Broj umrlih u Italiji nastavlja da pada i danas je iznosi 570, što je 40 preminulih manje nego u četvrtak, saopštila je italijanska Civilina zaštita.
Ukupan broj žrtava od korona virusa u Italiji se približava cifri od 19 hiljada.
Polako usporava I broj novih slučajeva, a danas je zabeleženo skoro četiri hiljade infekcija.
“Broj novozaraženih i umrlih je stabilan, niti naglo raste, niti beleže drastičan pad. To j je u skladu sa našim predviđanjima”, navela je Civilna zaštita.
To je za skoro 300 manje nego prethodnog dana, a ukupan broj obolelih je blizu 150 hiljada.
Oporavilo se nešto više od trideset hiljada ljudi.
Karantin do 3. maja
Uprkos smanjenju broja zaraženih i umrlih, italijanski premijer Đuzepe Konte objavio je danas da će mere karantina i restrikcije kretanja ostati na snazi do 3. maja.
“Pratićemo razvoj situacije, i ukoliko se uslovi ispune i pre 3. maja, Vlada će delovati blagovremeno”, obećao je Konte.
Premijer je saopštio i da će do tada i fabrike ostati zatvorene, ali da će od 14. aprila ipak postojati izuzeci i da će biti otvorene knjižare i prodavnice koje prodaju dečiju odeću.
Konte: Paket ekonomske pomoći EU nedovoljan
Italijanski premijer je ocenio i da je paket ekonomske pomoći od pola milijarde evra, koji su ministri finansija EU juče usvojili, nedovoljan.
“Neću potpisati nikakav paket ekonomskih mera u Evropskom saveti dok na stolu ne budu odgovarajuće mere”, upozorio je Konte.
Dodao je da Italija smatra da je predloženi paket potpuno neadekvatan da odgovori na ekonomske posledice pandemije korona virusa.
Nismo do sada komentarisali odluke i ponašanje državne i opštinske vlasti u pandemijskoj krizi koja nas je zadesila, jer smo htjeli da se jasno pročisti što je posljedica eventualnog nesnalaženja u ovoj neočekivanoj i složenoj situaciji – a što je plod naopakih političkih namjera, poručuju iz tivatske izborne liste „Narod pobjeđuje“.
Nažalost, a potpuno očekivano, pokazalo se da režim i ovoj situaciji nastavlja s praksom koju sprovodi već 30 godina, i želi da iskoristi situaciju da nastavi s najnižim političkim i finansijskim profiterstvom, represijom, i segregacijom građana, poručuju iz Narod pobjeđuje.
“Prodavanje doniranih medicinskih sredstava, paketi pomoći koji se distribuiraju po partijskom ključu, besmislene zabrane koje jedino zaobilaze graditelje stanova i apartmana, selektivno kažnjavanje građana – opravdano izazivaju nevjericu, gađenje i bijes svakog normalnog čovjeka.
Za nas, najiritantije od svega je što pripadnici režima misle da – u ovom vremenu kad desetinama hiljada odavno osiromašenih ljudi prijeti glad – i dalje primaju pune lične dohotke! Da nude narodu naknade od 70% minimalne zarade, a oni da primaju po hiljadu, dvije hiljade i više evra!
Budite sigurni da tako neće moći, bez velikih posljedica!
Ključna stvar za opstanak našeg društva u narednom, vrlo teškom periodu – jeste da teret krize moraju da podnesu zaposleni u javnom sektoru – prije svega funkcioneri, a ne osiromašeni narod i privreda!
NAROD POBJEĐUJE će u narednom periodu dati čitav niz predloga za prevazilaženje krize na državnom nivou, a u ovom saopštenju predlažemo mjere za našu Opštinu.
OPŠTINSKE KRIZNE MJERE
Dok se u Opštini Tivat privredna aktivnost ne vrati na nivo prije izbijanja pandemije:
– Smanjenje ličnih primanja svih zaposlenih u Opštini Tivat, opštinskim ustanovama i preduzećima, za 30 odsto. (Sem za one čiji su lični dohoci manji od 350 evra neto, kojima bi umanjenje bilo 15%:)
Dok god traju mjere koje ne omogućavaju normalnu privrednu aktivnost:
1. Dodatno smanjenje ličnih primanja za one koji i nakon umanjenja imaju platu veću od 500 evra neto – na maksimalno 500 evra neto.
