KotorArt Don Brankovi dani muzike, iz traganja za novim oblicima komunikacije umjetnosti, iznikao je nekoliko ideja koje plasira, konstantno ih promišljajući i nadograđujući. Jedna od njih je i „Muzika Boke“ koja je, zbog svoje posebne energije, kod stanovnika Kotora izazvala jako pozitivne reakcije i srdačna osjećanja.
Nekoliko dana tokom sedmice, stanovnici Starog grada Kotora, Dobrote, Kampa, Sv. Stasija, Mua, Prčanja i Perasta se bude zvucima Kola Bokeljske mornarice u izvođenju kotorskih muzičara, koji su usko povezani sa Festivalom ili Gradskom muzikom Kotora. Ovi festivalski muzičari, u ranim jutarnjim časovima sviraju iz barke koristeći more kao savršen prenosilac zvuka i brda koja okružuju zaliv kao savršenu akustičnu kutiju. Repertoar koji je, za sada, isključivo sastavljen od Kola Bokeljske mornarice, je sa pravom i svjesnom namjerom upravo takav.
Tradicionalno kolo je jedan od najvažnijih elemenata prepoznatljivosti Bokeljske mornarice, poznato kao i Kolo sv. Tripuna, a predstavlja spoj srednjovjekovnih sakralnih i kasnije svjetovnih elemenata iz života pomoraca. Za vrijeme kola se ne pjeva, ali postoji jedan pjesnički tekst, koji je krajem XIX vijeka napisao Pavo Božov Kamenarović, pomorski kapetan iz Dobrote. Stihovi ističu ideje narodnog preporoda šezdesetih godina XIX vijeka, kada se jasno naglašavala širina, nacionalna i vjerska tolerancija i osjećaj bratstva, inače tako njegovani u Boki.
Luke umjetnosti u Boki
Ideja Festivala da budi stanovnike Boke sa zvucima kola Bokeljske mornarice upravo potiče iz ideje samog kola i stihova:
Svi zajedno – svi u kolo
Rukama ruke stisnimo
Potvrdimo svim okolo
Da slogu bratsku ljubimo;
Nasljedujmo to načelo
što daše nama djedovi,
A Bog će dat – da veselo
Sl’jedit nas budu sinovi.
Mještani koji se bude uz zvuke Kola, obasjani su energijom koja se lako prenosi kada su ovakve poruke u pitanju a neki sada već odgovaraju, svirajući sa ponti, sa svojih balkona i taraca, potvrđujući ove poruke mira i zajedništva.
Sljedeća Muzika Boke zakazana je za srijedu, 29. jula u Perastu.
“Virtuelni doživljaj je fin kao informacija i promocija, ali to treba doživljeti, isto kao što ne možete virtuelno doživjeti ljubav. Možete imati komunikaciju i udvaranje ali doživljaj je pun samo kada budemo tamo gdje smo. Normalno je da se treba približiti ljudima putem virtuelnog svijeta, putem tehnike koju imamo i alata, da oni to vide i izaberu što je za njih najpovoljnije, i da dođu sa nekim informacijama. Jer ako vi dođete sa inforamacijama sa nečim što vas čeka, vi ćete bolje znati da izaberete najbolje za vas, nego da tek onda kada dođete tražite informacije koje možda uopšte nećete naći, kaže prof. dr Rade Raković dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve.
On ističe da smo promociju turizma vršili na jedan zastareli način.
“Masovno smo odlazili na berze, nosili prospekte pojedinačnih preduzeća , išle opštinske delegacije što je sve nepotrebno. Na inostranim tržištima prije svega treba da se promoviše zemlja , turistička destinacija. Crna Gora je mala turistička destinacija, atraktivna, raznovrsna i to treba da predstavimo kako i drugi rade, a ne da svako promoviše svoju kafanu, hotel ili svoje selo”- ističe Ratković.
Turizam – foto Boka News
Ratković kaže da je praksa pokazala da se turizam brzo oporavlja od krize. Prvo je veoma rezistentan na ekonomske nedaće i krize jer se počela turistička potreba izjednačavati sa osnovnim ljudskim potrebama.
