Kulturno – edukativni projekat „Putevima bokeljskih Hrvata“ nastavlja se u 2020. godini.
Nakon nedavnog otvaranja granica, kulturna razmjena dva naroda nastavlja se izložbom „Partenca“ hrvatske umjetnice Renate Poljak.
Izložba će biti otvorena 10. jula u Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra „Nikola Đurković”.
Partenca (ital. odlazak) naziv je izložbe kojom umjetnica govori o globalnoj nesigurnosti današnjeg društva, o fragilnosti ljudske egzistencije kroz priču o odlasku, iščekivanju i razdvojenosti, ulsovljene migracijama.
Izložba je inspirisana životnom pričom autoričine prabake, Bračanke koja je čekala svog supruga s putovanja u Čile, ali se on nikada nije vratio. Središnji dio izložbe predstavlja video instalacija, video film Partenca okružen istoimenom i tematski identičnom autorskom serijom od osam foto kolaža, a umjetnica ostaje vjerna svom prepoznatljivom izažaju kojeg karakterišu socijalno-političke konotacije i sugestivan autoričin angažman.
Zainteresovani mogu pogledati izložbu do 20. jula.
Renata Poljak rođena je u Splitu gdje je i završila školu likovnih umjetnosti, a titulu magistra umjetnosti dobila je na École Régionale des Beaux-Arts u Nantesu. Za svoj rad dobila je nekoliko nagrada kao što su Gold Black Box na Black Box festivalu u Berlinu (2006.) te T-HT nagradu za umjetnost (2012.), jednu od najprestižnijih umjetničkih nagrada u Hrvatskoj. Tokom karijere izlagala je u Hrvatskoj ali i velikim svjetskim metropolama umjetnosti kao što su Pariz, Tokio i New York.
Kulturno – edukativni projekat „Putevima bokeljskih Hrvata” pokrenut je 2018. godine s namjerom zaštite i promocije baštine bokeljskih Hrvata, edukacije i jačanja prijateljstva i povjerenja između dva naroda – Hrvatske i Crne Gore. Raznim aktivnostima, projekat je promovisao kulturnu saradnju, umjetnost oba naroda, razmjenu ideja i prijateljstva i time izazvao pozitivne reakcije u obje države, otvorivsi nove mogućnosti za saradnju i razumijevanje. Donatori projekta su Grad Kotor, HEP, Porto Montenegro, Hoter Regent Porto Montenegro i mnogi drugi.
Pokrovitelji projekta „Putevima bokeljskih Hrvata“ su predsjednici Crne Gore Milo Đukanović i Hrvatske Zoran Milanović.
Svaka ulica u Herceg Novom koja je obuhvaćena opštinskom Odlukom o dodjeli naziva naselja, ulica i trgova u narednom periodu će dobiti tablu sa nazivom, a svaka kuća u njima redni broj. Sa ovim ciljem oformljena je komisija koja već radi na terenu, a Opština će građanima obezbijediti i postaviti pločice sa brojevima na ulazima u stambene objekte.
Pitanje imenovanja i numeracije mnogih ulica godinama unazad nije bilo adekvatno uređeno, pa će sada mnogi objekti po prvi put dobiti adekvatnu adresu, odnosno naziv ulice sa kućnim brojem. Ovim će biti značajno olakšano svakodnevno snalaženje građana i onih koji posjećuju Herceg Novi, kao i unaprijeđena komunikacija sa javnim i privatnim službama, hitne pomoći, vatrogasaca, policije, pošte ili kurirskih službi.
Komisija oformljena za tu potrebu sada obilazi naselja kako bi svaki objekat bio numerisan, te molimo građane da im u slučaju potrebe izađu u susret i olakšaju snalaženje na terenu.
Odluka o određivanju naziva naselja, ulica i trgova na teritoriji Opštine Herceg Novi usvojena je na sjednici Skupštine opštine Herceg Novi održanoj u februaru ove godine. Njome su određena naselja na području opštine, kao i imena ulica, trgova, stepeništa i zaseoka koji im pripadaju.
Turistička organizacija Budve objavila je da je u svim vrstama smještaja trenutno 1.500 gostiju, što je gotovo 20 puta manje nego prošle godine u isto vrijeme, kada je bilo 29.000.
