Britanska policija rekla je da je uhapsila muškarca osumnjičenog za ubojstvo nakon niza napada nožem u Birgmenu, počinjenih u nedjelju u ranim jutarnjim satima u kojima je jedna osoba smrtno stradala, a sedam je ranjeno.
Osumnjičeni 27-godišnji muškarac uhapšen je u četvrti Selly Oak u 4 sata ujutro, rekla je policija West Midlandsa. Detektivi su rekli da su napadi nožem počinjeni na četirima lokacijama povezani, ali se čini da nisu povezani s bandama niti s terorizmom.
– Policija je jučer i danas pokušavala pronaći čovjeka kojega smatramo odgovornim za ova užasna zlodjela” rekao je policijski zapovjednik Steve Graham.
– Očito je ovo presudni razvoj događaja, ali naša se istraga nastavlja. Još uvijek moramo razgovarati sa svakim svjedokom koji je vidio što se dogodilo a još s nama nije razgovarao ili sa svakim tko ima videosnimke ili fotografije napada, rekao je.
Dvadesetrogodišnji mladić umro je nakon što je izboden, a mladić i žena u dobi 19 i 32 godine u kritičnom su stanju nakon napada. Petero ostalih nisu teško ozlijeđeni.
Policija je pozvala građane da ostanu mirni, ali budni.
Sedamnaestogodišnjem M. S. iz Beograda danas je izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora za izazivanje pomorske nesreće 11. jula u budvanskom akvatorijumu u kojoj je stradala Maja Šljivančanin a njen vjerenik Vladimir Stanišić povrijeđen, potvrdio je za Pobjedu advokat Zdravko Begović.
Presudu je izrekla sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić Marović.
Prema riječima advokata Begovića, vaspitnu mjeru pojačanog nadzora sprovodiće Centar za socijalni rad u Beogradu koji će pratiti ponašanje maloljetnog M. S.
Osim vaspitne mjere sutkinja Tešić Marović je sedamnaestogodišnjaku izrekla i posebnu mjeru društveno korisnog rada.
Pomorska-nesreća-foto RTB
Podsjećamo, M. S. se tereti da je upravljajući manjim gliserom iz nehata izazvao pomorsku nesreću na otvorenom moru kod Budve kada je udario u barku u kojoj su se nalazili Šljivančanin i Stanišić.
Ćazim i Emir Alković u kajaku – Foto: Dragan Stojanović
Barani Ćazo (51) i njegov sin Emir (14) Alković na kajaku dvosjedu, veslajući, prešli su više od 120 kilometara duž crnogorske obale. U kajakaškoj avanturi cilj misije je bio da otac sinu pokaže mjesta na crnogorskoj obali koje je već obišao nekoliko puta sa svojom šest metara dugom jedrilicom.
– Prošli smo jadransku stranu, odnosno od ponte Oštra na granici sa Hrvatskom, pa sve do Ulcinja. Za to nam je trebalo četiri dana, s tim što nismo veslali na štopericu, nego za uživanje. Nastojali smo da obiđemo svaki kutak naše obale, ušli u svaku uvalu, došli do svake male divlje plaže, do svake pećine i ulazili u njih. Nije to bilo klasično veslanje, već klasični obilazak obale.Spakovali smo šator, vreće, hranu i vodu, što je bilo dosta teško za naš mali kajak, ali smo uspjeli da sve odnesemo na put – kaže Ćazo i dodaje da su iz prijatelji odvraćali od ove ideje.
-Odlučili smo da kroz morski akvatorij opštine Bar vozimo uz same stijene, nastojali smo da upoznamo svaki kamen naše obale – kaže Emir i ističe da je za četiri dana obišao i upoznao cijelu crnogorsku obalu.
