da će se prvo raditi dio putne infastrukture vrijedan preko 1,7 miliona.
Prema njegovim riječima, na velikom dobitku će biti svi lokaliteti koji korespondiraju sa budućim rizortom Bigova Bay.
“Sam podatak da je 300 miliona EUR vrijednost ovog projekta, da ćemo imati referentne hotele u tom dijelu Opštine Kotor, prestižne hotelske komplekse, dovoljno govori o tome da ćemo u narednom periodu pozicionirati Kotor ne samo kao izletničku destinaciju, već kao destinaciju koja će da živi 12 mjeseci”, smatra Aprcović.
Za očekivati je i da će se početkom avgusta, nakon usvanja PUP-a, stvoriti neophodni preduslovi za izgradnju hotela iz lanca Marriott.
Tivatska policija je po nalogu nadležnog državnog tužioca, podnijela krivičnu prijavu protiv sveštenika M.B. zbog postojanja sumnje da je počinio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti, saopšteno je iz Uprave policije.
“Danas je oko 09.00 sati u manastiru Svetog arhangela Mihaila na Miholjskoj prevlaci u Tivtu održana crkvena liturgija i vjersko okupljanje građana povodom 27. Sabora bratstva pravoslavne omladine Crne Gore, a koje je organizovalo svešteno lice M.B.”, saopštili su iz policije.
Kako su dodali, vjerskom obredu i kulturno – umjetničkom programu nakon toga u manastirskom kompleksu prisustvovalo je oko 400 građana.
U Mostaru su se u nedjelju održali 454. tradicionalni skokovi sa Starog mosta. Skokovi su se ove godine održali pod posebnim epidemiološkim uslovima i u prisustvu manjeg broja ljudi nego prethodnih godina.
Takmičari su se takmičili u dvije kategorije. Titulu „Mostarske laste“ u kategoriji skok na glavu, osvojio je Vedad Bašić. Drugo mjesto izborio je Danko Dangubić, a treće Mustafa Šarić.
U kategoriji skokova na noge pobijedio je Igor Kazić, drugo mjesto je osvojio Admir Delić, a treće Kenan Juklo.
Kako navode organizatori, skokovi su i ove godine, bez obzira na restrikcije koje su na snazi, imali međunarodni karakter, jer su nastupili skakači iz Srbije i Crne Gore.
Također navode da je borba za prvo mjesto u skokovima na glavu nikad neizvjesnija, nakon povlačenja Lorensa Liste, poznatog kao Mostarska lasta, koji je 13. puta pobjeđivao u ovoj kategoriji.
Na Univerzitetu Crne Gore uključujući i Pomorski fakultet u Kotoru odavno nema vanrednog studiranja niti je to zakonska kategorija, pa su samim tim neutemeljene i neistinite izjave da se na ovom fakultetu „studije mogu završiti za godinu dana, sve vanredno, ubrzano, preko raznih kanala i veza“, saopštio je dekan Pomorskog fakulteta Špiro Ivošević.
On je zbog, kako je kazao, neutemeljenih izjava na nedavnom skupštinskom zasijedanju, tako i javnim glasilima („Novosti“, izjava poslanika Budimira Aleksića) u službenu posjetu pozvao poslanika u Skupštini Crne Gore i člana skupštinskog Odbora za prosvjetu, kulturu, nauku i sport Andriju Popovića.
“Neutemeljene izjave rukovodstvo Pomorskog fakulteta Kotor odlučno, argumentovano i beskompromisno odbacuje, pokazujući u svakom trenutku volju da svima koji to požele pokaže i dokaže svoj razvojni put i sa ponosom naglasi svoj status značajne karike u procesu visokog obrazovanja na ovim prostorima, a naročito u obrazovanju i obuci pomoraca koji sa diplomom ovog fakulteta svoj posao nalaze ne samo na domaćem nego i međunarodnom tržištu rada”, saopšteno je sa sastanka.
Ivošević je pojasnio da sa početkom primjene Bolonjskog procesa na Univerzitetu Crne Gore od 2004. osnovne studije traju tri godine i da na fakultetu nema, niti može biti studenta koji bi te studije završio u kraćem roku od zakonom propisanog.
Osvrćući se na informacije o sumnjivim neakademskim radnjama koje su pomenute na skupštinskom zasijedanju, a u kontekstu da se odvijaju u Kotoru, dekan je upoznao poslanika Popovića da su postojale pojedine indikacije o njima, te da je zadnja takva na Fakultetu iskazana kroz studentsku anketu 2012.
