Stavljanje u raspremu u Baru jednog kruzera pokazalo i pozitivne efekte u aviosaobraćaju

B787 dreamliner na aerodromu Podgorica

Dolazak kruzera „Norwegian Spirit“ u luku Bar gdje je taj brod stavljen u raspremu, već je pokazao i jedan dodatni ekonomski benefit za državnu kompanju Aerodromi Crne Gore (ACG).

Naime, zbog potrebe izmjene dijela posade na „Norwegian Spiritu“, na aerodrom Podgorica  u ponedjeljak  uveče, je prvi put u istoriji ACG, sletio jedan moderan širokotrupni putnički avion tipa „boeing B787-800 dreamliner“. Avion kapaciteta skoro  300 putnika pripada kompaniji „TUI Fly Belgium“ iz Belgije, a obavio je čarter let koj je trajao čak 13 sati, direktno iz glavnog grada Filipina, Manile do Podgorice i kansije je nastavio za Brisel. Sa njime je u Crnu Goru doputovalo 270 filipinskih pomoraca koji su se u tzv. „zatvorenom balonu“ -bez kontakata sa okolinom i uz višestruka testiranja i karantin, sa aerodroma uputili direktno u Bar i ukrcali na kruzer koji je tamo vezan.

Dolazak širokotrupnog dugolinijskog aviona „boeing B787“ koji spada u tzv. „D“ kategoriju, a kakvi inače, nisu uobičajeni u crnogorskim vazdušnim lukama, ACG-u je obezbijedio neočekivani dodatni prihod koji aerodromskoj kompaniji jako puno znači u oklonostima kada je saobraćaj u Tivtu i Podgirici zbog koronavirudsa, smanjen i za preko 90% u odnosu na lani. S obzirom na to da je maksimalna težina u polijetanju „boeinga B787“  228 tona, samo operaciju slijetanja i polijetanja u Podgorici, ovaj avion je platio skoro 2.200 eura. To je tri puta više nego što istu uslugu ACG naplaćuje od većine drugih svojih poslovnih partnera za ospluživanje njivoh manjih aviona „C“ ketegorije, prosječne veličine „airbusa A-319“.

Prema nezvaničnim saznajima, uskoro bi za potrebe „Norwegian Spirita“, vlasnik tog broda, američko-norbeška kompanija NCL, mogla organizovati još najmanje jedan sličan čarter let velikog aviona za Crnu Goru, radi izmjene posade tog kruzera.

Boravak tog broda u Baru gdje je „Norwegian Spirit“, kruzer od 75.904 bruto tone, koji vije zastavu Bahama, stigao prošle sedmice iz italijanske luke Brindizi, već je donio i niz ekonomskih benefita lancu pružalaca pomorskih usluga u gradu pod Rumijom. Kruzer dug je  269 i širok 32,3 metra i potrebe do sada na njemu ukrcanih 135 članova posade kojima se prije dva dana pridružilo i još 270 pomoraca sa Filipina, bukvalno su oživjeli dio lučkih kapaciteta kompaije „Port of Adria“ koji su se proteklih mjeseci vrlo slabo koristili, i učinili da čitav niz privrednih subjekata u Baru – od snabdjevača hranom i drugim potreštinama do pružalaca raznih usluga brodu,  počne da pomalo zarađuje svježi novac uz inostranstva, a što je ove godine u uslovima kada je koronakriza bukvalno zaustavila cijelu kruzing industriju, u Crnoj Gori bilo gotovo nezamislivo.

„Norwegian Spiritu“ je zbog krize sa koronavirusom stavljen u tzv. hot lay up – raspremu u kojoj je brod zadržao dobar dio redovne posade i nalazi se u stanju da se brzo može vratiti u redovnu upotrebu. Tokom boravka tog broda u Crnoj Gori, posada se mora pridržavati mjera NKT-a za spriječavanje širenja virusa i posebnih protokola koji je su Uprava pomorske sigurnosti i pomorske vlasti napravili upravo za ovakve okolnosti. Pored ostaloga, to podrazumijeva i obavezu da tokom boravka kruzera u našoj luci, svi članovi posade ostaju na brodu i ne izlaze sa njega.