2. Ukidanje dotacija političkim partijama.
3. Smanjenje odborničkih naknada na 90 evra.
4. Preusmjeravanje tog novca u Fond za pomoć svim nezaposlenim licima u Opštini Tivat, kao i licima koja su zbog mjera NKT privremeno nezaposlena, odnosno ne mogu da vrše djelatnosti od kojih ostvaruju prihod.
5. Donijeti Odluku o uslovima i načinu raspodjele pomoći, i formirati Komisiju za dodjelu pomoći koja će imati jednak broj članova iz pozicije i opozicije.
Spremni smo da o našim predlozima, kao i svim drugim mjerama (poput predloga koje su već iznosile naše kolege iz drugih opozicionih subjekata) vodimo raspravu i usaglašavanje u elektronskoj komunikaciji, i pripremimo odluke za SO Tivat prije kraja aprila.
Lista Narod pobjeđuje
Zahtijevamo od opštinske uprave inicijalni odgovor na našu i druge inicijative najkasnije u ponedjeljak.
Takođe, zahtijevamo da se u ponedjeljak objave i podaci o trenutnom iznosu novčanih sredstava na računima Opšine Tivat, kao i podaci o prihodima i rashodima Opštine Tivat za mart 2020. i za mart 2019. – da bismo svi imali jasan uvid u finansijsko stanje Opštine” – kaže se u saopštenju izborne liste Narod pobjeđuje.
Predsjednik opštine dr Siniše Kusovac razgovarao je sa sekretarkom sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti mr Dubravkom Nikčević i direktorom JU Centar za kulturu Tivat, Nevenom Staničićem na temu – Prijedlog mjera u cilju smanjivanja negativnih efekata pandemije koronavirusa u domenu realizacije programskih aktivnosti iz kulture, sa akcentom na Festival mediteranskog teatra „Purgatorije“.
Svjesni trenutne situacije, sa nadom da će se u doglednom periodu zaustaviti tj. poboljšati opšte okolnosti funkcionisanja svih životnih potreba, zaključeno je da iz ove perspektive nema mjesta projekcijama koje kulturne sadržaje brišu sa pozicije realnih potreba. Učesnici sastanka su predložili modifikovani plan mogućih kulturnih dešavanja koji bi se sa trenutne vremenske distance potencijalno mogli početi realizovati od druge polovine jula odnosno u avgustu.
Ovo je godina kad slavimo 20 godina od prve pozorišne produkcije i 15 godina održavanja „Purgatorija“, festivala koji je Tivat visoko pozicionirao na pozorišnoj mapi kako države, tako i regiona.
Purgatorije
Prijedlog da se zvanično otvaranje i zatvaranje Purgatorija ne održi u uobičajenom smislu ne umanjuje značaj ovog festivala a sredstva se na ovaj način rezervišu za druge prioritete, jedan je od rezimea sastanka, uz onaj ključni da ovogodišnje Purgatorije ne bi imale takmičarski karakter i gostujuće predstave, već upravo u godini jubileja retrospektivan, sa akcentom na dosadašnju samostalnu bogatu produkciju (10 predstava). Takodje i ostale aktivnosti koje se tiču filmskih projekcija, izdavačke djelatnosti i drugog kao i ostalih festivalskih dešavanja kojima su domaćin Centar za kulturu i naš grad, obilježiti na primjeren način, ne umanjujući njihov dosadašnji značaj a vodeći računa o finansijskim mogućnostima.
Razgovarajući o realizaciji opštinskog programa razvoja kulture kao strateškog dokumenta zaključeno je da nakon završenog usaglašavanja dokumenta – Elaborata o reorganizaciji JU Centar za kulturu kojeg je uradila Radna grupa ubrzo se očekuje i saglasnost Ministarstva kulture kada ćemo i formalno pričati o Gradskom pozorištu u Tivtu.
