Crna Gora – Očekuje se brži napredak na auto-putu

0
autoput-asfaltiranje

Radovi na prioritetnoj dionici auto-puta Bar – Boljare, napokon se vraćaju ustaljenoj dinamici, jer se u Crnu Goru vratilo 380 kineskih radnika. To su Vikend novinama potvrdili u kineskoj kompaniji China Road and Bridge Corporation, koja gradi prioritetnu dionicu od Smokovca do Mateševa.

Usljed pojave pandemije korona virusa, više od 400 kineskih radnika ostalo je u matičnoj državi, bez mogućnosti dolaska u Crnu Goru. Kako su mjere, koje su uvodile države zbog novonastale situacije jenjavale, stvorili su se uslovi, da se nakon gotovo tri mjeseca, kineski radnici vrate u našu državu i nastave rad na gradnji prioritetne dionice.

“Prema planu, posljednji radnici, njih 94, vratili su se u Crnu Goru 21. juna. Ukupno se do sada oko 380 kineskih radnika vratilo u Crnu Goru”, rekli su iz CRBC-a.

Dinamika

Kada je u pitanju dinamika projekta, u CRBC uvjeravaju, da će sa dolaskom radnika i dinamika biti znatno veća.
“Manjak radnika zbog epidemije korona virusa je uticao na dinamiku projekta. Kompanija CRBC je omogućila, za date uslove, maksimalnu brzinu izvođenja radova na gradilištu, organizacijom postojeće radne snage i angažovanjem lokalnih podizvođača. Sa povratkom kineskih radnika, očekujemo brži napredak na projektu”, objasnili su u kineskoj kompaniji.

Što se tiče roka, u CRBC-u ističu da će isti biti utvrđen u skladu sa ugovornom procedurom, prenosi CdM.

Radovi

Ukupan procenat izvedenih radova na izgradnji prioritetne dionice Smokovac Mateševo u ovom trenutku iznosi 89 odsto.

Procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi iznosi više od 90 odsto, a ukupan procenat završenosti radova na otvorenoj trasi iznosi oko 70 odsto. Kako je navedeno u informaciji, završen je proboj i urađena primarna podgrada na svih 16 tunela. U toku su radovi na izradi sekundarne obloge. Radovi na gornjem dijelu sekundarne obloge završeni su 99,5 odsto ili u dužini od 35,3 kilometra.

“Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno oko 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno oko 96 odsto radova. Ukupan procenat radova na mostovima sa završnim radovima (hidroizolacija, zaštitne čelične ograde, instalacije…) iznosi 91 odsto”, navodi se u Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekta auto-puta Bar- Boljare.

Uporedo sa radovima na prioritetnoj dionici, intenziviraju se i aktivnosti na stvaranju pretpostavki za početak realizacije sljedeće dvije dionice (Mateševo Andrijevica i Smokovac Tološi Farmaci), koje su Detaljnim prostornim planom autoputa Bar Boljare definisane kao druga faza.

“Zbog nivoa trenutne zaduženosti Crne Gore, i uvažavajući preporuke ključnih programskih dokumenata,
planirano je da se naredna dionica auto-puta realizuje po nekom od modaliteta privatno-javnog partnerstva, kako bi se smanjilo dodatno zaduživanje, pri čemu tek predstoji odluka o utvđivanju optimalnih uslova i načina realizacije”, kazali su nedavno u Vladi.

U skladu sa tim, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je u novembru 2018. godine apliciralo prema Investicionom okviru za Zapadni Balkan za dodijeljivanje 54,6 miliona eura za kofinansiranje izgradnje dionice Mateševo Andrijevica, što predstavlja 20 odsto od procijenjenog kapitalnog izdatka za izgradnju ove dionice od 273 miliona eura (procjena na osnovu Idejnog rješenja). Dodatnih 20 odsto se namjerava obezbijediti putem kreditnog zaduživanja kod EBRD, a preostalih 60 odsto od zainteresovanih privatnih partnera.

Manjak radnika zbog epidemije korona virusa je uticao na dinamiku projekta. Kompanija CRBC je omogućila, za date uslove, maksimalnu brzinu izvođenja radova na gradilištu, organizacijom postojeće radne snage i angažovanjem lokalnih podizvođača, kažu u CRBC-u.

89 odsto radova je završeno na prioritetnoj dionici auto-puta

Na projektu gradnje prioritetne dionice auto-puta BarBoljare trenutno je angažovano 1.365 radnika. Od ovog broja je 753 radnika iz Kine, 146 crnogorskih državljana koji rade za kinesku kompaniju, a 466 radnika je angažovano od strane podizvođača.

U Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekta se ističe i da je podizvođačima koji imaju sjedište u Crnoj Gori i registraciju prije 01.01.2012. godine, do sada povjerena realizacija 40,11 odsto vrijednosti Ugovora, iako se bilans realizacije ugovorne obaveze Izvođača radova u vezi sa angažovanjem podizvođača svodi na završetku Radova, na bazi stvarno realizovanih predmeta i vrijednosti podizvođačkih ugovora. Ukupan broj izdatih saglasnosti za podizvođače je 110, kojim je obuhvaćeno 125 preduzeća, od čega je 97 preduzeća iz Crne Gore, a 28 preduzeća je iz okruženja.

