Na sastanku Upravnog odbora NVU Maškarada Tivat, u konsultaciji sa Turističkom organizacijom grada kao glavnim pokroviteljem, odlučeno je da se otkaže Međunarodni karneval u Tivtu, koji je planiran za period 11. -14. jun.
„Imajući u vidu tešku situaciju zbog pandemije COVID-19 koja je zadesila čovječanstvo, pa i našu državu, kao i neizvjesnost u vezi trajanja novonastale situacije, smatramo da je ova odluka potpuno opravdana i jedino moguća. Sada je najbitnija odgovornost svakog pojedinca da se sačuva zdravlje i da se izvučemo sa što je moguće manjom štetom. S obzirom na činjenicu da međunarodni karneval podrazumijeva veliki broj karnevalista iz inostranstva iz preko 10 zemalja širom svijeta, veliki broj domaćih učesnika, naročito đece, brojnu publiku, kao i da je proces organizacije vrlo složen i zahtjevan, uz budžet od preko 50 hiljada eura, smatramo da minimum društvene odgovornosti predstavlja otkazivanje takvog događaja u ovom momentu.“- saopštili su jule tim povodom iz NVU Maškarada.
Menadžer „ Tivatskog karnevala“ Goran Božović zahvalio se svim sponzorima na spremnosti da podrže ovu manifestaciju i apelovalo da sva novčana sredstva koja su planirali za sponzorstvo karnevala za ovu godinu, preusmjere na pomoć u borbi protiv pandemije, kao i za sanaciju štete koju koronavirus nanosi.
Iz „Maškarade“ su poručili da je novi datum za realizaciju bogatog programa 3. po redu Međunarodnog karnevala u Tivtu planiran za 10. -13. jun 2021. godine.
Na teritoiji Opštine Kotoru se nastavlja sistematska dezinfekcija javnih površina na bazi rastvorenog natrijum hipohlorita.
“Jedna od mjera u borbi protiv širenja COVID19 je dezinfekcija svih naselja u našoj opštini. Ovim putem bih se još jednom zahvalio ekipi kotorske Službe zaštite i spašavanja na čelu sa komandirom Maksimom Mandićem što i na ovaj način vode računa o stanovnicima Kotora”, istakao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
Kako nam je kazao komandir Mandić završena je još jedna akcija dezinfekcije i to u Orahovcu, Ljutoj, Svetom Stasiju, Marovini, Novom naselju u Škaljarima, Prčanju, Stolivu, Morinju i Kostanjici.
,,Ovoga puta su bili uključeni i vatrogasci iz DVD-a Perast”, kazao je on.
Apelujemo na sugrađane da poštuju naredbe NKT i ne izlaze iz svojih domova bez prijeke potrebe. Na taj način čuvamo sebe i druge i samo strpljenjem i disciplinom možemo spriječiti pojavu korona virusa u našem gradu.
Iz Opštinskog odbora URA Budva dostavili su video snimke i fotografije koje svjedoče da je nastavljena nelegalna gradnja i devastacija prostora u Miločerskom parku.
Iz budvanske URE su pojasnili da su snimci i fotografija napravljeni juče, u nedelju 29. marta i da to nije jedino gradilište koje je u funkciji, bez obzira na Vladine mjere, jer, kako kažu, ima i onih koji stanje koriste u maniru pravih „ratnih profitera“.
“I „Adriatic properties d.o.o.“ i HTP Miločer d.o.o Budva užurbano rade na izgradnji stanova za tržište u Miločerskom parku, na mjestu gdje je nekad bio hotel „Kraljičina plaža“. Firma koja izvodi radove za investitora je “Bemax“.Na ovom gradilištu se sa fotografija i snimaka jasno uočava da investitor i izvođač radova ne poštuju mjere Vlade za suzbijanje širenja korona virusa, a zbog čega se inače obični građani opravdano kažnjavaju i pozivaju na odgovornost”, navode u budvanskoj URI.
„Radnici na gradilištu ne poštuju socijalnu distancu, nisu opremljeni adekvatnom zaštitnom opremom, maskama i rukavicama, a gradilištem cirkuliše veliki broj radnika. Time je prekršeno više mjera koje je Vlada Crne Gore donijela“, pojašnjavaju iz budvanske URE.
Oni ukazuju da doba pandemije za građane znači zabranu protestnih okupljanja i šetnji, a za “ovog investitora očito odličnu priliku da nastavi sa radovima, iako zna da su protiv gradnje stanova za tržište i mještani Svetog Stefana i Opština Budva i svi građani Budve, koji dobro znaju koliko vrijedi Miločerski park kao posljednji prirodni i ambijentalni biser na ovom dijelu primorja”.