– Sada tražimo i neki drugi obilazak idealnih prirodnih ljepota Crne Gore, pa su nam prijatelji predložili da to bude Skadarsko jezero. Morali bi sa albanskim vlastima da dogovorimo obilazak, i napravimo krug po jezeru. Naravno da ćemo taj predlog u porodičnom krugu analizirati i vidjeti šta nam je raditi – kaže Ćazo Alković.
Na, kako su ga organzatori nazvali, građanskom i patriotskom skupu za odbranu nezavisne građanske Crne Gore, po procjeni Uprave policije, na Trgu nezavisnosti u Podgorici bilo je prisutno oko 50.000 građana i sve je proteklo bez incidenata.
Na večerašnji skup došli su građani iz više opština i to u kolonama sa istaknutim državnim zastavama. Skup je, kako je i najavljeno, počeo u 19 sati. Učesnici su poručili “ne damo državu”.
Skup je završen bakljadom i intoniranjem crnogorske himne, bez incidenata.
Prisutnima se obratio Predrag Vušurović i pročitao pisanje Glasa crnogorca prije skoro vijek i poručio da treba da budemo dostojni svojih predaka.
Podgorica – foto Uprava policije
“Crnogorci, sjeni predaka vaših od deset vijekova gledaju na vas. Ne osramotite ih. Ne osramotite kralja mučenika. Pokažimo se kao vazda da smo dostojni potomci svojih slavnih predaka koji su svojim herojskim podvizima vjekovima zadivljavali svijet”, piše, Glas crnogorca, nakon smrti velikog Nikole Mirkova 1921. godine prije skoro vijek.
Vušurović je prisutnima postavio pitanje nije li i ovo danas, i ovdje usljed i s vama i vama obnovljene Crne Gore, i jedini pravi stav i glas Crnogorca i svakog njenog građanina koji nema ni rezervnu ni dopunsku domovinu.
Uoči večerašnjeg skupa premijer Duško Marković je na Twiteru poručio “Da je vječna Crna Gora”.
Ovogodišnji 19. Međunarodni festival klapa biti održan 11. i 12 septembra u Perastu uz poštovanje svih mjera NKT-a.
U petak 11. septembra Festival će biti otvoren programom „Klapska baština MFK Perast- omaž zaslužnima“.
Biće ovo jedan poseban ali prije svega zanimljiv Festival klapa u uslovima epidemije covid-19 virusa, poručio je MilanMikan Kovačević izvršni direktor Međunarodnog festivala klapa Perast.
Epidemija je učinila svoje, Festival je trebao biti održan u junu ali je zbog pandemije odložen za 11. i 12. septembar. U junu je za 19. Festival bilo prijavljeno 40 klapa, ženskih čak 11 za septembarski termin tri, muških klapa deset za novi termin četiri a u kategoriji Nova klapska pjesma pet klapa.
Mikan Kovačević
„Program je uprkos svemu izuzetno atraktivan, prvu veče na otvaranju, koje je revijalnog karaktera, ukazati ćemo čast, omaž, našim muzičkim stvaraocima, Nikoli Gregoviću, Borislavu Tamindžiću i Vicku Nikoliću.
Prvi dio koncerta biće posvećen Borislavu Tamindžiću, jednom od najvećih i najpoznatijih crnogorskih kompozitora. Na obrade kompozicija njegovog sina, Saše Tamindžića, klape će otpjevati tri njegove pjesme koje su atipične za klapsko pjevanje. Po prvi put njegov sin odlučio je da napravio klapske obrade tih kompozicija.
Drugi dio koncerta posvećen je Tivćaninu Vicku Nikoliću porijeklom iz Gornje Lastve koji je živio i radio kao operski pjevač u Zagrebu. Kao kompozitor napisao je muziku za preko osamdeset svojih pjesama, melodija posvećenih Boki Kotorskoj. Njegovih deset kompozicija je takođe za klapsko izvođenje priredio Saša Tamindžić.