Izvođaču radova skoro 16 miliona

Izvođač radova izvodi radove na prioritetnoj dionici Smokovac-Mateševo auto-puta BarBoljare u skladu sa svojim Programom radova i plaća se za obim stvarno izvedenih radova, a prema definisanoj metodologiji mjerenja elemenata za plaćanje. U 2020. godini (zaključno sa aprilom) izvođaču je odobreno radova u iznosu od 27.676.329 eura, a isplaćeno 15.913.199 eura.

Bill Gates otkrio koja će biti najveća prepreka vezana uz cjepivo protiv koronavirusa

0
Bill Gates

Milijarder Bill Gates pokazao se kao veoma dobar prognostičar tokom pandemije koronavirusa. Osim što je na mogućnost pojave takve pandemije upozoravao godinama, njegove procjene o brzini širenja i broju zaraženih također su bile prilično tačne.

No iako Gates nije mikrobiolog ili epidemiolog, činjenica da je godinama već angažiran u različitim humanitarnim projektima vezanima uz zdravlje ljudi diljem svijeta, ipak mu daje za pravo da iznosi neke procjene.

U svom posljednjem intervjuu za CNN, Gates je tako istaknuo kako će najveća prepreka za ovladavanje pandemijom i njeno rješavanje biti nagovoriti ljude da, jednom kad bude napravljeno, zaista i uzmu cjepivo.

Imate slobodu odabrati – želite li cjepivo ili ne. To je posljednja prepreka, rekao je Gates.

Iako ankete diljem svijeta pokazuju kako bi većina ljudi odabrala cijepiti se, postoji i dio onih koji to odbijaju. Neki jer jednostavno ne vjeruju u cjepiva, drugi jer se boje uzeti cjepivo koje nije dovoljno ispitano, a treći jer misle da će ih Gates na taj način mikročipirati (iako neće Gates proizvoditi cjepivo niti ih cijepiti).

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) diljem svijeta razvija se više od 140 različith cjepiva. Neka od njih još su u laboratorijskoj fazi, druga se već testiraju na dobrovoljcima. No, unatoč tome, teško je očekivati da će se cjepivo na tržištu pojaviti prije početka 2021.

I sam Gates ističe kako su znanstvenici u cijelom svijetu pod velikim pritiskom da ono što se inače radi godinama, odrade u samo nekoliko mjeseci, piše Zimo.hr.

Razumljivo je da će zbog hitnosti situacije, vrijeme koje će znanstvenici provesti testirajući cjepivo biti kraće, istaknuo je Gates dodavši kako će se znanstvenici morati pobrinuti da izgrade dovoljno veliku bazu podataka vezanu uz to kako cjepivo djeluje na različite grupe ljudi, kako bi onda mogli reći da je sigurno za korištenje.

Unatoč svim preprekama, Gates koji je sa svojom suprugom Melindom donirao 250 milijuna dolara za pronalazak lijeka, učinkovitijih testova i cjepiva protiv COVID-19, uvjeren je kako će se većina ljudi ipak odlučiti cijepiti.

To bi zaista moglo značajno smanjiti broj zaraženih. Ali treba nam cjepivo za cijeli svijet ako se želimo vratititi starom načinu života i putovanjima. Trebat će nam još neko vrijeme da okončamo pandemiju na svjetskoj razini, istaknuo je Gates.

Selo Sušćepan centar drevne Troje?

Selo Sušćepan  udaljeno 1,5 km od centra Herceg Novog na nadmorskoj visini od 300 metara, prema tvrdnji arhitekte Marina Đurašina ( 1954 – 2000)  bilo je centar drevne Troje.

Đurašin je imao tezu ( o tome je napisao i knjigu, ali ga je smrt spriječila da je objavi)  da je cijela Boka Kotorska drevna Troja, a da je Sušćepan bio njen centar. Podsjećamo, Troja, ili Ilij (starogrčki: Τροία [Troía] ili Τροίας [Troías], ili Ίλιον [Ílion] ili Ίλιος [Ílios]; latinski: Troia, ili Ilium; turski: Truva ili Troya), je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeću pne.

Ta pretpostavka nijeimala većeg odjeka, a nije ni  uticala na veću turističku posjećenost selu iz kog se pruža lijep pogled na ulaz I unutrašnjost Bokokotorskog zaliva.

Selo je po svemu sudeći bilo nastanjeno i u srednjem vijeku. Bio je pod Turskom, Mletačkom, Austrougarskom vlašću. Imalo je najčešče, sudbinu grada Herceg Novog, potom cijele Boke i Crne Gore.