“Zato želimo da i one koji vode ovu državu i građane podsjetimo da ne zaborave da su dobrotvori poput Statisa, dobili najljepši dio naše obale skoro pa besplatno, da su zarad realizacije svojih investicionih planova mještani proglašeni građanima drugog reda. Želimo da ih podsjetimo i na to da se privilegija da gazduju najljepšim dijelom crnogorske obale, istovremeno ga devastirajuci, ne može platiti ma kakvim donacijama”, pojašnjavaju u URI.
“Globalnu pandemiju vodeći ekonomisti nisu predvidjeli i ona se ubojito sručila na države i privrede. Sigrurni smo da ni naši stručnjaci koji su kao razvojni model prihvatili „investotorski urbanizam“ nisu predvidjeli, niti su svjesni šta za Crnu Goru znači „virus“ koji hara našim primorjem, oduzimajući mu i usitnjavajući jedan po jedan resurs koji je predstavljao zalogu ekonomskog razvoja za generacije koje dolaze”, dodaju iz budvanaske URE.
U crnogorskim marketima ima dovoljno namirnica, rafovi se nesmetano pune i građani ne treba da se plaše da će nečega nedostajati, saopštili su predstavnici trgovačkih lanaca Voli, Idea i HD Laković.
Iz Volija su Dnevnim novinama kazali da su, usljed vanrednih mjera proglašenih zbog pandemije koronavirusa, obezbijedili veće količine zaliha nego što je to slučaj u redovnim okolnostima.
“Obezbijedili smo kontinuitet kada je nabavka u pitanju, bez obzira na izazove”, poručili su iz Volija.
Predstavnici HD Lakovića su naveli da roba nesmetano stiže, te da su prošle sedmice uvezli brašno iz Slovenije i Srbije, a na putu je ulje iz Italije i Bugarske.
“Dolazi nam roba sa raznih tržišta. Ima je dovoljno i ne treba se plašiti. Narod će biti na vrijeme obaviješten ako bude falilo”, rekli su iz HD Laković i dodali da je sa zalihama crnogorskih trgovaca upoznata i Vlada.
U Mercatoru, koji gazduje Idea prodavnicama, su Dnevnim novinama saopštili da su svi njihovi objekti operativno spremni.
“Njihovo punjenje se, kontinuiranim logističkim operacijama, i dalje realizuje nesmetano. Ulažemo maksimalne napore kako bismo obezbijedili dovoljne količine namirnica za kojima vlada povećana potražnja”, kazali su iz Merkatora.
Predstavnici Volija su dodali da potrošači izbjegavaju gužve, te da su ozbiljno shvatili preporuke nadležnih.
“Shodno odredbama Koordinacionog tima za borbu protiv zaraznih bolesti, ograničen je broj potrošača u marketu. Shodno kvadraturi, svi marketi su organizovali ulazak potrošača prema preciznoj mjeri u odnosu na kvadraturu marketa, tačnije jedan potrošač na deset metara kvadratnih”, kazali su iz Volija.
Zaposlene su, kako su poručili, od potencijalnog širenja koronavirusa zaštitili maskama i rukavicama.
“Radnici više puta dnevno dezinfikuju ruke, kao i radne površine, više puta dnevno se dezinfikuje pod. Pored toga, u procesu smo postavljanja specijalnih barijera na kasama”, rekli su iz Volija.
Iste mjere preduzeli su u HD Laković i Idea marketima.
“U prodavnicama su postavljene naljepnice na udaljenosti dva metra, kako bi se potrošači brže orijentisali i lakše ispoštovali socijalnu distancu”, dodali su iz u Idei.
Potrošači su, tokom prve nedjelje vanrednih mjera, i dalje najviše kupovali brašno, šećer, ulje i ostale osnovne životne namirnice.
Koronavirus stigao je i do Međugorja. Hercegovački teolog iz Međugorju+a dr. fra Tomislav Pervan potvrdio je saopštenjem za javnost da se “virus uvukao” u samostan.
-Zaraženi smo dva fratra i ja, tri časne sestre” kazao je Pervan, dodajući da je časna sestra, koja je prvozaražena, iz Italije stigla 6. marta.
Smatra zlonamjernima komentare na društvenim mrežama i u nekim medijima koji tvrde da je spomenuta sestra bila neoprezna.