Treći dio koncerta će biti omaž našem velikanu Nikoli Gregoviću. Mandolinski orkestar „Nokturno“ koji je on stvorio, njegovi đaci, orkestar Škuri banda, klapa Karampana, odaće počast i pjesmom oživjeti djelo Nikole Gregovića nakon 10 godina od njegove smrti“ – ističe Kovačević.
Osim domaćih klapa iz regiona stižu klape „Cavtajke“ iz Cavtata, „Bošket“ iz Zagreba, „Krijanca“ sa Raba, „Zvizdan“ iz Posušja…
„Sam podatak da neko sa te daljine u ovakvim uvjetima dolazi na 19. Međunarodni festival klapa Perast dovoljan je razlog da i naša publika iz Boke dođe i uživa u klapskoj muzici uz poštovanje svih mjera NKT“ – poručio je izvršni direktor MFK Perast Mikan Kovačević.
Pozivnica MFKP
U subotu 12. septembra biće održan takmičarski program nastup ženskih klapa (3) i muških klapa (5) i NKP (5) sa ukupno 22 pjesme. Dok zasijeda žiri, revijalni nastup dječija klapa “Marineri” i klapa učesnica.
Promocija festivalskog almanaha Lirica br. 8 biće održana u Muzeju grada Perasta u 11 sati, uz dodjelu zahvalnica za doprinos XIX MFK Perast.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 526 uzoraka na novi koronavirus, a registrovano je 131 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz IJZ.
Novopozitivni su iz sljedećih opština: Nikšić 57, Podgorica 38, Berane 15, Budva 4, Rožaje 4, Bar 2, Bijelo Polje 2, Cetinje 2, Pljevlja 2, Andrijevica 1, Herceg Novi 1, Mojkovac 1, Plav 1, Ulcinj 1
“Od posljednjeg presjeka prijavljen je jedan smrtni ishod kod COVID19 pozitivnog pacijenata iz Bijelog Polja, rođenog 1937. godine koji je liječen u OB Berane. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca je 99 a od početka godine 108”, istakli su iz IJZ.
U saopštenju se dodaje da je prijavljen oporavak kod sedam pacijenata.
“Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1214. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 5.553”, kazali su iz IJZ.
Od početka ljeta pa do kasne jeseni Herceg Novi „pršti“ od vatrometa boja. Svuda prisutni oleander NERIUM OLEANDER koji raste u vrtovima, parkovima, uz magistralu i puteve tome doprinosi ponajviše. Ovaj cvjetajući žbun je pravi simbol Mediterana!
Boje njegovih cvjetova variraju od bijele i krem, preko žute i crvene,pa do raznih nijansi roze boje! Postoje obični i dupli varijiteti! Kod velike većine sorti cvjetovi imaju blagi, opojni miris. Plod oleandera je duguljast, a u zrelosti se rasprsne i raspe sitno seme.
Oleander obični rozi u Boki je samonikla biljka- kod Risna, iznad vrela Sopot postoji njegov prirodni zaštićeni rezervat.
Porijeklom sa prostora sjeverne Afrike, Mediterana i jugoistočnog dela Azije, oleander ili lijander (Nerium oleander) je zimzeleni žbun ili niže drvo koje pripada porodici Apocynaceae.
Dostiže visinu dva do tri metra, mada u odgovarajućim klimatskim uslovima može dostići visinu i do šest metara.
Zbog svoje otpornosti i jednostavnog uzgoja oleander je danas vrlo raširena i rado gajena biljka. U pejzažnoj arhitekturi ima široku primjenu. Najčešće se koristi kao soliterno stablo ili žbun, u živim ogradama, u drvoredu ili u većim grupama. Do danas je razvijeno više od 400 sorti koje se međusobno razlikuju u boji, obliku cveta i visini. Razvijeno je nekoliko hibridnih boja koje ne postoje u divljim sortama, kao što su crvena, ljubičasta I narandžasta.
Podnosi sušu, čak i kratkotrajni mraz i temperature do – 10 stepeni C. U Kaliforniji i drugim državama SAD u kojima su zime blage oleander se koristi kao ukras i zaštita od buke pored auto puta, jer ga mnoge životinje ne jedu jer je otrovan.
