U posljednjih 24 sata u Njemačkoj je zabilježen najveći porast novozaraženih koronavirusom u posljednjih mjesec dana.
„U posljednjih 24 sata prijavljeno je 770 novih slučajeva zaraze. Posljednji put je tako visok broj zabilježen 20. svibnja”, priopćio je Državni epidemiološki institut Robert Koch u petak.
Najveći broj novih zaraza odnosi se na tri nova žarišta u saveznim pokrajinama Sjevernoj Rajni – Vestfaliji, Donjoj Saskoj i Hessenu.
U okrugu Guetersloh na zapadu Njemačke pripadnici Bundeswehra od petka pomažu pri testiranju na koronavirus u jednom pogonu za obradu mesa u kojem je od srijede zabilježeno nekoliko stotina novih slučajeva.
Sljedećih dana vlasti namjeravaju provesti testiranja u najvećem njemačkom pogonu za klanje i obradu svinja. Sumnja se da je zaraza izbila zbog nepoštivanja pravila o razmaku u smještajima za radnike klaonice koji uglavnom dolaze iz istočnih zemalja Europske unije.
Jedan glasnogovornik ministarstva zdravlja je objavio kako je sada najvažnije zaustaviti širenje zaraze zbog čega je pogon zatvoren do daljnjega a u međuvremenu su zatvorene i lokalne škole.
Drugo žarište se nalazi u donjosaskom gradu Goettingenu gdje je pod karantenu stavljeno preko 700 žitelja jednog stambenog objekta na rubu središta grada.
“Radi se o masivnom ali lokalnom izbijanju zaraze. Ovi razvoj situacija nam pokazuje da pandemije još nije prošla”, rekla je donjosaska ministrica za socijalnu skrb Carola Reimann.
U zgradi u kojoj je izbila zaraza živi veliki broj useljenika a novi val je, kako su prvobitno javljali mediji, izbio je nakon proslave Bajrama među žiteljima bloka.
Treće žarište se odnosi na Kassel na sjeveru savezne pokrajine Hessen i to na jedan smještaj za izbjeglice gdje je otkriveno 20 slučajeva zaraze a 60 osoba je stavljeno pod karantenu.
Odluka o otvaranju granica prema Srbiji može biti donijeta tek nakon što bude poznat zdravstveni ishod nedavnog sportskog događaja u Beogradu na kojem je dopušteno prisustvo desetina hiljada gledalaca čime je proizveden visoki epidemiološki rizik, saopšteno je nakon sjednice Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.
Nacionalno koordinaciono tijelo je na današnjoj sjednici posebno analiziralo epidemiološku situaciju u Srbiji.
Konstatovano je da nesmetan protok ljudi i robe predstavlja naš ekonomski interes i potrebu i stratešku politiku Crne Gore, kojoj je, kako kažu u NKT-u, naša zemlja iskreno privržena.
Dio nove politike otvaranja Crne Gore je i današnja odluka da se omogući dolazak turista iz epidemiološki sigurnih djelova pojedinih država (princip regionalizacije) čarter letovima uz prethodnu komunikaciju tur-operatera sa našim nadležnim organima i bilateralni dogovor na nivou nadležnih zdravstvenih institucija.
Ukinuto je ograničenje broja putnika vazduhoplova generalne avijacije kojima je omogućen ulazak u Crnu Goru.
Ista pravila koja važe za sve putnike u smislu država čiji su rezidenti uvedena su i za osobe koje u Crnu Goru dolaze jahtama.
Svečana dodjela priznanja “Luča” najboljim učenicima/cama kotorskih osnovnih i srednjih škola, upriličena je danas u crkvi Svetog Pavla.
“Čast mi je obratiti vam se, ali, nije lako naći riječi koje zaslužujete zbog postignutog uspjeha. Hvala vašim učiteljima, nastavnicima i profesorima koji su se puni elana borili da vam prenesu znanje, da utkaju u vašim mislima razmišljanje da je školovanje i nadogradnja u prosvjeti i obrazovanju nešto najznačajnije i neprolazno iz prostog razloga što se znanje ne može ukrasti, niti kupiti”, kazao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
Prvi čovjek grada je istakao i da će bez obzira na ekonomsku situaciju u kojoj je čitav svijet, pa i naša država, a samim tim i Kotor, lokalna samouprava održati obećanje i obezbijediti besplatne udžbenike za svih devet razreda osnovnih škola.
