Kotor očekuje u bliskoj budućnosti veći broj turista…

0
Kotor-foto Boka News

Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović rekao je da očekuje da će u bliskoj budućnosti veliki broj turista ponovo doći Kotor. Opština je, kaže prvi čovjek grada, uprkos lošoj sezoni, likvidna, a plate nikad nijesu bile upitne.

“Dali smo podsticaj privrednicima. Nećemo imati prihode od bedema koje smo planirali na milion i 800 hiljada eura, ali ja se ne bojim za ovu opštinu jer vjerujem da ćemo vrlo brzo doći do toga da opet brojimo one pozitivne turističke rezultate koji će nas dovesti do situacije da zaboravimo vrijeme koje će biti vrlo brzo iza nas”, kazao je Aprcović.

On je u Jutarnjem programu TVCG koji je dijelom realizovan iz Kotora rekao da epidemiološka situacija, i globalno, i na nivou Crne Gore, nije baš najbolja, ali da očekuje da će u bliskoj budućnosti imati veliki broj turista koji će željeti da posjete jedan od najljepših gradova na svijetu.

Kotor – foto Zoran Nikolić Boka News

Aprcović je rekao da se u toj lokalnoj samoupravi nijesu zaustavili sa investicijama.

“Želja nam je bila da kroz neke investicione aktivnosti pripremimo grad za taj budući period, jer se negdje duboko nadam da ćemo vrlo imati izlaz iz ove situacije sa kojom se suočava cijeli svijet”, rekao je Aprcović.

Kazao je da se nada da će Kotoranima i turistima 13. jula u podne biti predat na upotrebu pothodnik, čija je izgradnja u toku.

“Sasvim je realno očekivati da simbolično pustimo u rad pothodnik 13. jula u podne”, kazao je Aprcović.

Govoreći o zatvorenom bazenu čija je rekonstrukcija u toku, Aprcović je rekao da se nada da će vaterpolo bazen “Nikša Bućin” biti završen do 26. avgusta.

Tivat – ulaganje u objekte kulture i kontinuitet programskih aktivnosti obilježile prošlu godinu

0
CZK Tivat

Na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine Tivat, usvojeni su Izvještaji o radu JU “Centar za kulturu Tivat” i JU “Muzej i galerija” Tivat, za 2019. godinu. Ove dvije institucije su okosnica kulturnog života Tivta, a njihovi rezultati rada za proteklu godinu ukazuju da je Tivat istinski grad kulture, prepoznat kao takav u Crnoj Gori i u regionu.

Radovi rekonstrukcije i opremanja Velike sale Centra za kulturu Tivat su okončani u izvještajnoj godini pa su instalirani novi sistemi grijanja i hlađenja, osavremljen je sistem svjetlosne tehnike, poboljšani su uslovi protivpožarne zaštite, montirana su nova sjedišta u gledalištu kapaciteta 372 mjesta. Takođe promijenjena je podna podloga, a ulazi i izlazi su prilagođeni potrebama lica sa invadilitetom. U tu svrhu uloženo je 362.680,00€, odnosno, ukupno sa ulaganjima iz prve faze realizovane tokom 2018. godine, 457.640,00€.

Završen je i veoma zahtjevan proces funkcionalnog objedinjavanja kompleksa Centra, objekta DTV Partizan sa prostorom Radničkog doma “Gracija Petković”, koji na ovaj način postaju jedinstvenom tehničko-tehnološkom cjelinom takozvane velike i male scene, koja ovu JU svrstava u red bolje opremljenih i funkcionalnih institucija kulture u Crnoj Gori. U protekle dvije godine u ove poslove uloženo je 943.374,00€, odnosno uz dio nabavljene opreme, nešto preko 950.000,00€, što je najveće ulaganje u objekte kulture u opštini, nakon 2001-2002. godine i opremanja i rekonstrukcije Ljetnje pozornice.