Kako prenosi podgorički portal Vijesti, prazan privatni smeštaj, hoteli koji nisu ni otvoreni, većina restorana koja ne radi ili ima malo gostiju, puste plaže oslikavaju Budvu na početku glavne sezone.
Zakupac plaže Mogren Robert Viola kaže da za sada sezone nema.
„Nadamo se da će što prije biti otvorene granice sa Srbijom, jer ima dosta radnika iz te države koji su kod nas sezonski angažovani. Ali, ako sezona nastavi kako je počela, radnici nam neće biti ni potrebni”, kazao je Viola.
Jedan od ugostitelja koji godinama drži restoran uz zidine Starog grada kaže da je platio sve obaveze zakupa i poreza, ali da nema kome da otvori restoran.
„Gostiju koji su godinama bili moja klijentela nema i pitanje je kada će doći, jer granice su zatvorene, prije svega tržište Rusije je blokirano i u skorije vrijeme ti gosti neće doći. Za sada restoran još ne mogu da otvorim jer svaki dan bi za mene bio gubitak”, kaže on.
I ulice Starog grada su gotovo puste, a u prodavnice gotovo niko ne zalazi.
„Kada govorim o ovoj sezoni, najbolje je da se okrenemo sami sebi, odnosno domaćem tržištu i pokušamo da izguramo koliko god možemo. To za privatni smještaj nije lako, ali ipak verujem da prava ponuda uvek nađe kupca. Definitivno da su gubici nesagledivi kao što je u cijelom svijetu. Ono što je najvažnije je da ostanemo zdravi”, rekao je jedan od vlasnika privatnog smještaja u Starom gradu.
Da Budvi slijedi jedna od najtežih ljetnjih sezona od razornog zemljotresa 1979. godine, potvrđuju i drastično mali prilivi od naplate boravišne takse.
Sekretar za finansije i v. d. direktora Uprave Petar Odžić (SDP) kazao je da su četiri puta manji prihodi nego lane u istom periodu kada je naplaćeno 644.031 evra.
„Ove godine će svi izvorni prihodi turističkih organizacija biti jako pogođeni, kako boravišna taksa koja zavisi od broja turista i uspješnosti turističke sezone, tako i članski doprinosi koji se od nove izmjene zakona naplaćuju samo preduzećima koja će ostvariti dobit od turističke sezone. Turistička taksa je direktno povezana sa platežnom moći vlasnika nepokretnosti koji nisu stanovnici Budve i za očekivati je da i ovaj prihod bude manji u odnosu na prošlu godinu”, rekao je on.
Hiljade ruskih vojnika sudjelovat će u srijedu u Moskvi na vojnoj paradi u čast pobjede u Drugom svjetskom ratu, samo tjedan dana prije referenduma o ustavnim amandmana koji bi Vladimiru Putinu trebao omogućiti ostanak na vlasti. Oba događaja održat će se unatoč tome što pandemija koronavirusa u Rusiji ne jenjava.
Vojna parada na Crvenom trgu u povodu 75. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu tradicionalno se održava 9. svibnja na Dan pobjede, ali ju je Kremlj ove godine odgodio zbog pandemije.
Odlučeno da novi datum održavanja bude 24. lipnja, u vrijeme kada su već ublažene mjere protiv širenja novog koronavirusa koji je jako pogodio Rusiju.
S više od 8000 smrtnih slučajeva i oko 580.000 zaraženih, Rusija je na trećem mjestu po broju oboljenja, nakon SAD-a i Brazila.
Ovogodišnja vojna parada održava se na datum prve poslijeratne vojne parade u čast pobjede, 24. lipnja 1945.
Samo tjedan dana nakon poslije održava se referendum o ustavnim amandmanima koji bi Putinu omogućili da ‘resetira’ broj predsjedničkih mandata i ostane na vlasti do 2036.
Po ustavu, predsjednik može obnašati dva uzastopna mandata, što znači da bi Putin (67) trebao odstupiti s dužnosti po završetku mandata 2024. Međutim, ovi amandmani omogućili bi mu još dva mandata, do 2036. godine, ako se kandidira i pobijedi na izborima.
