Bosonog i plavokos, švedski ambasador Joachim Bergstrom neobična je pojava u glavnom gradu Sjeverne Koreje, Pjongjangu, dok vježba položaje iz joge na nekim od znamenitih mjesta sjevernokorejske prijestolnice.
Jedan od rijetkih zapadnih diplomata koji nije otišao iz Sjeverne Koreje kada je počela koronakriza, Bergstrom se oslanja na jogu kako bi prevladao sve dublji osjećaj izolacije.
Bergstrom, koji je u toj zemlji kao veleposlanik od septembra 2019., došao je pripremljen vježbati asane kao način da ostane zdrav, fizički i mentalno, u zemlji u kojoj su stranci pod stalnom prismotrom.
Nakon objave odluke svoje vlade, koja je Hrvatsku zbog koronavirusa stavila na narančastu listu, Nizozemci iz kampova na sjeveru Istre masovno su spakirali kofere i otišli prije pola noći, piše u četvrtak Jutarnji list.
Svoje ljetovanje nizozemski turisti nastavit će u susjednim zemljama kako nakon povratka u Nizozemsku ne bi morali u samoizolaciju, navodi dnevnik.
“Jako je puno nizozemskih turista otišlo sinoć, kažu mi naše članice. Naravno, počelo je masovno otkazivanje smještaja za sljedeće razdoblje. To je udarac za istarski i hrvatski turizam u svakom pogledu jer su se Nizozemci tek početkom srpnja počeli polako vraćati, a prvi veći dolazak bio je baš ovaj vikend”, rekao je direktor Kamping udruženja Hrvatske Adriano Palman.
Dodaje kako ih je, prema podacima iz eVisitora, tada u Hrvatsku ušlo 9537, a za vikend ostvarili su 40.969 noćenja. Najviše ih je boravilo u Rovinju, Funtani, Taru, Vrsaru i Poreču. U dosadašnjem dijelu srpnja s tržišta Nizozemske ostvareno je 45.555 dolazaka i 243.327 noćenja, što predstavlja 57 posto dolazaka i 60 posto noćenja u istom razdoblju lani. Dobar je to rezultat s obzirom na okolnosti, no činjenica je da će se teško vratiti. U 2019. s nizozemskog tržišta ostvareno je 496.099 dolazaka i 2,988.639 noćenja, a u srpnju 2019. godine 163.155 dolazaka i 972.328 noćenja, ističe Palman.
Naime, Nizozemska je Hrvatsku u utorak stavila na narančastu listu. Učinili su to zbog porasta broja zaraženih u Hrvatskoj te je njihova vlada dala preporuku za odlazak u samoizolaciju nakon što se vrate iz Hrvatske. Iz Hrvatske udruge turizma već su apelirali prema Ministarstvu vanjskih poslova i premijeru da se pokuša komunicirati prema Nizozemskoj kako će se poduzeti sve mjere da se situacija s epidemijom stavi pod kontrolu, donosi Jutarnji list.
Ni nakon dva mjeseca od havarije na kolektoru u Bijeloj, turska kompanija „Ćeltikćoglu” ne haje ni za rupu koja je otvorena gotovo širinom priobalnog puta, niti za fekalije koje u njoj plutaju. Bijeljani dodatno negoduju zbog toga što se fekalije izlivaju u more, a Društvo za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Opštini Herceg Novi, zbog obećanja o popravci kolektorske cijevi, koje im Turci svakodnevno serviraju.
Jelena Đaković, direktorka Društva, objasnila je da je Opština u više navrata intervenisala po ovom pitanju i posao je trebalo da bude okončan još 25. juna.
– Prema njihovim riječima konačno im je stigla mehanizacija i oprema, na koju su čekali duže vrijeme i obećali su da će to privesti kraju. Kažu jedno, a na terenu se ispostavi drugo. Daćemo im rok od nekoliko dana da to urade, u suprotnom naći ćemo druge izvođače, kazala je Đakovićeva, naglašavajući da je turskoj firmi istekao rok za tehničku predaju sistema, te da im je Opština za završni posao dala još oko 2,3 miliona eura.
Zoran Marasović, predstavnik kompanije Ćeltikćoglu, objasnio je da se radi o specifičnim radovima koji se odvijaju 4,5 metra ispod nivoa mora.