“Jedino turizam ne može da funkcioniše u ratovima, terorizmu i u pandemijama. Znači dok to ne prođe uglavnom turizma nema, toga smo bili svjedoci nebrojeno puta u istoriji. Tako da vidim da se i u ovim planovima već za turizam poslije dvije do tri godine očekuju povoljni efekti. Ja mislim da je to realna slika, nadajući se da će tamo do proljeća ova vakcina biti pronađena i da će ona biti po mjeri najboljeg djelovanja na zdravlje, i da će biti pristupačna. Da neće biti prioritet da se napravi vakcina koja je najprofitabilnija, nego vakcina koja će biti najpristupačnija širokim narodnim masama, koja će biti djelotvorna, koja neće imati te nus – pojave. Siguran sam da to svjetska medicina može da napravi ali o tome ne odlučuje samo medicina nego značajan udio imaju i oni koji žele da zarade velike pare. To je nužna potreba jer se posljednja para daje za zdravlje. Nadam se da će i svijet biti odgovorniji i da će staviti zdravlje ljudi ispred profita pojedinačnih kompanija, ma kako one bile velike i moćne” – kaže Ratković.
Paket pomoći Vlade CG
Taj paket je očekivan, već je najavljivan i mislim da je dobro što je donešen. Dorbo je što je intezivniji po zahvatu i po obimu sredstava koja se daju. Kratkoročne mjere nijesu na mjesec – dva kao što je prije bilo nego su na skoro godinu dana, dakle negdje do juna naredne godine. Među tim mjerama su očekivane smanjenje PDVa na 7 %, i volio bih da se to zadrži kada prođe korona. Što se tiče plata određeno je regresiranje plata, za turizam 70% a za ugostiteljstvo je određeno 50 % , vjerovatno zato što u ugostiteljstvu imamo najviše radne snage i što je ugostiteljtsvo negdje 86% turističkog sistema, turizam u užem smislu, a to su uglavnom putničke agencije i slične djelatnosti – 14 %.
Moguće da je ta manja stopa stavljena zbog velikog broja radnika koje budžet možda ne može da servisira. To razumijem, ali da znaju da će biti u problememima i pored te pomoći turistička privreda. Mi ovo vrijeme nismo iskoristili da napravimo pojedinačne planove svakog hotelskog preduzeća da oni u tim planovima pokažu svoje moguće rezerve na bazi raznih scenarija ; optimističkih, pesimističkih i da se onda tačno vidi dinamčki po mjesecima koliko će da nedostaje i kako će da se servisira . Tako da sada kada neko pita ne možemo reći ni da, ni ne jer nismo napravili projekcije koliko nam treba i koliko ćemo moći sami da odradimo. Dobro je da se predlaže 24 mjeseca mirovanja, da se predlaže regresiranje kamata , sve su to uobičajne mjere koje su praktikovane i u drugim destinacijama.
Boka kotorska – foto Boka News
Što se tiče dugoročnih mjera na jedan dugoročni period od četiri godine, dobro je što je i u više navrata je najavljivano da se treba promijeniti mišlljenje i razvojna filozofija u turizmu, da se držimo više održivog razvoja i zaštite prirode i to je nešto što sigurno prihvatamo i pozdravljamo. Međutim, prioritetne investicije koje se predlažu nijesu u znaku promijena, nego u znaku kontinuiteta. Dakle, i dalje se forisiraju miks juz naselja, to su više ril istejt investicije , nego što su turistučke investicije, one su djelimično turističke investicije i one se vrše da bi se bolje prodavali rezidencijalni objekti. To što imamo – imamo, ali mislim da ubuduće ne bi trebalo forsirati jer nije prvo u skladu sa našim master planom koji ove godine ističe, ni ti je u skladu sa principima održivog razvoja.
Možemo da budemo lider na Mediteranu u ruralnom turizmu
Ono što se i dalje spominje kao prioritet je Ski turizam koji sa sobom nosi veliki rizik jer smo mi više pogođeni nego sjevernije zemlje u Evropi, sa hroničnom nestašicom snijega. Ski turizam bez snijega nema smisla, vještački snijeg ne može da bude zamjena, a i kada ima snijega to je sezona od mjesec dana. Mi imamo odlične uslove, možemo da budemo lider na Mediteranu u ruralnom turizmu. Vidim da se dosta pomaže i poljoprivredi što mi je jako drago, jer su turizam i poljoprivreda dvije najbolje drugarice. Kapacitete zapošljavanja je u razvoju zaleđa ruralnog turizma, razne vrste tematskog turizma može bitno da pomogne dužu sezonu u primorju i dugu sezonu u planinskom području CG, cjelogodišnju poljoprivrednu sezonu. To je jedan dobar model za CG i to je ta promjena koja se po procjenama turističkih istraživača preporučuje. Za te dugoročne mjere, koje su strateške potrebna je bila jedna stručno – naučna debata za koju nije bilo vremena. Nama predstoji inovacija master plana, izrada koja je u toku novog Prostornog plana CG, tako da se ja nadam da će se ostaviti prostor da se te mjere modifikuju, po mjeri izrade strateških dokumenata. Ali , ako je Vlada morala da izađe sa nečim brzo onda da joj ne zamjerimo nečim sa što se većina ekperata ne slažu, neki to glasno kažu a neki mudro ćute – kaže Ratković.
Gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac ne namjerava da podnese ostavku zbog skandala sa svojim kršenjem izrečenih mu zdravstveno-sanitarnih mjera, a njegova partija za sada izbjegava da se oglas o tome hoće li sama pokrenuti proceduru Kusovčeve smjene u tivatskom parlamentu.
Kusovac koga su opozicionari u međuvremenu nazvali „gradonačelnikom-prestupnikom“, se do dada oglušio o sve pozive opozicije da podnese ostavku zbog toga što je 4.jula u Donjem Grblju u zaleđu plaže Žukovica, uhvaćen u kršenju ranije mu izrečene mjere obavezne samoizolacije zato što je nekoliko dana prije toga, bio u kontaktu sa osobom inficiranom koronavirusom. Kusovac je tog dana, kako se kasnije pokazalo iz stavova NKT-a, obmanuo javnost i medije iznoseći im neistinite navode oko lokacije na kojom mu je riješenjem zdravstveno-sanitarnog inspektora, određena obavezna mjera samoizolacije, kao i okolnosti pod kojima je prekršio izdatu naredbu i samoinicijativno napustio samoizolaciju, vozeći se opštinskim službenim akutomobilom prvog dana vikenda, do zabačene plaže u Donjem Grblju.
Kusovac
Zbog toga je Kusovca istog dana u večernjim satima, policija prinudno privela u karantin u Igalu, a Osnovnom državnom tušilaštvu u Kotoru protiv tivatskog gradonačelnika policija je podnijela krivičnu prijavu zbog kršenja naredbi za spriječavanje opasne zarazne bolesti. Kusovcu koji je u karantinu u Igalu proveo nekoliko dana i na kraju bio negativan na testu na koronu, zbog ovog krivičnog djela prijeti novčana ili kazna zatvora u trajanju do godinu dana.
Predsjendica OO DPS Tivta Jovanka Laličić, ali ni informativna služba te partije, ni nakon dva daa nisu odgovorili na pitanja u vezi sa ovim skandalom i time kako će DPS postupiti prema svom istaknutom funkcioneru iz Tivta koji je svojim ponašanjem unizio sve mjere državnih organa na spriječavanju širenja koronavirusa i nanio političku štetu partiji.
Laličić je u telefonskom razgovoru novinaru rekla da ne može odgovoriti bez konsultacija sa informativnom službom DPS-a u centrali stranke i tražila da joj pitanja pošaljemo napismeno. Nakon toga međutim, ni ona ni informnativna služba DPS-a nisu odgovarali, a Laličićka se juče nije javljala ni na telefonske pozive novinara. DPS je stoga, ostao nijem na naše interesovanje hoće li ta partija tražiti od Kusovca da sam podnese ostavku, ili će eventualno čak pokrenuti i proceduru za smjenu predsjednika Opštine Tivat u lokalnom parlementu. DPS naime, i sam sa svojih 17 odbornika što je natpolovilna većina u SO Tivat, može u svakom trenutku razriješiti Kusovca koji im, sa ovakvim svojim gafom i javno dokazanim laganjem, postaje sve ozbiljniji balast pred lokalne i parlamentarne izbore 30.avgusta.
Snežana Matijević
DPS Tivta je inače, prije dvije godine internim pritiscima na partijskim organima, natjerao bivšu gradonačelnicu Tivta dr Snežanu Matijevič (DPS) da sama podnese ostavku na mjesto predsjednice Opštine jer se Matijevićka tada uporno opirala partijskim naredbama da mora potpisati ugovor kojim Opština Tivat časti Porto Montenetro sa 5,6 miliona eura, opraštajuči mu toliki dug prema lokalnoj kasi za komunalije.
