Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da je najava Vlade Crne Gore da ugasi nacionalnu avio kompaniju Montenegro Airlines – MA čist populizam, sa moguće nenadoknadivim štetama po nacionalnu ekonomiju.
Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić saopštio je na jučerašnjoj konferenciji za medije da će biti formirana nova nacionalna avio kompanija, a da u skorom roku možemo očekivati stopiranje letova Montenegro Airlinesa.
„Ugasiti biznis je jednostavno i brzo, čak i nacionalnu avio-kompaniju. Ali može biti i veoma rizično i nepromišljeno, posebno u zemlji koja četvrtinu svog BDP stvara u turizmu, a koja nije iskoristila ni 50 odsto svojih potencijala u toj djelatnosti“, naveo je Đukanović na Tviteru.
„Neće ih ni iskoristiti bez lakše dostupnosti destinacije, a nje nema, između ostalog, i bez nacionalnog avio prevoznika. O tom našem nacionalnom, razvojnom interesu niko neće brinuti osim naše Vlade“, dodao je predsjednik Crne Gore.
Prema njegovim riječima, današnja odluka Vlade nije izraz takve brige.
„Pre bih rekao da je reč o čistom populizmu, sa moguće nenadoknadivim štetama po nacionalnu ekonomiju“, zaključio je Đukanović.
Papa Franjo je u četvrtak na polnoćki, koja je zbog pandemije održana u manje radosnom ozračju nego inače, poručio da bi ljudi trebali osjećati obvezu prema siromašnima i pomoći im jer je Isus Krist rođen kao siromašni prognanik.
Misa je održana u stražnjem dijelu Bazilike svetog Petra s manje od 100 vjernika i manjim brojem kardinala i biskupa. Obično se služi u glavnom dijelu bazilike i prisustvuje joj do 10000 ljudi, uključujući diplomatski zbor koji predstavlja gotovo 200 država.
Svi osim Pape i članova manjeg zbora nosili su maske na ponoćki koja je počela dva sata ranije nego inače kako bi se ograničen broj vjernika u pandemiji mogao vratiti kući do 22 sata kada počinje policijski sat.
“Božji sin rođen je kao prognanik kako bi nam rekao da je svaki prognanik dijete Božje”, rekao je Papa Franjo u svojoj propovijedi.
Dodao je da bi nas Božić trebao natjerati da se osvrnemo na “našu nepravdu prema tolikoj braći i sestrama” umjesto da slijedimo “našu beskrajnu želju za posjedom i prolaznim užicima”.
“Bog je došao među nas u siromaštvu i potrebi da nam kaže da ćemo, služeći siromašnima, pokazati svoju ljubav prema njemu”, rekao je 84-godišnji Papa koji proslavlja osmi Božić u svom pontifikatu.
Papa će u petak pročitati svoj Urbi et Orbi (gradu i svijetu) iz vatikanske dvorane umjesto sa središnjeg balkona na Trgu svetog Petra, na događaju koji obično privlači desetke tisuća ljudi.
Talijani će biti zatvoreni većinu božićnih i novogodišnjih blagdana. Trgovine koje nisu neophodne bit će zatvorene do 27. prosinca, ponovno od 31. prosinca do 3. siječnja te 5. i 6. siječnja. Tih dana je Talijanima dopušteno putovati samo zbog posla, zdravstvenih ili drugih, hitnih razloga.
Zbog ograničenja se ne može ići na Trg svetog Petra ili u baziliku. Svi papinski događaji između 24. prosinca i 6. siječnja održat će se u zatvorenom i s ograničenim brojem ljudi, ali će se prenositi na televiziji i online.
U okviru SHAREMED projekta, posvećenog umrežavanju i osnaživanju kapaciteta mediteranskih zemalja za pružanje zajedničkog odgovora na ekološke prijetnje po ekosistem Sredozemnog mora, u organizaciji Univerziteta Malte održana je dvodnevna konferencija koja je okupila prekon 240 učesnika iz osam zemalja Mediterana, među njima i eksperti sa Instituta za biologiju mora u Kotoru.