“Tadašnje rukovodstvo Fakulteta je nakon toga pokrenulo odgovarajući postupak ka Univerzitetu Crne Gore i nadležnim institucijama. U tom smislu je dekan pozvao poslanika Popovića da ga sa bilo kojim saznanjem upozna, jer je kao rukovodilac institucije dužan pokrenuti postupak provjere informacija prema Univerzitetu i nadležnim institucijama”, navodi se u saopštenju.
Ivošević i Popović – foto UCG
Popović je naveo na to da je njegova obaveza kao poslanika i člana Odbora za prosvjetu, kulturu, nauku i sport da stalno istražuje moguće neakademske pojave u obrazovanju i ukazuje na njih.
On je upoznao rukovodstvo Fakulteta da je on kroz svoj rad u Odboru bio u prilici da se upozna sa raznim slučajevima u procesu obrazovanja i radnjama koje su prije više od osam godina bile predmet sumnji na Pomorskom fakultetu Kotor.
Takođe, istakao je da je u saznanju da postoje neki programi na nekim drugim pomorskim institucijama u Crnoj Gori gdje se za manje od godinu dana može steći diploma, a da to nije Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore.
Sagovornici su se saglasili da se u sadašnjem trenutku ne može govoriti o negativnim pojavama na Pomorskom fakultetu Kotor koje su javnosti prezentirane i na osnovu kojih je javnost mogla steći pogrešno mišljenje o Fakultetu kada su u pitanju neakademske radnje i završetak studija za godinu dana.
Tokom sastanka vošević je upoznao Popovića sa situacijom na Pomorskom fakultetu Kotor, naročito dajući akcenat na intenzivni razvojni period od 2012. godine do danas u pogledu razvoja kako nastavnog, tako i naučnog procesa i unaprijeđenja rada koje se ogleda kroz realizovaje velikog broja nacionalnih i međunrodnih projekata čiji je fakultet nosilac ili partner.
“Realizovana sredstva u iznosu od cca 2.000.000.000 eura su uložena u razvoj fakulteta i to u korist nabavke modernih simulatora i ostale opreme radi poboljšanja ne samo procesa nastave nego i obuke pomoraca.
Apostrofirao je naročito i kontinuiran razvoj nastavne- kadrovske baze koji se ogleda u usavršavanju nastavnika i saradnika, te tendenciju stvaranja i zapošljavanja mladih doktora nauka. Naveo je dalje razvoj praktične nastave, te brigu fakulteta za svoje studente u pogledu omogućavanja njihovog prvog ukrcaja. Sa ponosom je naveo intenzivnu mobilnost kako nastavnog osoblja tako i studenata, naglašavajući boravak stranih studenata na fakultetu, čak i u vrijeme korone, te boravak naših studenata na inostranim fakultetima. Potencirao je međunarodnu saradnju kako sa srodnim fakultetma u okruženju i šire, tako i saradnju sa privrednim subjektima, te uspjeh u povezivanju i zajedničkom djelovanju sa lokalnom zajednicom”, piše u saopštenju.
Kao svršeni student Pomorskog fakulteta Kotor, poslanik Popović je iskazao potpuno razumijevanje svega što je navedeno, podsjetivši da je sa kolegama iz Odbora za prosvjetu, kulturu, nauku i sport Skupštine Crne Gore posjetio prije par godina Pomorski fakultet Kotor i sa zadovoljstvom se upoznao sa dostignućima i mogućnostima koje se pružaju studentima u toku nastavnog procesa.
Na sastanku je zajednički konstatovano da neargumentovane i netačne izjave mogu da naruše ugled Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore kao institucije visokog obrazovanja, njegovog osoblja, i što je najvažnije, generacija domaćih i stranih studenata koje su savjesno stekle diplomu na jednom od studijskih programa, a mnogi od njih su se okitili i najvećim zvanjima u pomorstvu na nekoj od kompanija širom svijeta.
Sedmero ljudi ozlijeđeno je u nedjelju nakon što se dvadesetčetverogodišnji muškarac zabio u skupinu ljudi u četvrti na zapadu Berlina, kazao je glasnogovornik vatrogasaca.
Tri su osobe teže ozlijeđenekada se automobil zabio u njih u četvrti Charlottenburg.
Jedna je osoba bila zarobljena ispod automobila, ali je spašena, rekao je glasnogovornik.
Berlinska policija objavila je da je muškarac izgubio kontrolu nad vozilom dok je vozio prebrzo u zavoju.
Vozač je uhićen te se vodi istraga o slučaju.
Glasnogovornik je kazao da nema dokaza “da se dogodio (teroristički) napad”.
Zbog spašavanja stradalih nastale su velike prometne gužve, a u akciji je sudjelovalo 60 vatrogasaca i dva helikoptera.
