Crveni krst CG: Skoro 40.000 eura za pomoć Hrvatskoj nakon zemljotresa

0
Hrvatska pomoć

Na žiro račun Crvenog krsta Crne Gore (CKCG) koji je otvoren, povodom zemljotresa koji je pogodio Hrvatsku, do danas su građani i privredni subjekti uplatili skoro 39.328,83 eura.

Iz CKCG su saopštili da su veoma zadovoljni kako se odvija prikupljanje pomoći za stanovnike Hrvatske i ovim putem zahvaljujemo svima koji su do sada dali svoj doprinos.

“Ostale pozivamo da isto učine i podsjećamo da je broj žiro računa 520-5188-31, kod Hipotekarne banke. Pored uplate na žiro račun, donacije se mogu ostvariti i slanjem SMS-a na broj 15888 (cijena poruke je 1 euro). Prikupljena sredstva će biti proslijeđena Hrvatskom Crvenom križu, koji je od početka aktivan u pružanju prve pomoći, psiho-socijalne podrške i distribuciji interventne pomoći ugroženom stanovništvu, i konstantno prisutan na terenu”, saopšteno je iz Crvenog krsta.

CKCG su kazali da su u stalnom kontaktu sa Hrvatskim Crvenim križom, a kako dodaju, prate i djelovanje Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca (MFCK), koji zajednički koordiniraju i realizuju pružanje pomoći.

“Naša organizacija je iz sopstvenih sredstava za pomoć stanovnicima Hrvatske pogođenim zemljotresom opredijelila 3000 eura. Uplata na žiro račun ili slanje SMS-a su najbolji načini da pomognemo u datoj situaciji, jer će finansijska sredstva biti najpotrebnija za dugoročno saniranje posljedica zemljotresa. Ukoliko bude potrebe za drugim vidovima pomoći, naša organizacija je spremna da odgovori, u skladu sa svojim kapacitetima. Svakako ćemo javnost redovno informisati o načinima našeg pružanja podrške i mogućnostima za njihovo uključivanje”, pojasnili su iz Crvenog krsta Crne Gore.

Novi potres kod Petrinje, magnituda 5,0 prema Richteru

0
Petrinja foto HINA

U 18,01 sati seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su u srijedu jak potres magnitude 5,0 po Richteru s epicentrom kod Petrinje.

Magnituda potresa iznosila je 5.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VI-VII stupnja EMS ljestvice.

Potres se osjetio u središnjoj Hrvatskoj.

EMSC je prvo objavio da je potres bio magnitude 5.3 po Richteru, a naknadno je dao podatak da je snaga ipak bila 5.0 po Richteru.

Epicentar je, prema njegovim podacima, bio oko 45 kilometara jugoistočno od Zagreba, na području Petrinje.

Novinar HTV-a Petar Vlahov javio se iz Petrinje za središnji Dnevnik HTV-a. Naglasio je da se vidi nova šteta te da su sve službe izašle odmah na teren. Vlahov je dodao da su neke ulice u središtu Petrinje blokirane, a posebno je šteta vidljiva na zgradi gradske uprave. Istaknuo je da je potres trajao desetak sekundi te da su se stanovnici Petrinje opet jako uplašili.

Fiket: Najnoviji potres jedan u nizu naknadnih, moglo bi ih biti još 

– Rekao bih da je ovaj potres jedan od onih u prirodnom slijedu naknadnih potresa koji slijede nakon onoga razornog potresa 29. prosinca – izjavio je za Dnevnik HRT-a seizmolog Tomislav Fiket.

Najavljivali smo, kaže, da bi moglo biti potresa preko magnitude 5, ovo je jedan od njih, moglo bi ih biti još, što ne znači da će ih biti.

– Međutim, po našim saznanjima, moglo bi ih još biti jer je to bio takav potres koji sa sobom povlači oslobađanje dodatne energije koja se i sada manifestirala ovim potresom  – naglasio je Fiket.

Pavić: Oštećeno nekoliko objekata

U novom potresu je oštećeno nekoliko objekata, na teren su odmah upućene ekipe koje pregledavaju područje, a zasad nema podataka o stradalima, doznaje se od glasnogovornika Stožera za otklanjanje posljedica potresa Mladena Pavića.