Glavni ciljevi radionice ”Dizajniranje budućeg sistema od posmatračkih sistema za procjenu i rješavanje ekoloških prijetnji u morskom ekosistemu Mediterana- sadašnje stanje, potrebe i budući smjer,” koja je održana 14. i 15.decembra, odnosili su se na razmjenu znanja i stručnosti potrebnih za dizajniranje transnacionalnog sistema zajedničkog posmatranja sistema za rješavanje ekoloških prijetnji i zagađenja na Mediteranu, te uspostavljanje nove i daljnje konsolidacije postojeće saradnje u cilju rješavanja zajedničkih izazova.
Predsjednik opštine Tivat, Željko Komnenović stavio je van snage naredbu o skraćenom radnom vremenu Opštine, pa lokalna uprava nastavlja sa redovnim radom u terminu od 7:00 do 15:00 sati, i to počev od danas /petak 25. decembar/.
Pisarnica sa strankama radi svakog radnog dana u periodu od 8:00 do 14:00h, uz ograničen broj stranaka koje istovremeno borave u službenim prostorijama.
Rad sa strankama, organa i službi lokalne uprave, organizovan je svim radnim danima od 8:00 do 11:00h, izuzev srijede kada je od 8:00 do 14:00h.
Pozivamo građane da opštinske organe i službe kontaktiraju telefonom, email-om ili putem servisa Sistem 48. Sve informacije o radu Opštine Tivat, možete pronaći na: opstinativat.me
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je tokom 2020. godine izradilo Plan zaštite i spasavanja od požara posebnog rezervata prirode „Tivatska Solila” uz saglasnost Ministarstva unutrašnjih poslova Direktorata za vanredne situacije Vlade Crne Gore.
Plan je izrađen shodno odredbama Zakona o zaštiti prirod, kao i na osnovu opštinskog Plana zaštite i spasavanja od požara na teritoriji opštine Tivat.
U okviru analize mogućnosti nastajanja i širenja požara u posebnom rezervatu prirode „Tivatska solila“, uočena je mogućnost brzog širenja požara, nestajanje izvora hrane i staništa za ptice i druge životinje, kao i velika količina produkata sagorjevanja. S obzirom da je cijelo područje rezervata prekriveno niskom vegetacijom postoji veliki rizik od požara, međutim dobra strana su prirodne prepreke koje predstavljaju kontrolnu i sigurnu liniju zaštite od požara.
Ovim Planom je data dinamika realizacije aktivnosti i objezbjeđivanje sredstava za zaštitu i spasavanje od požara i izrađen je Priručnik za obuku radnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom iz zaštite i spasavanja, te predloženo formiranje tima za evakuaciju, tima za gašenje požara i tima za sanaciju.
Takođe, Planom je predviđeno postavljanje tri nadzemna hidranta u okviru rezervata i
izgradnja protivpožarnog koridora, a koje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom
planira da realizuje tokom 2021. godine.
Izrada i primjena Plana zaštite i spasavanja od požara za rezervat prirode Solila, neophodna je radi postizanja očuvanja rijetkih, prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune i biljnih zajednica koje žive u ovom rezervatu.
Hrišćanski vjernici koji poštuju Gregorijanski kalendar danas slave praznik rođenja Isusa Hrista.
U Kotorskoj biskupiji na ponoćnim misama vjernici su ispratili Badnju večer i dočekali Božić, u skladu sa epidemiološkim mjerama zbog pandemije koronavirusa.
Zvona kotorske katedrale Svetog Tripuna i drugih crkava Kotorske biskupije označila su okupljanje vjernika a posebno svečano i dostojanstveno uz propisanu distancu i sa obaveznim maskama bilo je u kotorskoj katedrali Svetog Tripuna, gdje je misu predvodio kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić.
Katedrala Božić 2020. Foto Boka News
Ponoćki u Katedrali prisustvovao je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić, kome se posebno zahvalio monsinjor Janjić.