Mještani su do Drugog svjetskog rata uglavnom živjeli od poljoprivrede  i stočarstva. Proizvodilo se maslinovo ulje, vino, sijalo žito i sadili povrće.  Gajilo se i voće – najčešće smokve. Rijetki su radili u obližnjem Herceg Novom- uglavnom u trgovini i turizmu.

Sušćepan Bostanj izvor

Danas se ni jedan stanovnik sela ne bavi isključivo poljoprivredom. Najčešće je to dodatna  djelatnost ili proizvodnja za vlastite potrebe.

Selo je do poslije ubrzane gradnje krajem prošlog vijeka, imalo tipičan izgled primorskih bokeljskih sela.  Kuće su gradjene u rastojanju 500 – 700 metara, a zaseoci su bili povezani stazama popločanim kamenom. Gradjeni su na padinama i po obodu rijetkih obradivih površina. Danas skoro do svake kuće vodi asfaltni – češće betonski automobilski put.

Stare kuće u selu u kojima rijetko ko živi gradjene su od domaćeg kamena. Na spratu je stambeni dio za porodicu, a prizemlje- konoba služi za smještaj vina, ulja, žita, brašna i ostalih životnih namirnica. U nekim kućama u prizemlju je smještena stoka.

Ispred seoskih kuća je dio dvorišta – taraca –  popločana kamenom i ogradjena niskim zidom-pižuom koji služi za sjedanje. U nekim dvorištima je i bistjerna.  Natkrivena je vinovom lozom i služila je za kratki predak ukućana, okupljanje nakon napornog rada. Ljeti se ponekad iznosio sto, pa se na taraci i objedovalo.

U sklopu okućnice je i gumno – okrugla popločana površina pokrivena kamenim pločama. Nekada je na njoj obavljano vršenje žita.

Selo nema zvaničan centar, ali se stanovništvo nekada okupljalo oko izvora Bostanj. Izvor je kaptiran, prostor oko njega je popločan i ima pižuo za sjedanje. Pored tog izvora u selu postoji još i izvor Smokovac i Zirine.

Crkva Sv. Stefan

Za vjerskih svjetkovina mještani  se okupljaju  oko seoske crkve Sv. Stefan. Crkva je sagradjena krajem 19 vijeka, ali se pretpostavlja da je tu i ranije bila gradjevina. Crkva je jednobrodna, zasvedena gradjevina sa apsidom polukružne osnove i zvonikom na preslicu sa tri okna za zvona. Zidana je kamenom, ali su svi zidovi, osim čeonog omalterisani.  Po motivima sa sačuvane parapetne ploče, koja se danas nalazi u muzeju, pretpostavlja se da je tu bila preromanička crkva iz desetog ili 11 vijeka.

Crkva Sv Stjepana

Ikonostas je radio korfitski ikonopisac N. Aspioti.  Oko crkve je porta  sa grobnicama. Prema nekim pretpostavkama crkvu je zidao bosanski kralj  Tvrtko ( osnivač Herceg Novog) ili Stevan Kosača.

Legenda o postanku sela

Legenda kaže da je bosanski kralj Tvrtko 1 počeo da gradi crkvu Sv. Stefana u centru Herceg Novog povavši najpoznatije majstore tog doba iz Kotora i Dubrovnika. Ali jednog jutra je kamen sa trga nestao i pojavio se na oko 1,5 kilometara od grada – na sadašnjem mjestu. Kralju je savjetovano da tu podigne crkvu što je on i učinio . Prema legendi i naselje koje je počelo da niče oko crkve dobilo je ime Sveti Stefan – kasnije Sušćepan.

Ko sve “svojata” Troju

Njemači preduzimač i arheolog amater Hajnrih Šliman je na brdu Hisarlih u današnjoj sjeverozapadnoj Turskoj, u blizini morske obale jugozapadno od Dardanela pod planinom Idom 1873 godine počeo iskopavanja i ustvrdio da je to lokacija drevne Troje.

Istraživač Ilija Ogorelica tvrdi da se drevna Troja nalazila nadomak Beograda, tačnije na tromeđi naselja Rušanj, Ripanj i Lipovačke šume. Milutin Jaćimović tvrdi da je  Troja “srpska istorijska prestonica Skadar”.

Meksikanac Roberto Salinas Price (1936. – 2012.), filolog i meksički bogataš strastveni homerolog, 80-ih godina prošlog stoljeća lansirao je tezu da je Troja bila na istočnoj obali Jadrana te da se Trojanski rat odvijao u dolini Neretve, a da je sveti grad Troja bila na mjestu današnje Gabele.

Postoje i teorije da je Troja bila u Ljubuškom u Hrvatskoj, u Makedoniji,… ali bez , u nauci prihvatljivih dokaza.

/S.Kosić/

Zbog naših oštrih mjera turisti biraju Albaniju

2
Kotor jun 2020. – foto Boka News

Preciziranje datuma otvaranja granica i mjere koje su uvele nama konkurentske zemlje, prouzrokovalo je da se dio turista koji su preferirali dolazak u Crnu Goru već opredijelio za destinacije kao što su Hrvatska, Turska, Grčka, Albanija, Egipat, Tunis i druge.