Tokom 2019. godine Centar je uspješno organizovao, sada već tradicionalne festivale: Harmonika i Gitar Fest, sa preko 300 učesnika iz Crne Gore i inostranstva. Nastavljena je i realizacija međunarodnog festivala kamernih orkestara, “Mediteranske note”, realizovano 14. izdanje Festivala mediteranskog teatra Purgatorije,2019, a u okviru njega i 2. Festivala plesnog teatra. Svoju pozorišnu produkciju Centar je potvrdio rimejk izdanjima ranijih predstava: “Bokeški-Dmol” i “Mediterano”, a u produkciji Centra snimljena su i dva nova dokumentarna fima autora Vladimira Perovića: “Ognjilo” i “Mir naše Gospe”. Mediteranski festival teatra “Purgatorije”, u periodu od 30. juna do 30. avgusta, publici je ponudio brojne pozorišne, muzičke i književne sadržaje, i kao takav slovi za najdužu i najsadržajniju kulturnu manifestaciju na istočnoj obali Jadrana.

Noć muzeja Tivat 2016.

Ukupno je tokom godine realizovano 517 programa, od čega 305 filmskih, 84 pozorišna, 32 muzička – 3 folklorne smotre, 16 knjževnih programa i 5 izložbi. Kao tehnička podrška u objektima Centra, ili na terenu, radnici i tehnika Centra, angažovani su 80 puta. Imajući u vidu ostvarene rezultate, ulaganje u infrastukturu i dostignuti kvalitet programa, 2019. godina predstavlja reper rada za sve buduće sezone.

Biblioteka Centra za kulturu u 2019. je obogaćena sa 306 izdanja, što u ukupnom zbiru čini 16.229 naslova sa kojima biblioteka ukupno raspolaže.

Objekat JU “Muzej i galerija” Tivat, adaptiran je u 2019. godini, a ukupna vrijednost radova iznosi 177.000,00€. Ovim su se značajno poboljšali uslovi rada ove nedavno osnovane ustanove kulture. U tekućoj godini se planira i sanacija objekta kule “Buća Luković”, a vrijednost planiranih radova iznosi 90.000,00€. Ministarstvo kulture u ovu svrhe je obezbjedilo 50.000,00€. Takođe gotov je i konzervatorski projekat za crkvicu Svetog Mihovila, pa je u planu pristupanje sanaciji u 2021. godini.

Kula-Buća-Luković

Zbirka umjetničkih dijela ove ustanove sadrži 141 rad, fond etnografske zbirke 231 eksponat, a arheološki materijali broje 76 predmeta. U izvještajnoj godini održano je 10 samostalnih izložbi, 3 kolektivne izložbe, 1 autorski projekat JU “Muzej i galerija” Tivat, 5 tematskih izložbi JU “Muzej i galerija” Tivat, 2 književne večeri,1 okrugli sto i 3 koncerta. “Muzej i galerija” je od jula 2019. godine uvela i mogućnost bilježenja broja posjetilaca, pa je u ovom polugodišnjem periodu zabilježeno gotovo 3000 posjetilaca kulturnih sadržaja organizovanih u ovoj ustanovi kulture.

U Crnu Goru od početka juna ušlo oko 370.000 ljudi

1
Granični prelaz Debeli brijeg foto Boka News

Slavko Vojinović  iz Odsjeka granične provjere Uprave policije, kazao je u Bojama jutro da je za prvih pola godine, u Crnu Goru ušlo oko dva i po miliona putnika.

U junu, od kada su otvorene granice, Vojinović je kazao da je u zemlju ušlo oko 370.000 ljudi. Najveća frekvencija saobraćaja je, kako je kazao, na graničnom prelazu sa Albanijom, na graničnom prelazu Sukobin.

– Od 1. juna do danas u prosjeku je dnevno u Crnu Goru ulazilo oko 12.000 ljudi – rekao je Vojinović.

Prvi brod za Italiju kreće večeras iz Bara

0
Brod Dubrovnik

Putnički brod Dubrovnik hrvatske kompanije Jadrolinija sinoć je isplovio iz Barija za Bar, a večeras u 21 sat počinje prvo ovogodišnje putovanje na liniji Bar-Bari.

Dan piše da je to definisano ugovorom o saradnji u održavanju brodske linije između Crne Gore i Italije, koji je proljetos Barska plovidba potpisala s hrvatskim partnerom u Rijeci.

Prema ugovoru, putnički brod Dubrovnik trebalo je da saobraća između crnogorske i italijanske obale od druge polovine maja. Međutim, zbog pandemije koronavirusa početak plovidbe je dva puta odlagan.