– Zasad su stigle tri prijave štete na objektima koji su već bili načeti, a zabilježena je šteta i na policijskoj postaji u Petrinji – rekao je Pavić. S obzirom na snagu potresa od 5,0 i trajanje od desetak sekundi štete su za očekivati, kazao je Pavić.

SAD: Demostranti upali u Kongres

0
Demostranti – SAD – foto EPA

Situacija na Capitol Hillu je eskalirala. Zajednička sjednica obaju domova Kongresa je prekinuta nakon što su demostranti provalili u zgradu Kongresa.

Američki Kapitol je netom prije upada policije stavljen u ‘lockdown’. Djelatnik CNN-a pokušao je napustiti zgradu, u kojoj se još održavala sjednica Kongresa, ali nije mogao jer je policija rekla da je zgrada u ‘lockdownu’, što znači da nitko ne može izaći niti ući.

Pristaše američkog predsjednika Donalda Trumpa sukobile su se s policijom kod zgrade Kapitola, javlja Reuters. NBC javlja da ima i ozlijeđenih, a nakon naguravanja dio prosvjednika je uspio prodrijeti u zgradu Kongresa.

Gradonačelnik Washingtona zbog haosa je objavio da od 18 sati po lokalnom vremenu na snagu stupa policijski sat.

Na Twitteru se oglasio Donald Trump, koji nije osudio haos koji su stvorili njegovi pristalice.

– Molim vas, dajte podršku našoj policiji na Kapitolu i našim snagama reda. Oni su istinski na stani naže zemlje. Ostanite mirni, napisao je Trump.

Hiljade pristaša američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je izjavio u srijedu da “nikada” neće priznati poraz, okupili su se u Washingtonu u znak prosvjeda uoči sastanka Kongresa na kojemu se očekuje potvrda Bidenove pobjede.

Trump, gubitnik izbora, obratio se prosvjednicima u Ellipseu, parku kraj Bijele kuće koju će Biden preuzeti za dvije sedmice istaknuvši da “nikada” neće priznati poraz.

“Nikada nećemo odustati. Nikada nećemo priznati” poraz, rekao je Trump na skupu svojim pristašama ispred Bijele kuće.

“Pobijedili smo na tim izborima i to uvjerljivo”, ustvrdio je.

Preminulo šest osoba, registrovana još 643 slučaja koronavirusa, Kotor 43,Tivat 25, H. Novi 11

0
Korona

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 2478 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 643 novopozitivna slučaja infekcije sa SARS-CoV-2.

Po opštinama: Podgorica 294, Bar 90, Nikšić 52, Kotor 43, Budva 29, Tivat 25, Bijelo Polje 19, Berane 17, Cetinje 15, Ulcinj 13, Pljevlja 12, Herceg Novi 11, Danilovgrad 8, Andrijevica 5, Tuzi 4, Kolašin 3, Rožaje 1, Plužine 1, Mojkovac 1.

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 6 smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Bara (2), Nikšića, Budve, Podgorice i Cetinja. Najmlađi preminuli je imao 53 a najstariji 85 godina. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020 iznosi 696, a od početka pandemije 705.

Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 269 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9.428.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 50.697.

Kotor na nominacionoj listi 20 najboljih evropskih destinacija za 2021.

2
Kotor – foto Ranko Maraš

Kotor se ponovo našao na nominacionoj listi 20 najboljih evropskih destinacija za 2021. godinu. U Turističkoj organizaciji Kotor kažu da je ova nominacija od izuzetnog promotivnog značaja za drevni grad, te izražavaju uvjerenje da će doprinijeti bržem oporavku turizma u Kotoru i Crnoj Gori.

– Kotor će, zajedno sa ostalim nominovanim destinacijama, tokom 2021. godine biti promovisan u časopisima „Forbes”, „National Geographic”, „Conde Nast Traveler” i drugim.

Glasanje za najbolju evropsku destinaciju počinje 20. januara i traje do 10. februara, a glasa se putem linka www.vote.ebdest.in – saopšteno je iz TO Kotor.