Kusovac sam ne namjerava da ode sam i neće podnijeti ostavku- potvrđeno nam je iz krugova njegovih najbližih saradnika koji su jedino do sada uspjeli da gradonačenika „maknu“ sa mjesta predsjednika Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje jer je procijenjeno da bi bilo krajnje neumjesno da se on još pojavljuje i na funkciji prvog čovjeka gradskog tijela koje se bavi svim aspketima koronakrize, a da pritom svojim postupcima „baca pod noge“ sve te zvanične napore lokalnih i državnih organa. Tivatski gradonačelnik koji se nakon skandala sa svojim policijskim privođenjem u karantin, prošle nedjelje vratio na posao u Opštini kao da ništa nije bilo, a u međuvremenu se čak nije ni obratio Tivćanima, niti im se izvinio za svoje ponašanje.
Kusovac je proteklih dana i primjetno izbjegavao novinare da ne bi došao u situaciju da odgovara na „nezgodna pitanja“ o svom bježanju iz samoizolacije i obmanjivanju javnost i o okolnostima pod kojima je to učinio.
Inače, ovakvim svojim postupkom Kusovac je počinio krivično djelo koje ga i formalno čini nedostojnim za obavljanje funkcije predsjednika Opštine, a što je po Zakonu o lokalnoj samoupravi i Statutu Opštine Tivat nužni preduslov da bi on bio smijenjen ili natjeran da podnese ostavku.
Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) saopštilo je da biciklisti u grupi moraju nositi maske, navodeći da individualna ili vožnja članova istog domaćinstva ne iziskuje njeno nošenje.
Iz NKT-a su kazali da građani pitaju mora li biciklista nositi masku, i dodali da epidemiološki, individualna vožnja nije rizik.
“Formalno, bicikl nije vozilo za prevoz putnika. Individualna ili vožnja članova istog domaćinstva ne iziskuje nošenje maske. Biciklisti u grupi moraju nositi maske”, objavljeno je na Twitter nalogu Vlade.
Svjetska zdravstvena organizacija izvijestila je da je zabilježen rekordni porast broja slučajeva kovida-19 na globalnom nivou, jer je za protekla 24 sata registrovano 284.196 novih slučajeva.
Najveći porast zabilježen je u Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu, Indiji i Južnoj Africi, navedeno je u izvještaju, prenio je Rojters.
Prethodni rekord u broju novih slučajeva zabilježen je 18. jula kada je iznosio 259.848.
Broj smrtnih slučajeva porastao je za 9.753, što je najveći broj preminulih u jednom danu poslije 30. aprila kada je bilo registrovano 9.797 smrtnih slučajeva.
Tokom jula prosečan broj preminulih bio je oko 5.000, dok je junu taj broj iznosio oko 4.600.
Hrvatska reformska stranka Crne Gore (HRS) je nova politička partija na crnogorskoj političkoj sceni.
Iz HRS-a su večeras saopštili da je nova stranka osnovana “na predlog značajnog broja građana, pripadnika hrvatske autohtone manjine s osnovim ciljem da povrati povjerenje u svoje političke zastupnike i izvorni građanski koncept.”
HRS će predvoditi Marija Vučinović, ministarka bez portfelja u Vladi Crne Gore i Radovan- Rade Marić, direktor Aerodroma Tivat.
Vučinović je bila dugogodišnja predsjednica dosadašnje jedine političke stranke Hrvata u Crnoj Gori – Hrvatske građanske inicijative, ali je prije godinu ipo smijenjena sa te pozicije nakon sukoba sa aktuelnim predsjednikom HGI Andrijanom Vuksanovićem i uticajnim članom Predsjedništva te partije i čelnikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimirom Dekovićem.
“HRS je okupila značajan krug intelektualaca iz hrvatskog, kao i pripadnika drugih naroda koji se zalažu za ponos i dostojanstvo svih građana neovisne, demokratske i europske Crne Gore. Da osnivanje stranke ima utemeljenje govori i činjenica da je za manje od nedjelju dana podršku HRS dalo skoro 250 građana svojim ovjerenim potpisom, dok je podršku izbornoj listi stranke do sada dalo preko 300 građana.”- saopšteno je večeras iz HRS-a uz napomenu da su svu neophodnu dokumentaciju za registrovanje stranke uredno predali u skladu sa zakonom i zakonskim rokovima, Ministarstvu javne uprave, te očekuju i rješenje o registraciji.
