U sudaru manje jahte i barke koji se danas oko 14 sati i 10 minuta dogodio između plaže Mogren i ostrva Sveti Nikola, u Budvi, poginula je M.Š. (30), saopšteno je iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.
Sa stradalom je na barci bio V.S. (36), koji je lakše povrijeđen.
Na jahti je bilo osam osoba i niko nije povrijeđen.
Jahta je prešla preko barke, prepolovila je i ona je potonula, pišu mediji.
Policija je privela jednu osobu – S. M. (2003), koji je upravljao jahtom, zbog sumnje da je počinio teško krivično djelo protiv opšte sigurnosti.
O nesreći je obaviješten tužilac, obavlja se uviđaj i prikupljaju obavještenja.
Tivat panorama – foto Anton Gula Marković Boka News
Opština Tivat krajem prošlog mjeseca platila je prvu od dogovorene četiri rate kojima će izmiriti svoje obaveze u vansudskom poravnanju prema njemačkoj građevinskoj kompaniji „Ludwig Pfeiffer“ sa kojom se lokalna uprava sporila oko kašnjenja i kvaliteta radova na drugoj fazi izgradnje kanalizacionog sistema Tivta.
Kako stoji u analitičkim karticama budžeta Opštine koje su se opet počele objavjivati na sajtu lokalne uprave zbog zakonske obaveze transpartnog trošenja novca iz gradske kase tokom predizborne kampanje za lokalne izbore koji treba da budu održani 30.avgusta, Opština Tivat je 24.juna iz budžeta isplatila 150.000 eura na osnovu „troškova po odluci DAB-a u slučaju Pfeiffer i kamata“. U dokumnetu stoji i da je ukupna obaveza lokalne uorave Tivta prema Njemcima o ovom osnovu čak 830 hiljada eura. Inače, administaracija gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS) je kada je radila nacrt budžeta Opštine za ovu godinu, očekivala da će imati troškove po osnovu spora sa „Ludwig Pfeifferom“, ali su oni u nacrtnu budžeta baratali sa osjetno manjom cifrom od oko 600 hiljada eura.
Ova njemačka kompanija je bila izvođač radova na unapređenju vodovodne i kanalizacione mreže Tivta vrijednih ukuono 9,5 miliona eura, a koji su izvedeni od decembra 2011. do decembra 2014.godine. Oni su obuhvatali izgradnju 17,6 kilometara kanalizacione mreže, 14,6 kilometara vodovodne mreže, te šest većih i šest manjih pumpnih stanica. Radovi su finansirani sa 3,96 miliona eura budžetskih sredstava Opštine Tivat, 5,38 miliona eura kredita i 156.000 eura donacije njemačke banke KfW, a impementirala ih je i vodila agencija Vodacom iz Tivta.
Zbog kašnjenja radova u odnosu na ugovorenu dinamiku i primjedbi na kvalitet odrađenih posova, Opština kao investitor i „Lufdwig Pfeiffer“ kao izvođač ušli su u sporove a lokalna uprava Tivta još od avgusta prošle godine obijala je da plati posljednju, tzv. situaciju 20 koje su joj dostavili njemački graditelji i nadzorni organ u sklopu završnog obračuna cijelog posla. Urkos stalnim upozoravanjima od strane Vodavoma da je potrebno što hitnije donijeti odluku u vezi sa nalazom nadzornog organa i komisije za riješavanje sporova, lokalna uprava Tivta na to nije odgovoarala sve do proljeća ove godine i dopustila je da uz ostale troškove za koje su se usaglasili da ih moraju platiti Njemcima, sada moraju da izmire i više desetina hiljada eura na ime kamate za neplaćene račune.