Uz poruku da svi nastavimo poštovati mjere kako bismo što prije izašli iz ove teške situacije, učesnici sastanka zaključili su da je potreba za kulturom nešto što je nasušna i iskonska potreba civilizovanog čovjeka i moćan način da se i najteže okolnosti lakše prevazilaze.
Pošta Crne Gore uspostavila je drumsku razmjenu pošiljaka i sa Poštom Srbije
“U ovom trenutku, organizovana je drumska razmjena pošiljaka sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), Hrvatskom, Slovenijom i Srbijom”, navodi se u saopštenju Pošte.
Korisnici za navedene zemlje mogu poslati pismo i paket.
Iz Pošte su saopštili da, kada je riječ o međunarodnom saobraćaju, neće primati EMS, odnosno express pošiljake, jer u ovom trenutku nije moguće ispoštavati rokove uručenja.
“Zbog promjenljivih tokova transporta, za pisma i pakete je moguće zakašnjenje od dva do tri dana u odnosu na propisane rokove”, kazali su iz Pošte.
Pošta je, do pojave epidemije koronavirusa, međunarodnu razmjenu pošiljaka organizovala isključivo avionskim prevozom.
“Nakon privremenog obustavljanja vazdušnog saobraćaja, uspostavljene su drumske linije prevoza sa Poštom Srbije, poštanskim upravama na teritoriji BiH, kao i Hrvatskom i Slovenijom”, zaključuje se u saopštenju.
Prvi puta u više od sto godina za Uskrs je zatvorena je Bazilika Svetog Groba u Jeruzalemu.
U kršćanskoj četvrti grada već su tjednima ulice puste i zatvorena je većina trgovina. Stanovnike deprimira nemogućnost uobičajene proslave Uskrsa u Bazilici Svetog Groba.
U toj crkvi koju se smatra najsvetijim mjestom kršćanstva, tijekom jutra je vođena misa iza zatvorenih vrata i zatim je krenula mini procesija Stazom bola kojom se inače kreću tisuće hodočasnika iz cijelog svijeta na Veliki petak, kada se obilježava razapinjanje Krista.
Ove su godine međutim samo četiri svećenika pjevala i zaustavljala se na 14 mjesta Isusova puta, prema Evanđelju, kada je sreo majku, pao, primio pomoć u nošenju križa i sreo uplakane žene.
Izraelska policija strogo kontrolira uske uličice Starog grada.
U Izraelu, gdje prema službenim podacima ima više od 10.000 oboljelih od novog koronavirusa i 90 umrlih, zatvorene su sve crkve, trgovine, škole i mjesta okupljanja kako bi zaustavilo širenje pandemije. S palestinske strane ima 250 oboljelih i jedan smrtni ishod, prema službenim podacima.
Prošle godine se više od 25.000 osoba okupilo u Jeruzalemu u nedjelju kada počinje sveti tjedan, rekao je glasnogovornik jeruzalemskog latinskog patrijarhata Ibrahim Chomali, a prošle nedjelje je bilo samo 15 svećenika iza velikih zatvorenih drvenih vrata Bazilike Svetog Groba. Dodao je da je u ovim teškim okolnostima ispred televizijskih i ekrana računala 60.000 osoba pratilo misu.
Da nautički turizam u Boki nije potpuno zamro uprkos koronavirusu, pokazuje i današnji primjer kada su u dvije ovdašnje marine dovezene četiri jahte bez posade, a koje će u Crnoj Gori ostati do daljnjeg pri čemu će njihovi vasnici iz Sjeverne i Zapadne Evrope, našim kompanijama plaćati vez i ostale troškove svojih brodova.
Naime, posredstvom pomorskog agenta, komapnije MRM iz Tivta, jedan od specijalnih brodova holanske kompanje za transport jahti „Sevenstar“, uplovio je u luku Zelenika gdje su danas sa njega iskrcane četiri veće motorne jahte. Po dva od tih brodova potom su se, samo sa ukrcanim domaćim skiperom i pod nadzorom Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama odnosno pomorske Granične policije, uputila u marinu Porto Montenegro u Tivtu, odnosno novu Airport marinu podgoričke komopanije „Saniteko“ u uvali Brdišta kod Ostrva cvijeća u Tivatskom zalivu. Tamo će do daljnjeg ostati dvije od jahti koje su holandskim brodskim transporterom prispjele u Boku – 27 metara duga „Lorenz“ i 23 metra duga „Sawasdee III“.