Slučaj Šljivančanin biće predat drugom sudiji

4
Pomorska-nesreća-foto RTB

Viši sud u Podgorici usvojio je zahtjev advokata porodice Šljivančanin, Milovana Miloševića, da se sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić izuzme iz predmeta u slučaju pomorske nesreće u kojoj je stradala Maja Šljivančanin.

Iz suda su saopštili da će se taj predmet dati drugom sudiji, metodom slučajne dodjele.

Podsjetimo, maloljetni M.S. 11. jula je u budvanskom zalivu jahtom naletio na čamac, pri čemu je stradala Maja Šljivančanin, a povrijeđen Vladan Stanišić.

Presudom Osnovnog suda u Kotoru, M.S. je osuđen na 120 sati društveno korisnog rada. Vijeće Višeg suda ukinulo je tu presudu i naložilo ponovno vještačenje.

UBRZAJ – “Pod maskom”

0
Ubrzaj

Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje XI izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2020.

Ovogodišnje izdanje Festivala UBRZAJ biće održano u tradicionalnom terminu, od 10. do 14. decembra, ali zbog aktuelne epidemiološke situacije u online formatu.

Pored filmova koje će publika iz Crne Gore imati priliku da prati online, poseban prateći program će uključiti panel diskusije sa učesnicima iz zemlje i regiona, kao i izložbu.

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ doprinosi razvoju svijesti o značaju ljudskih prava i stvaranju harmoničnog odnosa među različitima po bilo kojem osnovu. Kroz medijum filma gledaoci na emotivan i sugestivan način proživaljavaju lične priče onih koji su žrtve kršenja ljudskih prava, ali i žilavi borci za promjene, što doprinosi razumijevanju osjetljive tematike ljudskih prava, drugosti u našim društvima i životima, kao i značaju građanskog aktivizma.

Na programu XI festivala UBRZAJ crnogorska publika će imati priliku da premijerno gleda snažne i motivirajuće filmove najnovije produkcije, a koji su već uspjeli da se pozicioniraju na prestižnim festivalima i dobiju brojna priznanja.

Moto ovogodišnjeg Festivala UBRZAJ je “Pod maskom”.

Pomorci trebaju posebnu dozvolu za let u Japan

0
Testiranje na aerodromima – foto EPA

Za slijetanje u Japan potrebno je imati “crew members landing permit”.

U nastavku dostavljamo informaciju Službe za vize Ministarstva vanjskih i evropskih poslova u pogledu smjena pomoraca u Japanu koje je prenio SPH.hr.

Naime, nekim pomorcima nije bilo dozvoljeno ukrcati se na let za Japan, iako su mislili da imaju svu potrebnu dokumentaciju.

Poznato je da pomorci moraju imati OKTB, pomorsku knjižicu, garantno pismo od kompanije i PCR test, ali je manje poznato da moraju imati i dozvolu za slijetanje  („crew members landing permit“). Za izdavanje navedene dozvole nadležno je Ministarstvo pravosuđa Japana, Imigracijski ured.

Pomorcima za Japan nije potrebna viza.

Dubrovački Akvarij zasjat će u novom ruhu, a posjetioci će imati intenzivniji doživljaj i pravu interakciju

0
Akvarijum Dubrovnik

Sveučilište u Dubrovniku, u sklopu kojeg djeluje Institut za more i priobalje, rekonstruira gradski Akvarij, koji inače radi već oko 70 godina.

– U toku je prva temeljna obnova u sklopu koje ćemo napraviti tri veća bazena, svaki zapremnine od 20 do 25 kubika. Oni neće biti puno veći od postojećih, koji su bili ukopani dva metra ispod razine poda, no sad će biti vani, u razini očiju, čime će se stvoriti intenzivniji doživljaj, a posjetitelji će biti u istinskoj interakciji sa stanovnicima Akvarija.

PLAN DO JUNA 2021.