Crna Gora je trenutno otvorena za više od 100 zemalja, ali više od 70 odsto njih nijesu tržišta sa kojih nam dolazi većina gostiju. Prema saznanjima Asocijacije hotela i apartmana opštine Ulcinj povoljnije mjere ulaska koje je uvela Albanija dovele su do toga da su njihovi turistički kapaciteti popunjeni i do 90 odsto prošlogodišnjih.

Situacija u Hrvatskoj je slična kao kod nas, a ona se kao zemlja Evropske unije mora pridržavati mjera koje se propisuju u toj zajednici.

Kriterijumi

Trenutno smo otvoreni za zemlje sa manje od 25 aktivno oboljelih na 100.000 stanovnika. Problemi sa tim kriterijumom su takvi da danas možete imati ispunjen navedeni kriterijum a za pet dana već ne. U međuvremenu ste ugovorili letove, otvorili prodaju, u konačnom prodali aranžmane turistima, dok za pet dana morate sve da otkažete. Turistička privreda u cilju spašavanja ekonomija predlaže ukidanje PCR testa pri ulasku turista, uz strožiju kontrolu.

S obzirom na takvu situaciju na turističkom tržištu s jedne strane, i veliki uticaj koji turizam ima na ekonomiju naše države sa druge strane, turistička privreda očekuje da nadležne institucije u Crnoj Gori iznađu održiva rješenja koja će omogućiti obavljanje privrednih aktivnosti kako bi se iskoristio ostatak turističke sezone.

Kako tvrde iz agencije ,,Fly Montenegro“ takva mjera je neprimjenjiva sa apsekta preciziranja letova jer zemlje koje zadovolje taj kriterijum mogu do realizacije leta da se ponovo nađu na listi zabranjenih zemalja. Primjer Poljska i Izrael.

– Konkurentske zemlje (Hrvatska, Turska, Grčka, Albanija, Egipat, i dr.) nemaju kriterijum 25 aktivnih oboljelih na 100.000 stanovnika već imaju ili potpuno otvorene granice, uz određene mjere sprovođenja distance i obavezno nošenje maski prilikom ulaska (Albanija, Grčka, Hrvatska, Egipat i dr.), ili same rade testove za dolazeće putnike (Turska) – kažu iz Fly Montenegro.

Prema njihovim saznanjima Hrvatska i Albanija su pored već navedenih mjera uvele popunjavanje formulara prilikom ulaska u zemlju. Svrha formularaje da bude poznata adresa smještaja i datum dolaska i odlaska u cilju praćenja situacije i kontrole. U Tirani se formulari popunjavaju ručno tokom leta, kako bi se izbjegle gužve nakon slijetanja. Hrvatska je napravila veb aplikaciju putem koje putnici prije dolaska u Hrvatsku imaju mogućnost da popune tražene podatke kako bi se izbjeglo zadržavanje na aerodromu.

Tivat- foto Boka News

Asocijacija hotela i apartmana opštine Ulcinj apelovala je nedavno na Vladu da otvori granice i dozvoli nesmetani ulazak i boravak osoba iz država regiona, jer, kako kažu, ekonomska situacija je veoma teška.

Predsjednik ove asocijacije Fuad Lunji tvrdi da je u Albaniji trenutno, u odnosu na prošlu godinu, popunjeno 80 do 90 odsto kapaciteta i da oni dobro ,,stoje“, i da su mnogi njihovi turisti htjeli boraviti u Crnoj Gori.

– Turisti kao turisti imaju alternativu i zašto bi išli negdje gdje je zatvoreno i da plaćaju PCR test kada mogu da pođu tamo gdje je potpuno otvoreno i gdje ne plaćaju ništa. Ne možemo biti previše pametni da bi to ustanovili – kazao je Lunji.

On predlaže da se uz povećanu kontrolu na graničnim prelazima bez testova treba omogućiti ulazak turista.

– Svaka osoba u Crnoj Gori zavisi direktno i indirektno od turizma, a posebno mi koji smo na primorju koji zavisimo od turista iz cijelog regiona: BiH, Srbija, Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija… to su naša tržišta. Mi smo jedini stavili da je obavezan PCR test. Slažem se da je situacija loša, i pandemija je, ali mislim da ćemo imati mnogo goru ekonomsku situaciju na kraju. Žao mi je svih ljudi koji se razbolijevaju, ljudi koji umiru ali vjerujte mi, velika će se katastrofa desiti kada se sve ovo bude zaustavilo – smatra Lunji.

Njegov hotel ,,Salina“ u Ulcinju trenutno nema nijednog gosta. Dok su granice privremeno bile otvorene bez testa kaže da su imali pune vikende turista sa Kosova. Međutim sada tvrdi da im je bolja situacija bila u novembru i decembru prošle godine nego sad.