U Porto Montenegro su danas stigle 22 metra duga jahte „June“ i 24 metra duga „Claudia Z“. I dok će „June“ čiji je vlasnik iz Hrvatske kod nas sačekati da se završi vanredn situacija sa koronavirusom i odavde isploviti za Hrvatsku čim to prilike dozvole, 77 stopa dugi „Sunseeeker“ „Clauda Z“ u Porto Montenegru će ostati znatno duže jer će tivatska marina toj jahti biti matična luka u narednih godinu dana.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je, na osnovu odluka Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) i koordinacije sa Ministarstvom vanjskih poslova, organizovalo povratak značajnog broja crnogorskih pomoraca.
U Ministarstvu saobraćaja su prvi slučaj traženja njihove pomoći po tom pitanju registrovali 17. marta, kada se crnogorski pomorac iskrcao u Senegalu i za kojeg je pomorska agencija obezbijedila transport do Istanbula.
“NKT je, u dogovoru sa vlastima Turske, organizovalo njegov povratak sa još 130 crnogorskih državljana iz Istanbula u Crnu Goru 20. marta”, rekli su predstavnici Ministarstva agenciji Mina-business.
Oni su kazali da je bilo i slučajeva u kojima su se pomorci vraćali jahtama iz Turske, Hrvatske i Monaka. NKT je donijelo odluku o prihvatu takvih jahti sa crnogorskom posadom u Crnu Goru, a Ministarstvo akcionim planom odredilo način zbrinjavanja u crnogorskim lukama.
“Posljednja akcija povratka i prijema naših deset pomoraca iz luke Đenova organizovana je 5. i 6. aprila posredovanjem Ambasade Crne Gore u Rimu, a povratak naših 11 pomoraca preko Zadra i graničnog prelaza Debeli brijeg 6. aprila”, naveli su iz Ministarstva.
Oni su rekli da su svi pomorci smješteni u karantin Instituta Igalo i da se dobro osjećaju.
“Pomorci koji su uspjeli da doputuju do evropskih aerodroma evidentirani su na spiskovima koje je objedinjavao Operativni štab i on je dostavljan NKT-u radi organizovanja njihovog transporta do Crne Gore”, precizirali su iz Ministarstva.
Problem, kako su objasnili, predstavljaju zahtjevi za povratak pomoraca sa prekookeanskih destinacija gdje se zbog tehničkih nemogućnosti domaće nacionalne flote ne može organizovati direktni prihvat, pa se predlaže njihov transport do evropskih aerodroma, odakle će biti organizovan prevoz do Crne Gore.
“Ne treba zaboraviti i činjenicu da povratak naših pomoraca dodatno otežavaju mjere koje donose države u kojima se obavlja iskrcaj i koje u pojedinim slučajevima traže dodatno karantinsko zadržavanje do konačnog povratka u Crnu Goru”, naveli su iz Ministarstva.
Takođe, bitno je podsjetiti da su Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i njegov Direktorat za pomorski saobraćaj i unutrašnju plovidbu od samog početka radili na rješavanju različitih problematičnih situacija u kojima su se našli crnogorski pomorci nakon uvođenja međunarodnih restriktivnih mjera prouzrokovanih pandemijom koronavirusa.
Jedan od brodova italijanske kompanije MSC – www.shipspotting.com
“Jedna od takvih mjera je i odluka o preduzimanju privremenih mjera uzrokovanih pandemijom koronavirusa donesena 20. marta, kojom je omogućen produžetak važenja ličnih dokumenata pomoraca, na period do tri mjeseca, kako bi im se omogućio zakonski rad i dalji boravak na brodu”, rekli su iz Ministarstva.
Takvu odluku Ministarstvo je donijelo prateći zajedničku reakciju Evropskog udruženja transportnih radnika i Udruženja evropskih brodara, što je za posljedicu imalo donošenje sličnih odluka na nivou većine članica EU.