Prema riječima izvršnog direktora Barske plovidbe Tihomira Mirkovića, tokom jula brod će imati jedno putovanje sedmično.

“Ako bude potražnje, moguća su i dva putovanja sedmično. Iz Bara će brod isplovljavati srijedom u 21 sat”, kazao je Mirković.

Na Lopudu se nasukao gliser kojim niko nije upravljao

0
Lopud_gliser – foto DV

U pnedjeljak oko 16:22 sati na obalu Lopuda – Dubrovnik kod Barunovog mula nasukao se gliser. Zanimljivo je kako gliserom nije niko upravljao te je prava sreća kako u trenutku nasukavanja u blizini nije bilo kupača te nitko nije ozlijeđen, piše Dubrovački Vjesnik.

Prema informacijama koje nam je javio naš čitatelj, nautičari s jedrilice koja je usidrena nedaleko od obale pokušavali su spustiti gliser u more prilikom čega je došlo do nekontroliranog paljenja motora te je gliser sam krenuo i nasukao se na obali. Treba se nadati kako se slični događaji neće ponavljati te da sigurnost kupača neće dolaziti u pitanje.

Sreća i po ‘spretne’ nautičare pa gliser prilikom ‘porinuća’ nisu okrenuli u kontra smijer, moguće da bi u tom slučaju završio u Bariju.

Iberia, Windrose i Finnair uvode letove za Split i Dubrovnik

0
Iberia

Dubrovačka i splitska zračna luka bilježe još najava aviokompanija za srpanj ove godine.
Croatian Aviation javlja da linije za Hrvatsku uspostavljaju španjolska Iberia, ukrajinski Windrose i finska kompanija Finnair.

Španjolska Iberia vratit će se u Zračnu luku Dubrovnik s redovnom linijom iz Madrida. Kompanija će liniju Madrid – Dubrovnik pokrenuti od petka, 3. jula, s tri tjedna leta, svakog petka, subote i nedjelje.

Ukrajinska aviokompanija Windrose Airlines najavila je ponovno uspostavljanje redovnog prometa na liniji Kijev – Split. Linija će u prometu biti već od nedjelje, 5. jula, s jednim letom tjedno, svake nedjelje. Od 23. jula u prodaji je i drugi let tjedno, četvrtkom. Podsjećamo, ova kompanija će uskoro prometovati i prema Puli, dok je linija prema Zagrebu odgođena za zimski red letenja.

Finnair je najavio uvođenje direktnih letova iz Helsinkija prema Dubrovniku i Splitu.

Linija Helsinki – Dubrovnik u prodaji je od 27. jula, a letovi su najavljeni jednom tjedno, subotom. Od 3. avgusta linija će prometovati dva puta tjedno, srijedom i subotom, sve do kraja ljetnog reda letenja, odnosno 25. oktobra.

Linija Helsinki – Split u prodaji je od istog datuma kao i linija prema Dubrovniku te će na njoj od početka kolovoza također biti dva tjedna leta, svake srijede i subote.

Zabranjene svadbe, rad noćnih klubova i diskoteka

0
Covid 19 – korona virus

U cijeloj Crnoj Gori zabranjuju se privatne svečanosti svadbe, maturske i rođendanske proslave i slično, odlučeno je na sjednici NKT-a. Zabranjen je i rad noćnih klubova, odnosno barova i diskoteka.

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Milutin Simović, a kojoj je prisustvovao predsjednik Vlade Duško Marković, odlučilo da otvori granice za ulazak rezidenata država članica Evropske unije bez dodatnih uslova i dalo saglasnost na privremene mjera za teritoriju cijele Crne Gore i posebno opštine Rožaje – čiji je cilj dalje sprečavanje i suzbijanje širenja koronavirusa.

Nove privremene mjere za cijelu CG

Na predlog Instituta za javno zdravlje odlučeno je da od danas, zbog izuzetno visokog epidemiološkog rizika koji nose pojedini skupovi, bude od danas zabranjeno organizovanje privatnih skupova – svadbenih svečanosti i maturskih i rođendanskih proslava i sl.

Uvodi se i privremena mjera zabrane rada noćnih klubova i diskoteka.

