Nove mjere: Zatvorene granice za strance osim za one koji rade u Crnoj Gori, zatvaraju se kafići, tržni centri…

0
Sa pressa – foto Twitter

Crna Gora uvodi nove mjere na zaštiti građana i države od širenja virusa korona. Nakon sjednice Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti, saopšteno je da Crna Gora zatvara sve granice za strance. Zatvaraju se tržni centri, kafići, restorani, dječje igraonice…

Zabrana ulaska strancima ne odnosi se na strance sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori, kao i strancima koji upravljaju motornim vozilima.

“U Crnoj Gori činimo sve da odložimo pojavu korona virus, a kada ga registrujemo da spriječimo njegovo širenje. Crna Gora s pažnjom prati i analizira iskustva drugih i traži njabolja rješenja”, poručio je potpredsjednik Vlade Milutin Simović.

On je kazao je da su prognoze iz regiona zabrinjavajuće, rastre broj oboljelih i gubitak života.

Kazao je da su već uvedena ograničenja i mjere su bile opravdane i da su za to dobili potvdu od građana.

Naglasio je da su sve mjere privremenog karaktera, i da važe narednih 15 dana.

Simović je naglasioo da Crna Gora ne zatvara i nikad neće zatvoriti granice za svoje građane.

“Naporotiv, posebna pažnja i briga će se usmjeriti u pravcu zbrinjavanja našig građana, studenata i djece koja su zbog situacije i drugim državama moraju vratiti svijim kućama.”

Nove privremene mjere zaštite građana CG od #COVID19:

virus – covid

1) zabrana ulaska strancima, osim strancima sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori i strancima koji upravljaju motornim vozilima kojima se obavlja promet robe. Promet robe za potrebe Crne Gore kao i za tranzit ostaje nesmetan, uz posebne mjere zdravstveno sanitarnog nadzora;

2) obavezna samoizolacija za sve crnogorske državljane, kao i za strance koji imaju stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori, koji dolaze iz inostranstva, a na osnovu rješenja zdravstveno sanitarne inspekcije. Samoizolacija podrazumijeva boravak u porodičnom smještaju uz praćenje zdravstvenog stanja ovog lica, kao i svih članova domaćinstva koji se zadese u tom porodičnom smještaju od strane nadležne higijensko-epidemiološke službe, u trajanju od 14 dana; 

3) zabrana pružanja ugostiteljsih usluga u hotelima, osim za prijavljene goste; 

4) zatvaranje disko klubova/barova i noćnih klubova/barova;

5) zatvaranje ugostiteljskih objekata – kafića, kafana, kafeterija, restorana i barova, osim ugostiteljskih objekata koji dostavljaju hranu i omogućavaju preuzimanje hrane i obroka, uz zabranu boravka gostiju u samim objektima; 

6) zabrana obavljanja trgovinskih i ugostiteljskih usluga u tržnim centrima; 

7) zatvaranje dječjih igraonica; 

8) zatvaranje fitnes centara; 

9) zatvaranje kazina, kladionica i kockarnica; 

10) ograničavanje broja kupaca u odnosu na površinu prodajnog objekta tako što na deset kvadratnih metara površine prodajnog objekta može da se nalazi samo jedan potrošač. U prodajnom objektu, nezavisno od površine, ne može da boravi više od 50 potrošača u isto vrijeme. Izuzetno za tržnice i pijace broj kupaca koji istovremeno mogu da budu u objektu ograničava do 100 potrošača; 

11) obaveza odgovornih lica u trgovinskim objektima da obezbijede/označe rastojanje od najmanje dva metra između lica koja se nalaze ispred prodajnih objekata, na kasama i sektorima u kojima se roba uslužuje od strane zaposlenih lica u prodajnom objektu; 

12) obaveza odgovornih lica u trgovinskim objektima da za svoje zaposlene obezbijede primjenu mjera zaštite zdravlja propisanih od strane Instituta za javno zdravlje Crne Gore; 

13) obaveza odgovornih lica u trgovinskim objektima da na ulazu u prodajni objekat istaknu obavještenje o maksimalnom broju lica koja se u tom objektu mogu istovremeno nalaziti i da organizuju sprovođenje ove mjere; 

14) obaveza opština, Glavnog grada i Prijestonice da u saradnji sa opštinskim kriznim štabovima identifikuju potencijalne objekte za sprovođenje mjera karantina, u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima i načinu organizovanja i sprovođenja zdravstvenog nadzora i karantina i uslovima koje moraju da ispunjavaju objekti za smještaj u karantin („Službeni list CG“, broj 13/20) i predlože Ministarstvu zdravlja za dalju proceduru određivanja karantina. 

Mjere iz stava 1 ovog člana su privremenog karaktera i primjenjivaće se 15 dana od dana od stupanja na snagu ove naredbe.

Član 2 Posebni slučajevi koji su predmet međudržavne saradnje i potreba od posebnog državnog interesa, a naročito za potrebe javnog zdravlja razmatraće i o njima odlučivati Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti.