– Moramo da pronađemo neki način i da izvučemo ono najbolje bez obzira koja god bolest bila – smatra Lunji.

Interesovanje

Kako su Pobjedi kazali iz turističke agencije ,,Fly Montenegro“ osim regiona postoji ogromno interesovanje turista sa tržišta Bjelorusije i Ukrajine iz kojih je u prošloj godini u Crnu Goru došlo oko 100.000 turista. I letovi iz ovih zemalja se upravo zbog mjera usmjeravaju prema Albaniji.

– Činjenica je da zbog globalne krize izazvane virusom kovid 19 ove turističke sezone ne možemo očekivati značajniju posjetu iz zemalja Zapadne Evrope, jer oni svijim građanima poručuju da ljetuju u svojm zemljama. Tako da naša potencijalna tradicionalna dolazna tržišta ostaju prije svega Bjelorusija, Rusija, Ukrajina, naš region, Poljska, Emirati, Češka, Izrael i drugi – tvrde iz Fly Montenegro.

Herceg Novi u doba korone virusa

Posebno je, kako navode, važno sagledavanje mjera sa aspekta naše turističke konkurencije (Hrvatska, Turska, Grčka, Albanija,Tunis, Egipat,i dr), koja protokom vremena preuzima sve više turista sa naših tradicionalnih dolaznih turističkih destinacija i na taj način se smanjuju šanse za kakvo-takvo spašavanje makar dijela naše turističke sezone.

– Već imamo niz primjera gdje su letovi iz Bjelorusije koji su bili planirani za Crnu Goru preusmjereni na Albaniju gdje je prvi realizovani let bio 12.juna. Prvi letovi iz Minska koji su bili planirani i prodati za Tivat od sredine juna preusmjereni su i realizovani na Tiranu. Taj let je na aerodromu Tirana dočekao ministar turizma Albanije. Bjelorusija se još ne nalazi na spisku zemalja iz kojih je moguć dolazak u Crnu Goru zato što imaju više od 25 aktivnih oboljelih na 100.000 stanovnika, što je potpuno realno s obzirom da se u toj zemlji vrše masovna testiranja, između 15.000 i 20.000 dnevno – kažu iz Fly Montenegro.

Kako dodaju za sada letovi iz Minska za Tivat su pomjereni da počnu od 10. jula.

– Ukoliko se ne iznađe održivo rješenje, avio-kompanija Belavia će biti prinuđena da za ovu godinu u potpunosti otkaže letove za Crnu Goru i sve svoje letove preusmjeri na konkurentska tržišta. Koliko je tržište Ukrajine bitno najbolje govori činjenica da negativne PCR testove za njihove turiste ne zahtijevaju Hrvatska, Albanija, Grčka, Turska ni Egipat – kazali su iz Fly Montenegro.

Barijera

Kako objašnjavaju, posljednja izmjena po kojoj je Ukrajina ušla u spisak zemalja iz kojih turisti mogu posjetiti Crnu Goru, ali sa obaveznim negativnim PCR testom ne starijim od 48 h, nije primjenjiva za dolazak turista iz dva razloga.

Plaža -turizam

– Prvi je tehničke prirode jer je u Ukrajini minimalno vrijeme izrade PCR testova 72 sata i duže, limitiran je broj labaratorija koje izdaju PCR testove, a drugi je ekonomske prirode jer PCR test košta oko 80 eura čime postajemo automatski nekonkurentni za dolazak turista u odnosu na konkurentske zemlje koje privlače ih neinsistiranjem na negativnom PCR testu. Na primjer: četvoročlana porodica mora da plati samo za testove preko 300 eura, čekaju se ogromni redovi za PCR testiranje i uz to, niko ne garantuje da će ih izdati u određenom roku između 48 do 72 sata kako se kod nas zahtijeva, i samim tim turisti se opredjeljuju za konkurentske zemlje gdje nijesu propisani ovakvi zahtjevi – preciziraju iz agencije.

Epilog ove situacije, kažu oni, je da su planirani letovi iz Ukrajine od 1. jula za Crnu Goru otkazani.

Činjenica je da problem Ukrajine i Bjelorusije zahtijeva posebnu pažnju i pristup u iznalaženju rješenja zbog velikog interesovanja i značaja turista koji žele doći u našu zemlju sa tih tržišta.

– Naravno, trebalo bi tretirati ove dvije zemlje što je moguće prije kako bi se ostavio prostor za ugovaranje i prodaju aranžmana i na taj način se povećavaju šanse za kakvo-takvo spašavanje makar jednog dijela turističke sezone – poručili su iz Fly Montenegro.

Kotor – Crnogorska pozorišna povijest i promocija specijalnog broja časopisa Pozorište

0
PLAKAT KOTOR

Teatrografska izložba Crnogorska pozorišna povijest i promocija specijalnog broja časopisa Pozorište čiji je sadržaj u cjelosti posvećen viševjekovnoj pozorišnoj tradiciji Kotora biće održani u Atrijumu Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u utorak, 30. juna, sa početkom u 11 sati. Organizator je Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor uz podršku Opštine Kotor.