Kanalizacioni sistemTivat
Opština Tivat i „Ludwig Pfeiffer“ su 18.maja potpisali „Sporazum o plaćanju prema odluci DAB‐a” (Odluka komisije za rješavanje sporova). U sporazumu je navedeno da će investitor isplatiti iznos definisan odlukom DAB‐a, zajedno sa kamatama u četiri rate, zaključno sa 30.08.2020. Zbog ne izmirivanja računa, izvođač je fakturisao kamatu na iznos od 34.475,07 eura, zaključno sa 30.04.2020. godine. Opština je tada platila i spornu Situaciju 20 koju je prethodno, vioe od osam mjeseci, odbijala da izmiri. Inače, “Ludwig Pfeiffer” je Opštini krajem aprila zaprijetio intrernacionalizacijom ovog problema, odnosno pokretanjem arbitraže pred Međunarodnom trgovinskom komorom pri čemu bi samo troškovi te arbitraže koje bi u potpunosti morala da snosi nOptina Tivat kao investitor, bili čak 343 hiljade eura. To je izgleda bilo dovoljno da “opameti” Kusovca i njegove saradnike da konačno prihvate da izmire obaveze Opštine Tivat prema njemačkoj građvinskoj firmi nastale u vrijeme kada su gradom i projektima unapređenja vodovodne i kanaluizacione infrastrukture rukovodili bivši gradonačelnici Dragan Kankaraš (DPS) i Ivan Noviosel (DPS), odnosno bivši potredsjednik Opštine i projekt menadžer gradnje kanalizacije Krsto Bošković (SDP).
U sklopu kulturno – edukativnog projekta “Putevima bokeljskih Hrvata“, u petak je u Kulturnom centru “Nikola Đurković“ u Kotoru otvorena izložba “Partenza”, hrvatske umjetnice Renate Poljak, inspirirana njezinom obiteljskom poviješću.
Projekt “Putevima bokeljskih Hrvata“ održava se pod pokroviteljstvima predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića.
Centralni fokus izložbe je na istoimenom filmu “o čekanju i očekivanju osobe koja bi trebala doći morem”, utemeljenom na priči o umjetničinom pradjedu koji je početkom 19. stoljeća zbog neimaštine morao otići u čileanski Punta Arenas, što se pokazalo kobnim i nakon čega joj je baka ostala sama s dvoje djece.
Kako se ističe taj je film univerzalna priča o čekanju, o ženama koje su ostale i muškarcima koji su otišli, a na samom se njegovom kraju, kada prelazi iz crno-bijelog u boju, postavlja paralela sa sadašnjošću.
Po autoričinim riječima, u umjetničke projekte koji govore o široj društvenoj slici uvijek unosi osobno iskustvo kako bi publika dobila istinsku emociju s kojom se lakše identificira, a kroz “Partenzu”, što na talijanskom znači odlazak, željela je progovoriti o aktualnoj migrantskoj krizi tokom koje tisuće ljudi stradavaju u moru.
“U to vrijeme to je kao i danas bilo jako aktualno i beskrajno tragično. Nakon svih ratova i svega što smo preživjeli osobno me duboko pogodila ljudska patnja, migracija, ogroman broj utopljenih ljudi i Sredozemlje koje je postalo grobnica Mediterana”, rekla je Poljak.
Uz video “Partenza” koji je početak filmske trilogije, napravljena je i serija fotografija, kolaža nastalih tijekom snimanja. Fotografkinja Dinka Radonić napravila je set fotografija od kojih je Poljak napravila kolaže.
Izložene fotografije autorica smatra osobito važnima “jer kada publika izađe iz sale koja je zamračena još uvijek ostanu u emociji koju im je dao film, a fotografski kolaži zaokružuju cijelu izložbu”.
Renata Poljak rođena je u Splitu 1974. gdje je i završila školu likovnih umjetnosti, a titulu magistra umjetnosti dobila je na École Régionale des Beaux-Arts u Nantesu.
Za svoj rad dobila je nagrade Gold Black Box na Black Box festivalu u Berlinu (2006.) te T-HT nagradu za umjetnost (2012.). Izlagala je u Hrvatskoj ali i velikim svjetskim metropolama umjetnosti kao što su Pariz, Tokio i New York.
Njezina će crnogorska izložba biti otvorena do 20. jula.
Podizanjem zastave Libertas na dubrovačku tvrđavu Svetog Ivana i uz Gundulićevu ‘Himnu slobodi’ u dubrovačkom starom Portu u petak navečer svečano su otvorene 71. Dubrovačke ljetne igre, s upečatljivim scenskim prikazom i umjetničkim izvedbama u luci i na barkama na moru.
Tokom igara do 25. avgusta u 47 dana na trinaest scenskih i ambijentalnih lokacija, većinom hrvatski umjetnici izvest će 50-tak dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa.