Na kraju misnog slavlja don Ante Dragobratović vjernike je i zvanično upoznao sa odlukom Pape da imenuje mons. Ivana Štironju za Kotorskog biskupa. On je vjernike upoznao ukratko sa bogatom biografijom budućeg biskupa, čije zaređenje se očekuje uskoro, kada će i zvanično preuzeti Kotorsku biskupiju.
Za jednu skupinu građana cijepljenje protiv koronavirusa postat će obvezno ako žele nastaviti prehranjivati svoje obitelji.
– Predvidljivo je što će se dogoditi u roku od mjesec, dva nakon što počne cijepljenje u cijelom svijetu. Tada će Singapur, Kina, Japan i ostale zemlje uvesti pravilo da u repatrijaciju neće primati pomorce koji nisu cijepljeni. To će uvesti kao uvjet dolaska u svoju zemlju. Pomorac koji se mora preko Singapura ukrcati na brod to neće moći učiniti ako nije cijepljen, nego će se morati cijepiti u svojoj zemlji i dobiti potvrdu o tome – kaže Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske; prenosi Otvoreno more.
Zato se postavlja pitanje: hoće li Hrvatska uvrstiti pomorce na listu prioriteta kako bi oni mogli obavljati svoj posao?
– Svi podaci koje sada imamo neslužbeni su jer cjepivo tek dolazi i najnormalnije je da se prvo cijepi medicinsko osoblje. No, vrlo brzo nakon toga pomorci bi trebali biti uvršteni na listu prioriteta jer inače neće moći obavljati svoj posao – naglašava Melvan, te nastavlja izražavajući zabrinutost:
– Kao Sindikat pomoraca zabrinjava nas što će se to novo cjepivo nametati, što mi ne želimo. Naime, vrlo lako se može dogoditi da će pojedine zemlje prisiliti pomorce na cijepljenje, a oni će morati pristati na to ako ne žele izgubiti posao. Zato će ta dobrovoljnost s primanjem cjepiva biti vrlo upitna, što nikako nije dobro.
KAKO REĆI ‘NE’?
Glavni tajnik Sindikata pomoraca objašnjava:
– Kao što su države u travnju reagirale histerično i zatvorile granice i aerodrome, te zabranjivale smjene posada brodova, tako će histerično reagirati sada kad se pojavi cjepivo i pokušat će time uvjetovati dolazak u svoju zemlju.
To je novi potencijalni problem koji će pomorcima dodatno otežati situaciju. Kad je počela korona-kriza, nastao je niz problema koji još nisu u potpunosti riješeni. Podsjeća na nemogućnost povratka s broda kad je počela korona-kriza. Situacija je bila katastrofalna jer su ljudi “zapeli” na brodu po devet i više mjeseci iako su im ugovori bili na četiri ili pet mjeseci. Ta se situacija u međuvremenu malo smirila, no i dalje nije onakva kakva je bila prije korona-krize.
– Tehnički problem ukrcaja još uvijek postoji, iako je situacija bolja nego što je bila – kaže tajnik Sindikata pomoraca.
KADETI NA MUKAMA
Problem broj jedan po njegovu je mišljenju ukrcaj mladih ljudi.
– U 2020. godini ukrcalo se upola manje kadeta i asistenata nego godinu prije. Hrvatska godišnje “proizvede” oko 500 pomoraca, što sa završenim srednjom što s višom školom, odnosno fakultetom. Ove godine bilo im je vrlo teško ukrcati se upravo zbog problema da se na brodu napravi smjena posade. Kako brodar nema obvezu ukrcati kadete i asistente jer mu oni nisu obvezni na brodu, nisu ih ni ukrcavali. Taj problem ukrcaja mladih ljudi dugoročno će nas koštati – ističe.
Tu je zatim problem čak dvadeset posto pomoraca, koliko ih je radilo u kruzing industriji koja je, kaže Melvan, kolabirala.
– Kruzeri su na mrtvom vezu i čekaju bolja vremena. Kruzing industrija sigurno se neće vratiti dok ljudi ne zaborave koronu. Tu smo izgubili popriličan broj radnih mjesta, pogotovo bijelog osoblja, koje je uglavnom iz unutrašnjosti Hrvatske, znači, ne govorimo o pravim pomorcima, nego o onima koji su radili kao konobari, kuhari, frizeri… Oni su dugoročno izgubili posao i tu nema pomoći – zaključuje.