O značaju postavke koju čine trinaest panoa i časopisa Pozorište će govoriti dramske umjetnice Tihana Ćulafić i Marija Sarap i autorka izložbe i urednica u okviru „Nikšićke kulturne scene“. Izložba će biti otvorena do 7. jula. časopisa Slavojka Marojević. Ovaj program je i dio repertoara Nikšićkog pozorišta koji se realizuje u okviru Nikšićke kulturne scene, obavještavaju iz Kulturnog centara „Nikola Đurković“ Kotor.

 Projekat „Crnogorska pozorišna povijest kroz vjekove“ koncipiran je kao izložba, u formi ilustrativno-narativnovog karaktera. Prikupljena izvorna, dokumentarna građa metodom odabira, u savremenoj grafičko-dizajnerskoj tehnici, prezentovana je na 13 panoa. Od tog broja, 12 panoa, fotografijom, dokumentima i propratnim tekstom ilustrustruju razvoj dramske umjetnosti u opštinama: Nikšić, Cetinje, Podgorica (istorija i produkcija dva pozorišta: CNP i Gradsko pozorište), Kotor, Budva, Bar, Tivat, Pljevlja, Bijelo Polje, Berane i Herceg Novi. Naslovni – 13-ti pano je centralni, na kojem je prezentovana crnogorska pozorišna povijest.

Prema ocjeni akademika Sretena Perovića, poznatog crnogorskog teatrologa, projekat „Crnogorska pozorišna povijest“ predstavlja dragocjen napor da se oda zasluženo priznanje ne samo pozorišnoj – znamenitoj grani umjetnosti, no i svim institucijama, ustanovama, društvima i producentskim grupama, koji su gradili i ostvaruju ovu vstu umjetnosti“.

„Ovakav projekat, u kontekstu prioriteta razvoja crnogorske kulture, istinski možemo legitimisati ne samo kao poseban već i kao veoma značajan. Ovo tim prije zbog deficitarnosti kulturnih sadržaja kojima se ukazuje na kretanja u razvoju pozorišne umjetnosti i produkcije na prostoru Crne Gore od ranih oblika scenskog izraza do savremenog teatra na lokalnom i nacionalnom nivou“, ocjena je Ilije Subotića, savjetnika za filmsku i pozorišnu djelatnost Ministarstva kulture Crne Gore.

Za istoričara književnosti i publicistu Dragana B. Perovića izložba „predstavlja pravi mali praznik i kulturološki vremeplov“.

„Za divljenje je sa koliko je energije i znalački pristupljeno realizaciji ovog projekta. U prilici smo da na jednom mjestu vidimo bogato nasljeđe, tradiciju, neprekidnost trajanja, u jednoj važnoj kulturno – umjetničkoj oblasti kao što je pozorište. Naravno, iz raznih razloga bilo je udara na kontinuitet, ometan je pozorišni život i pokušavano da se on ukalupi. No, uprkos tim nastojanjima pozorište se održalo. Uostalom, nije slučajno što scenska umjetnost traje od antičkih dana do danas. Kreatori ove postavke su nam na najbolji način uspjeli pokazati zašto je to tako, sublimišući i prikazujući na upečatljiv način razvojne faze pozorišne djelatnosti u svim crnogorskim sredinama. Od gradova sa crnogorskog primorja, koji su baštinili razne uticaje, do onih na śeveru, koji su uspijevali da svojim entuzijazmom nadomjeste neke limitirajuće faktore“, ocijenio je Perović.On ovaj projekat doživljava kao spomenar, u koji su upisani svi značajni akteri, koji su u svojim mjestima razvijanjem pozorišnih aktivnosti unosili dašak kulture, nezavisno da li su profesionalci ili amateri. Dobili smo leksikon pozorišnog života i scenske umjetnosti, đe svaka teatarska kuća ima svoj osobeni pečat. Svaki od panela je jedan blistavi kamičak u izuzetnom mozaiku pozorišnog života u Crnoj Gori, koji postavljeni ovako zajedno daju skladnu sliku. Praktično, ođe imamo jednu dioramu, koja je obuhvatila sve epohe razvoja pozorišne umjetnosti kod nas“, zapisao je Perović u katalogu izložbe. On je na otvaranju izložbe u Nikšiću (7. maja prošle godine) izrazio uvjerenje da „će ova izložba pomoći da se otrgnemo od stereotipnih predstavljanja kulturne djelatnosti samo povodom svečarskih dana. Ovo je dokument vremena, povjesnica, spomenik trajanju. S druge strane ovo je jedna lijepa opomena ili podśećanje, da shvatimo da ulaganje u kulturu i pozorišnu djelatnost nije trošak, već prava investicija, koja se višestruko vraća. Vraća se kroz odgoj pozorišne publike, kroz razvijanje kulture kritičkog mišljenja i posebno kroz njegovanje kulture śećanja i poštovanja tradicijskih vrijednosti kao zaloge za budućnost“, zaključio je Dragan B. Perović.

