Za putnike na krstarenju Holland America Line, zabavno putovanje na luksuznom linijskom brodu brzo se pretvara u noćnu moru s pogoršavajućim uvjetima na brodu i strahom od širenja korona virusa nakon što su četvorica putnika umrla, a dvoje ostalih su zaraženi.
“Zaglavili smo na ovom brodu smrti”, rekla je Yadira Garza, koja je na brodu sa svojim novopečenim suprugom. “Prestrašeni smo i prestravljeni smo da ćemo biti zaraženi. Samo je pitanje vremena ostanemo li na brodu.”
Zatim su u subotu stigle dobre vijesti: kapetan broda objavio je da će Holland America premjestiti neke putnike na sestrinski brod, “Rotterdam”. Panamska vlada složila se i da će “Zaandam” ploviti Panamskim kanalom, poništavajući raniju odluku o blokiranju prolaza.
U nedjelju su mali brodovi vozili putnike koji su se smatrali zdravim nakon što su odgovorili na kratki medicinski upitnik i nisu imali groznicu, od Zaandama do Rotterdama. Članovi posade odveli su putnike u grupama od 20 ili više ljudi, pojašnjavajući im da sjednu udaljeni nekoliko metara i ne dodiruju ništa kao svojevrsno društveno distanciranje, rekla je Andrea Bergmann Anderson.
Neki putnici na “Zaandamu” rekli su da su uvjereni da će izaći iz ovog stanja. Ian Rae objavio je video svoje supruge Moven Rae kako stoji na balkonu svoje kabine i smješi se, dok se Rotterdam vidi u pozadini. “Ne osjećamo se zarobljeni”, rekla je. “Osjećamo se kao da su nas čuvali u kabini.”
U međuvremenu, rođaci članova posade na brodu kažu da ih se traži da rade unatoč bolesti ili ubrzo nakon oporavka od vrućice. Hrana se dostavlja nepokrivena, a Garza je opisao kako na svojim tanjurima hrane pronalaze dlake i trepavice.
Holland America, podružnica Carnival Corp, nije odgovorila na e-mail zahtjev za komentar uvjeta za posadu na brodu. U tvitu je navedeno da surađuje s panamskim vlastima na tranzitu.
“Zaandam” je najnovije plovilo u vlasništvu Carnivala, najveće kompanije za krstarenje na svijetu, pogođene izbijanjem korona virusa. Neki bijesni putnici kažu da ih nisu pregledali na odgovarajući način, čak i dok su vlade, uključujući američke saveznike, savjetovale građane da izbjegavaju krstarenje brodovima.
Garza i njezin suprug kažu da ih je Holland America uvjeravala da će se zdravstveni pregledi i provjera temperature provoditi na putnicima koji ukrcavaju. “Mislili smo da će poduzeti oštre mjere, budući da je riječ o vrlo dobro poznatoj kompaniji,“ rekla je Garza.
Par se iz Monterreya u Meksiku ukrcao na brod 7. ožujka u Buenos Airesu za svoj medeni mjesec. Putovanje je trebalo završiti prije tjedan dana u San Antoniju u Čileu. Joel Gonzalez, Garzin suprug, prije nekoliko dana imao je laganu i kratku temperaturu, na što su im rekli da neće biti prebačeni u Roterdam. Traže pomoć od meksičkih konzularnih službenika.
Kapetan broda, koji je prvobitno prevozio 1.243 putnika i 586 posade, zatražio je od gostiju da se stave u karantenu 22. ožujka nakon što su brojni ljudi na brodu prijavili simptome nalik gripi. Četiri „starija“ putnika na brodu su umrla, a dvije su osobe imale pozitivan rezultat na test za virus.
Ukupno 53 gostiju i 85 članova posade prijavili su se u medicinski centar sa simptomima nalik gripi, navodi se.
Rodbina članova posade kažu da su zabrinuti da članovi njihovih obitelji koji rade na brodu i mnogi njihovi suradnici nisu testirani. Kažu da se od njihovih bolesnih rođaka traži da rade, a mnogi od njih rade prekovremeno. Rođaci članova posade razgovarali su o radnim uvjetima putem grupe za poruke i zatražili su da se ne identificiraju, jer su članovi posade nedavno dobili upute da ne razgovaraju s medijima o uvjetima na brodu.
U najavi putnicima u subotu, čini se da kapetan priznaje nedostatak osoblja. Rotterdam isporučuje medicinski materijal i pribor za testiranje putnika i posade za Covid-19. “Moramo ponovo uravnotežiti opterećenje posade”, rekao je kapetan, objašnjavajući premještanje putnika.