“Mjere će se primjenjivati sedam dana, nakon čega će na osnovu analize efekta mjerâ biti donijeta odluka o tome da li će se mjere i dalje primjenjivati ili će njihova primjena prestati”, saopšteno je iz Vlade.

Pojačana kontrola poštovanja naredbi posebno samoizolacije

Odlučeno je da nadležni organi, prvenstveno Uprava policije i Uprava za inspekcijske poslove, pooštre kontrole poštovanja propisanih mjera, a pogotovo mjera samoizolacije.

“Samoizolacija se mora sprovoditi pod striktnim nadzorom nadležnih organa nadležnih za poštovanje mjere”, zaključeno je na sjednici.

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti podsjeća građane i pravna lica na mjere koje su na snazi prije svega obavezu nošenja zaštitnih maski u zatvorenom prostoru i držanja distance.

“Ukazujemo da lica u samoizolaciji ne smiju da napuštaju objekat u kojem se sprovodi propisana mjera, kao ni da primaju posjete”, saopšteno je iz Vlade.

U Rožajama zatvaranje kafana i zabrana međuopštinskog saobraćaja

U opštini Rožaje uvodi se zbog visokog epidemiološkog rizika i povećanja broja aktivnih slučajeva privremena mjera zatvaranja svih ugostiteljskih objekata.

Zabranjuju se javni i putnički saobraćaj iz opštine Rožaje i ka opštini Rožaje osim hitnih slučajeva i redovnih radnih aktivnosti.

“Ove privremene mjere primjenjivaće se sedam dana od dana donošenja, kada će biti analizirani efekti mjere. U zavisnosti od rezultata analize biće odlučeno da li će primjena mjere biti produžena”, poručuju iz Vlade.

Donacije – bez novih izdataka

Usvojen je XII Izvještaj o stanju na računu i isplatama sa računa Operativnog štaba za upravljanje donacijama.

U Izvještaju je navedeno da je stanje na računu na dan 30. jun 2020. godine u 8.00 sati: 6.276.981,77 eura i 75.971,72 američkih dolara.

Od otvaranja računa 19. marta 2020. godine na žiro račun NKT je iz zemlje i inostranstva uplaćeno 8.035.850,90 eura i 75.971,72 američkih dolara.

Ukupni odlivi u naznačenom periodu iznose 1.758.869,13 eura.

Hallstatt, najživopisnije evropsko selo razmišlja o budućnosti turizma

0
Hallstatt – foto Wikipedija

Prije samo nekoliko mjeseci stanovnici nevjerojatno živopisnog austrijskog sela Hallstatta raspravljali su o tome kako smanjiti priliv turista u njegove uske uličice, stiješnjene između visokih planina i blistava jezera.

Pazite što se želite, kaže se. Kolapsom međunarodnog turizma zbog pandemije, nestale su i grupe koje su gušile uličice. U Hallstatt je dnevno dolazilo stotinu autobusa, a sada gotovo da nema nijednog.

U predvirusna vremena glavna zabrinutost mještana svodila se na to da će im selo biti pretvoreno u tematski park na otvorenom i da će postati još jedan simbol prekomjernog turizma.

S milion posjetitelja godišnje na 750 stanovnika, selo je u broju turista po glavi stanovnika bilo u rangu Venecije i Barcelone. Na primjer, na Instagramu ima više od 600.000 fotografija Hallstatta.

Prošle godine u selo je stiglo više od 21.000 autobusa s turistima, a mnogi od njih bili su iz Azije.

Hallstatt je, naime, bio poprište jedne južnokorejske televizijske serije, a njegova replika od 2012. postoji u kineskoj pokrajini Guangdong što je pridonijelo rastu njegove slave u tom dijelu svijeta.

Dronovi zabranjeni 

Stanovnici novonastalu situaciju iskorištavaju za raspravu o  budućnosti turizma nakon otpuštanja mjera i njegovoj održivosti.

“Ako ne možete hodati ulicom zbog gužve, ako ljudi jedu dok ih drugi u njih zure čekajući svoj stol, to postaje neugodno”, kaže mještanka Sylvia Skrilec. Iako je vlasnica suvernirnice i ovisi o turistima, smatra da je njih broj pretjeran.

Osamdesetogodišnja Verena Lobisser vodi hotel i također živi od turizma, ali se slaže da je turista prije virusa bilo “daleko, daleko previše”.