Tivat i Podgorica izgubili 23 sedmična leta radi Montenegro Airlinesa

0
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Prošlih sedam dana nakon prekida operacija Montenegro Airlinesa (od ponedjeljka 28.12. do nedjelje 3.1.) Podgorica je imala 31 sedmični let, tj. u prosjeku tek 4,4 po danu, a što je 18 sedmičnih letova manje nego sedam dana prije (kada je u prosjeku imala 7 dnevnih letova).

Od toga je Air Serbia imala 13 sedmičnih letova za Beograd (svaki dan po dva osim u nedjelju jedan).

Istovremeno za Tivat je bilo tek 5 sedmičnih letova, a aerodrom nije imao ni jedan let u utorak i petak. Air Serbia je ukupno ostvarila 18 sedmičnih letova za Crnu Goru, 5 više nego sedam dana prije (najavili su 4 više), te je dostigla plan od 5 letova za Tivat i 12 za Podgoricu, uz intenciju 7 nedeljnih letova za Tivat i 14 za Podgoricu. Na nekim letovima letjeli su veći A319 i A320 umjesto ATR 72.

Iz tiska izašao novi 178. broj Hrvatskog glasnika

0
HG-178

Iz štampe je izašao 178. broj časopisa „Hrvatski glasnik“.

U novom broju možete pročitati tekstove Crna Gora dobila novu vladu, U povodu 100 godina od rođenja Miloša Miloševića dr. Miloš Milošević – Ponos svima, Sjećanje na don Antona Belana, Ferao iz kaštela, Intervju: Sandro Sukno, U Kotoru predstavljeni završni rezultati projekta CattaroSail, Popis Bokelja u pokrajini Magallanes, Povijest brodskih kružnih putovanja u Boki kotorskoj: Presidente Wilson. ..

Tu su i redovne rubrike Aktualnosti, Kronika Društva

Elektronsko izdanje možete pročitati ovdje

Časopis “Hrvatski glasnik” se može preuzeti:

– u Kotoru: u uredu Hrvatskoga građanskog društva na Pijaci od Muzeja i u katedrali Svetog Tripuna

– u Tivtu: u uredu Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore radnim danima od 8.30. do 13 sati

AP: Ostrva otpada plutaju rijekama Balkana

0

Ogromna ostrva otpada plutaju nekim rijekama na Balkanu, izazivajući ekološku krizu i prijete regionalnoj hidroelektrani, piše agencija AP.

Plastične boce i vreće, zahrđale bačve i drugo smeće u utorak se moglo vidjeti u rijeci Drini u blizini Višegrada, grada u istočnoj Bosni i Hercegovini. Uzvodno, pritoke Drine u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni nose još više otpada nakon što su nabujale zimske vode prošle kroz deponije u tom području.

Balkanske države imaju loše upravljanje otpadom, a tone smeća redovno završavaju u rijekama, navodi AP. Probijena barijera ove sedmice prouzrokovala je ogromno začepljenje smećem na Drini što je prijetilo brani u Višegradu.

Zvaničnici kažu da se svake godine iz Drine u blizini Višegrada izvuče između 6.000 i 8.000 kubnih metara otpada. Iako problem nije nov, Srbija, BiH i Crna Gora nisu učinile ništa kako bi ga riješile, iako teže pristupanju Evropskoj uniji.

Aktivist za zaštitu životne sredine iz grupe Eko centar, Dejan Furtula, rekao je da problem sa smećem na Drini ugrožava i lokalnu zajednicu, jer se otpad odlaže na lokalnu deponiju koja je često u plamenu i čija se toksičnost tečnost vraća u Drinu.

“Ovdje smo svi u opasnosti, cijeli ekosistem,” rekao je.

Na brani u Višegradu u utorak su počeli napori za čišćenje začepljenog smeća i izbjegavanje potencijalne štete na elektroenergetskom sistemu. Na jugozapadu Srbije, Lim je stvorio sličan problem na akumulacionom jezeru Potpećko.

I Drina i Lim su poznate po svojoj smaragdnoj boji i krajoliku koji oduzima dah duž njihovih krivudavih tokova. Drina, koja teče duž granice između Bosne i Srbije je takođe veoma popularna među splavarima u regionu.