Još jedan brod za krstarenje, “Costa Diadema”, stigao je prije rasporeda u blizini talijanske luke koja je već zauzeta drugim brodovima za krstarenje, priopćilo je u nedjelju talijansko ministarstvo prometa. Jedan član posade ima simptome koji nalikuju korona virusu, priopćilo je ministarstvo, a brod će se temeljito pregledati.
Michael Udine povjerenik okruga Broward, gdje se nalazi Fort Lauderdale, rekao je na posebnom sastanku u utorak kako želi predložiti prijedlog za uskraćivanje ulaska na brod. Broward do sada ima 820 slučajeva korona virusa i 11 smrtnih slučajeva, pokazuju podaci Johnsa Hopkinsa.
Nakon što se “Zaandam” zaustavio u Panami, rekao je da u lukama njegove zemlje trebaju postojati strogi protokoli. “Mora postojati strog plan,” rekao je. “Mora osigurati sigurnost svih pogođenih.”
Lance Hutton, 80-godišnji umirovljenik iz Missourija, kaže da su on i njegova supruga bili pretrpani tjeskobom posljednja dva tjedna dok je “Zaandam” isplovljavao iz svoje posljednje luke, Punta Arenas, na južnom kraju Južne Amerike. Čile je odbio iskrcaj putnika i brod je danima plovio vodama kod Valparaisoa, 90 minuta zapadno od Santiaga. Brod je preuzeo gorivo i zalihe, a uskraćeno mu je odobrenje za pristajanje prije dolaska u Panamu.
Par, koji nema simptome bolesti, mislio je da se konačno iskrcavaju s broda. “Sada, samo želimo sići s ovog broda i otići kući”, rekao je Hutton u telefonskom razgovoru iz svoje male kabine s prozorom. “To je sve što želimo.”
Crnogorska policija oštro provodi mjere za sprečavanje širenja koronavirusa pa je u nedjelju uhapsila svećenika Srpske pravoslavne crkve koji je u crkvi u Budvi služio liturgiju pred 11 vjernika usprkos zabrani održavanja vjerskih obreda uz prisustvo građana.
Svećeniku SPC-a određen je pritvor od 72 sata. “Svećenik se nalazi u prostorijama za zadržavanje Centra sigurnosti u Budvi, i odbio je ponuđeni zdravstveni pregled. Osiguran mu je pristup hrani i vodi, a donijeta mu je i crkvena vjerska literatura”, saopšteno je iz vijeća koje kontrolira rad policije. Istaknuto je da je protiv svećenika osnovno tužiteljstvo podnijelo kaznenu prijavu za kazneno djelo „nepostupanja po zdravstvenim propisima za suzbijanje zarazne bolesti“.
Na isti način crnogorska policija postupa prema osobama koje bez dozvole napuste svoje mjesto prebivališta, prevoze više od jedne osobe u automobilu ili ako na javnom mjestu pronađu više od dvije osobe. Tako su se iza rešetaka našla četvorica stanovnika Nikšića koje je policija jučer zatekla ispred hotela Jugoslavija.
Četvorica građana Tuzi, male opštine nedaleko od Podgorice u kojoj je najviše zaraženih koronavirusom i koja se cijela nalazi u karanteni, završili su s kaznenom prijavom kada ih je policija pronašla u veletrgovini u glavnom gradu Crne Gore.
Crnogorska policija također redovito obilazi osobe koje se nalaze obaveznoj samoizolaciji. U slučaju da ih ne zateknu na prijavljenoj adresi ili dobiju informaciju da su prekršili mjeru samoizolacije, vode ih u prinudni karantin.
U Crnoj Gori je oko 6278 osoba pod liječničkim nadzorom, a koronavirus je do sada potvrđen kod 91 osobe.
Fudbalsko prvenstvo Bjelorusije nastavljeno je uprkos pandemiji koronavirusa, zbog koga je taj sport, ali i svi drugi zaustavljen širom sveta. Većina evropskih zemalja je u karantinu, a predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko nije zabrinut. Čak je građanima predložio da piju votku kako bi se borili protiv bolesti.
Bjeloruska Premijer liga je za vikend završila drugo kolo.
Lokalni derbi igran u subotu FK Minsk – Dinamo Minsk privukao je pažnju, a na stadionu u prestonici Belorusije bilo je tri hiljade navijača.
“Tako se dogodilo da je ovaj derbi bio praktično jedina zvanična fudbalska utakmica u tom trenutku na zemlji”, navodi se u izveštaju Dinama posle poraza od gradskog rivala rezultatom 3:2.
Bjelorusija ima manje od 100 slučajeva zaraženih koronavirusom, a mrtvih nema u ovoj državi koja ima oko devet i po miliona stanovnika.