Na hercegnovskoj rivijeri bilo je nekoliko organizovanih akcija sadjenja olenadera. Akcije su 60 i 70 tih godina prošlog vijeka organizovale mjesne zajednice i omladinske organizacije. Prije 15 tak godina JP Čistoća i Komunalno sadili su oleandere na pojasu uz Jadransku magistralu.
Oleander – foto S. Kosić
Lijep, a otrovan
Oleander je jedna od biljnih vrsta koja u svim svojim delovima sadrži otrovne sastojke. Ipak, najotrovniji su kora i listovi. Čak i slučajno udisanje dima gorućeg oleandra može da izazove probleme. Poznata su trovanja ljudi čajem od lijandera. Ova zimzelena biljka utiče na brzinu rada srca i trovanje njome može da dovede do infarkta.
Međutim, on ima i ljekovita svojstva. Glikozidi oleandera koriste se kod slabe cirkulacije krvi i aritmije, a poznat je i preparat ‘neriolin’ koji se proizvodi u obliku tableta i rastvora.
Legenda: Romansa i šarm
Legenda kaže da oleandar, prema grčkoj mitologiji, znači romansu i šarm: Leander je zaveo prelijepu grčku djevu, Afroditu, te je svaku večer preplivao tjesnac Helespont osvijetljen njenim tornjem kako bi je vidio. Jednu večer to svjetlo je ugašeno te se on, zahvaćen olujom, utopio. Kada je djeva vidjela njegovo tijelo na obali, njeno zazivanje „O, Leandre, o, Leandre…“ je stvorilo naziv ovog cvijeta koji je Leander držao u ruci. Ona ga je zadržala kao simbol njihove ljubavi, a cvijet je magično nastavio rasti.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom raspisalo je javni poziv za zakup obale radi izgradnje kupališta na dvije lokcaije u Budvi.
Kako se navodi u tenderu u zakup se daje obala smještena u Reževićima, na lokaciji Smokvice, u dužini od 560 metara, površine 18.630 m2.
Druga lokacija nalazi se takođe na lokaciji Smokvice u Reževićima, a riječ je o stjenovitoj obali i plaži dužine dužine 640metara, a povrpine 16.450 m2.
– Izgradnja i uređenje vrši se saglasno Urbanističko tehničkim uslovima koje je izdao Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva. Za realizaciju planiranih radova potrebno je kod nadležnog organa sprovesti proceduru procjene uticaja na životnu sredinu u okviru koje će se elaboratom posebna pažnja obratiti na uticaj i zaštitu morskog i obalnog biodiverziteta i ekosistema – navodi se u pozivu.
Morsko dobro daje se u zakup na period od maksimalno 25 godina. Rok realizacije je najviše četiri godine od dana zaključenja ugovora. Minimalna cijena zakupa iznosi jedan euro po kvadratu.
Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti.
Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz javnog poziva.
Minimalni iznos ulaganja iznosi 461.000 EUR za prvu, odnosno 499.000 EUR za drugu lokaciju.
Krajnji rok za dostavljanje ponuda je 6. oktobar 2020. godine do 13 sati. Njihovo javno otvaranje održaće se istog dana, pola sata kasnije.
Pomijeranje rokova za završetak radova na prioritetnoj dionici auto-puta Bar-Boljare, od Smokovca do Mateševa, očekivano je, jer izgradnja ulazi u završnu fazu, kada ima dosta nepredvidivih situacija, saopštili su predstavnici Odbora udruženja saobraćaja Privredne komore (PKCG).
Oni su agenciji Mina-business kazali da je stepen realizacije radova na zadovoljavajućem nivou, budući da je do sada izgrađeno blizu 90% prioritetne dionice auto-puta.