‘PROBLEM OD 183 DANA‘
Neven Melvan kaže da je, po njegovu mišljenju, veći problem onima koji se nisu mogli ukrcati i osigurati svoje obitelji.
Njima, je, podsjeća, nastao i “problem od 183 dana”, koliko pomorac u godini dana mora biti na brodu da ne plaća porez u Hrvatskoj.
– Zbog korona-krize pomorci su vrlo lako dolazili u situaciju da se ne mogu ukrcati na vrijeme i onda su upadali u porezne škare. No, vrlo brzo je državni tajnik za more donio odluku da će se pomorcima priznati broj dana na brodu od prošle godine ili da će se priznati potvrda od poslodavca, tako da je taj problem riješen na najelegantniji mogući način.
Tivat – Mehanizacija izvođača radova na nelagelnoj deponiji na poljoprivrednom dobru
Lokalna uprava Tivta koju čine građanske liste Narod Pobjeđuje, Bokeški Form i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“, pokrenula je postupak unutrašnje istrage ko je na relaciji Opština- Komunalno-preduzeće Tivat –JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve, odgovoran za devastaciju prostora nekadašnjeg poljoprivrednog dobra u Tivtu, nelegalnim deponovanjem hiljada kubika građevinskog otpada.
Gradnja nedostajućeg kraka regionalnog vodovoda dužine 3,2 kilometra za povezivanje opštine Herceg Novi na taj sistem, a koja se već sedam mjeseci obavlja na teriroriji Tivta, osim što drastično kasni i košta nerava i novca veliki broj Tivćana zbog raskopanje Jadranske magistrale koja je glavna saobraćajnica u tom gradu, pretvorila se i u svojevrsni ekološki skandal. Izvođači radova iz konzorcijuma crnogorskih građevinskih firmi „Indel Inženjering-Ramel-Civil Engineer” bukvalno su zatrpali dio nekadašnjih povrtnjaka i vinograda na prostoru bivšeg poljoprivrednog dobra Montepranzo-Bokaprodukt, koje se nalazi preko puta tivatskog aerdroma, sa hiljadama kubika zemlje iz iskopa za rovove u koje se polažu vodovodne cijevi, sastruganog asftalta i drugog građevinskog otpada. Sve to, urađeno je mimo važećih propisa a koji za odlaganje i manje, a ne ovako velike količine materijala koji se smatra neopasnim (inertnim) građevinskim otpadom, predviđaju da mora postojati plan odlaganja kao i dozvola i odobrenje nadležnog organa lokalne samouprave. Takav materijal se može odlagati samo na lokaciju koja je zvanično određenja, opremljena i uređena za deponiju građevinskog otpada, a koja mora imati i svog zvaničnog upravljača.
Nova gradska uprava Tivta kako nam je nezvanično potrđene iz administracije gradonačelnika Željka Komnenovića (NP) insistiraće na utvrđivanju odgovornosti ali i na sanaciji devastiranog prostora nekadašnjih povrtanja i vinograda, o trošku onoga ko je ovdje dovezao i odbacio nešto preko 14 hiljada kubika iskopa i šuta. Osim što je u znatno oštriju kontrolu svega što na terenu rade graditelji koji obavljaju posao za Regionalni vodovod krenula Komunalna inspkecija i Komunalna policija, u Opštini je u toku i svojevrsna interna istraga i češljanje dokumnetacije ko je od bivših funkciionera i čelnika Opštine Tivat kojom je do nedavbn vladala koalicija DPS-SD-HGI, ali i u rukovodstvu Komunalnog preduzeća Tivat na lčjem je čelu Vlado Đukić (DPS), učestvovao u omogućavanju ekipi koja radi za Regionalni vodovod, da na ovaj način devastira jedan od prostorih i poljoprivrednih resursa Tivta.