Luča Kotor – foto Opština Kotor
“U septembru, kada zazvoni školsko zvono, naši đaci će imati besplatne udžbenike. Takođe, potrudićemo se i da socijalno ugroženima obezbijedimo i osnovni pribor, kako bi porodicama olakšali početak školske godine. Oduvijek sam imao dozu treme kada se obraćam vama, jer znam da sve pamtite i iz pravih uglova sagledavate i vaš grad Kotor i državu Crnu Goru”, zaključio je Aprcović.
Britansko-američki organizator krstarenja Carnival izvijestio je da je drugo fiskalno tromjesečje zaključio s neto gubitkom od 4,4 milijarde dolara zbog pandemije Covida-19 koja ga je prisilila na otpis suvišnih brodova.
Neto gubitak u tromjesečnom razdoblju zaključno s krajem maja najveći je u povijesti vodećeg organizatora krstarenja u svijetu. U istom razdoblju prošle godine kompanija je poslovala s neto dobiti od 451 milijun dolara.
Poslovanje s krstarenjima urušilo se nakon što je nekoliko brodova, uključujući i neke u vlasništvu Carnivalovog Princess Cruisea, postalo žarištima epidemije koronavirusa. Neki su putnici i radnici umrli od posljedica zaraze a nekima je određena karantena u lukama.
Carnival je zbog pandemije i njezinih posljedica bio prisiljen smanjiti ukupne kapacitete. Nakon prodaje šest brodova bili su prisiljeni otpisati dvije milijarde dolara zbog razlike u prodajnoj cijeni i njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti.
Kada se isključj taj otpis, neto gubitak iznosio je 2,4 milijarde dolara.
Kompanija je na kraju svibnja imala 7,6 milijardi dolara gotovine, ali uprava upozorava da gube 650 milijuna dolara mjesečno u očekivanju regulatornih odobrenja programa putovanja koji bi im, kako se nadaju, trebali vratiti klijente do kraja godine.
„Što dulje traje pauza u poslovanju, to će veći biti utjecaj na likvidnost i financijski položaj tvrtke“, naglašavaju u Carivalu.
Krstarenja se obično rezerviraju šest mjeseci do godinu dana unaprijed, a od izbijanja epidemije na brodovima u Aziji Carnival i njegovi konkurenti bili su prisiljeni otkazati, refundirati ili promijeniti rezervacije za tisuće karata.
U Carnivalu napominju i da su u svibnju neto bilježili manje rezervacija nego u istom prošlogodišnjem mjesecu ali ima i naznaka poboljšanja, tvrde.
Hrvatski nogometni reprezentativni veznjak Marcelo Brozović platio je ženi iz Sjeverne Makedonije operaciju kuka u cijelom iznosu od 3.000 eura i to samo pod uvjetom da se njegovo ime ne objavi u javnosti.
Kako u petak prenosi sarajevski portal Sport1.ba prvotimac milanskog Intera je putem mreže navijača Intera s Balkana olakšao život Makedonki koja nikad nije ni čula za njega.
Stranica navijača Intera je obećala anonimnost, ali na kraju je objavila kompletne podatke nakon čega su navijači Intera masovno čestitali skromnom “vatrenom” na ljudskosti i dobrom djelu koje je učinio.
Brozović nije poznavao ženu kojoj je pomogao što, naravno nije neobično, ali ni ona ne poznaje njega.
“Priznajem, nisam ranije čula za njega, ali od obitelji sam saznala da se radi o vrhunskom nogometašu. Ono što mogu komentirati jeste da se radi o vrhunskom čovjeku”, kazala je sretna Makedonka.
U subotu 20. juna u planu je izvođenje radova na asfaltiranju magistralnog puta kroz Kotor, od zgrade Luke Kotor do ulaza u Stari grad (Kulturni centar).
Posao zahtijeva totalnu obustavu saobraćaja duž kotorske rive u toku izvođenja radova u vremenskim intervalima od 10 do 13 i 30 i od 15 do 18 i 30 sati.
Radove će izvoditi Crnagoraput – Podgorica, saopštavaju iz Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora.
Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore je u posljednjoj deceniji realizovao oko 40 nacionalnih, bilateralnih, međunarodnih i projekata iz privrede.
Prodekan za razvoj i inovacije prof. dr Tatijana Dlabač kaže da je Pomorski fakultet bio koordinator ili partner u projektnim aplikacijama regionalnih i međunarodnih programa, od kojih se izdvajaju: TEMPUS, ERASMUS+, Interreg IPA, HERD, HERIC, EUREKA.