Hrvatska Reformska stranka Crne Gore (HRS) učestvovaće na predstojećim parlamentarnim izborima, zakazanim za 30. avgust tekuće godine.
Oni će se boriti za jedan tzv. garantovani mandat koji ide političkom predstavniku hrvatske nacionalne manjine, a za koji važi poseban cenzus od samo 0,3% od broja glasača izašlih na izbore. U tome će HRS za takmaca imati HGI koja je do sada godinama uživala u svojevrsnom političkom monopolu u zastupanju interesa Hrvata koji žive u Crnoj Gori.
HGI SPINUJE JAVNOST O PODRŠCI ZVANIČNOG ZAGREBA
Da su stvari, kada je u pitanju o(p)stanak na političkoj sceni stranaka koje pretenduju na jedan zagarantovani „hrvatski“ mandat u Skupštini Crne Gore, otišle veoma daleko, svjedoči i prekjučerašnji postupak HGI-ja čiji su čelnici u zvaničnoj posjeti Zagrebu. Nakon susreta predsjednika i potpredsjednika HGI Adrijana Vuksanovića i Ilije Janovića te članice Predsjedništva HGI Tanje Grabić sa predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem (SDP) iz te partije zvanično su saopštili da je „Milanović podržao HGI“.
„Predsjednik Zoran Milanović je izrazio punu potporu Hrvatskoj građanskoj inicijativi pred izborni ciklus, koji je zakazan za 30.VIII.”- stoji pored ostaloga u saopštenju HGI-ja objavljenom na portalu stranačkog Dux radija.
Međutim, hrvatski predsjednik čiji su najbliži saradnici neposredno pred susret Milanovića sa Vuksanovićem u Zagrebu, informisani o formiranju nove hrvatske partije u Crnoj Gori, uopšte nije eksplicitno podržao ni HGI, ni eventualnu novu stranku, već je Milanović prepustio da to odluče birači unutar hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori.
“Predsjednik Milanović je na sastanku istaknuo kako je važno da hrvatska zajednica i u budućem sazivu Skupštine Crne Gore ima svog zastupnika koji je izabran voljom Hrvata u Crnoj Gori”- zvanično je saopšteno iz kabineta predsjednika Republike Hrvatske.
Najveća ukrajinska avio-kompanija, Ukraine International Airlines UIA, počela je da prodaje karte za letove ka zemljama na jadranskoj obali, među kojima je i Crna Gora.
Karte su već dostupne na veb sajtu kompanije, prenosi KyivPost.
UIA planira i da dva puta sedmično leti na relaciji Kijev-Tirana, a jednom nedjeljno ka Splitu.
UIA planira da leti na relaciji Kijev-Tivat nedjeljom, počevši od 26. jula do 4. oktobra. Takođe, od 30. jula do 17. septembra dodaje se let koji će se obavljati svakog četvrtka.
“Od 8. jula ukrajinski turisti mogu slobodno preći granice Crne Gore, bez PCR testa”, saopštili su iz ukrajinske avio-kompanije.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) su u posljednja 24 sata završile PCR analizu 677 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je 96 rezultata bilo pozitivno, saopšteno je iz IJZ.
Prijavljena su tri smrtna ishoda kod pacijenata iz Berana, Podgorice i Cetinja. Preminuli pacijenti rođeni su 1922, 1939. i 1937. godine.
Uzorci su upućeni na testiranje sa teritorije opština:
Fondacija Hemiias e.V, čiji je osnivač humanista i biznismen iz Bijelog Polja Hajriz Brčvak, donirala je dezinfekcioni tunel Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević” AD Igalo.
– Donacija je stigla u pravom trenutku, a možemo slobodno reći i na pravo mjesto – kazali su u Institutu Igalo.
Dezinfekcioni tunel je postavljen ispred objekta I faze, u kojem su smješteni pacijenti na rehabilitaciji, penzioneri na oporavku i radnici na rekreativnom odmoru u organizaciji sindikalnih udruženja iz čitave Crne Gore, od Plava i Gusinja na sjeveru do Bara i Ulcinja na jugu.
Kako rehabilitacija pacijenata traje 21 dan, oporavak penzionera 10 dana, a radnika od sedam do 10 dana, Institut gotovo svakodnevno otpušta i prima nove goste, tako da je, kako kažu u toj ustanovi, svaka dodatna zaštita od COVID-a 19 vrlo značajna.
U Insitutu su sezahvalili Fondaciji Hemiias e.V na donaciji.