Ovogodišnje svečano otvorenje režirala je Marina Pejnović. Glazbu su izveli Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem dirigenta Tomislava Fačinija, Jazz orkestar HRT-a pod ravnanjem Mirona Hausera, pijanist Aljoša Jurinić, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović i Ivan Bonačić na saksofonu, a na otvaranju je nastupio i Festivalski dramski ansambl te Folklorni ansambl Linđo.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u svom je govoru istaknuo kako je globalna pandemija nametnula nova pravila, ali je kontinuitet Igara sačuvan.
Vrata dobrodošlice otvaramo okruženi vjernim štitovima – Lazaretima, Lokrumom i tvrđavom sv. Ivana
„Tradicija je neprekinuta, a vrata dobrodošlice umjetnosti otvaramo pod dubrovačkim mirima, okruženi našim vjernim štitovima – Lazaretima, Lokrumom i tvrđavom sv. Ivana. Kao snažno identifikacijsko obilježje Dubrovnika, Igre su iznikle upravo iz kreativne tradicije njegovoga puka i nose pečat autentičnog ambijenta drevnog grada“, rekao je Franković.
Dubrovački gradonačelnik rekao je i da, kao u svakom vremenu velikih nevolja i tegoba, tako i u ovome našem, maske padaju i otkrivaju se prava lica.
„Čuli smo kuknjavu onih koji su još jučer slavili nagomilavanje tezora. Svjedočili smo jadikovkama onih koji preziru zajednicu, kojima Grad i Država predstavljaju problem. Najednom su taj isti Grad i Državu molili za pomoć. Jer kada se tezoro nakuplja, sve je u redu, ali kada ga počne manjkati – Grad i Država im više nisu smetnja. Pritiscima nismo podlegli. Naša zadaća u krizi je – misliti o svima. A ponajviše o onima koji su najranjiviji. I tako smo postupili. Najprije smo se pobrinuli za najugroženije, a onda i za sve ostale. Pravedno i prema potrebama“, poručio je Franković.
Hirovita Fortuna od nas traži da budemo jakog duha !
„Ne smijemo dopustiti da oni koji sebe vide iznad zajednice, koji sebe vide kao neke gospodare iz sjene, ostvare svoje naume. Pogotovo sada, jer su krize pravi trenutci za smutljivce svih vrsta, za ljude nahvao. Ti koji misle da tezorom mogu vladati zajednicom i da mogu kupiti ama baš sve – grdno se varaju“, kazao je.
„Živimo u gradu koji je znao odgovoriti svakoj opasnosti i pošasti koja mu je došla na vrata“, istaknuo je Franković.
„Danas, kada je Dubrovnik suočen s novim izazovima, upravo u povijesti nalazimo snažan oslonac i vodiča ! Hirovita Fortuna od nas traži da budemo jakog duha, prizemni, smireni i strpljivi, integralni ljudi, ljudi nazbilj. I da se, sada više nego ikad, okrenemo jedni drugima“, zaključio je Franković.
Marina naselje turističkog rizorta Luštica Bay u Krtolima kod Tivta dobilo je ovih dana novi, upečatljivi objekat kao svojevrsno tzv. landmark obilježje ovog novog primorskog turističkog naselja – svetionik na zapadnom lukobbranu Luptica Bay marine u zalivu Trašte.
Na glavi glavnog lukobrana podignuta je valjkasta struktura visine 25,5 metara nad morem, odnosno 19,25 metara iznad šetališta na lukobranu. Iako oblikom podsjeća na klasični stari svetionik, ovaj objekat koga su dizajnirali i projektovali arhitektonski biroi „AIM Studio“ i „Studio K“ iz Podgorice, nema primarnu funkciju da bude nosač navigacionog svjetla, odnosno orijentir u terestričkoj navigaciji brodova koji uplovljavaju u marinu na Luštici. Tu ulogu već vrše propisne IALA oznake u akvatorijumu pred samom marinom, odnosno na njenoj obali.
Svetionik Luštica bay – foto S.L:
Naime, osim što će biti svojevrno prostorno i estetsko obilježje ovog dijela kompleksa Luštice Bay, svetionik će biti multifunkcionalan objekat. Četvorspratna građevina bruto površine 202 kvadratna metra, sadržaće ugostiteljski objekat u prizemlju sa terasom na dijelu glave lukobrana zapadno od svetionika, a imaće i terasu-vidikovac za posjetioce na prvom spratu kule. Ostatak na višim etažama kule svetionika je poslovni i kancelarijski prostor za menadžment i osoblje marine Luštica Bay.