Parada će biti Putinovo prvo veliko pojavljivanje u javnosti od početka pandemije.
On će nadgledati prikaz suvremene vojne moći na Crvenom trgu kojim će u mimohodu proći više od 13.000 vojnika. Dvadesetak komada oružja i tehnike bit će pokazano prvi put, uključujući tenkove T-90M, raketni sustav Buk-M3 i višecijevni rateni bacač Tosočka.
Među vozilima koja će sudjelovati na mirmohodu bit će i primjerci ratnih tenkova T-34, a neki vojnici nosit će uniforme iz Drugog svjetskog rata.
Putin, čiji je dvogodišnji brat preminuo za vrijeme nacističke opsada Lenjingrada, današnjeg Sankt Peterburga, ponosan je kao i cijela Rusija na pobjedu u Drugom svjetskom ratu.
Uoči parade kritizirao je Zapad zbog “vrijeđanja Rusije” umanjivanjem uloge SSSR-a u toj pobjedi.
I dok Putin insistira na održavanju parade, neki izražavaju zabrinutost zbog rizika od zaraze. Masovni javni događaji i dalje su formalno zabranjeni u Moskvi.
Na paradi u središtu ruske prijestolnice sudjelovat će vojnici iz 13 zemalja, uključujući Kinu i Indiju, i više od 200 vojnih vozila.
Povijesna istina
Neke od ruskih regija i gradova odlučilo je da neće održati parade zbog koronavirusa.
Moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanjin i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov savjetovali su građanima da gledaju paradu na televiziji.
“Zašto ju, dovraga, održavate ako ne preporučujete dolazak?”, upitao je oporbeni političar Aleksej Navaljni u svom blogu.
Vojnici su na probama nosili maske i gumene rukavice, ali na dan parade ih neće imati, rekao je vojni izvor za agenciju AFP.
Prednost za sudjelovanje u paradi dobili su vojnici kod kojih su pronađena antitijela na covid-19, priopćilo je ministarstvo obrane.
Na tribinama će udaljeni jedni od drugih sjediti veterani koji su bili u karanteni uoči parade, rekao je Putinov glasnogovornik Peskov.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović otkazao je dolazak na paradu zbog kvara na državnom avionu, a komercijalnih letova do Moskve nema. Otkazali su i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je prvo prihvatio pozivnicu, isto kao i kineski predsjednik Xi Jinping.
Očekuje se dolazak bjeloruskog predsjednika Aleksandera Lukašenka i kineskog ministra obrane Weija Fengheja.
Putin je razljutio oporbu zbog održavanja parade i referenduma dok koronavirus i dalje divlja u zemlji, a on je istodobno od njega zaštićen.
Oporba ga kritizira jer se referendum održava tjedan dana nakon parade kako bi iskoristio domoljubno raspoloženje nakon njezina održavanja.
Sastankom s crnogorskim premijerom Duškom Markovićem te s predstavnicima hrvatskih kompanija u Podgorici predsjednik Republike Zoran Milanović završio je u ponedjeljak prvi dan dvodnevnog posjeta Crnoj Gori kojoj je iskazao potporu na europskom putu.
Hrvatska i Crna Gora, susjedne i prijateljske zemlje i saveznice u NATO-u njeguju odlične međusobne odnose ne dopuštajući da neka otvorena pitanja prošlosti naruše duh suradnje i stabilnosti, navodi se u priopćenju iz ureda crnogorskog premijera u ponedjeljak navečer nakon sastanka u Podgorici.
„Počašćeni smo i činjenicom da ste odabrali Crnu Goru kao drugu državu u koju službeno dolazite kao predsjednik Hrvatske. To ne vidimo samo kao gestu prijateljstva već i kao poruku nastavka suštinske podrške našem europskom putu“, stoji u priopćenju ureda crnogorskog premijera.
Marković je zahvalio hrvatskim dužnosnicima i hrvatskom narodu na snažnoj i kontinuiranoj podršci Crnoj Gori u integraciji u NATO i Europsku uniju.
Predsjednik Milanović se nešto ranije susreo s predstavnicma petnaestak hrvatskih tvrtki koje posluju u Crnoj Gori.