– Jedan metar cijevi treba uskladiti prema ugovornim uslovima i nakon što se to završi, nadzor i investitor će prekontrolisati sve i sistem će biti pušten u funkciju. U narednih pet-šest dana bi trebalo da se završi cijeli posao, osim ukoliko ne bude problema sa opremom, kazao je Marasović.
Rokovi za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture na području Opštine Herceg Novi prekoračeni su više puta, za osam godina od početka radova, a posao je koštao 30 miliona eura.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Tivat u srijedu popodne spasili su dvije turistkinje, njemačke državljanke koje su se izgubile u rejonu iznad Lepetana.
Poziv za pomoć je primljen u 16.45 sati a turistkinje su pronađene u 18.15 sati.
U akciji je učestvovalo šest spasilaca na čelu sa komandirom Zoranom Barbićem. Turistkinje su dobrog zdravstvenog stanja, saopšteno je iz SZP Tivat.
Tradicionalna Fašinada održana je 22.jula po 569. put, pred zalazak sunca, u peraškom akvatoriju, kada su vezane barke, njih 20, plovile od Perasta ka Gospi od Škrpjela noseći kamenje kako bi bacanjem u more ojačali otok.
Zbog pandemije koronavirusa, ove godine Fašinada je održana pod posebnim uslovima koji su se odnosi na broj učesnika u barkama.
nače, ova manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi ”fascia”, što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer barke međusobno povezane i napunjene kamenjem, okićene jablanovim granama, plove ka otoku Gospe od Škrpjela. U barkama su samo muškarci, dok ih žene pozdravljaju sa obale. Tokom ove svojevrsne procesije na moru, pjevaju se bugarštice.
Kada prva barka, u kojoj je župnik, nekada predsjednik Opštine Perasta, stigne do Školja, crkveno zvono oglašava taj svečani trenutak. Barke zatim čine prsten oko Gospina otoka, simbolizirajući na taj način povezanost sa Nebeskom Majkom i kamenje se baca u more.
“Fašinada” ima tradiciju koja nikada nije prekidana i sa sobom nosi obilježje vjerskog turističkog i karaktera, običaja koji na Mediteranu nigdje ne možete vidjeti i doživjeti.
Fašinada, od 2013. ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
Tradicionalna Fašinada održana je danas po 569. put, pred zalazak sunca, u peraškom akvatoriju, kada su vezane barke, njih 20, plovile od Perasta ka Gospi od Škrpjela noseći kamenje kako bi bacanjem u more ojačali otok.
Zbog pandemije koronavirusa, ove godine Fašinada je održana pod posebnim uslovima koji su se odnosi na broj učesnika u barkama.
Inače, ova manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi ”fascia”, što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer barke međusobno povezane i napunjene kamenjem, okićene jablanovim granama, plove ka otoku Gospe od Škrpjela. U barkama su samo muškarci, dok ih žene pozdravljaju sa obale. Tokom ove svojevrsne procesije na moru, pjevaju se bugarštice.
Fašinada 2020.
Kada prva barka, u kojoj je župnik, nekada predsjednik Opštine Perasta, stigne do Školja, crkveno zvono oglašava taj svečani trenutak. Barke zatim čine prsten oko Gospina otoka, simbolizirajući na taj način povezanost sa Nebeskom Majkom i kamenje se baca u more.
“Fašinada” ima tradiciju koja nikada nije prekidana i sa sobom nosi obilježje vjerskog turističkog i karaktera, običaja koji na Mediteranu nigdje ne možete vidjeti i doživjeti.
Fašinada, od 2013. ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
Laboratorije Instituta u posljednja 24 sata uradile su 621 PCR analizu od kojih je 91 uzorak bio pozitivan. Prijavljena su četiri smrtna slučaja, saopštio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.
Novooboljeli su upućeni na testiranje iz zdravstvenih ustanova sa teritorije opština:
Podgorica 21
Nikšić 19
Bijelo Polje 13
Tivat 7
Berane 6
Kotor 6
Herceg Novi 5
Budva 5
Bar 3
Cetinje 2
Mojkovac 2
Ulcinj 1
Plav 1
Prijavljena su 4 smrtna slučaja u poslednja 24h i to iz opština Žabljak, Tivat, Rožaje i Pljevlja. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca povezanih sa #COVID19 je 30.