Inače, izgradnja ovog ovjekta koja se odvijala od početka godine do prije oko mjesec dana, bila je vrlo izazovna jer je svetionik smješten na vrhu glavnog lukobrana, na poziciji koja je veoma izložena udarima jakog južnog vjetra i morskih talasa. Zbog toga su u njegovoj konstrukciji primijenjene posebne metode i materijali otporni na uticaj morske vode i soli.
Od otvaranja granica Crne Gore za državljane Evropske unije 1. jula evidentanje porast nautičkog prometa, ali i broj intervencija traganja i spašavanja na moru. Pripadnici Uprave pomorske sigurnosti sa uspjehom su odgovorili na nekoliko izazovnih situacija i, posebno u danima vikenda, bili angažovani na spašavanju ljudi i plovila.
Upozoravaju vlasnike plovila da se pridržavaju propisanih mjera i prate vremensku prognozu.
Pomoćnik direktora UPS-a Žarko Lukšić kaže da ih zbog toga nazivaju ,,vikend akcijama”.
“Na sreću, iako je prijetila opasnost, posebno u nekoliko slučajeva, i za posadu brodova i za pripadnike naše službe, sve akcije su završene uspješno i u skladu sa propisima”, kazao je Lukšić.
Naročito dramatično bilo je prije desetak dana, kada su spašavali francusku jedrilicu na kojoj su bile tri odrasle osobe i jedno dijete. Akcija je trajala više sati.
Uprava pomorske sigurnosti – VTS sistem
“Dobili smo poziv sa jedrilice ,,Oeava, koja se nalazila na osam nautičkih milja od Ulcinja i 13 od Bara. Prilikom navigacije na plovilu je, usljed jakog vjetra, puklo jedro, a konopi su se obmotali oko propelera, što ga je onesposobilo za plovidbu. Talasi su bili visoki tri četiri metra, a udari sjeverno zapadnog vjetra veoma jaki. Bilo je veoma opasno, ne samo za živote putnika na jahti, već i za naše spasioce. To je školski primjer traganja i spašavanja na moru”, podsjetio je Lukšić.
Istog dana čamac SAR 1 Uprave za pomorsku sigurnost isplovio je prema Budvi, kako bi spasio kupača koji se nalazio u moru, 500 m udaljen od plaže Ričardova glava, odnosno obale. Pomoć je zatražila i jahta koja je iz Dubrovnika plovila prema Grčkoj. Zbog jake bure, spašavali su i ribare kod Sutomora.
foto: UPSUL
“Mi smo angažovani zajedno sa službenicima lučkih kapetanija Bar i Kotor, inspektorima za sigurnost i bezbjednost plovidbe i graničnom policijom na moru, ali primjećujemo da se generalno, ni naši građani, ni vlasnici stranih plovila, nijesu adekvatno pripremili za navigaciju. Moraju voditi računa o potrebnoj opremi koju bi trebalo da posjeduju na brodu, ali su, prije isplovljenja, u obavezi i da pogledaju vremensku prognozu. Nakon zime i mirovanja, potrebno je pripremiti čamce i jahte za plovidbu, obratiti pažnju na motor, a često se dešava da plovila ostanu i bez goriva”, kazao je Lukšić.
Prema njegovim riječima dobro je što je nautička sezona, koja donosi i najveće prihode počela i iz dana u dan sve je bolja.
“Otvaranjem granice Crne Gore za zemlje EU od 1. jula, značajan je priliv stranih jahti u Bokokotorski zaliv i Bar, što može spasiti sezonu, posebno imajući u vidu da se radi o visokoplatežnim gostima i značajnim troškovima koje iziskuju jahte i druga plovila”, kaže Lukšić.
Oko 4000 volontera prijevilo se da učestvuje u istraživanju pronalaska vakcine za koronavirus u sveučilišnoj bolnici u Tuebingenu.
“To je prava luksuzna situacija, za razliku od uobičajenih kliničkih ispitivanja”, rekao je u petak direktor studije Peter Kremsner. “Inače imamo problem s pronalaskom dovoljno testnih subjekata.”
Klinička studija započela je u sveučilišnoj klinici sredinom lipnja, kako bi se testirala tolerancija na cjepivo koje je razvila biofarmaceutska kompanija CureVac iz Tuebingena.