“Navedena odluka je u engleskoj verziji poslata Međunarodnoj pomorskoj organizaciji, Međunarodnoj organizaciji rada i Evropskoj agenciji za pomorsku sigurnost, nakon čega je dogovoreno da Međunarodna pomorska organizacija uputi cirkularno pismo svim državama zastavama i informiše ih o produžetku važenja crnogorskih dokumenata”, kazali su iz Ministarstva.
Nedavno su Unija pomoraca, Udruženje pomorskih kapetana i Udruženje agencija za posredovanje u zapošljavanju obratili premijeru Dušku Markoviću, predlažući da se pomorci proglase ključnom transportnom radnom snagom po ugledu na zemlje EU. Time bi se omogućio transport crnogorskih pomoraca do njihovih luka za ukrcaj i iskrcaj, o čemu je Evropska komisija (EK) donijela preporuku.
“Kada je u pitanju preporuka EK od 23. marta, uključujući i odnosnu preporuku od 16. marta, kojom se potencira komunikacija država članica u primjeni zelenih koridora kojima će se obezbijediti nesmetano i sigurno dopremanje robe i osnovnih usluga, napominjemo da se status transportnih radnika odnosi isključivo na vozače kamiona, posadu aviona ili brodova koji dopremaju robu, odnosno teret do krajnjeg odredišta prolazeći više graničnih prelaza, odnosno uplovljavajući u više luka ili obavljaju uslugu koja predstavlja jednu od mjera zdravstvene zaštite kao što je transport bolesnika iz jedne države u drugu”, naveli su iz Ministarstva.
Oni su objasnili da se takav oblik nesmetanog prolaza transportnih radnika ne odnosi na pomorce koji žele da se ukrcaju na brod, već samo na one koji su već na brodu i radeći na brodu prevoze određeni teret između država članica EU.
“U predmetnoj preporuci EK, pravo ravnopravne komunikacije dato je i zemljama Zapadnog Balkana, što je Crna Gora i iskoristila dopremajući neophodnu robu i medicinsku opremu, kao i nesmetano dovoženje naših pomoraca u Crnu Goru koji su se našli u zemljama EU u momentu proglašenja pandemije i uvođenja restriktivnih mjera država članica EU”, rekli su iz Ministarstva.
Preporuka EK o komunikaciji sa zemljama Zapadnog Balkana i pružanje pomoći u cilju povratka kući crnogorskih pomoraca je data u tački 26 predmetne preporuke od 23. marta, i ne odnosi se na crnogorske pomorce koji iz Crne Gore treba da otputuju u neku državu EU i tamo se ukrcaju na brod.
Ministarstvo saobraćaja će, nezavisno od te preporuke EK, u narednim danima uputiti pismo Delegaciji EU u Crnoj Gori kako bi se našao način za nesmetan transport i ukrcaj pomoraca, odnosno otvaranje zelenih transportnih koridora u zemljama EU, preko kojih će pomorci moći da dolaze do evropskih luka u kojima će se obaviti smjena brodskih posada.
“Poznajući sistem rada EK, kao rezultat ovog zahtjeva možemo očekivati samo preporuku državama članicama, dok je krajnja odluka o propuštanju crnogorskih pomoraca kroz svoju teritoriju isključivo pravo svake članice EU ponaosob”, objasnili su iz Ministarstva.
Takođe, oni su ukazali na potrebu apliciranja Samostalnog sindikata radnika u pomorskom brodarstvu i trasportu Crne Gore, ili nekog drugog sindikata, za punopravno članstvo u Evropsko udruženje transportnih radnika (ETF) kako bi crnogorski pomorci ravnopravno učestvovali u radu te evropske institucije i stekli prava i prepoznatljivost na evropskom nivou, što bi zasigurno umnogome olakšalo donošenje budućih odluka o slobodnom prolazu kroz države članice EU.
Iz Vlade Crne Gore trebalo bi da odgovore javnosti zbog čega je dio kontigenta zaštitnih maski koji je prethodnih dana iz donacija stizao u Crnu Goru sada u prodaji u državnim apotekama „Montefarm“ po cijeni od 0.51e za komad, poručili su danas iz Građanskog pokreta URA.