Fudbalski savez Bjelorusije je saopštio da je preuzeo mere predostrožnosti kako bi se omogućile utakmice.
“Preduzeli smo sve mere koje preporučuje ministarstvo sporta. Svi koji su u kontaktu sa navijačima su snabdeveni rukavicama”, izjavio je portparol Saveza Aleksadar Alejnik.
Nastavak bjeloruskog prvenstva osigurala je emitovanje utakmica uživo u 10 zemalja.
Portparol Dinamo Minska Aleksandar je rekao da se nada da će međunarodna pažnja pomoći igračima tog kluba da postanu odgovorniji nakon dva poraza na početku takmičenja.
Šestorica srpskih fudbalera igrali su za vikend u Bjelorusiji: Danijel Stojković (Neman), Milan Joksimović (Gorodeja), Igor Ivanović (Šahtjor Soligorsk), Marko Pavlovski (Dinamo Minsk), Aleksandar Filipović i Nemanja Milić (BATE).
Pored bjeloruskog prvenstva, utakmice nacionalnog prvenstva na svijetu su se ovog vikenda igrali samo još u Nikaragvi.
Tokom vikenda je osim toga igrano nekoliko prijateljskih utakmica.
Većina evropskih zemalja je u karantinu, a predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko nije zabrinut. Čak je građanima predložio da piju votku kako bi se borili protiv bolesti.
“Apsolutna je glupost zatvarati državne granice. Panika nam može nauditi više od samog virusa,” kazao je Lukašenko.
Predsednik je predložio da umesto panike, njegovi građani trebaju piti votku, dva puta nedeljno odlaziti u saunu i da nastave da rade na svojim farmama jer “traktor može sve da izleči”.
“Bolje je umreti stojeći nego živeti na kolenima”, rekao je u subotu lokalnoj televiziji nakon hokejaške utakmice. “Ovde nema virusa. Ne vidim ih,” poručio je Lukašenko.
Hrvatski kuharski savez (HKS) pozvao je kuhare na online natjecanje #OstaniDomaIKuhaj, kako bi ih animirao i ohrabrio u vremenu zatvorenosti ugostiteljskih objekata zbog pandmije covid-a 19, ali i popularizirao kuharsku struku, poručili su iz kuharskog saveza.
Svim kuharima koji se žele uključiti, bez obzira na mjesto zaposlenja ili su samo entuzijasti, prvi zadatak je pripremiti glavno jelo od pilećeg batka i kokošjeg jajeta, te do srijede, 1. travnja do 12 sati na email HKS-a dostaviti fotografije pripremljenog na zadanu temu s normativima i kratkim opisom.
U ocjenjivanju jela će osim žirija HKS-a sudjelovati i ‘ocjenjivači’ putem Facebooka, iznose iz HKS-a.
Riječ je o prvom krugu online kuharskih natjecanja #OstaniDomaIKuhaj, koja će se, kako napominju iz tog Saveza, provoditi u više kola, na tjednoj bazi, svaki puta s drugom temom, sve do obustave restriktivnih mjera o radu u ugostiteljskim objektima i preporuci o neizlasku iz domova.
“Mnogi kuhari i slastičari trenutno ne rade, objekti su zatvoreni, te ih pozivamo da se uključe i svojim kulinarskim kreacijama uvesele Facebook pratitelje, a mogu osvojiti i vrijedne nagrade”, kažu iz HKS-a, u povodu toga prvog online kuharskog natjecanja koje su pokrenuli u Hrvatskoj.
Osim animiranja kuhara i podrške toj struci u vrijeme krize, time se želi dodatno popularizirati kuharsku struku, poticati izvrsnost i napredak kuhara u sklopu općeg podizanja kvalitete stručne radne snage i i ponude ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj.
Član posade sa pilotom na krilu mosta MSC Rifaya prilikom pristajanja u luci Ningbo u Kini
Jedan od brodova kompanije Barska plovidba
Razlike između običih ljudi i pomoraca u situaciji pandemije covid 19
Sa komandnog mosta MSC RIFAYA
Aktelna pandemija koronavirusa na “hjeb sa sedam kora“ koji zarađuju pomorci dodala je još jednu, možda i najtvrđu koru do sada.
Naime, pomorci su trenutno sabijeni „između čekiča i nakovnja“ i ne zna se kojima je teže – onima koji već mjesecima bez smjene negdje na brodu tuku svjetska mora i okeane, onima koji kod kuće sa sve manje nade očajnički očekuju ukrcaj i time priliku da porodicama obezbijede egistenciju, ili onima sa kruzera koji su u tzv. laid up stanju u nekoliko glavnih svjetskih putničkih luka zbog globalnog sloma turističke industrije koju je sa sobom donio Covid-19.