Predstavljajući gospodarstvenike, veleposlanik Veselko Grubišić, rekao je da su njihove tvrtke prošle godine uvezle iz Hrvatske u Crnu Goru robu vrijednu nešto preko milijardu i pol kuna, odnosno preko 200 milijuna eura.
Za utorak Milanović ima na dnevnom redu sastanak s predsjednikom crnogorske skupštine Ivanom Brajovićem te delegacijom Hrvata u Crnoj Gori. S crnogorskim kolegom Milom Đukanovićem ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru, prisustvovat će tradicionalnom kolu Bokeljske mornarice, obići Katedralu i posjetiti Kotorsku biskupiju.
Adrijana Husic – Menadzerka za marketing i komunikacije Portonovi
Proteklog vikenda Portonovi je ugostio studijsku grupu novinara i predstavnika turističkih agencija iz BiH.
„Izražavam zadovoljstvo što je Portonovi počeo sa radom, i što smo otvorili svoja vrata posjetiocima kako iz Crnr Gore tako i iz inostranstva. Raduje nas posjeta kolega iz BIH, i nadamo se da ćemo uskoro biti u prilici da ugostimo i veći broj turista. Kada je počela ova godina niko nije imao na umu da će se nešto ovako desiti, i da će godina krenuti kako je kenula. Sezona se polako zahuktava, i raduju nas neke naznake da bi smo mogli u narednom periodu imati veći broj gostiju“ – kazala je Adrijana Husić menadžerka za marketing i komunikacije kompanije Portonovi.
Portonovi je spreman za doček gostiju, a raduju se i rezervacijama koje imaju, poručila je Husić.
Portonovi
„Da postoji interesovanje svjedoči i posljednja Porotnovi regata koja je nedavno organizovana, gdje smo ugostili 200 takmičara kao i one koji su bili tu samo da posmatraju samu regatu.
Nama je jako interesantno kada god imamo posjete ovoga tipa da pokažemo ne samo Portonovi, već i sve ono što Herceg Novi, Boka i Crna Gora nude. Zapravo to i jeste priča Portonovoga, da kroz Portonovi ispičamo priču koju imamo – priču o Crnoj Gori, i najboljeg što možemo da imamo, kao i da zainteresujemo sve naše posjetioce da nam se stalno vraćaju“ – kazala je Husić
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/ Gradska biblioteka i čitaonica u srijedu 24. juna organizuje promociju romana „Ministar“ autora Stefana Boškovića za koji je autor dobio Evropsku nagrada za književnost za 2020. godinu.
U novom romanu Stefana Boškovića, koji će biti predstavljen u atrijumu Kulturnog centra sa početkom u 21 sat, pratimo život Valentina Kovačevića – ministra kulture Crne Gore kroz devet turbulentnih dana u kojima se bori s poteškoćama poslovnih pritisaka, kulturnih običaja, administracije i neizbježnog dna porodične istorije. I sa sobom samim.
Bošković piše filmski brzo i literarno studiozno, elementi političkog trilera, noira, psihodelije i melanholije čovjeka i društva u tranziciji organski a nepredvidljivo rastu jedno iz drugoga pa se svako malo čitatalac može zapitati ko je ovdje lud: Ministar, društvo ili on sam. Na tako teška pitanja nema lakih odgovora, pa kolikogod ova knjiga bila opčinjavajuća, njezin je efekt secirajući i otrežnjujući: i čovjek i društvo se otkrivaju u svoj svojoj bijedi i raskoši, u neskladu i težnji da se dosegne žuđena normalnost i mir. (Kruno Lokotar)
Sa autorom će razgovarati Aleksandar Radunović Popaj.
“Okolnosti su takve da će Crna Gora biti prva država koja će ući u Evropsku uniju. Početkom pregovora ste jasno i nepovratno izabrali karakter zapadnog društva i države, a to je vladavina prava i otvoreno društvo, nezavisno sudstvo i mediji. Jednom kada se tim vještinama ovlada onda je dokazan istorijski uspjeh” – istakao je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović koji je u zvaničnoj dvodnevnoj posjeti Crnoj Gori..
On je na konferenciji za medije u rezidenciji predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića na Cetinju rekao da je Hrvatskoj u interesu da svi njihovi susjedi budu u društvu država članica Evropske unije, a Crna Gora je, prema njegovim riječima, tome najbliže.