“U okviru ovih projekata, uspješno je nabavljena savremena oprema uključujući simulatore za praktičnu nastavu studenata, opremljene su laboratorije, računarski centar i Centar za obuku pomoraca, učionice i ostali prostori neophodni za nesmetan naučnoistraživački rad nastavnika i saradnika”, navodi Dlabač.
Međutim, kako navodi Dlabač, uspješne implementacije ovih projekata se ne odražavaju samo na fakultet, već su važni i za razvoj društva. Jedan od njih je Erasmus + projekat Održivi razvoj plavih ekonomija kroz visoko obrazovanje i inovacije u zemljama Zapadnog Balkana (BLUEWBC) koji je započet u januaru ove godine. “Ovaj projekat treba da unaprijedi postojeće stanje u oblasti plavih ekonomija, inovacija i preduzetništva kroz izgradnju kapaciteta u visokom obrazovanju i povezivanja akademske zajednice sa privredom”, kazala je Dlabač.
Pored ovog projekta, u toku je realizacija projekta iz EUREKA programa, četiri bilateralna projekta sa Srbijom, dva bilateralna projekta sa Slovenijom i jednog Interreg IPA projekta. Početak realizacije još tri Interreg IPA prekogranična projekta je planiran u julu ove godine.
Tatjana Dčabač
Partneri na pomenutim projektima su univerziteti i privredni subjekti kako iz naše zemlje, tako i iz regiona i šire. “Ističemo odličnu saradnju sa projektnim partnerima iz: Albanije, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Italije, Norveške i Litvanije”, kazala je Dlabač.
U ovom trenutku je, ističe ona, izuzetno važno stvoriti interesantno, inovativno i dinamično okruženje koje će privući što veći broj mladih i talentovanih studenata i motivisati akademsko osoblje da se uključi u realizaciju kako ove tako i mnogih drugih aktivnosti koje se sprovode na Fakultetu i Univerzitetu.
“Svi naši nastavnici i saradnici aktivno objavljuju naučne radove kako u renomiranim časopisima, tako i na konferencijama koje su u prvom redu vezane za pomorsku struku. Dobra praksa na našem fakultetu je da se sve informacije podijele na sastancima nastavnog osoblja ili u vidu obavještenja koja se ističu na sajtu Fakulteta nakon svake važne uspostavljene saradnje, učešća na konferenciji, bilateralne posjete i sl. Na ovaj način se mlađe kolege informišu o raznim oblicima naučnoistraživačkog rada koje danas pruža Univerzitet u cjelini”, navodi Dlabač.
Razvoj obrazovanja na daljinu, cjeloživotnog i redovnog obrazovanja pomoraca, organizovanje obuka za studente i pomorce su u stalnom fokusu Pomorskog fakulteta Kotor.
“Na Pomorskom fakultetu Kotor se intenzivno radi na razvoju pomorskog obrazovanja i obuka koje su sastavni dio karijere svakog pomorca. Naši nastavnici i saradnici već duži niz godina koriste Moodle platformu i dodatne resurse za učenje na daljinu, što je bilo od izuzetnog značaja, prvenstveno obezbjeđujući redovan rad studenata i nastavnog osoblja za vrijeme COVID-19 pandemije”, navodi Dlabač.
Danas je u službenom listu Europske Unije objavljen jedinstveni dokument o Malostonskoj kamenici na svim jezicima EU što predstavlja prihvaćanje naše dokumentacije od strane Europske komisije.
Nakon što protekne rok prigovora Malostonska kamenica postati će prvi proizvod ribarstva HR označen oznakom izvornosti te prva europska plosnata kamenica Ostrea Edulis iz uzgoja zaštićena oznakom izvornosti u cijeloj Europi
U proces zaštite koji je trajao 4 godine uloženo je puno truda i rada, a oznaka predstavlja temelj za daljnju promidžbu Malostonske kamenice kao visokovrijednog i posebnog proizvoda”
Prenosimo otvoreno pismo jedne majke upućeno Ministru prosvjete, Damiru Šehoviću, predsjedniku Opštine Tivat, Siniši Kusovcu, sekretarki Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat, Dubravki Nikčević, Upravi OŠ Drago Milović Tivat, Savjetu roditelja OŠ Drago Milović Tivat, roditeljima tivatskih osnovaca i ostalim građanima:
Ja sam Antonela Stjepčević, diplomirani novinar. Građanka Tivta u pokušaju, čija djeca ne staju u tivatsku školu. I nisu jedini. Ne stane ukupno 1100 od 1700 učenika, jer je objekat OŠ Drago Milović projektovan za njih 600.