Dok u Crnoj Gori svi gledaju put Tuzi koje su cijele u karantinu, špijuniraju najbiliže komšije i prijatelje jesu li napustili samoizolaciju ako je njihova imena objavila Vlada na svojim sada već čuvenim spiskovima, ili pak bjesomučnio kupuju brašnu, ulje, tolaet papir i sredstva za dezinfekciju, malo ko i pomišlja na skoro 7.000 naših građana – pomoraca kojima je ta djelatnost jedini izvoz prihoda. Ova grana privrede u Crnoj Gori zbog pandemije koronavirusa takođe doživljava velike udarce, tek možda nešto malo manje od turističke i privrede usluga na kojima se bazira naša ekomonija, a koje je Covid-19, slobodno to možemo reći, zavio u crno.
„Aktuelan situacije je blago rečeno, dramatična. Niko od naših agencija za ukrcaj pomoraca već neko vrijeme ne šalje naše ljude na ukrcaj, a oni koji su na brodovima imaju sve manje izglede da će se uskoro vratiti svojim kućama jer su problemi sa repatrijacijom pomoraca i redovnim zamjenama posada na brodovima, ogromni“- kaže za „Vijesti“ kapetan duge plovidbe Janko Milutin iz pomorske agencije „NorMonte“ iz Kotora. On je ujedno i predsjednik Skupštine Udruženja agencija za posredovanje pri ukrcaju pomoraca iz Crne Gore, a koje je prije nepuna četiri mjeseca osnovano u Kotoru i sa te pozicije, ima možda i najbolji uvid u aktuelna ekonomska i kadrovska kretanja u svjetskoj pomorskoj industriji koja se nosi sa posljedicama zaraze Covid-19 virusom.
„U najtežoj poziciji su oni koji plove na kruzerima, a među njima nisu samo „klasični“ pomorci poput nautičara i brodomašinaca, već prvenstveno tzv.bijelo osoblje što radi u tzv. hotelskom dijelu ovih brodova. Zbog pandemije, svjetska kruzing flota je maltene zaustavljena i brodovi su stavljeni u lay-up (raspremu) po svojim matičnim lukama. Brodari nastoje da na svaki način skrešu troškove sa kojima se suočavaju i stoga su značajno smanjili plate članovima posada koje su zadržali na brodovima, odnosno masovno otpuštaju one koji im trenutno, dok su brodovi neaktivni, nisu potrebni. Dodatni problem za naše ljude koji plove na kruzerima je to što ako ostanu bez posla, oni se najčešće ne mogu iskrcati u državi u kojoj se brod nalazi i vratiti se kući jer je večina zemalja uvela vrlo restriktivne režime prelaska svoje granice ili uopšte zabranu putovanja u njih, kao što su to nedavno učinile sve zemlje Evrospke Unije na rok od 30 dana. Uz to, tu je i globalni poremećaj u aviosaobraćaju zbog kojeg su mnoge države u ovom trenutku praktično nedostupne za sprovođenje u njima, smjena posada na brodovima.“- kazao je kapetan Milutin. On napominje da je odnedavno svoje granice zatvorio i Dubai koji je takođe jedan od velikih habova svjetske kruzing industrije, a kruzeri italijanske kompanije MSC za koju plovi dosta naših ljudi, povukli su se i stavljeni su u raspremu većinom u lukama Italije.
Kruzeri MSC-a u raspremi u luci Đenova
„Možete misliti kao je tek tim ljudima koji ostaju bez posla, a treba da se iskrcaju u Itakiji i nekako domognu Crne Gore.“- ističe kapetan Milutin dodajući da zbog toga pomorske agencije preko kojih su se ukrcali naši ljudi, očekuju znatno bolju saradnju sa Vladom i Nacionalnim koordinacionim tijelom za borbu protiv zaraznih holesti, nego što je to ona bila do sada. Naime, on traži da im iz NKT-a i Vlade koja to or ganizuje, na vrijeme – makar par dana ranije, jave i obavijeste ih odakle su organizovali avionske letove za povratak naših državljana u Crnu Goru, kako bi se brodari za koje su obezbjeđivali posade i agencije, mogli snaći da na neki način do aerodroma sa kojeg polaze avioni Montenegro Airlinesa, dobace naše pomorce koji čame u lukama što gravitiraju tim aerodromima.