– Izgradnja prioritetne dionice ulazi u završnu fazu, kada ima dosta nepredvidivih situacija, te je pomjeranje rokova za završetak radova očekivano – rekli su iz PKCG.
Oni su dodali da je pandemija koronavirusa uticala na mnoge sfere poslovanja u sektoru saobraćaja.
– Kada je u pitanju realizacija postojećih infrastrukturnih projekata, prema dostupnim informacijama, nema probijanja rokova koji su direktno vezani za pandemiju, već se realizacija velikih projekata odvija planiranom dinamikom – saopštili su predstavnici Odbora udruženja saobraćaja PKCG.
Oni su naveli da je Crna Gora relativno dobro povezana sa zemljama regiona i svijeta, kao i da vazdušni saobraćaj iz godine u godinu bilježi konstantan rast broja putnika, što nesporno govori o dobroj povezanosti.
– Kada se posmatra drumski saobraćaj i povezanost sa regionom, tu ima prostora da se infrastruktura značajno unaprijedi. Crna Gora konstantno ulaže u obnovu drumske infrastrukture i proširenje kapaciteta svojih drumova, a izgradnja auto-puta je najznačajniji infrastrukturni projekat u ovoj oblasti – rekli su iz PKCG.
Oni su podsjetili da je Crna Gora sa Srbijom željeznički povezana preko pruge Bar-Beograd, dok sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) i Albanijom postoje preduslovi za tu vrstu povezanosti preko pruga koje vode iz pravca Podgorice ka Nikšiću, odnosno granici sa Albanijom.
Neophodna brodska veza sa Italijom, unaprijediti lučku infrastrukturu
– U pomorskom saobraćaju nema redovnih linija prema Italiji i ostalim destinacijama i treba ozbiljno razmisliti o subvencioniranju jedne takve linije zbog sve većih zahtjeva za njenim uspostavljanjem – kazali su predstavnici PKCG.
Oni su ocijenili i da je lučka infrastruktura na zadovoljavajućem nivou, ali da je potrebno dalje ulaganje u nove kapacitete, kako bi usluge u crnogorskim lukama bile konkurentne na regionalnom i širem nivou.
Desetine studenata odvučeno je sa ulica i ugurano u kombije u Minsku, u toku novih protesta u beloruskoj prestonici protiv predsednika Aleksandra Lukašenka.
Dva nesankcionisana skupa – koja su odvojeno organizovali studenti Minskog državnog lingvističkog univerziteta i ženske grupe – održala su se 5. septembra, četvrtog vikenda od spornog ponovnog izbora Lukašenka za predsednika.
Ogrnuti crveno-belim zastavama koje su dugo bile simbol opozicije Lukašenkovoj vladavini, studenti su organizovali demonstracije na nekoliko mesta u Minsku, uključujući Trg Jakuba Kolasa i Ulicu Karla Marksa u centru grada.
Neke novinske agencije izvestile su da je privedeno oko 30 osoba.
Popodne je hiljade žena započelo miting u blizini Avenije nezavisnosti. Neki izveštači sa lica mesta ukazali su da je broj učesnika skupa bio oko 10.000.
Lukašenko, koji je čvrsto držao vlast u Belorusiji 26 godina, proglašen je pobednikom na predsedničkim izborima 9. avgusta, koji su široko smatrani nameštenim.
Od tada je stotine hiljada građana izašlo na ulice širom zemlje u znak protesta zbog rezultata, pozivajući Lukašenka da odstupi, pusti sve političke zatvorenike i održi slobodne i poštene izbore.
Veći deo Evrope, kao i Sjedinjene Države i druge zemlje, odbacili su rezultate izbora i kritikovali Lukašenkovu akciju nad demonstrantima i članovima opozicije i pre i posle glasanja.
U izjavi od 1. septembra, stručnjaci Ujedinjenih nacija za ljudska prava rekli su da su od izbora dobili izveštaje o 450 dokumentovanih slučajeva mučenja i zlostavljanja ljudi koji su držani u pritvoru.