Oni ovakav potez smatraju nečuvenim i zastrašujućim, imajući u vidu cjelokupni kontekst događanja.
„Dakle ono što su strane države kao donaciju namijenili građanima Crne Gore, sada građani moraju da kupuju po cijeni koja je sve samo ne simbolična“, navode oni.
„Dobro je što je najveći dio te zaštitne opreme stigao u zdravstvene ustanove kojima je takva oprema i najpotrebnija, a dio koji je namijenjen građanima trebalo je dijeliti besplatno u svim apotekama u Crnoj Gori, takođe limitiran broj maski po jednom građaninu“, poručuju iz URE.
Zaključuju da je ovakav način uzimanja novca od građana zastrašujući i da je riječ o otvorenom nehumanom i protivpravnom profiterstvu na muci građana.
AMERIKANCI se moraju oduprijeti porivu za ublažavanjem mjera društvene distance na prvi vidljivi znak poboljšanja u borbi s koronavirusom, upozorile su vlada i zdravstvene vlasti, a broj umrlih je premašio 16.500.
Pozivi na pojačan oprez, kontradiktorni izjavama Trumpove administracije o ponovnom pokretanju ekonomije sljedeći tjedan, dolaze nakon što se pojavio dokaz da mjere ostanka kod kuće polučuju uspjeh u smanjenju zaraze u državi New York, američkom epicentru pandemije.
Pada broj pacijenata koji su trebali u bolnicu
Broj novih pacijenata kojima je potrebna hospitalizacija drugi dan zaredom je pao na 200. Guverner Andrew Cuomo rekao je da je to znak da društveno distanciranje polučuje uspjeh, iako se broj smrti uzrokovanih koronavirusom u državi popeo za 799 u srijedu, što je najveći broj treći dan u nizu.
“Ne možete se opustiti. Spuštanje krivulje prošlu noć dogodilo se zbog onoga što smo poduzeli jučer”, rekao je Cuomo, referirajući se na pad krivulje na grafu.
Država New York dosad je zabilježila više od 7000 smrti od covida-19. Samo u njoj je zabilježeno približno pola od ukupnog broja smrtnih slučajeva diljem SAD-a, koji je s više od 460.000 na prvom mjestu u svijetu po broju zaraženih.
Najveći zatvor u Chicagu prijavio je da je oko 450 zatvorenika i osoblja pozitivno na covid-19, što je ozbiljan podsjetnik da zatvorima i drugim institucijama gdje velik broj ljudi obitava na malom broju kvadrata prijeti opasnost od zaraze.
Da nije pandemije koronavirusa, turistički bi sektor u Hrvatskoj, kao i cijelom svijetu, uoči i za vrijeme uskrsnih blagdana uobičajeno bilježio prve godišnje turističke ‘navale’, no umjesto toga, ove će godine turistički objekti i odredišta biti prazni.
Dubrovnik, Opatija, Crikvenica, Lovran, Rab, Pula, Poreč, Lošinj, Daruvarske, Varaždinske i Krapinske toplice, Hvar i druga hrvatska odredišta koja više od sto godina razvijaju i pružaju ugostiteljsku, smještajnu i rekreativnu ponudu za odmore ili rehabilitaciju rijetko su, a neki i nikada u toj dugoj povijesti imali prazne objekte bez gostiju u doba usksrnih i proljetnih praznika.
Blagodati mediteranske klime sa suncem, morem, aerosolom, ljekovitom vegetacijom i termalnim izvorima privlačili su oduvijek goste u ta odredišta, i tako bi bi bilo i ovog Uskrsa, i ne samo kod njih, da nije pandemije koja je zaustavila turistička i ukupno kretanja ljudi po svijetu.