Prema riječima našeg sagovornika, na Vladi i Ministarstvu saobraćaja i pomorstva je i velika odgovornost da u kontaktima sa administracijom EU, pokušaju u što kraćem roku za crnogorske pomorce izdejstvovati da oni dobiju tretman transportnih radnika EU. To im u ovom trenutku, neće toliko značiti u smislu zaposlenja i odlaska na brodove velikih i afirmisanih kompanija, ali će im itekako značiti u predstojećoj „postkoronavirus situaciji“. Naime, brodari će tada radije na svojim plovilima ukrcavati pomorce iz za njih jeftnijih EU država poput Bugarske, Rumunije, Poljske ili baltičkih država, u odnosu na naše koji bi im administrativno-pravno, kao ne-EU transporni radnici, mogli biti problematičniji. Inače, Evrospka Komisjija je već u ovoj vanrednoj sutuaciji prepoznala transportne radnike iz države EU kao posebno značajne i za njih primjenjuje mekši režim prelazaka granica, pa stoga recimo, neki njemački brodari već u lukama te države ili u Holandiji, rade redovne smjene posada ukrcavajući tamo poljske pomorce.
Zbogaaktuelnih problema sa putovanjima i aviosaobraćajem, na brodovima koji trenutno plove, iste posade su već mjesecima a teško da se u skorije vrijeme mogu nadati smjeni. Neki pomorci su na brodu neprekidno već šest ili osam mjeseci, a ima ih čak koji su probili „magičnu granicu“ od 12 mjeseci neprekidne navigacije. Biti mjesecima na komadu plovećeg čelika sa manje-više istih dvadesetak ljudi, odvojen od porodice i prijatelja, na pomorca ostavlja posljedice i u najnormalnijim uslovima, a kako se to na njegovo psihofizičko stanje u vanrednim okolnostima pandemije Covida-19 to odražava, tek ostaje da se vidi. Dodatni problem je i to što i ono malo vremena kad brod pristane u luci, pomorci sada zbog koronavirusa, najčešće ne mogu izaći u grad i time makar na trenutak „pobjeći“ iz naporne svakodnevnice.
Procjenjuje se da je trenutno u svijetu oko 150.000 članova posade sa istekom ugovora o radu, primorano na nastavak rada na komercijalnim brodovima širom svijeta kako bi ispunili zahtjeve vlada raznih država koje su zatvorile svoje granice za putnike, ali još uvijek žele da budu snabdjevene gorivom, hranom i drugom robom koju prevoze brodovi.
Zbog problema sa smjenom posade, jedna od dva broda kompanije Barska plovidba uskoro će, kako saznajemo, neplanirano morati doploviti u Bar, kako bi se tu na licu mjesta obavila zamjena naših pomoraca na tok brodu.
Član posade sa pilotom na krilu mosta MSC Rifaya prilikom pristajanja u luci Ningbo u Kini
„Poseban problem je repatrijacija pomoraca u ovim okolnostima jer svi oni imaju ugovore o radu sa brodarom za koga plove, a koji podrazumijevaju i obavezu poslodavca da nakon isteka ugovora, o svom trošku obezbjedi povratak pomorca kući. To međutim ne važi u vis maior slučajevima, a aktuelnu pandemiju Covid-19 virusa brodari upravo doživljavaju i proglašavaju kao višu silu. Stoga oni nakon štio zaključe ugovor i isplate pomorca, neće da brinu o tome kako će se on vratiti iz neke svjetske luke do svoje kuće, pa mnogi pomorci zbog toga ostaju na brodu mjesecima i nastavljaju da rade i u vrijeme kad bi trebali biti kod svojih porodica i odmarati se.“- objašnjava kapetan Milutin. On posebno brine zbog onoga što će tek uslijediti u narednom periodu – globalni pad ekonomije, a sa njime i pomorske industrije kao glavnog vida transporta roba u svijetu.
„Već sada unajmitelji brodova od brodara traže da snize vozarine. Neke kompanije su nas već obavijestile da su zbog toga bile prinuđene da smanje plate u svom administrativnom sektoru a sledeći korak je, zna se – smanjenje plata samim pomorcima. Prije petnaest dana izašla je jedna analiza koja pokazuje da se već sada osjeća smanjenje globalnog prometa kontejnera za oko 10 posto, odnosno da je već sada gubitak od nekih 17 miliona prevezenih kontejnera. Za sada je jedina pozitivna stvar što su pale cijene goriva za brodove, ali to nije ni izbliza dovoljno da „pokrije“ sve ove druge pritiske i gubitke brodara po drugim osnovama“- objašnjava kapetan Milutin dodajući da će ekonomska, pa time i pomorska kriza prourokovana koronavirusom, tek da se pokaže u narednom periodu.