Tijekom radova prve faze ne radimo ništa u drugoj prostoriji da ne bismo izazvali stres organizmima koje privremeno selimo. Jedna je mogućnost da ih pustimo u more, a druga prebaciti ih na pet, šest mjeseci u druge bazene, što bi im bio stres. Nadamo se da ćemo u iduće dvije godine, kad krene novi krug apliciranja za sredstva europskih projekata, dobiti i sredstva za dovršetak rekonstrukcije – kaže ravnatelj Instituta za more i priobalje Nenad Antolović, te objašnjava da je Sveučilište u kolovozu potpisalo ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a za sudjelovanje u Programu prekogranične suradnje vrijednom 1,6 milijuna eura.

– U sklopu tog programa priprema se novi turistički proizvod i osmišljava se nova turistička ruta u sklopu koje se poboljšava turistička infrastruktura. Dio toga je Akvarij u Dubrovniku i upravo smo u fazi početka rekonstrukcije. Plan je do lipnja 2021. otvoriti renovirani Akvarij. Cijeli projekt traje dvije godine, odnosno do kolovoza 2022. godine, ali mi svoj dio obveza izvršavamo ranije – ističe Antolović.

Inače, Institut za more i priobalje dio je Sveučilišta u Dubrovniku. U sklopu ovog projekta, nazvanog “Istraživanje prekogranične vodene biološke raznolikosti” (Explore Cross-border Akvatic Biodiversity – EXChAngE), Institut je glavni partner. Tijekom obnove Akvarij će u odnosu na stari izgled dobiti nove bazene od stakloplastične konstrukcije i akrilnih panela.

Inače, partneri u projektu su Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije i Javna ustanova Park prirode Hutovo blato iz BiH, te iz Crne Gore Institut za biologiju mora i Turistička zajednica Kotora. Od 1,7 milijuna eura ukupne vrijednosti projekta, EU ga sufinancira s 1,4 milijuna eura.

Rezultat projekta “EXChAngE” bit će novi turistički proizvod “Blue Pass”, koji će omogućiti posjete novim tematskim rutama s poboljšanom infrastrukturom i privlačit će više turista na područjima Dubrovnika i Kotora (koji dobiva Akvarij Boka), kao i Akva Path Hutovo blato te Stari most u Mostaru i rijeka Neretva u Bosni i Hercegovini. To je prvi pokušaj stvaranja ovakvog prekograničnog turističkog proizvoda, a ideja je projekta da se s jednom ulaznicom, radnog naziva “Blue pass”, može posjetiti više lokacija u regiji.

Moći će se kupiti i ulaznica samo za Dubrovnik, ali i nešto skuplja ulaznica za posjet svim atrakcijama koje se upravo pripremaju. Očekuje se da će to odgovarati ne samo onima koji žele upoznati biološku raznolikost mora i rijeka, nego i turistima sklonima izletima, a takvih je mnogo među onima koji posjećuju Dubrovnik.

DRUGA FAZA OBNOVE

O planiranoj drugoj fazi obnove Akvarija doznajemo da se u drugoj prostoriji – onoj koja je u produžetku prve i u sklopu koje su zidni bazeni postavljeni u topovske otvore – ti otvori neće dirati. Međutim, nasuprot njima gradit će se novi, najveći bazen, također u razini očiju.

Glavni je cilj projekta jačanje i diversifikacija turističkih ponuda kroz istraživanje prekogranične vodene biološke raznolikosti kako bi se omogućilo bolje upravljanje i održivo korištenje kulturnog i prirodnog nasljeđa. Projekt je podržan u okviru Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020., a koriste se sredstva ERDF i IPA II fondova Europske unije.

Putin naredio masovno vakcinisaenje protiv koronavirusa

0
Rusija foto EPA

Predsjednik Vladimir Putin naredio je u srijedu ruskim vlastima da počnu s masovnim vakcinisanjem protiv koronavirusa nakon što je u zemlji umrlo rekordnih 589 zaraženih.

Rusija će u idućih nekoliko dana proizvesti dva miliona doza vakcina, rekao je Putin.