– Želimo imati predvidive susjede, što u odnosima među državama znači da znamo s kim imamo posla. Hrvatska i Crna Gora su u prostor komfora ušle prije više godina i želim da se to tako nastavi – kazao je Milanović.
Korona će, kako je rekao, prestati kad prestanemo pričati o njoj, ekonomska šteta će biti eskstremna za sve nas.
– Izbori su brzo. Nisam došao navijati ni za koga došao sam da podržim evropski put Crne Gore – istakao je Milanović.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je da je posjeta Milanovića još jedan gest pažnje hrvatske države.
– Izuzetno dobri i prijateljski odnosi Crne Gore i Hrvatske – to je već sad kontinuitet zemalja našeg regiona. Od Hrvatske imamo kontinualnu podršku u savladavanju prepreka na putu ka Evropskoj uniji – istakao je Đukanović.
Imamo, kako je dodao, dobru saradnju prije svega u oblasti odbrane i unutrašnje politike
– Ostaju brojni izazovi i prostor za saradnju. Na nama je da pokušamo da pomognemo da naše vlade što efikasnije obave poslove u smislu pospješivanja saradnje – zaključio je Đukanović.
Posljedice pandemije
Đukanović i Milanović
Predsjednik Crne Gore je odgovarajući na pitanje o posljedicama pandemije koronavirusa kazao da nema ničega neočekivanog kada je sezona u pitanju.
– Jasno je da koronavirus pogađa svaku ekonomiju i da će veći gubici biti po one ekonomije koje zavise od turizma, kao što su naše. Logika ove godine mora biti smanjiti gubitak – istakao je Đukanović.
Uslov za to je, prema njegovim riječima, da shvatimo da je svaki dan do kraja godine presudno važan.
– Moramo povlačiti poteze koji će naći optimalnu ravnotežu rizika između onoga što opterećuje zdravstvene radnike i odgovorne u državi za jačanje ekonomije. Crna Gora je pokazala da ima kapacitete da donosi pametne odluke. Optimista sam. Proći ćemo sa gubitkom, ali nećemo pasti kao ekonomija, već mislim da ćemo iduće godine obnoviti ekonomski rast – smatra Đukanović.
Predsjednik Hrvatske je ocijenio da će sljedeća godina vjerovatno biti normalna.
– Uvijek sam govorio da me najviše zbunjuje izjava ima li mjesta panici. Ne, toga nema. Vrijeme je za oprez i racionalni pristup. Hrvatska naprosto ove godine neće zaraditi ništa. Možda nije bio najbolji termin za raspisivanje izbora u Hrvatskoj, ali sad kada su raspisani nema nazad – kazao je Milanović.
Izbori su, kako je dodao, 5. septembra.
– Nema tu cinizma, šta smo tražili to smo dobili – istakao je Milanović.
Dolazak ratnim brodom tradicija Boke
Milanović u posjeti CG
Milanović je osvrćući se na dolazak ratnim brodom u Crnu Goru kazao da je to vjekovna tradicija Boke.
– To je hrvatski brod, ali nije prijeteća silueta i mislim da su i domaćini to dočekali sa simpatijama. Bio bih srećan kad bih crnogorske prijatelje na sličan način dočekao u Splitu i Dubrovniku – rekao je Milanović.
Srpska medijska ofanziva – Nacionalistima kradem iluziju “Velike Srbije”
Đukanović
Komentarišući medijsku ofanzivu iz Srbije predsjednik Crne Gore je kazao da nema prostora nedoumicama.
– Mislite na poruke “Milo lopove” – uvijek sam ih doživljavao na isti način. Nacionalisti imaju pravo da me optužuju zato što im kradem iluziju, a iluzija je “Velika Srbija”. Smatraju me odgovornim za to što smo spriječili da budu dobri izvršioci tuđeg projekta 2016. godine. Vjerovatno me smatraju odgovornim što pokušavaju da zloupotrijebe pitanje vjere i iskoriste je za velikosrpske ideje. To će biti neko moje krivično djelo u produženom trajanju. Stojim na braniku takvom planu. Mislim da smo testirali 90-ih što je zavrsilo tragedijom, ako smo glupi dozvolićemo da se to ponovi – naglasio je Đukanović.