Koronavirusom u svijetu zaraženo više od 86,86 miliona ljudi

0
Covid 19 – korona virus

Od početka pandemije COVID-19 u svijetu je zaraza koronavirusom potvrđena kod 86.868.467 osoba, a oporavilo se 61.594.450 oboljelih, javlja Anadolu Agency (AA).

Portal “Worldometer” objavljuje ažurirani pregled globalne epidemiološke slike od početka pandemije COVID-19, a prema posljednjim podacima, u svijetu su od posljedica zaraze koronavirusom umrle 1.876.803 osobe.

U svijetu je trenutno 23.397.214 aktivno zaraženih pojedinaca, od čega je 108.124 teško oboljelih.

Pandemijom COVID-19 najteže su pogođene Sjedinjene Američke Države (SAD) s 21.578.606 zaraženih osoba i 365.620 umrlih.

Slijedi Indija s 10.375.478 zaraženih i 150.150 umrlih. U Brazilu je zaraženo 7.812.007 osoba, a umrlo je 197.777 oboljelih osoba.

Koronavirus se krajem prošle godine pojavio u kineskom gradu Wuhanu, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 11. marta ove godine proglasila globalnu pandemiju COVID-19.

Aktiviranje garancija, ako Crna Gora ne plati ratu za brodove?

22
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Ukoliko Vlada za 15-ak dana ne plati rate za brodove Crnogorske plovidbe i Barske plovidbe postoji opasnost da se aktiviraju državne garancije i da kineska Eksim banka naplati odjednom cjelokupni iznos duga brodarskih kompanija, piše Pobjeda.

Brodarskim kompanijama je ostalo da vrate Kinezima još 66 miliona dolara kredita, a gotovo je izvjesno da brodarske kompanije ni ove godine neće moći same da plaćaju rate za te kredite.

Iz Barske plovidbe Pobjedi je saopšteno da su već nagovijestili Vladi da će im najvjerovatnije nedostajati tri miliona eura za plaćanje dvije ovogodišnje rate.

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja u prethodna dva dana nijesu odgovorili na pitanja Pobjede da li će Vlada platiti rate za brodove, kao i da li je to moguće s obzirom na to da je donešena odluka o privremenom finansiranju, a nije usvojen budžet za ovu godinu.

Garancije

Prema saznanjima Pobjede, Kinezi bi najvjerovatnije, u slučaju da im se do tog roka ne isplate rate, prvo poslali upozorenje Vladi i dali neki novi rok za plaćanje rata i u komunikaciji sa predstavnicima Vlade možda sačekali mjesec ili dva da im se isplate rate, ali to ipak ne isključuje rizik da Eksim banka možda već ovog mjeseca odluči da naplati odjednom cjelokupni dug i da aktivira državne garancije.

U crnogorskim brodarskim kompanijama, prema saznanjima Pobjede, ne vjeruju da će brodovi biti zaplijenjeni, jer ova plovila nijesu pod hipotekom.

Prve ovogodišnje rate kredita ukupne vrijednosti 4,64 miliona dolara dospijevaju 21. januara, a Vlada je dala garancije brodarskim kompanijama za dobijanje ovih kredita pri kupovini četiri broda.

Prema ugovoru, kad dužnik prestane da plaća, garancije padaju i banka naplaćuje kompletan dug. Da su brodovi uzeti na lizing, onda bi Crna Gora ostala bez njih.

Crnogorska plovidba – 21. maj

Kompanije

Iz Barske plovidbe su saopštili Pobjedi da su im osim tekućih operativnih troškova koje kompanija ima u ovoj godini, najznačajnije obaveze dvije rate kredita od kojih prva rata dospijeva 21. januara u iznosu od 1,94 miliona dolara i druga rata koja dospijeva 21. jula u iznosu od 1,92 miliona dolara.

“Barska plovidba nije u mogućnosti da samostalno vraća kredit uzet za kupovinu brodova, zbog čega nam je neophodna pomoć države. Kompanija je nagovijestila resornom ministarstvu da će nam za vraćanje dvije rate kredita u ovoj godini najvjerovatnije nedostajati oko tri miliona eura, koja sredstva bi bilo neophodno predvidjeti budžetom za sljedeću godinu”, kazali su iz barske kompanije.