Prošli je mjesec objavila da je na temelju preliminarnih rezultata vakcina Sputnik V uspješno u 92 posto slučajeva.

“Da se odmah dogovorimo, nećete mi idući tjedan predavati izvještaj, nego ćemo krenuti s vakcinisanjem. Idemo raditi”, rekao je Putin zamjenici premijera Tatjani Golikovoj.

Ministar zdravstva Mihail Muraško objavio je da je već vakcinisano više od 100.000 ljudi.

Infekcija je nakon vrhunca 27. novembra usporila i u srijedu je registrirano 25.345 novih slučajeva.

Rusija u drugom valu nije uvodila najstrožije mjere na nacionalnoj razini, nego je to prepustila regionalnim vlastima.

UN: Ova godina biće vjerovatno jedna od tri najtoplije

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Ova godina biće vjerovatno jedna od tri najtoplije, upozorile su UN i dodale da postoje šanse da do 2024. godine dođe do privremenog porasta temperature iznad praga od 1,5 stepena Celzijusa određenog Međunarodnim sporazumom o klimi iz 2015. u Parizu.

Temperatura iz godine u godinu obara rekorde, a decenija 2011-2020 ostaće najtoplija do sada zabilježena, sa šest najtoplijih godina od 2015, saopštila je Međunarodna meteorološka organizacija u izvještaju o stanju globalne klime.

– Ova 2020. je nažalost još jedna vanredna godina za klimu – rekao je generalni sekretar organizacije Peteri Talas.

Od januara do oktobra, globalna prosječna temperatura bila je za oko 1,2 stepena Celzija viša u odnosu na referentni period 1850-1900, tako će 2020. biti jedna od tri najtoplije godine.

Procjena organizacije se zasniva na pet skupova podataka, koji rangiraju 2020. kao drugu najtopliju godinu, posle 2016. i ispred 2019.

Dodaje se da ekstremne vrućine, požari, poplave, povećana kiselost okeana i rekordna sezona uragana u Atlantiku svedoče o nastavku klimatskih promjena.

Najveći porast temperature je u sjevernoj Aziji, posebno u sibirskom delu Arktika, gdje je bilo toplije za više od pet stepeni od prosjeka.

Vrućina u Sibiru je bila najveća krajem juna, sa 38,0 stepeni u Verhojansku 20. juna, što je zasad najviša temperatura izmjerena sjeverno od oboda Polarnog kruga.

Sezona šumskih požara, koja je poharala velika područja Australije, Sibira, zapadne obale Sjedinjenih Država i Južne Amerike, bila je najaktivnija u posljednjih 18 godina.

Uz to su “poplave u djelovima Afrike i jugoistočne Azije prouzrokovale masovno raseljavanje stanovništva i ugrozile sigurnost ishrane miliona ljudi”, primijetio je Talas.

Među lošim vijestima je i to što je arktički morski led dostigao svoj godišnji minimum u septembru, zauzevši drugo mjesto tokom 42 godine satelitskog posmatranja.

S druge strane, obim antarktičkog morskog leda bio je sličan ili nešto veći od prosjeka u posljednje 42 godine, dok je Grenland i dalje gubio ledenu masu, iako sporije nego 2019.

A okeani koji skladište preko 90 odsto viška energije koja se akumulira u klimatskom sistemu Zemlje, posljednjih decenija se zagrijevaju sve brže, piše u izvještaju.

Korona bitno uticala na tržište nekretnina

0
Razglednica, panorama HN Skver

Gotovo da ne postoji oblast na koju se pandemija virusa korona nije odrazila, tako da tog negativnog trenda nije pošteđeno ni tržište nekretnina.

Kada je riječ o Herceg Novom, prodaja bilježi pad za 90 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine, dok su cijene ostale na nivou „zlatnih” vremena.

Veselin Dragaš, vlasnik agencije „Forte mare” i predsjednik Grupacije za trgovinu nekretninama pri Privednoj komori Crne Gore, kaže da svojesvrsna pat pozicija nije samo odlika Herceg Novog ili Crne Gore već i maltene čitavog svijeta.