Projekat Crnogorska pozorišna povijest, Izdavačka djelatnost Nikšićkog pozorišta realizovala je uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore. Dizajn postavke je djelo akademskog slikara Darka Musića, a grafičku obradu rukopisa i fotografija potpisao je Ranko Radulović. Pripremu izložbe podržale su i nikšićke fireme: “Drvex” d.o.o. i Milić plus d.o.o.

Izložba je osim u matičnom Pozorištu do sada održana u: Bijelom Polju, Pljevljima, Baru i Tivtu.

U Luštici Bay se održava Otvoreno prvenstvo CG u jedrenju

0
Regata – Luštica bay

U subotu 27. juna nešto poslije 13,30 časova, u akvatorijumu zaliva Trašte oko 55 jedriličara iz 4 kluba iz Crne Gore izašli su na more u sklopu drugog dana programa Otvorenog prvenstva Crne Gore za jedriličare priređenog u Luštici Bay u saradnji i organizaciji YC Delfin.

Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju 2020. traje do nedelje 28. juna a za mjesto na pobjedničkom postolju u klasama Optimist i Laser  bori se 55 jedriličara iz klubova JK Lahor Kotor, JK Jugole Grakalić Herceg Novi, JK Jovo Dabović Baošići i i JK Delfin Tivat. Prvenstvo su organizovali Jedriličarski klub Delfin i Crnogorski jedriličarski savez  uz podršku Ministarstva sporta i mladih Crne Gore i kompanije Luštice Bay.

Prvog takmičarskog dana jedriličari su uspjeli da odjedre tri regate. Početak dana sa slabim oštrijalom nije obećavao, ali se ubrzo razvio maestral jačine do 10 čvorova. Nepobjedivi Pavle Musić iz Delfina je ubjedljivo prvi sa sv tri pobjede u klasi Optimist. Za njim ubjedljivo drži drugo mjesto Viktor Lesjak, takođe iz Delfina. Romina Racković iz Lahora je trenutno na trećem mjestu ali i ubjedljivo prva u konkurenciji djevojčica u klasi. Njene klupske drugarice djele postolje, Katja Ivanova je druga i Nina Strahinja treća. U konkurenciji do dvanaest godina VIktor Lesjak je prvi, Petar Klakor drugi i treća je NIna Strahinja.

Nikola Golubović, Delfin, je prvi, Miloš Vujović, Lahor, drugi i Jana Jakšić iz JK Jugole Grakalić treća u klasi Laser 4.7. Danilo Jončić drži jako prvo mjesto u Radilu, odmah za njim je Stefan Anđelić, obojica iz Delfina. Ivan Pušić iz JK Jugole Grakalić je treći. U olimpijskoj klasi Laser prvi je naš olimpijac Milivoj Dukić iz JK Jugole Grakalić. Perspektivni Ilija Marković iz Delfina je drugi, treći je Todor Tušup iz Herceg Novog

Inace, jedriličari JK Delfin već mjesec i po treniraju svakodnevno sa polazišnom tačkom iz Luštica Bay marine za koju kažu da je otvorila izvanredan i jedinstven novi prilaz zalivu Tršte za jedriličare, sa izuzetno povoljnim uslovima za jedrenje.

U prirodnom amfiteatru akvatorijuma Luštice Bay u planu je organizacija evropskog prvenstva za jedriličare iz 40 zemalja Evrope u oktobru, ukoliko to dozvole trenutni uslovi i globalna situacija.

Broj zaraženih u svijetu premašio deset miliona

0
Covid 19 svijet

Broj zaraženih koronavirusom u svijetu u nedjelju je premašio deset miliona, od čega je u SAD-u četvrt milijuna oboljelih od bolesti covid-19 koja je u proteklih sedam mjeseci odnijela gotovo pola milijuna života širom svijeta, piše britanska novinska agencija Reuters.

Nakon SAD, po broju zaraženih slijedi Brazil s više od 1,3 miliona, Rusija s više od 600 tisuća i Indija s više od 500 tisuća oboljelih, pokazuju podaci američkog sveučilišta Johns Hopkins.

Britanija ima više od 300 tisuća oboljelih, Peru 275 tisuća i Čile gotovo 270 tisuća oboljelih.

Njih slijede Španjolska s gotovo 250 tisuća zaraženih i Italija s više od 240 tisuća oboljelih.

Taj broj predstavlja otprilike dvostruko veći broj od broja oboljelih koji se svake godine zabilježi u epidemiji gripe, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Novi brojčani prag svijet je premašio u trenutku dok mnoge pogođene zemlje ublažavaju mjere kako bi pokrenule gospodarstvo uz nova radna i društvena pravila ponašanja koja bi mogla biti na snazi više od godinu dana kad su prvi izgledi za neko cjepivo.