Otad, oko 50 ljudi je primilo lijek. Prema Kremsneru, nisu se pojavile neuobičajene nuspojave. Dosad je sve bilo u redu, Kremsner je rekao, dodavši da studija nije otkrila senzacionalne ili zabrinjavajuće detalje.
Neće moći sudjelovati svi koji su se prijavili. Ukupno će cjepivo primiti 168 ljudi, uz Tuebingen, također u centrima u Ghentu u Belgiji te Hanoveru i Münchenu.
Kliničko ispitivanje je takozvana faza 1. Ako bude uspješno, uslijedit će ispitivanja sa znatno većim brojem testova.
CureVac radi na takozvanim mRNA cjepivima. mRNA je tip glasničke RNK koja sadržava gradivne instrukcije za izgradnju proteina. Za svoje cjepivo, znanstvenici CureVaca omogućili su mRNA-u gradivne instrukcije za protein koronavirusa Sars-CoV-2.
Nakon cijepljenja, ljudske stanice stvaraju ovaj protein, koji tijelo prepoznaje kao strani. Tijelo stvara antitijela i druge imune stanice protiv njega.
Vaterpolo klub Primorac juče je konačno trebao dobiti novo rukovodstvo koji će predvoditi dvije legende Mlađan Janović i Antonio Petrović, ali zbog dopune Izvještaja o radu kotorskog kluba u periodu od 2016. do 2019. godine, sve će morati još malo da pričeka.
Tako Skupština koje je trebalo da bude izborna, to nije bila, pa je njen nastavak pomjeren za 15. jul.
Vaterpolo – PVK Jadran
Tokom jučerašnje Skupštine, kojom je predsjedavao Jovo Mršulja, izabrani su članovi verifikacione komisije, ovjerivači zapisnika i zapisničar, ali se će najvažnije stvari rješavati u srijedu, kada bi Janović trebalo da bude postavljen za novog predsjednika kluba, a Petrović za sportskog direktora.
Inače, završetak rekonstrukcije kotorskog bazena očekuje se krajem avgusta 2020.
Kup Crne Gore, jedna od najznačajnijih regata u kalendaru crnogorske jedriličarske lige, održava se od 10. do 12. jula 2020. u Herceg Novom u organizaciji JK Jugole Grakalić za klase Optimist i Laser.
Za takmičenje se prijavilo preko 50 jedriličara iz 4 crnogorska kluba, JK Lahor, JK Delfin, JK Jovo Dabović i kluba domaćina.
Prvi dan takmičenja završen je s odjedrenom jednom regatom. Borbe za postolje se nastavljaju danas. U nastavku su rezultati na kraju prvog dana natjecanja:
Laser Standard
1. Milivoj Dukić, JK Jugole Grakalić
2. Ilija Marković, JK Delfin
3. Luka Ognjanović, JK Lahor
Laser Radial
1. Stefan Andjelić, JK Delfin
2. Ivan Pušić, JK Jugole Grakalić
3. Danilo Jončić, JK Delfin
Laser 4.7
1. Nikola Golubović, JK Delfin
2. Robert Moris, JK Jugole Grakalić
3. Vasilije Garić, JK Jugole Grakalić
Optimist generalno
1. Pavle Music, JK Jugole Grakalić
2. Petar Klakor, JK Delfin
3. Andrej Drakulović, JK Lahor
Optimist djevojčice
1. Nikolina Klakor, JK Delfin
2. Vanja Strahinja, JK Lahor
3. Katja Ivanina, JK Lahor
Optimist do 12 godina
1. Petar Klakor, JK Delfin
2. Nikolina Klakor, JK Delfin
3. Vanja Strahinja, JK Delfin
Protesti u Beogradu, koji je u petak navečer počeo mirnim okupljanjem ispred Skupštine Srbije, nastavljen je sukobima s policijom, a završen četrdesetak minuta poslije ponoći kad su prosvjednici potisnuti i otjerani iz središta Beograda.