“Insistiraćemo da se ova priča potpuno istraži i dovede do kraja, te da oni koji su krivi za ovakvo nečuveno postupanje prema prirodi i javnim resursima, budu kažnjeni i snose odgovornost pred zakonom. Isto tako, insistiraćemo i da se sav nelegalno deponovani materijal ukloni i odveze na propisnu deponiju o trošku onoga ko ga je i dovezao i istresao na području nekadašnjeg poljoprivrednog dobra. Ovo se sigurno neće tek tako završiti.”- kazao je izvor “Vijesti” iz Oštine Tivat, ukazujući na to da je po do sada nađenoj dokumentacjji, bivši v.d. sekretar za investicije, uređenje prostora i održivi razvoj Marko Petričević (DPS) u dva navrata nalagao Komunalnom preduzeću da na prostoru koji ta firma koristi u zahvatu nekadašnjeg poljoprivrednog dobra, omogući “privremeno deponovanje” iskopa i građevinskog šuta od radova na regionalnom vodovodu. Administracija bivšeg DPS gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca je krajem maja, omogućila Regionalnom vodovodu na čijem je čelu visoki funkcioner DPS i koordinator ispred centrale te partije za Tivat Goran Jevrić, da izvodi radove na gradnji nedostajućeg dijela cjevovoda za Herceg Novi na potezu od Opatova do Pod Kuka. Radovi koji drastično kasne u odnosu na planiranu dinamiku i koji su do sada u dva navrata probijali obećane rokove za završetak, pričinili su ogromne problem Tivćanima jer je raskopana glavna gradska saobraćajnica – Jadranska magistrala, ali je sve to bivša DPS uprava grada tolerisala jer nije željela da se zamjera svom koordinatoru Jevriću kome je kao menadžeru državne kompanije Regionalni vodovod, projekat spajanja Herceg Novog na taj sistem, bio veoma važan.
Komunalno preduzeće Tivat inače, već nekoliko godina po ugovoru koji je sklopio bivši direktor te firme Tonko Lukšić (DPS) iznajmljuje i koristi više hiljada kvadrata nekadašnjih povrtnjaka i voćnjaka koji su u formalnom vlansištvu propale državne poljoprivredne kompanije Montepranzo Bokaprodukt. Za te svrhe Komunalno je, firmi na čijem je čelu Upravnog odbora tada bio visoki funkcioner DPS-a Andrija Radman iz Herceg Novog, mjesečno plaćalo nešto preko 4.000 eura zakupnine, iako istovremeno ta firma Opštini Tivat koja je vlasnik i osnivač Komunalnog preduzeća, duguje na desetine hiljada eura za neplaćeni porez na nepokretnosti.
Unisteno poljoprivredno dobro sada deponija
Inače, iz kompanije Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve koja je investitorspornih radiova u Tivtu vrijednih 1,8 miliona eura, do danas nisu odgovorili na prošlonedjeljna pitanja na osnovu čije dozvole nekadašnje poljoprivredno dobro koje je u vlasništvu propale državne firme Montepranzo-Bokaprodukt, uništavaju deponovanjem građevinskog otpada. Ovo zemljište inače, sada ima status građevinskog jer je na njemu izmjenama planske dokumentacije od prije petnaestak godina, predviđena izgradnja gof terena. U Tivtu se već godinama vodi i akcija za restituciju tog nekada skoro u potpunosti privatnog zemljišta njegovim originalnim vlasnicima, jer mu je promijenjena namjena u odnosu na onu zbog koje su ta imanja pedesetih godina prošlog viujeka, od lokalnog stanovništva oduzimana po simboličnik cijenama. Nova tivatsla lokalna vlast koalicije građanskih listi NP-BF-GB najavila je da podržava zahtjeve za restituciju te zemlje mještanima i da će zatražiti da se odavde u plansovim izbrišu golf tereni i ovaj kompleks ponovno vrati korišćenju u poljoprivrednoj proizvodnji.