Majka sam dvoje djece, kojima se trudim u prilično nemogućim okolnostima apsolutnog sunovrata svih vrijednosti u ovom društvu sačuvati slobodu misli i duha. Valjalo bi i da se obrazuju, a da im škola ne izlazi na nos. Ali to izgleda nije moguće.
Situacijom u OŠ Drago Milović u Tivtu, koja nema ni prostora ni kadra da obrazuje 1700 učenika, mogla bih da se bavim kao novinar. Tražim kopije dokumenta zanimljivih u kontekstu situacije- godišnje planove razvoja Ustanove za posljednjih deset godina, komunikaciju o navedenim problemima sa Ministarstvom prosvete za isti period, istoriju zapošljavanja bez provjere sposobnosti, istoriju ugovora i dogovora sa Opštinom Tivat, projekte rekonstrukcije objekata u Donjoj Lastvi i Gradiošnici, o kakvih se ono nedavno pomenutih 400 hiljada eura ulaganja radi… Da detaljno analiziram prikupljeni materijal, snimim razgovore sa nadležnima na lokalu i preko PR službe Ministarstva, kako bih vam na kraju ispričala priču koju svi mi u ovom gradu odlično i odavno znamo.
Previše vremena i živaca da bih to uradila profesionalno, ja sam u ovoj priči prije svega ženka koja bi da zaštiti svoje mladunce. Zato pišem pismo.
Kao vječiti pripravnik, od 2007. svjedočim smjeni generacija u javnoj upravi. Od iole stručnih, do sve manje onih- što bismo mi u Tivtu rekli- koji se denjaju u svoju rabotu. Pa sve i da ni u primisli nisu korumpirani. Smjenama garnitura DPS i satelita, došli smo do većine aktuelnih aktera koji se svojim neznanjem, drskošću i poslušništvom rugaju i vlastitoj pameti. Čast sposobnim i savjesnim pojedincima, ali je njihov efekat u aktuelnim uslovima nemoguć. Za potrebe ovog teksta, akronim DPS po osjećaju za situaciju možete čitati i SD ili HGI. Ili SDP. Formalnih i razlika u količini moći svakako ima, ali suštinskih među ovim i sličnim interesnim skupinama- a u Crnoj Gori gotovo su sve takve- nema!
U komunikaciji sa roditeljima vezano za plan Uprave da nesposobnost upravljača na svim nivoima i u školskoj 2020/21 kompenzuju djeci preko grbače, te što možemo kao roditelji učiniti da bismo to spriječili, optužena sam za politizaciju tema koje se tiču rada škole.
Školstvo je par ekselans političko pitanje, ali pitanje obrazovnih i politika upravljanja. A time se ozbiljno u ovoj državi odavno niko ne bavi. Na žalost, ima par decenija od kad su stranke ušle u obrazovni sistem kao najbitniji faktor, te se od ministra do učitelja, bave kadrovskim rješenjima. A na štetu djece manifestuje volja i sposobnost ljudi koji rukovode školom, Opštinom Tivat, Ministarstvom prosvjete, da se miješaju u svoj posao kada je u pitanju obezbijeđivanje osnovnih uslova za sprovođenje obrazovnog procesa. I stepen saradnje među njima.
Koliko se kod nas planira i strateški djeluje, najlakše je ilustrovati na primjeru instalacija koje se vječito polažu duž nekih tivatskih saobraćajnica. E kao po asfaltu, tako mi po djeci sa rokadama i monadama iz godine u godinu. U očekivanju čega? Da nova škola padne s neba?
U zadnje četiri, a i neku godinu prije posljednjeg organizovanog nemanja izbora u Tivtu 2016, DPS je u naš grad doselio autobuse aktivista i glasača iz drugih krajeva Crne Gore. Veoma strateški. Zaposlio ih je brojne u samoj lokalnoj samoupravi. Logično je da su za njima došli i prijatelji i članovi porodica, primorani da idu za kruhom iz svojih mjesta koja je DPSova politika odavno uništila. Kod nas su malo atraktivniji prostori za tzv. “razvojne” projekte, pa je trampa teritorije Crne Gore za privatne interese organizacije na vlasti i malo humanitarne pomoći od naših para, generisala i neka radna mjesta.
Dobrodošli, novi su-stanovnici. Status građana i sugrađana tek treba da zaslužimo. Tivat je uvijek umio da primi, prihvati i pazi svoje ljude. Pri tome su svoji i oni od juče, i od “stoljeća sedmog”. Ako se ponašaju kao ljudi. Dakle, tu smo, đe smo. Svi u istom, ozbiljnom problemu- đe ćemo s đecom??