MJERE PREDOSTROŽNOSTI NA BRODOVIMA, NEKI IDU I PREKO STANDARDA KOJE PROPISUJU KOMPANIJE
Zbog rizika od zaraze Covid-19 vurusom, sve kompanije su donijele posebne instrukcije za postupanje svojih posada i opremile ih najnužnijom opremom za samozaštitu i dezinfekciju.
„Takve preventivne mjere brodarima između ostaloga, nalažu i osigurateljske kuće kod kojih su brodovi i posade osigurani, pa stoga su svi oni dobili adekvatne uoute, zaštitna i druga sredstva. Stoga je do sada u svijetu i na teretnim brodovima zabilježeno vrlo malo slučajeva obolijevanja od koronavirusa .“- kaže kapetan Milutin dodajući da je drugačije stanje i znatno viđe slučajeva zaraze bilo na putničkim brodovima poput drame na kruzeru „Diamond Princess“ u Japanu kojoj je svjedočio čitav svijet.
Da ima i onih koji pored kompanijsjkih preporuka, idu još više i dalje u pokušajima da zaštite sebe i svoju posadu od opasnog virusa, pokazuje i primjer kapetana duge plovidbe Petra Brakočevića iz Bara. On zapovijeda megakontejnerašem „MSC Rifaya“ od 19.934 TEU-a koji drži liniju između Kine, odnosno jugositčne Azije i Evrope. Tokom boravka u kineskim lukama, a kansije i prilikom porolaska kroz Suecki kanal i ulaska u luke drugih država u kojima je proglašena epidemnija Covid-19 virusa, posada kapetana Brakočevića koristi maksimalnu zaštitnu opremu -od kombinezona, preko rukavica, maski i zaštitnih vizira i tako obučeni obavljaju svoje redovne dužnosti na brodu.
„Dobili smo 10-tak cirkulara što od kompanije, Međunarodne pomorske organizacije IMO, agenata, sami sve pratimo, plus još između sebe razmjenjujemo iskustva“- napisao je na facebooku kapetan Brakočević uz fotografije dežurne gvardije na komandnom mostu gorostasnog, 400 metara dugog i 59 metara širokog kontejnerskog broda italijansko-švajcarske kompanije Mediterranean Shipping Company.
MSC RIFAYA
SAMI U PROBLEMU, ALI POMAŽU DRUGIMA
Iako su i sami u velikim problemima, naši pomorci ipak ne prestaju da iskazuju svoju humanost. Tako je NVO Unija pomoraca Crne Gore iz Kotora koja okuplja pomorce svih struka i profila, sa izbijanjem epidemije koronavirusa u našoj državi pokrenua akciju prikupljanja novčanih priloga pomoraca za borbu protiv Covida-19.
„Obzirom na aktuelnu zdravstvenu situaciju u čitavom svijetu, a posebno u Crnoj Gori i očekivanom širenju virusne infekcije Covid-19, pozivamo Vas da svojim humanitarnim doprinosom pomognete skupljanju sredstava koja bi bila upućena kao donacija našeg udruženja ka crnogorskim zdravstvenim institucijama. Vjerujući u humanost svakog člana Unije pomoraca, a kad se uzme u obzir brojnost našeg članstva, sveukupno bi se mogla skupiti veoma značajna donacija, a sa minimalnim uticajem na naš lični budžet.“ – objavljeno je na sajtu Unije pomoraca lčiji je Upravni odbor dobio i odluku da svakog ko uplati novac u visini godišnje članarine u Uniji ili iznos veći od toga, oslobodi obaveze plaćanja članarine za ovu godinu.
U Crnoj Gori je, od sinoćnjeg presjeka analizirano 29 testova među kojima je bilo 6 pozitivnih rezultata, tako da trenutno imamo 91 inficiranog novim koronavirusom.
Pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom se nalazi 6.278 osoba.
Presjek situacije u Crnoj Gori na dan 30.03.2020 u 07.35h po gradovima:
Andrijevica 6
Bar 6
Budva 4
Danilovgrad 1
Herceg Novi 4
Podgorica 30
Tuzi 32
Tivat 1
Ulcinj 7
Jedan pacijent koji je pozitivan na COVID sinoć je primljen u Klinički centar Crne Gore. On je životno ugrožen i na respiratoru je.
“Riječ je o suprugu naše medcinske sestre zbog čega je 17 zdravstvenih radnika preventivno poslato u karantin. Niko od njih nema ni potvrđenu dijagnozu ni simptome koronavirusa”, saopštio je direktor KCCG Jevto Eraković.