Mogu, kako je dodao, da se ljute koliko hoće, ali postojan je u namjeri da brani što su temeljne vrijednosti Crne Gore.
– Želimo modernu i evropsku, a ne teokratsku državu. Branimo evropski sistem vrijednosti i sve dok smo na toj platforni osjećam se vrlo ugodno. Jasno je da me kvalifikuju kako me kvalifikuju zbog toga, a ne nekih ličnih svojstava – rekao je Đukanović.
Otvaranje granica, izbori..
Đukanović
Hrvatski predsjednik je o otvaranju granica te države rekao da treba opravdan razlog za takav postupak.
– Nisam nadležan, ali se nadam da će biti otvorene brzo. Hrvatska je otvorena za sve, međutim to je pitanje za izvršnu vlast – odgovorio je Milanović.
Komentarišući jučerašnju pobjedu lidera SNS-a Aleksandra Vučića u Srbiji on je kazao da su brojke i rezultati velika očekivanja ljudi u Srbiji, te problem Kosova koji treba riješiti.
Đukanović je o uslovima za demokratske izbore ocijenio da je bitno unaprijeđen izborni ambijent.
– Imali smo ocjenu OEBS-a 2016. i preporuke i većinu smo odradili sve do dana raspisivanja izbora, pozivali sve konkurente da sjednu za sto i pokušaju da riješe pitanja za koja treba dvotrećinska većina. Ono što je u mojoj nadležnosti je da imamo ravnopravne uslove za učešće svih na izborima, kako bi protekli u demokratskoj i fer atmosferi – kazao je Đukanović.
Upitan da prokomentariše pobjedu Vučića Đukanović je odgovorio da nikad nije komentarisao njihova unutrašnja pitanja.
– Ako me pitate privatno samo bih rekao da su rezultati očekivani – rekao je Đukanović.
Pred odbornicima redovne 35. sjednice Skupštine opštine Tivat koja će biti održana u utorak 30. juna naći će se naći Odluka o završnom računu Budžeta opštine Tivat za 2019. godinu sa izvještajem revizora. Ukupni primici sa prenijetim sredstvima iz prethodne godine su ostvareni u iznosu od 20.206.819,83€ što je 89,96% od ukupno planiranih prihoda za 2019. godinu. Porez na dohodak fizičkih lica realizovan je u iznosu od 818.968,06€ odnosno 19% više u odnosu na realizovane prihode od poreza na dohodak fizičkih lica za 2018. godinu. Porez na promet nepokretnosti – ustupljeni prihod, ostvaren je u iznosu 1.688.940,13€ i 58% više u odnosu na realizaciju istog u 2018. godini. Lokalni porezi su ostvareni u iznosu od 6.136.458,44€ ili 30,37% od ukupno ostvarenog Budžeta za 2019. godinu, odnosno 2% više u odnosu na ostvarene lokalne poreze u Budžetu za 2018. godinu.
Prihodi po osnovu lokalnih administrativnih, komunalnih i ostalih taksa ostvareni su u iznosu od 474.327,85€ ili 74,70% od plana za 2019. godinu. Prihodi po osnovu naknada za 2019. godine realizovani su u iznosu od 2.038.604,01€ ili 66,86% od plana za 2019.godinu. Ostali prihodi planirani su u iznosu od 2.535.993,97€ ili 87,92% od ukupno planiranih ostalih prihoda. Realizacija izdataka u 2019. godini iznose 17.327.656,85€ što predstavlja 77,15% od ukupno planiranih izdataka. Tekući izdaci u 2019. godini su veći za 11,84% u odnosu na ostvarene izdatke Budžetom u 2018. godini. Kapitalni izdaci su ostvareni u iznosu od 8.096.759,75€ i učestvuju u ukupnoj strukturi izvršenih rashoda sa 46,73% i bilježi se ostvarenje od 63,63 % planiranog kapitalnog dijela budžeta za 2019. godinu, odnosno 84.67% više nego u 2018. godini.