Neke zemlje koje su epidemiju stavile pod kontrolu sada se suočavaju s izbijanjem novih žarišta nakon što su ublažile mjere i stručnjaci smatraju da će se to ponavljati ove godine i 2021., piše Reuters.

Na Sjevernu Ameriku, Latinsku Ameriku i Europu otpada po četvrtina slučajeva covida-19, na Aziju otpada oko 11 posto slučajeva i na Bliski istok oko devet posto slučajeva.

U svijetu je do sada od te bolesti u proteklih sedam mjeseci od izbijanja pandemije preminulo više od 497.000 ljudi što odgovara godišnjem broju umrlih u svijetu u epidemiji gripe.

Prvi slučajevi korinavirusa potvrđeni su u kineskom gradu Wuhanu 10. siječnja, a bolest se pojavila krajem prošle godine.

U Brazilu i Indiji u ovom se trenutku bilježi po deset tisuća novih slučajeva zaraze dnevno što predstavlja veliki pritisak za zdravstveni sustav tih zemalja.

Brazil je 19. lipnja zabilježio rekordnih 54.700 novih slučajeva zaraze u jednom danu i stručnjaci procjenjuju da bi broj umrlih od covida-19 mogao premašiti na tom kontinentu 380.000 do listopada. Sada je tamo preminulih oko 100.000.

Prve zemlje koje su stavile epidemiju pod kontrolu – Kina, Novi Zeland, Australija i Južna Koreja sada bilježe nova ustrajna žarišta.

U glavnom kineskim gradu Pekingu stotine su novih slučajeva povezane s veletržnicom voća i povrća.

Posjeta Herceg Novom slabija 93 odsto

0
Herceg Novi

U Herceg Novom boravi 1,35 hiljada turista, 93 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja turista stranaca je 683, a domaćih gostiju 667.

U domaćinstvima boravi 597 turista, a u hotelima njih 753.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

Budva: Divanović novi predsjednik Opštine, Ivanović Skupštine

5
Nikola-Divanović

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Divanović izabran je u subotu za predsjednika Opštine Budva.

Divanovića je za predsjednika Opštine izabrala većina od 17 odbornika Demokratske partije socijalista, Crnogorske, Socijaldemokrata i nezavisni odbornik Stevan Džaković.

Za predsjednicu Skupština izabrana je Anđela Ivanović iz Crnogorske.

Novinari nijesu mogli da prisustvuju sjednici Skupštine Opštine Budva.

Potpredsjednik Demokratske Crne Gore i odbornik u budvanskoj Skupštini Dragan Krapović ocijenio da se u gradu nastavlja pravno nasilje i protivustavno ponašanje institucija koje pripadaju, svima.

Lokalni izbori u Budvi su zakazani za 30. avgust.

Divanović: Neću se voditi uskopartijskim interesima

Novoizabrani predsjednik Opštine Nikola Divanović poručio je da će njegova vrata biti otvorena za sve Budvane.

“Neću se voditi uskopartijskim interesima i neće biti otpuštanja”, rekao je Divanović na konferenciji za novinare, prenosi Pobjeda.

On je kazao da potiče iz autohtone budvanske porodice i da nema potrebe da Budvu bilo ko brani od njega.

“Prethodnih sedmica imali smo priliku da svjedočimo o dvije Budve. Vjerujem da je to sada iza nas. U mom stavu nema revanšizma. Radićemo svi već od ponedeljka. Mene niko ne može posvađati sa mojim Budvanima, niko Budvu bilo ko treba da brani od Nikole Divanovića”, rekao je Divanović.

On je najavio i da će se već od ponedjeljka posvetiti samiranju poslijedica epidemije korona virusa u Budvi i prevazilaženju trenutne političke krize u gradu.

Upitan očekuje li da će mu razriješeno rukovodstvo dozvoliti da nesmetano obavlja radne zadatke, Divanović je odgovorio kako je siguran da će uspjeti da ovo dovede do kraja.

On je objasnio i da je odluka da se sjednica SO zatvori medije, donešena na osnovu mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti, a u skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom u zemlji.

Novih 30 slučajeva infekcije koronavirusom

0
Korona u CG

Od jučerašnjeg presjeka, laboratorije Instituta za javno zdravlje završile su analizu 407 uzoraka od kojih je 30 bilo pozitivno na novi koronavirus.

Radi se o slučajevima iz: Rožaja (13), Podgorice (7), Berana (4), Bijelog Polja (3), Cetinja (1), Ulcinja (1) i Nikšića (1).

U Crnoj Gori trenutno je aktivno 145 slučajeva Kovid-19.

Po opštinama:

Rožaje: 54
Podgorica: 31
Bijelo Polje: 13
Budva: 12
Berane: 12
Bar: 4
Ulcinj: 4
Danilovgrad: 3
Cetinje: 3
Pljevlja: 2
Tuzi: 2
Herceg Novi: 2
Kotor: 1
Gusinje: 1
Nikšić: 1