Nema odgovora iz Regionalnog vodovoda
Iz Regionalnog vodovida, odnosno kompanija koje obavljaju radove za tu firmu u Tivtu i kompanije koja vrši nadzor nad tim radovima, nije odgovoreno zašto su sav šut i otpad od kopanja preko tri kilometra kanala u trupu Jadranske magistrale, deponovali na nekadašnjem poljoprivrednom dobru, te ko im je i kada iz Opštine Tivat tako nešto dozvolio. Nije odgovoreno ni da li je tenderom bila predviđena obaveza izvođača da taj materijal odveze na propisnu deponiju i koja je deponija ugovorena. Inače, na području Opština Tivat i Kotor trenutno ne postoje legalne deponije za građevinski otpad u koji spada i zemlja iz iskopa i sastrugani asflat sa kolovoza magistrale, pa bi izvođači koji rade za Regionalni vodovod, to morali da odvoze u namjanju ruku, za Budvu ili Cetinje. U tenderskoj dokumentaciji koju je Regionalni vodovod objavio na sajtu Uprave za javne nabavke, stoji da je za ovaj posao u Tivtu predviđen i “utovar, transport, istovar i grubo razastiranje materijala iz iskopa na deponiji udaljenosti do 20 km od gradilišta“, te da ukupni iskopi iznose 14,683.09 kubika. Većina tog materijala je već iskopana i odložena na nekadašnjim povrtnjacima i vinogradima kod aerodroma, uz više stotina kubika sastruganog asfalta i drugog šuta od razbijenih trotoara i kolovozne konstrukcije, a koje je po tenderu, takođe trebalo odnijeti na neimenovanu deponiju “udaljenosti do 20 km od gradilišta”.
Mjesto na kome su izvođači odbacili ovaj materijal u kompleksu nekadašnjeg poljoprivrednog dobra, od gradilišta je udaljeno nepunih pet kilometara i ovdje su se oni tog materijala riješili besplatno. Iz Regionalnog vodovoda nije odgovoreno ni na pitanje koje su ponuđene, odnosno ugovorene cijene za transport materijala iz iskopa, odnosno materijala od struganja habajućeg sloja asftalta sa kolovoza i njegovog deponovanja na legalnoj deponiji, pa je za sada nepoznato kolika je “ušteda” ostvarena ovakvim neleghalnim i devastatorskim postupkom na bivšem poljoprivrednom dobru te da li je možda neko razliku do ugovorene cijene, stavio u svoj džep.
GERMANY ART CHRISTMAS PANDEMIC CORONAVIRUS COVID19- foto EPA
Koronavirus je ove godine ukrao i Božić, milioni vjernika diljem svijeta primorani su otkazati ili ograničiti proslave tog blagdana u vrijeme dok velik broj zemalja donosi nove restrikcije.
Pandemija je odnijela više od 1,7 miliona života, a niz novih žarišta podsjetnik su da se usprkos cijepljenju život neće tako brzo vratiti u normalno stanje.
U Australiji, koja je nekoliko puta bila svijetla tačka svjetske borbe protiv koronavirusa, novi slučajevi bilježe se na sjeveru Sydneyja, pa su stanovnici obalnih predgrađa primorani ostati kod kuće, a zabranjena su sva osim najskromnijih božićnih okupljanja.
Jimmy Arslan, vlasnik dvaju kafića u epicentru novog australskog žarišta, rekao je za agenciju France Presse da mu je promet pao 75 posto, a njegova obitelj koja živi u Canberri morala je otkazati posjet.
Većina Europe ove jeseni suočila se s ponovnim, snažnijim izbijanjem virusa s kojim se i dalje nosi.
Njemačka je morala otkazati svoje slavne božićne sajmove, a papa Franjo će svoju tradicionalnu polnoćku održati dva sata ranije kako bi zadovoljio talijanski policijski sat.
U Bethlehemu, prema kršćanima rodnom mjestu Isusa Krista, misa se održava bez vjernika i prenosi putem interneta.
Nicolas al-Zoghbi, posjetitelj betlehemske crkve, nedugo prije Božića rekao je kako je veselje blagdana zamijenjeno depresijom. Nadamo se da će Gospodin uništiti koronavirus, riješiti ga se kako bismo se mogli vratiti našim prijašnjim životima.