-Naime, uvukao se koronavirus u ovaj samostan u kome živim već sedam godina. Tu sam duhovnik časnih sestara, a svakodnevno – na dnevnom nivou – bio sam u župi kao propovjednik, ispovjednik, uglavnom. Ispovjednik već više od 20 godina. Pa hvala Gospodinu. Juče smo testirani ovdje, dvojica fratara – ja i još jedan, te tri časne sestre. Svi smo pozitivni, saopštio je sveštenik.
Doktori su mu mu kazali da je krizu prebrodio, da je organizam stvorio otpor te da nema opasnosti od pogoršanja.
-Jasno, treba uzimati terapiju i ono što stručnjaci kažu. Nadam se da će biti dobro – uz Božiju pomoć – kazao je on.
Za putnike na krstarenju Holland America Line, zabavno putovanje na luksuznom linijskom brodu brzo se pretvara u noćnu moru s pogoršavajućim uvjetima na brodu i strahom od širenja korona virusa nakon što su četvorica putnika umrla, a dvoje ostalih su zaraženi.
“Zaglavili smo na ovom brodu smrti”, rekla je Yadira Garza, koja je na brodu sa svojim novopečenim suprugom. “Prestrašeni smo i prestravljeni smo da ćemo biti zaraženi. Samo je pitanje vremena ostanemo li na brodu.”
Zatim su u subotu stigle dobre vijesti: kapetan broda objavio je da će Holland America premjestiti neke putnike na sestrinski brod, “Rotterdam”. Panamska vlada složila se i da će “Zaandam” ploviti Panamskim kanalom, poništavajući raniju odluku o blokiranju prolaza.
U nedjelju su mali brodovi vozili putnike koji su se smatrali zdravim nakon što su odgovorili na kratki medicinski upitnik i nisu imali groznicu, od Zaandama do Rotterdama. Članovi posade odveli su putnike u grupama od 20 ili više ljudi, pojašnjavajući im da sjednu udaljeni nekoliko metara i ne dodiruju ništa kao svojevrsno društveno distanciranje, rekla je Andrea Bergmann Anderson.
Neki putnici na “Zaandamu” rekli su da su uvjereni da će izaći iz ovog stanja. Ian Rae objavio je video svoje supruge Moven Rae kako stoji na balkonu svoje kabine i smješi se, dok se Rotterdam vidi u pozadini. “Ne osjećamo se zarobljeni”, rekla je. “Osjećamo se kao da su nas čuvali u kabini.”
U međuvremenu, rođaci članova posade na brodu kažu da ih se traži da rade unatoč bolesti ili ubrzo nakon oporavka od vrućice. Hrana se dostavlja nepokrivena, a Garza je opisao kako na svojim tanjurima hrane pronalaze dlake i trepavice.
Holland America, podružnica Carnival Corp, nije odgovorila na e-mail zahtjev za komentar uvjeta za posadu na brodu. U tvitu je navedeno da surađuje s panamskim vlastima na tranzitu.
“Zaandam” je najnovije plovilo u vlasništvu Carnivala, najveće kompanije za krstarenje na svijetu, pogođene izbijanjem korona virusa. Neki bijesni putnici kažu da ih nisu pregledali na odgovarajući način, čak i dok su vlade, uključujući američke saveznike, savjetovale građane da izbjegavaju krstarenje brodovima.
Garza i njezin suprug kažu da ih je Holland America uvjeravala da će se zdravstveni pregledi i provjera temperature provoditi na putnicima koji ukrcavaju. “Mislili smo da će poduzeti oštre mjere, budući da je riječ o vrlo dobro poznatoj kompaniji,“ rekla je Garza.
Par se iz Monterreya u Meksiku ukrcao na brod 7. ožujka u Buenos Airesu za svoj medeni mjesec. Putovanje je trebalo završiti prije tjedan dana u San Antoniju u Čileu. Joel Gonzalez, Garzin suprug, prije nekoliko dana imao je laganu i kratku temperaturu, na što su im rekli da neće biti prebačeni u Roterdam. Traže pomoć od meksičkih konzularnih službenika.
Kapetan broda, koji je prvobitno prevozio 1.243 putnika i 586 posade, zatražio je od gostiju da se stave u karantenu 22. ožujka nakon što su brojni ljudi na brodu prijavili simptome nalik gripi. Četiri „starija“ putnika na brodu su umrla, a dvije su osobe imale pozitivan rezultat na test za virus.
Ukupno 53 gostiju i 85 članova posade prijavili su se u medicinski centar sa simptomima nalik gripi, navodi se.