Mogli bismo se malo svi skupa praviti građani. Pa insistirati da naša djeca nisu životinje, a škola nije menažerija u koju će u septembru ukeljati 1700 učenika u prostor za 600. Ili ne bismo?
Bojimo li se svoga mišljenja, potrebnog truda i upornosti, ili da će se neko svetiti nama i našoj djeci ako se usudimo javno da insistiramo da u “crnogorskom Monte Karlu” ta ista djeca moraju da imaju osnovne uslove za osnovno obrazovanje? Vodimo li se strahom? To je, kolege roditelji, antipod ljubavi.
Bojimo li se činjenice da u školi radi određen broj učitelja koji nisu osposobljeni za taj posao, a odavno uživaju status stalno zaposlenih? Mene, recimo, to plaši više i od razjarene policije u policijskoj državi. Ovoj cijeloj nebulozi sistemski i sistematično produžava trajanje. Zbog toga je zastrašujuće.
A zamislite tek kako je odgovornim, vrijednim, savjesnim, posvećenim učiteljima i nastavnicima, a u tivatskoj školi ih je još uvijek nemali broj? Koji treba da za mizerne plate, u nemogućim uslovima, obrazuju broj djece koji trostruko prevazilazi prostorne i kadrovske kapacitete škole. Po lošim nastavnim programima, iz učila punih materijalnih grešaka. Često dodatno opterećeni bahatošću nekih od mlađih kolega, koji imaju “dobra leđa,” pa im se i to može.
Dok neko krene konkretno da planira i sprovodi plan izgradnje novog objekta, a Tivtu je zapravo neophodna još jedna osnovnoškolska ustanova- a ni jedan od ovih projekata nije ni u petogodišnjem planu resornog ministarstva- sigurno postoji bar pet privremenih rješenja. Makar kad je prostor u pitanju. Ako nečega u Tivtu imamo, to su zgrade. Ali bi neko morao da se posveti iznalaženju rješenja.
Izgleda- nema ko. Opet će djeca izvući deblji kraj. Molim da me demantujete. Umorna od nebuloza,
Antonela Stjepčević,
majka dvoje od 1700 učenika OŠ Drago Milović u Tivtu
Statua talijanskog istraživača Kristofora Kolumba uklonjena je u četvrtak u San Franciscu nakon što su prosvjednici izrazili sumnju da ona predstavlja simbol opresije.
Dvije tone težak kip, koji je podignut 1957., u četvrtak je uklonjen po nalogu gradskog vijeća nakon što je posljednjih godina bio metom prosvjeda i vandalskih napada, objavio je San Francisco Cronicle.
Gradska dužnosnica Catherine Stefani nazvala je u svom postu na Twitteru uklanjanje spomenika “potrebnim korakom” navodeći da on predstavlja “bolne temelje” povijesti SAD-a.
“Ropstvo, pokoravanje i osvajanje moramo svi osuditi … kip je predstavljao izmišljenu ‘sanitarnu’ verziju naše povijesti, slaveći čovjeka dok je ignorirao traumu koju su njegovi postupci izazvali “, rekla je Stefani.
Prošlog je tjedna sa statue Kristofora Kolumba u Bostonu skinuta glava. Drugi sličan spomenik bačen je u vatru te potom u jezero u američkoj saveznoj državi Virginiji.
Prosvjedi pod nazivom ‘Crni životi su važni’ izbili su u brojnim gradovima diljem Sjedinjenih Država nakon ubojstva nenaoružanog Afroamerikanca Georgea Floyda, kojeg je pritiskom koljena na vrat prilikom privođenja ubio bijeli policajac 25. svibnja u Minneapolisu.
Prosvjednici od tada imaju za metu i spomenike koji po njihovim riječima predstavljaju proganjanje Afroamerikanaca i drugih manjina.
Kolumbo je bio jedan od prvih Europljana u Novom svijetu i smatra se čovjekom koji je otkrio Ameriku. Povjesničari i aktivisti za ljudska prava kritiziraju Kolumba zbog porobljavanja autohtonog stanovništva Amerike.
“Uklanjane statue nije brisanje povijesti”, navodi Stefani. “To je prije svega pokazivanje ljubavi prema našim prijateljima i susjedima koji su ovog trenutka povrijeđeni, te prema zajednicama koje su stoljećima bile povrijeđene”.