Poštovani ljubitelji Boke Kotorske, tradicije klapskog pjevanja i kulturne baštine Crne Gore, u ovim vremenima iskušenja i zajedničke borbe za pobjedu nad pandemijom, MFK Perast priređuje serijal napisa o stvaraocima iz oblasti klapskog pjevanja, vrijednog dijela naše kulturne baštine.
PRILOG br.2 je izvod iz naše Lirice br.3. posvećen je Tripu Tomasu, bardu bokeljske muzike.
Želimo Vam ugodno čitanje uz poruku: čuvajte sebe i druge, ostajte doma i dobro Vam zdravlje, poručuju iz MFK Perast.
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU DA OTVORITE PRILOG BR. 2. O TRIPU TOMASU
Kako bi spriječila širenje koronavirusa slovenska vlada donijela je odluku po kojoj od ponoći na ponedjeljak građani ne smiju napuštati područje opštine u kojoj žive, uz izuzetke poput odlaska na posao.
Odluka o privremenoj opštoj zabrani kretanja i okupljanja ljudi na javnim mjestima i površinama, te zabrani kretanja izvan općina stalnog ili privremenog boravka stupa na snagu 30. marta u 00,00 sati i važi do opoziva, objavila je slovenska vlada u nedjelju navečer na svom Twitter nalogu.
Odluka o zabrani napuštanja matične opštine, navodi se u odluci, ne odnosi se na službe i djelatnosti kojima se osigurava izvođenje zadaća države, lokalnih zajednica i javnih službi.
Kretanje, pristup i zadržavanje na javnom mjestu, uz mjere socijalnog distanciranja, dopušteno je za odlazak na posao, obavljanje gospodarskiih, poljoprivrednih i šumarskih aktivnosti, te otklanjanje neposredne opasnosti za zdravlje, život i imovinu. Ostali razlozi uključuju pomoć osobama kojima je potrebna potpora, te odlazak u ljekarne i zdravstvene ustanove.
Odluka predviđa i nekoliko drugih izuzetaka, a za dio njih bit će potrebne dozvole koje će izdavati predstavnici lokalnih vlasti, odnosno načelnici općina.
Premijer Janez Janša kazao je da je riječ o restrikcijama koje se donose jer su neka već donijeta ograničenja proteklih dana bila kršena.
No, ni ove restrikcije same po sebi neće pomoći u obuzdavanju epidemije ako ih se svi ne budu strogo držali, istaknuo je.
U poređenju s drugim državama koje su mahom uvele restriktivne mjere u borbi protiv pandemije novog korona virusa, Švedska je izuzetak pošto je građanima ostavila dosta slobode, uzdajući se u njihovu odgovornost.
Vlada Švedske nije uvela oštre zabrane ili kazne kao druge zemlje, pošto vjeruje da će građani biti odgovorni i disciplinovani, da će poštovati preporuke o distanciranju od drugih ili ostati kod kuće ako im nije dobro, što oni zaista i čine.
Ulice Stokholma su tihe, ali nijesu puste. Ljudi i dalje sjede u baštama kafea u centru grada, trgovci i dalje prodaju cvijeće.
Tinejdžeri još ćaskaju u grupama po parkovima. Neki se i dalje grle i rukuju pri susretu.
Poslije duge i mračne skandinavske zime, ni pandemija korona virusa nije zadržala Šveđane u domovima, iako građani u mnogim djelovima svijeta ne izlaze iz kuća i po pravilu ne mogu da nađu otvorene restorane ili radnje ni u doba dana kada im je kretanje dozvoljeno.
Švedske vlasti su posavjetovale građane da primjenjuju takozvano socijalno distanciranje, odnosno izbjegavanje fizičkog kontakta sa ljudima, i da rade od kuće ako je moguće.
Švedska – foto Beta /AP
Starije od 70 godina pozvale su da se samoizoluju u svojim domovima iz predostrožnosti.
U poređenju s mjerama karantina, odnosno zabrane kretanja, uvedenim u mnogim zemljama, odgovor švedske vlade na pandemiju korona virusa ostavlja građanima prilično slobode.
U Švedskoj je zabranjeno okupljanje pred šankom u barovima, ali dopušteno je sjedenje za stolovima kafea i restorana, dok u drugim državama gosti ne mogu u lokale, sem da preuzmu naručene obroke.
Srednje škole i univerziteti zatvoreni su u Švedskoj, ali predškolske ustanove i osnovne škole i dalje rade na uobičajen način.
Nekada glavni švedski epidemilog Johan Gizeke (Giesecke), sada savjetnik Švedske zdravstvene agencije rekao je da je “Švedska u najmanju ruku izuzetak na evropskoj sceni” i dodao da “misli da je to dobro”.
Naveo je da su druge evropske države “preduzele političke poteze” umjesto onih koje diktira nauka.