Rodbina članova posade kažu da su zabrinuti da članovi njihovih obitelji koji rade na brodu i mnogi njihovi suradnici nisu testirani. Kažu da se od njihovih bolesnih rođaka traži da rade, a mnogi od njih rade prekovremeno. Rođaci članova posade razgovarali su o radnim uvjetima putem grupe za poruke i zatražili su da se ne identificiraju, jer su članovi posade nedavno dobili upute da ne razgovaraju s medijima o uvjetima na brodu.
U najavi putnicima u subotu, čini se da kapetan priznaje nedostatak osoblja. Rotterdam isporučuje medicinski materijal i pribor za testiranje putnika i posade za Covid-19. “Moramo ponovo uravnotežiti opterećenje posade”, rekao je kapetan, objašnjavajući premještanje putnika.
Još jedan brod za krstarenje, “Costa Diadema”, stigao je prije rasporeda u blizini talijanske luke koja je već zauzeta drugim brodovima za krstarenje, priopćilo je u nedjelju talijansko ministarstvo prometa. Jedan član posade ima simptome koji nalikuju korona virusu, priopćilo je ministarstvo, a brod će se temeljito pregledati.
Michael Udine povjerenik okruga Broward, gdje se nalazi Fort Lauderdale, rekao je na posebnom sastanku u utorak kako želi predložiti prijedlog za uskraćivanje ulaska na brod. Broward do sada ima 820 slučajeva korona virusa i 11 smrtnih slučajeva, pokazuju podaci Johnsa Hopkinsa.
Nakon što se “Zaandam” zaustavio u Panami, rekao je da u lukama njegove zemlje trebaju postojati strogi protokoli. “Mora postojati strog plan,” rekao je. “Mora osigurati sigurnost svih pogođenih.”
Lance Hutton, 80-godišnji umirovljenik iz Missourija, kaže da su on i njegova supruga bili pretrpani tjeskobom posljednja dva tjedna dok je “Zaandam” isplovljavao iz svoje posljednje luke, Punta Arenas, na južnom kraju Južne Amerike. Čile je odbio iskrcaj putnika i brod je danima plovio vodama kod Valparaisoa, 90 minuta zapadno od Santiaga. Brod je preuzeo gorivo i zalihe, a uskraćeno mu je odobrenje za pristajanje prije dolaska u Panamu.
Par, koji nema simptome bolesti, mislio je da se konačno iskrcavaju s broda. “Sada, samo želimo sići s ovog broda i otići kući”, rekao je Hutton u telefonskom razgovoru iz svoje male kabine s prozorom. “To je sve što želimo.”
Crnogorska policija oštro provodi mjere za sprečavanje širenja koronavirusa pa je u nedjelju uhapsila svećenika Srpske pravoslavne crkve koji je u crkvi u Budvi služio liturgiju pred 11 vjernika usprkos zabrani održavanja vjerskih obreda uz prisustvo građana.
Svećeniku SPC-a određen je pritvor od 72 sata. “Svećenik se nalazi u prostorijama za zadržavanje Centra sigurnosti u Budvi, i odbio je ponuđeni zdravstveni pregled. Osiguran mu je pristup hrani i vodi, a donijeta mu je i crkvena vjerska literatura”, saopšteno je iz vijeća koje kontrolira rad policije. Istaknuto je da je protiv svećenika osnovno tužiteljstvo podnijelo kaznenu prijavu za kazneno djelo „nepostupanja po zdravstvenim propisima za suzbijanje zarazne bolesti“.
Na isti način crnogorska policija postupa prema osobama koje bez dozvole napuste svoje mjesto prebivališta, prevoze više od jedne osobe u automobilu ili ako na javnom mjestu pronađu više od dvije osobe. Tako su se iza rešetaka našla četvorica stanovnika Nikšića koje je policija jučer zatekla ispred hotela Jugoslavija.
Četvorica građana Tuzi, male opštine nedaleko od Podgorice u kojoj je najviše zaraženih koronavirusom i koja se cijela nalazi u karanteni, završili su s kaznenom prijavom kada ih je policija pronašla u veletrgovini u glavnom gradu Crne Gore.
Crnogorska policija također redovito obilazi osobe koje se nalaze obaveznoj samoizolaciji. U slučaju da ih ne zateknu na prijavljenoj adresi ili dobiju informaciju da su prekršili mjeru samoizolacije, vode ih u prinudni karantin.
U Crnoj Gori je oko 6278 osoba pod liječničkim nadzorom, a koronavirus je do sada potvrđen kod 91 osobe.