Prijavljen je oporavak 70 slučajeva tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna 181.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1937.
Iz štampe je izašla knjiga „Zelenika – istorijski pregled“ autora dr Zoltana Mađara, uglednog arhitekte i istorčara arhitekture, rodom iz Boke.
Na stotinjak strana ova nevelika monografja donosi prikaz istorijskog razvoja malog mjesta Zelenika na hercegnovskkoj rivijeri – jednog od najmlađih primorskih mjesta u Boki uopšte, a čiji je prvi pisani spomen star simboličnih 333 godine. Zelenika se naime, nastala kao zaseok novskog sela Kuti a posebno se razvila početkom 20 vijeka kao luka i poslednja stanica uskotračne željezničke pruge iz Sarajeva preko Dubrovnika do Boke Kotorske.
Autor knjige piše o istorijatu područja današnje Zelenike još od ilirskih i rimskih vremena, preko srednjeg vijeka, turskog, mletačkog i perioda francuske vlasti, sve do austrougarskog perioda kada Zelenika doživljava ekonomski procvat zahvaljujući luci, željeznici i počecima razvoja modernog organizovanog turizma. Uz podatke o starosjedilačkim porodicama koje naseljavaju Zeleniku, te priču o istorijatu ovog mjesta tokom Kraljevine i socijalističke Jugoslavije, sve do obnove crnogorske nezavisnosti, dr Zoltan Mađar je na stranicama ove knjige zapisao i niz manjih, toplih ljudskih priča i anegdota vezanih za ljude, način života i prošlost ovog mjesta, a koje publikaciji daju poseban šarm. Zapisani su i podaci o posjetama državnih poglavara ovom mjestu još od boravka u Zelenici austrougarskog prestolonasljednika Ferdinanda Maksimilijana fon Habsburga krajem 19. stoljeća, preko crnogorskog kralja Nikole Petrovića Njegoša, jugoslovenskog kralja Aleksandra Karađorđevića do jugoslovenskog doživotnog predsjednika Josipa Broza Tita. Posebnu vrijednost knjige čina autorovi osvrti na urbanističko-arhitekstonski razvoj Zelenike i brojni popratni materijali stim u vezi, kao i promišljanje i predlozi dr Zoltana Mađara a koji se odnose na obnovu vrijednih starih ovdašnjih građevina poput hotela „Pansion na zelenoj plaži“ što ga je u Zelenici, kaoo prvi klasični hotel na ovim prostorima, 1902.godine podigao autorov djed, ugedni budimpeštanski ljekar i kapetana husarske konjice u penziji, dr Antal Mađar, te brojnih ovdašnjih drugih vrijednih objekata industrijske kulturne baštine iz vremena Austro-Ugarske.
Dr Zoltan Mađar rođen je 1928. u Zelenici u kući koju je je ovdje izgradio njegov djed, dr Antal Mađar prvih godina prošlog vijeka. Zoltan je i odrastao u Zelenici odakle nakon ženidbe, prelazi u Tivat gdje je radio kao glavni gradski urbanista. Studij arhitekture završio je u Beogradu, a od 1970. živi i radi u Njemačkoj gdje je u Karlsrueu doktorirao u oblasti istorije arhitekture. Svoje brojne zavičajne studije dr Zoltan Mađar je skupno objavio 2002. u knjizi „Zelenika – kolijevka turizma“ – povodom tada stogodišnjice hotela „Pansion na zelenoj plaži“.
Njegova nova knjiga „Zelenika – istorijski pregled“ u prodaji je u Herceg Novom a čitav prihod od nje biće, kako je najavljeno, uplaćen u humanitarne svrhe.
Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora Opštine Herceg Novi, u saradnji sa Centrom bezbjednosti, sprovodi akciju koja ima za cilj upoznavanje građana sa novim mjerama za suzbijanje epidemije virusa covid-19.
Službenici intenzivno obilaze teren i komuniciraju sa građanima kako bi im ukazali na značaj poštovanja svih donesenih mjera, kao i na ličnu odgovornost koju svako od nas ima u cilju zaštite svojih najbližih i javnog zdravlja, ističe načelnica Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marija Bošković.