U Hrvatskoj trenutno nešto malo iznad 10 tisuća turista
Nije da uoči ovogodišnjih uskrsnih blagdana u Hrvatskoj baš nema nijednog turista, ima ih. Po podacima iz Ministarstva turizma i HTZ-a, u tjednu uoči Uskrsa njih nešto malo više od 10 tisuća prijavljenih je u sustavu eVisitor, od kojih su većina ili oko 9 000 domaći, a ostali strani, i većina ih je u nekomecijalnom smještaju (privatni stanovi, kuće za odmore i slično).
Te se brojke zbog mjera zaštite zdravlja i protiv širenja epidemije covid-19 u Hrvatskoj, Europi i svijetu neće bitnije mijenjati, pogotovo što i za te blagadne ostaju na snazi mjere ostajanja kod kuće, u mjestima/gradovima prijavljenog boravišta, što znači da ni domaći ljudi za te blagdane bez ‘velikog’ razloga i propusnica ne mogu otputovati kod rodbine, prijatelja ili u svoje kuće ili vikendice na more ili u unutrašnjosti zemlje.
Nastavljaju se i mjere zatvorenih ugostiteljskih i drugih uslužnih objekata, kao i crkvi i svetišta, i ukupno socijalnog distanciranja, pa se, osim u kućama i dvorištima, eventualno može očekivati da će građani u slučaju lijepog vremena više u prirodu, na neki izlet ili piknik, uz poštivanje tih mjera.
Usporedbe radi, tijekom uskrsnih blagdana 2019. (od 19. do 22. travnja) u Hrvatskoj je boravilo gotovo 180 tisuća turista, koji su ostvarili 567 tisuća noćenja.
Još u siječnju ove godine, pa i u prvoj polovici veljače, hrvatski turizam, pa i ukupno europski i svjetski, tradicionalno je najavljivao otvaranje većeg dijela hotela, pa i kampova i drugih smještajnih objekata za uskrsne blagdane, a i ugostiteljski segment je bio nešto optimističniji nego prije zbog smanjenja PDV-a od početka ove godine, dobivanja novih Michelinovih zvjezdica i preporuka za hrvatske restorane i konobe, boljeg pozicioniranja na gastro karti svijeta te zbog ukupno dobrih najava za turizam.
Više nego ijedne godine za turizam su se spremali i kontinenantalni dijelovi zemlje, poput Slavonije, Baranje, Međimurja, Like, Zagorja i drugih, no već od sredine veljače i potom u ožujku sa eskalacijom pandemije sve se zaustavilo i zatvorilo, uključujući i međunarodne i lokalne zrakoplovne letove, kao i putovanja autobusima i vlakovima.
U Istri, gdje je lani, kao i prijašnjih godina, za Uskrs među svim regijama u Hrvatskoj bilo najviše turista, su također zatvoreni svi objekti, osim Maistrinog hotela Adriatic u Rovinju i eventualno ponekog malog obiteljskog hotela ili smještaja, a kao i drugdje u Hrvatskoj odgođene su i sve javne manifestacije, kulturna događanja i sportska natjecanja.
U Dubrovniku tužni, ali s optimizmom
U Dubrovniku, koje je također među posjećenijim odredištima za Uskrs, ali i cijele godine, sve je isto odgođeno, a među brojnim hotelima otvoren je samo Hilton (u grupaciji Maistra/Adris Grupe).
“Nevjerojatno je vidjeti prazan Stradun uoči i za vrijeme uskrsnih blagdana. Tužni smo zbog cijele situacije, koja je takva gotovo u cijelom svijetu, i svi smo u ovom trenutku prvenstveno fokusirani na zdravlje i živote ljudi, a manje na turističke brojke”, ističe za Hinu direktorica gradske Turističke zajednice Ana Hrnić.
Nadaju se, kako kaže, da će se uskoro situacija stabilizirati i polako početi vraćati u normalu, a najvažnijim sada smatra odgovorno ponašanje svih pojedinaca te praćenje uputa Nacionalnog stožera i pridržavanje mjera.
Iako kaže da je “trenutak zaista težak”, ipak smatra i da svaku, pa i ovu krizu možemo gledati i kao priliku, pa ovu situaciju vidi i kao trenutak za svojevrsnu promjenu, za rješavanje nekih negativnih trendova brže i bezbolnije nego što bi to bilo moguće u ‘normalnim okolnostima.