Fudbalsko prvenstvo Bjelorusije nastavljeno je uprkos pandemiji koronavirusa, zbog koga je taj sport, ali i svi drugi zaustavljen širom sveta. Većina evropskih zemalja je u karantinu, a predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko nije zabrinut. Čak je građanima predložio da piju votku kako bi se borili protiv bolesti.
Bjeloruska Premijer liga je za vikend završila drugo kolo.
Lokalni derbi igran u subotu FK Minsk – Dinamo Minsk privukao je pažnju, a na stadionu u prestonici Belorusije bilo je tri hiljade navijača.
“Tako se dogodilo da je ovaj derbi bio praktično jedina zvanična fudbalska utakmica u tom trenutku na zemlji”, navodi se u izveštaju Dinama posle poraza od gradskog rivala rezultatom 3:2.
Bjelorusija ima manje od 100 slučajeva zaraženih koronavirusom, a mrtvih nema u ovoj državi koja ima oko devet i po miliona stanovnika.
Fudbalski savez Bjelorusije je saopštio da je preuzeo mere predostrožnosti kako bi se omogućile utakmice.
“Preduzeli smo sve mere koje preporučuje ministarstvo sporta. Svi koji su u kontaktu sa navijačima su snabdeveni rukavicama”, izjavio je portparol Saveza Aleksadar Alejnik.
Nastavak bjeloruskog prvenstva osigurala je emitovanje utakmica uživo u 10 zemalja.
Portparol Dinamo Minska Aleksandar je rekao da se nada da će međunarodna pažnja pomoći igračima tog kluba da postanu odgovorniji nakon dva poraza na početku takmičenja.
Šestorica srpskih fudbalera igrali su za vikend u Bjelorusiji: Danijel Stojković (Neman), Milan Joksimović (Gorodeja), Igor Ivanović (Šahtjor Soligorsk), Marko Pavlovski (Dinamo Minsk), Aleksandar Filipović i Nemanja Milić (BATE).
Pored bjeloruskog prvenstva, utakmice nacionalnog prvenstva na svijetu su se ovog vikenda igrali samo još u Nikaragvi.
Tokom vikenda je osim toga igrano nekoliko prijateljskih utakmica.
Većina evropskih zemalja je u karantinu, a predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko nije zabrinut. Čak je građanima predložio da piju votku kako bi se borili protiv bolesti.
“Apsolutna je glupost zatvarati državne granice. Panika nam može nauditi više od samog virusa,” kazao je Lukašenko.
Predsednik je predložio da umesto panike, njegovi građani trebaju piti votku, dva puta nedeljno odlaziti u saunu i da nastave da rade na svojim farmama jer “traktor može sve da izleči”.
“Bolje je umreti stojeći nego živeti na kolenima”, rekao je u subotu lokalnoj televiziji nakon hokejaške utakmice. “Ovde nema virusa. Ne vidim ih,” poručio je Lukašenko.
Hrvatski kuharski savez (HKS) pozvao je kuhare na online natjecanje #OstaniDomaIKuhaj, kako bi ih animirao i ohrabrio u vremenu zatvorenosti ugostiteljskih objekata zbog pandmije covid-a 19, ali i popularizirao kuharsku struku, poručili su iz kuharskog saveza.
Svim kuharima koji se žele uključiti, bez obzira na mjesto zaposlenja ili su samo entuzijasti, prvi zadatak je pripremiti glavno jelo od pilećeg batka i kokošjeg jajeta, te do srijede, 1. travnja do 12 sati na email HKS-a dostaviti fotografije pripremljenog na zadanu temu s normativima i kratkim opisom.
U ocjenjivanju jela će osim žirija HKS-a sudjelovati i ‘ocjenjivači’ putem Facebooka, iznose iz HKS-a.
Riječ je o prvom krugu online kuharskih natjecanja #OstaniDomaIKuhaj, koja će se, kako napominju iz tog Saveza, provoditi u više kola, na tjednoj bazi, svaki puta s drugom temom, sve do obustave restriktivnih mjera o radu u ugostiteljskim objektima i preporuci o neizlasku iz domova.
“Mnogi kuhari i slastičari trenutno ne rade, objekti su zatvoreni, te ih pozivamo da se uključe i svojim kulinarskim kreacijama uvesele Facebook pratitelje, a mogu osvojiti i vrijedne nagrade”, kažu iz HKS-a, u povodu toga prvog online kuharskog natjecanja koje su pokrenuli u Hrvatskoj.
Osim animiranja kuhara i podrške toj struci u vrijeme krize, time se želi dodatno popularizirati kuharsku struku, poticati izvrsnost i napredak kuhara u sklopu općeg podizanja kvalitete stručne radne snage i i ponude ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj.