Fokus preventivnog djelovanja u ovom trenutku su opšte mjere, koje se odnose na nošenje maski na otvorenom i u zatvorenom prostoru, održavanje fizičke distance, neophodnu dezinfekciju ruku, ponašanje u ugostiteljskim objektima, trgovinama i javnom prevozu.
Kako objašnjava, u momentu kada je na teritoriji cijele Crne Gore proglašena epidemija virusa covid-19 važno je da službenici na terenu ulože maksimalne napore u tačno i pravovremeno informisanje građana o naredbama, preporukama i sankcijama za nepoštovanje mjera zaštite zdravlja stanovništva.
Bošković ističe da Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora nastavlja sa svakodnevnim kontrolama poštovanja naredbi, u skladu sa ovlašćenjima koja su dobili najnovnijim izmjenama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.
Podsjećamo, od sinoć je uvedeno više novih privremenih mjera na teritoriji cijele Crne Gore, sa ciljem sprečavanja širenja virusa covid-19:
Nošenje zaštitnih maski na otvorenom i zatvorenom obavezno je na cijeloj teritoriji Crne Gore, uključujući i djecu stariju od 7 godina,osim na plažama i u nacionalnim parkovima pod uslovom pridržavanja fizičke distance i ranije propisanih mjera;
Okupljanje osoba ograničava se na cijeloj državnoj teritoriji na maksimalno 40 osoba na otvorenim javnim mjestima, a na 20 osoba u zatvorenim, uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra (ova obaveza ne odnosi se na objekte stanovanja);
Zbog izuzetno visokog epidemiološkog rizika koji nose pojedini skupovi, produžena je do 6. avgusta primjena mjera donijetih 30. juna: zabrana rada disko klubova/barova i noćnih klubova/barova i zabrana organizovanja svadbi, maturskih, rođendanskih i drugih privatnih proslava;
Produžena je do 30. jula primjena mjera donijetih 7. jula kojima se: zabranjuje održavanje zabavno-muzičkog programa u ugostiteljskim objektima i prekida rad prvostepenih socijalno-ljekarskih komisija u oblasti socijalne i dječje zaštite u centrima za socijalni rad;
U opštinama Herceg Novi, Bar, Budva, Kotor, Tivat i Ulcinj produžena je do 30. jula primjena mjere zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskim objektima, uključujući i pružanje ugostiteljskih usluga na kupalištima i plažama, u periodu od ponoći do 06 časova narednog dana.
U Bosnu i Hercegovinu (BiH) u srijedu 22. jula stiglo je više od 23 tone zaštitne opreme, što je donacija Svjetske zdravstvene organizacija (WHO) namijenjena zdravstvenim radnicima u liječenju oboljelih od korona virusa i borbi protiv njegovog širenja.
Od toga će 12,6 tona opreme biti raspoređeno u Federaciju BiH (FBiH), a ostatak će se rasporediti u Republiku Srpsku (RS) i Brčko Distrikt.
Prilikom primopredaje donacije šef Ureda WHO u BiH Viktor Olsavszky kazao je da će ova oprema biti od koristi zdravstvenim radnicima u BiH narednih dva i po do tri mjeseca, uz dodatak onoga što su bh. vlasti uspjele same nabaviti.
Šef Ureda WHO u BiH pozvao je stanovništvo da ozbiljno shvati situaciju i pridržava se svih mjera suzbijanja širenja virusa.
Pomoćnik ministra zdravstva FBiH Goran Čerkez istakao je kako je ovo još jedna vrijedna donacija koju je Ministarstvo zdravstva FBiH osiguralo u saradnji s glavnim međunarodnim partnerom u borbi sa COVID-19, Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
On je pozvao sve kantone da poduzmu oštrije mjere praćenja provođenja propisanih epidemioloških mjera.
Među 23 tone zaštitne opreme koje WHO donira zdravstvenim radnicima u BiH nalaze se zaštitne maske, naočale, odijela, rukavice, viziri i sve što je proteklih mjeseci potrebno medicinskom osoblju.
U BiH je u srijedu 22. jula registrirano 324 nova slučaja zaraze korona virusom.