Premda je prosvjed počeo mirno, uz vidno manje policije i prosvjednika u odnosu na prethodne tri večeri, sukobi su počeli oko 21 sat kad je skupina od stotinjak agresivnih prosvjednika srušila metalnu ogradu i pokušala ući u parlament. Policija je reagirala postavljajući kordone ispred parlamenta, situacija se potom primirila, ali ne zadugo te su uslijedili sporadični sukobi i naguravanja, da bi policija na sve veću agresivnost pojedinih skupina prosvjednika reagirala bacajući suzavac. Sporadični sukobi potrajali su dok policiji nije stiglo pojačanje, kada su, naizmjence ispaljujući suzavac, s vozilima “hummer” i formiranim kordonima počeli potiskivati prosvjednike duž prometnica izvan središta grada. Akcije policije potrajale su do četrdesetak minuta poslije ponoći, kada su svi prosvjednici potisnuti izvan središta grada. Tokom prosvjeda uhićeno je i ozlijeđeno više osoba, među njima najmanje dvojica policajaca i žandarma, te dvoje fotoreportera agencije Beta, dok je u naguravanju ispred parlamenta skupina agresivnih prosvjednika otjerala nekolicinu novinara, fotoreportera i snimatelja, te napala ekipu televizije N1 i Al Jazire kojima su polomili kameru.
Prve dvije večeri prosvjeda također su obilježili sukobi policije i prosvjednika, dok je treća večer protekla mirno jer je većina prosvjednika sjedila na ulici i pločnicima, da bi četvrte večeri ponovo izbili sukobi. Oporbeni Savez za Srbiju (SZS) upozorio je u petak popodne, pozivajući se na policijske izvore, na moguće incidente tijekom prosvjeda koje će izazvati “ubačeni provokatori”. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je u petak navečer iz Pariza, komentirajući prosvjede u Beogradu i još nekoliko gradova Srbije, da nasilnici neće pobijediti, te da će ih većina biti uhićena. Vučić je za komercijalnu provaldinu TV Pink rekao kako građani ne bi trebali brinuti zbog prosvjeda, naglasivši da će Srbija pokazati da je demokratska država. Na pitanje što je crvena linija, Vučić je za rekao da je to “ugrožavanje života ljudi”. On je ocijenio da su “jučer i danas sve maske pale”, ustvrdivši kako se policija danas povukla, ali je došlo do tučnjave među prosvjednicima te da na prosvjede dolaze pojedini ljudi koji samo žele nekoga ozlijediti.
Vučić je naglasio da državne institucije “imaju pregled igre” i da “službe rade svoj posao”, te da su već uhićeni pojedinci povezani s inozemnim čimbenicima. Srbijanski predsjednik zanijekao je da je država ubacila svoje elemente da bi se potaknulo nasilje, ustvrdivši da su prosvjedi “protuzakoniti i neprijavljeni”, te da ima i inozemne umiješanosti. Vučić je ustvrdio da prosvjede ne podržava 95 posto ljudi, te da su građani “siti i traže da država prekine prosvjede”, ali je istaknuo kako Srbija mora pokazati da je demokratska država. Vučić je pozvao ljude da zbog koronavirusa ne idu na prosvjede, konstatirajući da na prosvjedima “ipak ima i normalnih ljudi”.
Prve dvije večeri prosvjeda također su obilježili sukobi policije i prosvjednika, dok je treća večer protekla mirno jer je većina prosvjednika sjedila na ulici i pločnicima, da bi četvrte večeri ponovo izbili sukobi. Oporbeni Savez za Srbiju (SZS) upozorio je u petak popodne, pozivajući se na policijske izvore, na moguće incidente tijekom prosvjeda koje će izazvati “ubačeni provokatori”. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je u petak navečer iz Pariza, komentirajući prosvjede u Beogradu i još nekoliko gradova Srbije, da nasilnici neće pobijediti, te da će ih većina biti uhićena. Vučić je za komercijalnu provaldinu TV Pink rekao kako građani ne bi trebali brinuti zbog prosvjeda, naglasivši da će Srbija pokazati da je demokratska država. Na pitanje što je crvena linija, Vučić je za rekao da je to “ugrožavanje života ljudi”. On je ocijenio da su “jučer i danas sve maske pale”, ustvrdivši kako se policija danas povukla, ali je došlo do tučnjave među prosvjednicima te da na prosvjede dolaze pojedini ljudi koji samo žele nekoga ozlijediti.
U sudaru manje jahte i barke koji se danas oko 14 sati i 10 minuta dogodio između plaže Mogren i ostrva Sveti Nikola, u Budvi, poginula je M.Š. (30), saopšteno je iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.