Član posade sa pilotom na krilu mosta MSC Rifaya prilikom pristajanja u luci Ningbo u Kini
Jedan od brodova kompanije Barska plovidba
Razlike između običih ljudi i pomoraca u situaciji pandemije covid 19
Sa komandnog mosta MSC RIFAYA
Aktelna pandemija koronavirusa na “hjeb sa sedam kora“ koji zarađuju pomorci dodala je još jednu, možda i najtvrđu koru do sada.
Naime, pomorci su trenutno sabijeni „između čekiča i nakovnja“ i ne zna se kojima je teže – onima koji već mjesecima bez smjene negdje na brodu tuku svjetska mora i okeane, onima koji kod kuće sa sve manje nade očajnički očekuju ukrcaj i time priliku da porodicama obezbijede egistenciju, ili onima sa kruzera koji su u tzv. laid up stanju u nekoliko glavnih svjetskih putničkih luka zbog globalnog sloma turističke industrije koju je sa sobom donio Covid-19.
Dok u Crnoj Gori svi gledaju put Tuzi koje su cijele u karantinu, špijuniraju najbiliže komšije i prijatelje jesu li napustili samoizolaciju ako je njihova imena objavila Vlada na svojim sada već čuvenim spiskovima, ili pak bjesomučnio kupuju brašnu, ulje, tolaet papir i sredstva za dezinfekciju, malo ko i pomišlja na skoro 7.000 naših građana – pomoraca kojima je ta djelatnost jedini izvoz prihoda. Ova grana privrede u Crnoj Gori zbog pandemije koronavirusa takođe doživljava velike udarce, tek možda nešto malo manje od turističke i privrede usluga na kojima se bazira naša ekomonija, a koje je Covid-19, slobodno to možemo reći, zavio u crno.
„Aktuelan situacije je blago rečeno, dramatična. Niko od naših agencija za ukrcaj pomoraca već neko vrijeme ne šalje naše ljude na ukrcaj, a oni koji su na brodovima imaju sve manje izglede da će se uskoro vratiti svojim kućama jer su problemi sa repatrijacijom pomoraca i redovnim zamjenama posada na brodovima, ogromni“- kaže za „Vijesti“ kapetan duge plovidbe Janko Milutin iz pomorske agencije „NorMonte“ iz Kotora. On je ujedno i predsjednik Skupštine Udruženja agencija za posredovanje pri ukrcaju pomoraca iz Crne Gore, a koje je prije nepuna četiri mjeseca osnovano u Kotoru i sa te pozicije, ima možda i najbolji uvid u aktuelna ekonomska i kadrovska kretanja u svjetskoj pomorskoj industriji koja se nosi sa posljedicama zaraze Covid-19 virusom.
„U najtežoj poziciji su oni koji plove na kruzerima, a među njima nisu samo „klasični“ pomorci poput nautičara i brodomašinaca, već prvenstveno tzv.bijelo osoblje što radi u tzv. hotelskom dijelu ovih brodova. Zbog pandemije, svjetska kruzing flota je maltene zaustavljena i brodovi su stavljeni u lay-up (raspremu) po svojim matičnim lukama. Brodari nastoje da na svaki način skrešu troškove sa kojima se suočavaju i stoga su značajno smanjili plate članovima posada koje su zadržali na brodovima, odnosno masovno otpuštaju one koji im trenutno, dok su brodovi neaktivni, nisu potrebni. Dodatni problem za naše ljude koji plove na kruzerima je to što ako ostanu bez posla, oni se najčešće ne mogu iskrcati u državi u kojoj se brod nalazi i vratiti se kući jer je večina zemalja uvela vrlo restriktivne režime prelaska svoje granice ili uopšte zabranu putovanja u njih, kao što su to nedavno učinile sve zemlje Evrospke Unije na rok od 30 dana. Uz to, tu je i globalni poremećaj u aviosaobraćaju zbog kojeg su mnoge države u ovom trenutku praktično nedostupne za sprovođenje u njima, smjena posada na brodovima.“- kazao je kapetan Milutin. On napominje da je odnedavno svoje granice zatvorio i Dubai koji je takođe jedan od velikih habova svjetske kruzing industrije, a kruzeri italijanske kompanije MSC za koju plovi dosta naših ljudi, povukli su se i stavljeni su u raspremu većinom u lukama Italije.