Izolacija za blagdane
Za mnoge će se izolacija, koja je obilježila cijelu godinu na izmaku, produljiti i na Božić i razdoblje poslije blagdana. U Belgiji većina stanovnika smije primiti samo jednoga gosta.
U većinski katoličkim Filipinima neki biraju provesti blagdane sami zbog straha da bi se mogli zaraziti u javnom prometu te kompliciranih pravila karantene koja odnosi mnogo vremena i novca.
Naručit ću si hranu, ponovno gledati stare filmove i videopozivom se čuti sa svojom obitelji, rekla je 31-godišnja Kim Patria koja živi sama u Manili.
Britanci su odsječeni od ostatka svijeta zbog novog soja virusa koji se pojavio na otoku. Neke restrikcije na britanskim granicama privremeno su ublažene za blagdane, no tisuće Europljana i dalje su zatočene u Engleskoj.
Doma za Božić? Zaboravite, rekao je Laurent Beghin, francuski vozač kamiona koji je dostavio svoj teret, pa zapeo na granici.
U Sjedinjenim Državama dosad je cijepljeno više od milijun ljudi, no odgovor države na koronavirus i dalje je kaotičan. Donald Trump helikopterom je napustio Bijelu kuću i sa suprugom Melanijom otišao u svoje odmaralište Mar-a-Lago na Floridi, nakon što je odbio veliki paket pomoći pogođenima pandemijom koji je izglasao Kongres, tražeći 2 tisuće umjesto planiranih 600 dolara za Amerikance.
Doček nove godine proći će u istom duhu kao i Božić. Potpuno zatvaranje nakon božićnog razdoblja prijeti Škotskoj, Sjevernoj Irskoj i Austriji, a neke države poput Portugala uvele su policijski sat za proslavu Nove godine.
Kao i u većem dijelu 2020., ljude se poziva da ostanu kod kuće i na kauču provedu večer uz televizijske programe.
Ministar za kapitalne investicije Mladen Bojanić saopštio je danas na konferenciji za novinare će uskoro doći do gašenja nacionalnog avio prevoznika Montenegro Airlines, jer kako tvrdi ne postoji nijedna zakonita odluka koja se mogla donijeti za MA.
On je najavio osnivanje nove avio kompanije. Takođe, Bojanić je kazao da će inicirati smjenu cijelog Upravnog odbora Elektroprivrede.
“Ne možemo donijeti nijednu zakonsku odluku o Montenegro Airlinesu. Vezane su nam ruke odlukama Agencije za zaštitu konkurenciju. Tražili smo 15 dana, zvali u region određene kompanije, razgovarali sa evropskim konsultantima – zaključak je da ne možemo donijeti nijednu odluku u korist MA, a da bude zakonita”, istakao je Bojanić.
Razlog je, kako je rekao, nedomaćinsko poslovanje, i najavio da će donositi radikalne odluke.
On je istakao da se u skorom roku može očekivati zabrana i stopiranje letova Montenegro Airlinesa.
“Nijesmo časili časa da dođemo rješenja, ali njega jednostavno nema”, poručio je Bojanić.
Bojanić kaže da ne mogu ni od koga dobiti kredit za MA, i najavio je osnivanje nove kompanije.
“Krenućemo već sjutra sa formiranjem kompanije. Bolje da pretrpimo sad veliki gubitak i da prekinemo sa nezakonitim ponašanjem Vlade Crne Gore prema MA. Ova Vlada se neće nezakonito ponašati po bilo kojoj cijeni”, naglasio je Bojanić.
Na pitanje o trenutnoj situaciji u kompaniji, Bojanić je kazao da od 2016. godine zaposlenima u MA nijesu plaćani doprinosi, kasne im plate, i da će to državu koštati 50-ak miliona eura.
“Zaposleni će u skaldu sa zakonima dobiti dio koji ih sljeduje, a mi ćemo se truditi da što skorije krenemo u osnivanje nove kompanije, kako bi dio tih ljudi preuzeli”, odgovorio je Bojanić i istakao da će se ići po proceduri koju predviđa Zakon.
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je dodao da će sve brojke biti poznate na kraju godine.