Pojašnjava da ima ljudi koji posjeduju novac i želju da kupe nekretninu, ali da čekaju pad cijena, koji se ipak ne dešava. Vlasnici nekretnina ne žele da jure da ih prodaju pošto- poto, jer se nadaju boljim vremenima.

-Mnogo je razloga zbog kojih tržište nekretnina bilježi tihovanje. Jedan od njih je svakako nemogućnost inostranih kupaca da dođu u Crnu Goru i vide ono što bi eventualno željeli da trguju. Mislim da je to osnovni razlog. Mi bilježimo veliki broj telefonskih i onlajn i imejl upita, ali kada klijent ne može fizički biti prisutan i pogledati uživo ono što nudite, onda nastaje problem. Tu su i mjere NKT, koje onemogućavaju agentima da odvedu klijenta na određenu lokaciju koja se nudi i obave njenu prezentaciju na odgovarajući način, kazao je Dragaš.

Dodaje da se bilježi prodaja nekretnina unutar grada, kada je riječ o rješavanju stambenog pitanja.

-Uglavnom je riječ o nekretninama, uslovno rečeno, manje vrijednosti, a transakcije od pola miliona koje smo nekada radili sada su misaona imenica. Cijene variraju. Dešava se da budu niske ako klijent ima potrebu za hitnom prodajom, ali to je veoma rijetko. Trenutno je na snazi, šahovskim terminom rečeno, pat pozicija. S jedne strane imate ljude koji imaju novac, ali ne žele da trguju, jer čekaju pad cijena, a s druge, one koji cijene ne žele da spuste, konstatovao je Dragaš.

Cijene stanova u novogradnji kreću se od 1.000 do 1.100 eura, u zavisnosti od lokacije.

Ukoliko je lokacija eksluzivna, kao i nekretnina, onda kvadrat može koštatati i 3.000 eura.

Mahom je, kako je pojasnio, riječ o priobalnom dijelu grada, posebno o naselju Savina.

U naselju Topla 2, koje je veoma privlačno zbog blizine centra grada i mora, za kvadrat stana u novogradnji valja izdvojiti od 1.400 do 1.700 eura. Kada je riječ o staroj gradnji, u tom naselju, cijenu diktira lokacija, pa se kvadrat stana kreće od 800 do 2.000 eura.

U drugim agencijama tvrde isto. Najviše se traže stanovi uz more ili centru grada, pa kuće s pogledom na more, zemljišta koja su urbanizovana, s pogledom na more i infrastrukturom.

Za kvadrat stana na Gomili treba izdvojiti oko 1.000 eura. Ukoliko je nekretnina u Igalu uz more, kvadrat novogradnje iznosi 2.500 eura. Kvadrat nekretnine na rivijeri se prodaje od 1.450 do 2.500 eura.

K.M.

„Duh Italije na našem pragu“

Inspirisani nedeljom Italijanske kuhinje u svjetu, Casa del Mare Mediterraneo i Bocasa restoran napravili su posebnu gastro ponudu za sve one mnogobrojne kojima nedostaju putovanja i žele osjetiti duh Italije na našem pragu.

Na Bocasi je aktivan poseban jelovnik sa italijanskim jelima, uz naglasak na domaćoj pašti, i posebnim tradicionalnim italijanskim specijalitetima, grapama, limonćelu, najfininjim Italijanskim vinima i neodoljivim dezertima kao neizostavnom završetku svakog italijanskog objeda.

Bocasa restoran takođe nudi poseban PASTA MASTERCLASS, na kojem će vas naš kuvar povesti na nezaboravno putovanje procesa pravljenja pašte uz prezentaciju vrijednu pamćenja. Paket meni koji u sebi nosi uživanje uz italijansku zakusku, 3 vrste pašte, degustaciju vina i sufle od pistaća.

Casa Epico

Sve po cijeni od 35€ po osobi.