“Hrlili su kao pčele na med”, kaže i nada se da je ova kriza ljudima otvorila oči da je Hallstatt postao žrtva vlastita uspjeha.

Razni znakovi oko sela svjedoče da zbog pretjeranog turizma ima i napetosti. “Dronovi su zabranjeni”, piše na jednom, a drugi podsjeća da “Hallstatt nije muzej”.

Selo kakvo je nekad bilo

Otkako je Austrija ublažila mjere u svibnju, na gradskom parkiralištu ima ponešto zauzetih mjesta, ali radi se uglavnom o Austrijancima i posjetiteljima iz susjednih zemalja.

“To nas podsjeća na to kako je Hallstadttu nekada bilo i željeli bismo da tako i ostane”, rekao je jedan mještanin penjući se stubama do svoje kuće na rubu planine.

Načelnik Alexander Scheutz razmišlja slično i misli da bi selo trebalo kvantitetu zamijeniti kvalitetom kad je turizam u pitanju. “Ali jednostavno napraviti taj prijelaz”, dodaje.

Slava je pomogla da Hallstadtt izbjegne depopulaciju koja pogađa mnoge druge ruralne zajednice i donijela mu je radna mjesta i prihode. Uz to, mnoge socijalne politike zapravo plaćaju turisti.

Unatoč tome, mjesni vijećnik i aktivist Friedrich Idam nije uvjeren u korsiti masovnog turizma i šali se da čak ne bi trebao razgovarati s novinarima. “Svaki novi članak o selu samo pogoršava situaciju”, kaže s osmijehom.

On smatra da bi se ulaz u selo trebao naplaćivati. “Znam da zvuči grubo, kao da smo muzej, ali mislim da bi to moglo biti rješenje”.

SO Kotor – usvojen set mjera olakšica za privrednike i građane

0
Kotor

Odbornici SO Kotor (DPS, SD, LP, HGI i odbornica Bruna Lončarević) su jednoglasno usvojili Odluku o donošenju seta mjera za podršku privrednicima i građanima Opštine Kotor. koji trpe posljedice izazvane COVID-om 19, a poštujući mjere i preporuke Vlade i Nacionalnog koordinacionog tijela.

Za 50% umanjuje se obaveza plaćanja zakupnine u periodu od 1. juna do 31. avgusta svim fizičkim i pravnim licima koja koriste poslovne prostore u opštinskom vlasništvu, pod uslovom da su do dana podnošenja zahtjeva za korišćenje mjera pomoći izmirili sve obaveze zaključno sa 31. decembrom prošle godine.

Zakupci koji svoje obaveze nisu izmirili od 1. januara do 29. februara svoju obavezu mogu izmiriti u ratama, za što su dužni podnijeti zahtjev kotorskoj Direkciji za uređenje i izgradnju. Za 50% se umanjuje i obaveza plaćanja zakupnine svim fizičkim i pravnim licima od 1. juna do 31. avgusta koja koriste privremene objekte na javnim površinama pod uslovom da su do dana podnošenja zahtjeva za korišćenje mjera pomoći izmirili sve obaveze zaključno sa 31. decembrom 2019. godine.

Umanjuje se obaveza plaćanja naknade za korišćenje javne površine-ugostiteljske terase za 70% od 1. juna do 31. avgusta ove godine. Fizička i pravna lica oslobađaju se plaćanja naknade za prilaz sa opštinskih i nekategorisanih puteva za čitavu 2020. godinu, te lokalnih komunalnih taksi za korišćenje javnih površina od 1. juna do 31. avgusta.

Odlaže se plaćanje godišnjeg poreza na nepokretnost za 2020. godinu i to prva rata do 31, avgusta, a druga do 30. novembra ove godine, kao i postupci sprovođenja prinudne naplate za sva obračunata potraživanja u ovoj godini od 1. juna do 31, avgusta ove godine, izuzev za potraživanja koja su nastala u prethodnim godinama, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.

Crna Gora otvara granice za državljane EU

1
EU CG

Vlada Crne Gore saopštila je da danas otvara granice za države Evropske unije.

Rezidenti država članica EU, kako je saopšteno, ulaze u Crnu Goru bez ikakvih dodatnih uslova.