Kruzeri MSC-a u raspremi u luci Đenova
„Možete misliti kao je tek tim ljudima koji ostaju bez posla, a treba da se iskrcaju u Itakiji i nekako domognu Crne Gore.“- ističe kapetan Milutin dodajući da zbog toga pomorske agencije preko kojih su se ukrcali naši ljudi, očekuju znatno bolju saradnju sa Vladom i Nacionalnim koordinacionim tijelom za borbu protiv zaraznih holesti, nego što je to ona bila do sada. Naime, on traži da im iz NKT-a i Vlade koja to or ganizuje, na vrijeme – makar par dana ranije, jave i obavijeste ih odakle su organizovali avionske letove za povratak naših državljana u Crnu Goru, kako bi se brodari za koje su obezbjeđivali posade i agencije, mogli snaći da na neki način do aerodroma sa kojeg polaze avioni Montenegro Airlinesa, dobace naše pomorce koji čame u lukama što gravitiraju tim aerodromima.
Prema riječima našeg sagovornika, na Vladi i Ministarstvu saobraćaja i pomorstva je i velika odgovornost da u kontaktima sa administracijom EU, pokušaju u što kraćem roku za crnogorske pomorce izdejstvovati da oni dobiju tretman transportnih radnika EU. To im u ovom trenutku, neće toliko značiti u smislu zaposlenja i odlaska na brodove velikih i afirmisanih kompanija, ali će im itekako značiti u predstojećoj „postkoronavirus situaciji“. Naime, brodari će tada radije na svojim plovilima ukrcavati pomorce iz za njih jeftnijih EU država poput Bugarske, Rumunije, Poljske ili baltičkih država, u odnosu na naše koji bi im administrativno-pravno, kao ne-EU transporni radnici, mogli biti problematičniji. Inače, Evrospka Komisjija je već u ovoj vanrednoj sutuaciji prepoznala transportne radnike iz države EU kao posebno značajne i za njih primjenjuje mekši režim prelazaka granica, pa stoga recimo, neki njemački brodari već u lukama te države ili u Holandiji, rade redovne smjene posada ukrcavajući tamo poljske pomorce.
Zbogaaktuelnih problema sa putovanjima i aviosaobraćajem, na brodovima koji trenutno plove, iste posade su već mjesecima a teško da se u skorije vrijeme mogu nadati smjeni. Neki pomorci su na brodu neprekidno već šest ili osam mjeseci, a ima ih čak koji su probili „magičnu granicu“ od 12 mjeseci neprekidne navigacije. Biti mjesecima na komadu plovećeg čelika sa manje-više istih dvadesetak ljudi, odvojen od porodice i prijatelja, na pomorca ostavlja posljedice i u najnormalnijim uslovima, a kako se to na njegovo psihofizičko stanje u vanrednim okolnostima pandemije Covida-19 to odražava, tek ostaje da se vidi. Dodatni problem je i to što i ono malo vremena kad brod pristane u luci, pomorci sada zbog koronavirusa, najčešće ne mogu izaći u grad i time makar na trenutak „pobjeći“ iz naporne svakodnevnice.
Procjenjuje se da je trenutno u svijetu oko 150.000 članova posade sa istekom ugovora o radu, primorano na nastavak rada na komercijalnim brodovima širom svijeta kako bi ispunili zahtjeve vlada raznih država koje su zatvorile svoje granice za putnike, ali još uvijek žele da budu snabdjevene gorivom, hranom i drugom robom koju prevoze brodovi.
Zbog problema sa smjenom posade, jedna od dva broda kompanije Barska plovidba uskoro će, kako saznajemo, neplanirano morati doploviti u Bar, kako bi se tu na licu mjesta obavila zamjena naših pomoraca na tok brodu.
Član posade sa pilotom na krilu mosta MSC Rifaya prilikom pristajanja u luci Ningbo u Kini
„Poseban problem je repatrijacija pomoraca u ovim okolnostima jer svi oni imaju ugovore o radu sa brodarom za koga plove, a koji podrazumijevaju i obavezu poslodavca da nakon isteka ugovora, o svom trošku obezbjedi povratak pomorca kući. To međutim ne važi u vis maior slučajevima, a aktuelnu pandemiju Covid-19 virusa brodari upravo doživljavaju i proglašavaju kao višu silu. Stoga oni nakon štio zaključe ugovor i isplate pomorca, neće da brinu o tome kako će se on vratiti iz neke svjetske luke do svoje kuće, pa mnogi pomorci zbog toga ostaju na brodu mjesecima i nastavljaju da rade i u vrijeme kad bi trebali biti kod svojih porodica i odmarati se.“- objašnjava kapetan Milutin. On posebno brine zbog onoga što će tek uslijediti u narednom periodu – globalni pad ekonomije, a sa njime i pomorske industrije kao glavnog vida transporta roba u svijetu.