Pred tivatskim odbornicima će se naći i izvještaji o radu opštinskih preduzeća za 2019. godinu kao i odluke o raspodjeli dobiti istih. Preduzeće “Parking servis” doo Tivat, u 2019. godini poslovalo je sa ostvarenom dobiti od 255.185€, uz uočenu tendenciju rasta dobiti iz godine u godinu. Iznos od 150.000€ po odbitku poreza raspoređuje se u budžet Opštine Tivat, dok preostali iznos ostaje kao neraspoređena dobit društva. U izvještajnoj godini izvršena je nabavka vozila pauk i realizovane su sve aktivnosti planirane u 2018. Instaliranje električne punionice na parkingu u Arsenalskoj ulici je jedna od prošlogodišnjih aktivnosti, koja je u skladu sa strateškom opredjeljenošću Opštine da razvija i implementira principe održive urbane mobilnosti.
Preduzeće “Vodovod i Kanalizacija” doo Tivat, prethodnu godinu okončalo je sa dobiti u iznosu od 64.889€. Dobit se raspoređuje u budžet Opštine Tivat. Sakupljanje, prečišćavanje i distribucija vode, uklanjanje otpadnih voda, postavljanje vodovodnih i kanalizacionih sistema, te inženjerske djelatnosti, predstavljaju osnovne djelatnosti preduzeća, koje bilježi 10.013 potrošača kada je u pitanja vodovodna mreža i 4.036 potrošača kada je u pitanja kanalizaciona mreža. “ViK” Tivat, bilježi izuzetan postotak naplate u 2019. Kod domaćinstava ona iznosi 102,9%, a kod privrede 99.9%, što će reći da ukupna naplata ima ostvarenje od 101,05%.
Tivat – mikophotography montenegro
U izvještaju “Komunalno” doo Tivat evidentno je povećanje obima poslovanja. Održavanje čistoće, javne rasvjete, sprovođenje javnih radova, gradsko zelenilo, rad lučice Kalimanj i pristaništa – privezišta, samo su dio spektra aktivnosti kojima se ovo preduzeće svakodnevno bavi. Kada je u pitanja organizovano sakupljanje komunalnog otpada broj korisnika dostiže cifru od gotovo 9000, a “Komunalno” Tivat jedno je od rijetkih preduzeća ove vrste u Crnoj Gori, koje vrši i primarnu i sekundarnu selekciju komunalnog otpada. Peduzeće je u 2019. godini poslovalo sa dobiti od gotovo 7000€. Dobit zadržava društvo za nabavku jednog teretnog motornog vozila sandučara. Samo u izvještajnoj godini, rad opštinskog “Komunalnog” preduzeća prepoznat je od strane mnogih institucija, pa je tako “Komunalno” doo Tivat dobitnik nagrade “100 najvećih u Crnoj Gori” u kategoriji malih preduzeća, koju dodjeljuju Privredna komora Crne Gore, Ministarstvo finansija i Ministarstvo ekonomije. “Komunalno” Tivat je dobitnik priznanja “Excellent SME Montenegro” po izboru Privredne komore Crne Gore i međunarodne bonitetne kuće Coface, a kvalitet je prepoznat i od strane lokalne Turističke organizacije, pa je preduzeće nagrađeno priznanjem “Turistički cvijet 2019”.
Preduzeće “Autobuska stanica” doo Tivat, osnovano je u junu 2017, a u 2019. godini bilježi ostvarenu dobit od gotovo 30.000€. Dobit ostaje kao neraspoređena dobit društva. Usluge Autobuske stanice Tivat u 2019. koristilo je 58 prevoznika tokom ljetnjih mjeseci, a 33 prevoznika u zimskom periodu. Sa 8 perona, dnevno je zabilježen 81 polazak u sezoni, dok je van sezone ta cifra 43. U izvještajnoj godini, usluge Autobuske stanice je koristilo 66.574 putnika, što je rast od 13,5% u odnosu na prethodnu godinu.
Pred odbornicima loklanog parlamenta će se naći i Izvještaj o radu “PPOV Kotor – Tivat”, doo Tivat, koje je u 2019. godini primilo 3.223.671m³ otpadnih voda, od čega je 60% ove količine sa teritorije opštine Kotor, a 40% sa teritorije opštine Tivat.