Premijer Štefan Leven upozorio je u petak da predstoje “mnoge teške nedjelje i mjeseci” i da će od danas biti zabranjena okupljanja više od 50 ljudi, umjesto 500, kao do sada.
S druge strane, da bi smanjile širenje korona virusa, Njemačka i Velika Britanija zabranile su okupljanja više od dvije osobe, s izuzetkom onih koji žive zajedno.
Švedska – foto Beta /AP
Italija i Francuska su postepeno uvodile sve oštrija ograničenja javnih aktivnosti, da bi na kraju propisale kazne jer je, prema ocjeni vlasti, previše ljudi ignorisalo preporuke o fizičkom distanciranju od drugih ljudi.
Neki naučnici ipak kritikuju pristup Švedske zdravstvene agencije kao neodgovoran, u vrijeme kada je pandemija korona virusa odnijela više od 22.000 života u Evropi, a u svijetu više od 32.000.
U otvorenom pismu vladi, oko 2.000 naučnika zatražilo je veću transparentnost i bolje obrazloženje strategije za sprečavanje širenja zaraze.
Profesor medicine u Švedskoj Sten Linarson navodi da su zabrinuti jer nema naučnih dokaza u prilog prihvaćene politike, “procjene i smjera švedske vlade”.
Za švedsko upravljanje krizom s korona virusom Linarson je rekao da je to kao kada bi ona rekla da već zna da je izbio požar, ali da “namjerava da ga gasi kasnije”.
“To nema nikakvog smisla. A opasnost je naravno da izgori cijela kuća”, smatra taj profesor Instituta Karolinska.
Međutim, glavni švedski epidemiolog Anders Tegnel tvrdi da je vladina politika kakva je sada, sprovodivija i efikasnija u zaštiti javnog zdravlja, nego što bi bile drastične mjere, poput zatvaranja škola na četiri, pet mjeseci.
U Švedskoj, sa 10 miliona stanovnika, zaraza korona virusom potvrđena je do danas kod 3.700 osoba, od kojih je umrlo 110.
Međutim, Švedska je sprovela ograničen broj testiranja na korona virus, pošto je do srijede, po zvaničnim podacima, uzeto 24.500 uzoraka.
“Cilj je da smanjimo broj novooboljelih kako bi zdravstveni sistem imao razumnu šansu da se pobrine za njih. To svi rade u svakoj zemlji Evrope. Mi jedino biramo drugačije metode da to postignemo”, rekao je Tegnel.
Način na koji vlada upravlja zdravstvenom krizom, Šveđanka Viktorija Holmgren (24) ocjenjuje kao “veoma dobar”.
“To je dijelom zbog toga što ne vjerujem da bih mogla da izdržim da budem cio dan unutra”, navela je Holmgren.
Nastavnica u penziji Suzana Moberg (63) navodi da ima povjerenja u vladu i da vjeruje da švedsko iskustvo s korona virusom neće biti tako teško kao italijansko, gdje je do sada umrlo više od 10.000 ljudi, a zaraženo više od 92.000.
“Nijesam mnogo zabrinuta. Još nemam 70 godina. Moja djeca nijesu bolesna i u nedjelju ćemo ići u restoran. Ne možemo biti kod kuće po cio dan”, dodala je Moberg.
Broj mrtvih u Italiji od koronavirusa u nedjelju se popeo za još 756 slučajeva, objavila je Agencija za civilnu zaštitu, što je drugi dan zaredom da broj umrlih pada, a nekoliko dana uzastopce pada i broj novozaraženih.
Širenje koronavirusa u Italiji tako u nedjelju pokazuje sramežljivo usporavanje, treći dan zaredom, pokazuju službene brojke koje govore o ukupno 10.779 mrtvih i 97.689 slučajeva zaraze.
“Nažalost, danas bilježimo 756 novih smrtnih slučajeva. Ukupan broj osoba koje su ozdravile je 13.030”, objavio je šef talijanske civilne zaštite Angelo Borrelli na konferenciji za novinare.
Broj novih slučajeva zaraze pao je za 5,6 posto u posljednja 24 sata, i treći dan uzastopno pada.
Ukupan broj potvrđenih slučajeva zaraze u nedjelju se popeo na 97.689 s prethodnih 92.472.
Italija broji trećinu svih smrtnih ishoda Covida-19 u svijetu, a najviše žrtava zabilježeno je u petak, kada je umrlo 919 ljudi. U subotu ih je bilo 889.
Još jedan pozitivni znak koji ističe civilna zaštita je vrlo mali rast broja hospitaliziranih osoba sa simptomima, kao i onih na intenzivnoj njezi.