„Već sada unajmitelji brodova od brodara traže da snize vozarine. Neke kompanije su nas već obavijestile da su zbog toga bile prinuđene da smanje plate u svom administrativnom sektoru a sledeći korak je, zna se – smanjenje plata samim pomorcima. Prije petnaest dana izašla je jedna analiza koja pokazuje da se već sada osjeća smanjenje globalnog prometa kontejnera za oko 10 posto, odnosno da je već sada gubitak od nekih 17 miliona prevezenih kontejnera. Za sada je jedina pozitivna stvar što su pale cijene goriva za brodove, ali to nije ni izbliza dovoljno da „pokrije“ sve ove druge pritiske i gubitke brodara po drugim osnovama“- objašnjava kapetan Milutin dodajući da će ekonomska, pa time i pomorska kriza prourokovana koronavirusom, tek da se pokaže u narednom periodu.
MJERE PREDOSTROŽNOSTI NA BRODOVIMA, NEKI IDU I PREKO STANDARDA KOJE PROPISUJU KOMPANIJE
Zbog rizika od zaraze Covid-19 vurusom, sve kompanije su donijele posebne instrukcije za postupanje svojih posada i opremile ih najnužnijom opremom za samozaštitu i dezinfekciju.
„Takve preventivne mjere brodarima između ostaloga, nalažu i osigurateljske kuće kod kojih su brodovi i posade osigurani, pa stoga su svi oni dobili adekvatne uoute, zaštitna i druga sredstva. Stoga je do sada u svijetu i na teretnim brodovima zabilježeno vrlo malo slučajeva obolijevanja od koronavirusa .“- kaže kapetan Milutin dodajući da je drugačije stanje i znatno viđe slučajeva zaraze bilo na putničkim brodovima poput drame na kruzeru „Diamond Princess“ u Japanu kojoj je svjedočio čitav svijet.
Da ima i onih koji pored kompanijsjkih preporuka, idu još više i dalje u pokušajima da zaštite sebe i svoju posadu od opasnog virusa, pokazuje i primjer kapetana duge plovidbe Petra Brakočevića iz Bara. On zapovijeda megakontejnerašem „MSC Rifaya“ od 19.934 TEU-a koji drži liniju između Kine, odnosno jugositčne Azije i Evrope. Tokom boravka u kineskim lukama, a kansije i prilikom porolaska kroz Suecki kanal i ulaska u luke drugih država u kojima je proglašena epidemnija Covid-19 virusa, posada kapetana Brakočevića koristi maksimalnu zaštitnu opremu -od kombinezona, preko rukavica, maski i zaštitnih vizira i tako obučeni obavljaju svoje redovne dužnosti na brodu.
„Dobili smo 10-tak cirkulara što od kompanije, Međunarodne pomorske organizacije IMO, agenata, sami sve pratimo, plus još između sebe razmjenjujemo iskustva“- napisao je na facebooku kapetan Brakočević uz fotografije dežurne gvardije na komandnom mostu gorostasnog, 400 metara dugog i 59 metara širokog kontejnerskog broda italijansko-švajcarske kompanije Mediterranean Shipping Company.
MSC RIFAYA
SAMI U PROBLEMU, ALI POMAŽU DRUGIMA
Iako su i sami u velikim problemima, naši pomorci ipak ne prestaju da iskazuju svoju humanost. Tako je NVO Unija pomoraca Crne Gore iz Kotora koja okuplja pomorce svih struka i profila, sa izbijanjem epidemije koronavirusa u našoj državi pokrenua akciju prikupljanja novčanih priloga pomoraca za borbu protiv Covida-19.
„Obzirom na aktuelnu zdravstvenu situaciju u čitavom svijetu, a posebno u Crnoj Gori i očekivanom širenju virusne infekcije Covid-19, pozivamo Vas da svojim humanitarnim doprinosom pomognete skupljanju sredstava koja bi bila upućena kao donacija našeg udruženja ka crnogorskim zdravstvenim institucijama. Vjerujući u humanost svakog člana Unije pomoraca, a kad se uzme u obzir brojnost našeg članstva, sveukupno bi se mogla skupiti veoma značajna donacija, a sa minimalnim uticajem na naš lični budžet.“ – objavljeno je na sajtu Unije pomoraca lčiji je Upravni odbor dobio i odluku da svakog ko uplati novac u visini godišnje članarine u Uniji ili iznos veći od toga, oslobodi obaveze plaćanja članarine za ovu godinu.