*ponuda važi za rezervaciju minimum dvije osobe

Za sve one koji žele da otputuju na nekoliko dana, ali ne tako daleko, u ponudi je i poseban gastro paket koji obuhvata 3 noćenja u komfornim sobama sa pogledom na more.

U paket je takođe uključena i radionica izrade domaće pašte, prema posebnoj recepturi Italijaskog Mišelin star šefa Erosa Picca.

Casa Epico

Nakon čega slijedi degustacija pašte, uživanje u privatnoj projekciji filma inspirisanog Italijom u multimedija sali, poseban prostor za igru za najmlađe, večeru uz 4 slijda uz posebne ukuse kojima se svi radujemo.

Cijena ovog paketa je promotivna i iznosi 115€ po osobi.

Boka bay, Montenegro +382 69 700 702

info@casadelmare.me

www.casadelmare.me

Herceg Novi – sve više zahtjeva za pomoć

0
Herceg - Novi
Herceg – Novi

Rezultat nepovoljne epidemiološke situacije u Herceg Novom je povećan broj zahtjeva za jednokratnu socijalnu pomoć. Opština Herceg Novi do sada je na ova davanja utrošila oko 45 hiljada eura.

Prema riječima potpredsjednice Opštine, Vesne Samardžić tokom prošle godine upućeno je oko 350 zahtjeva, a ove 390 do 1. decembra.

– Ono što je evidentno je da se pojavljuju zahtjevi ljudi koji se nikada nisu javljali, a koji su u teškoj situaciji jer su ostali bez posla. Često se to dešava upravo zbog posledica koje je izazvao korona virus.  Obzirom da sezonu nismo imali, a da je veliki broj građana orjentisan na sezonski rad, sada se to sve više primjećuje, pa imamo situaciju da će tokom novembra, očekujemo to i udecembru, a vjerovatno i do sledeće sezone, broj zahtjeva za jednokranu pomoć biti sve veći – objašnjava ona.

Maksimalan iznos jednokratne pomoći je 250 eura, a visina zavisi i od broja članova porodice. Samardžić naglašava da je riječ o jednokratnoj pomoći porodicama koje su zbog pandemije ostale bez primanja, a imaju rješenje o prestanku radnog odnosa.

Građani se najčešće obraćaju za pomoć u hrani, zbog čega je lokalna uprava u stalnoj komunikaciji sa Crvenim krstom i Udruženjima penzionera, kako bi najugroženijima pomogla da prebrode sve težu ekonomsku situaciju.

Samardžić ističe da su u predlogu budžeta za narednu godinu predviđena sredstva za jednokranu pomoć, jer je za očekivati da se loša ekonomska situacija nastavi do početka narede turističke sezone.

– Odnosno dok ne stignu vakcine i ne počne vakcinacija. Nadamo se da će situacija sa koronom biti stabilnija i da će privreda i sve one djelatnosti zastupljene u Herceg Novom ponovo zaživjeti kako bi ljudi mogli da rade i brinu se za svoju egzistenciju – smatra Samardžić.

Da bi se pomoglo porodicama koje su bez primanja, lokalna uprava je kreirala Pravilnik i sastavila komisiju. Svi koji su podnosili  zahtjeve za jednokratnu pomoć bili su dužni da prilože dokaz od prestanku radnog odnosa.

– Moram da naglasim da smo imali veoma malo takvih zahtjeva, svega tri ili četiri od marta ove godine. Njih smo rješavali u skladu sa Pravilnkom. Međutim, to ukazuje na činjenicu da je jako malo ljudi u stalnom radnom odnosu ostalo bez posla zbog korone. Odnosno, ljudi su imali ugovore, koje poslodavci nakon isteka nisu produžavali – objašava Samardžić.

Ona je kazala da je lokalna uprava uputila zahtjev prema javnim preduzećima Čistoća i Vodovod i kanalizacija, u skladu sa mjerama u martu i aprilu, da se porodice bez primanja oslobode plaćanja utrošene vode i usluga za odvoz smeća za ta dva mjeseca, a postoji mogućnost da se to ponovi za novembar i decembar.