Član 3 Nepostupanje po mjerama iz člana 1 ove naredbe podliježe krivičnoj odgovornosti, u skladu sa čl. 287 i 302 Krivičnog zakonika Crne Gore.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ), u Crnoj Gori i dalje nema registrovanih slučajeva obolijevanja od koronavirusa.

Posjećamo, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti donijelo je odluku da se od 16. marta, na najmanje 15 dana, prekine rad u vaspitno-obrazovnim ustanovama, zabranilo je sva javna okupljanja u Crnoj Gori, posjete u bolnicama i zatvorima, i uplovljavanje svih kruzera i jahti.

 

Zbog korona virusa Opština Budva usvojila set zaključaka

0
Budva

Na danas održanom sastanku Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje Opštine Budva govorilo se o potencijalnoj ugroženosti Crne Gore od pojave i širenja koronavirusa.

Na sastanku su usvojeni sledeći zaključci :

  • Opština Budva je obezbijedila potrebnu količinu dozatora kao i tečnosti za dezinfekciju, koje će u ponedeljak 16.03.2020. godine biti podijeljene javnim ustanovama, školama i vrtićima. Opština Budva će dok traju preventivne mjere vršiti redovnu nabavku i dopunu sredstava za dezinfekciju.
  • Mole se svi građani Budve da sve informacije u vezi sumnje na moguću infekciju koronavirusom mogu dobiti na broj 069 303 367 svakog dana od 07 do 21 sata. Potrebne informacije će davati dežurni doktor. Važno je da građani u tim slučajevima ne dolaze u DZ Budva, već da isključivo postupaju po uputima koje će dobiti od nadležnih iz DZ Budva.
  • Služba zaštite i spašavanja Opštine Budva u punom kapacitetu stavlja se na raspolaganje svim zdravstvenim ustanovama na teritoriji Opštine Budva, kao i građanima koji putem besplatnog poziva na broj 123 mogu kontaktirati ovu službu.
  • Pozivaju se građani Budve, da u cilju izbjegavanja većih gužvi u zatvorenim prostorima u narednih 15 dana se uzdržavaju od dolaska u prostorije lokalne samouprave i javnih ustanova, osim u hitnim sličajevima i zahtjevima koji ne trpe odlaganje. Daje se preporuka građanima da u što većoj mjeri pristupe elektronskom podnošenju zahtjeva i informisanju o predmetima koji su u toku telefonskim putem.
  • Tokom trajanja privremene mjere donijete na prijedlog Instituta za javno zdravlje CG i preporuka Vlade CG, jednom od roditelja /staratelja/hranitelja/usvojitelja ili samohranom roditelju koji je zaposlen u lokalnoj samoupravi, javnim ustanovama i preduzećima čiji je osnivač Opština Budva, a čije djete nije starije od 11 godina života, obezbjeđuje se pravo na plaćeno odsustvo sa posla, uz posebno odobrenje rukovodioca ili starješine organa gdje je zaposlen, uz obavezno dostavljanje potvrde o zaposlenju bračnog ili vanbračnog druga, ukoliko žive u zajednici. Takođe se pozivaju svi poslodavci koji posluju na teritoriji Opštine Budva, da u skladu sa preporukama Vlade Crne Gore i Instituta za javno zdravlje omoguće svojim zaposlenim pravo na plaćeno odsustvo sa posla.
  • Potrebno je pridržavati se svih naloženih/donijetih privremenih mjera protiv širenja koronavirusa iz Naredbe Vlade, od petka 13.03.2020. godine.
  • Tim za zaštitu i spašavanje Opštine Budva i lokalna uprava u cjelini će i dalje konstantno pratiti situaciju i saopštenja nadležnih državnih organa i preduzimati sve mjere predviđene Zakonom o zaštiti i spašavanju u cilju bolje spremnosti i sprečavanja širenja rizika i posljedica rizika.
  • Svi rukovodioci subjekata zaštite i spašavanja trebaju povratno informisati rukovodioca i zamjenika rukovodioca Tima za zaštitu i spašavanje što su preduzeli u skladu sa Zaključcima sa sastanka Tima od 02.03.2020. godine. Rukovodilac, zamjenik rukovodioca i svi ostali članovi Tima za zaštitu i spašavanje Opštine Budva trebaju i dalje biti u stalnoj komunikaciji, razmijenjivati bitne i raspoložive podatke i ostvarivati koordinaciju između organa/ustanova/institucija na lokalnom i državnom nivou.
  • Preko lokalnih medija (TV Budva i Radio Budva) će se objavljivati redovna i blagovremena saopštenja.

Nedovoljno prepoznati potencijali za održivi razvoj nautičkog turizma

13
Lazaret

Crna Gora, na svom dijelu jadranskog priobalja, ima izrazito dobre preduslove za razvoj nautičkog turizma, počevši od geografske pozicije, preko geomorfoloških formi – reljefa priobalja, do klimatskih osobina. Sa druge strane izgradnja materijalne osnove i upravljanje ukupnim razvojem ovog segmenta turističke ponude još uvijek u pojedinim sadržajima nisu na odgovarajućem nivou, konstatuje dr Zoran Kovačević.

On kaže da iako imamo viševjekovnu pomorsku tradiciju, posebno u Boki Kotorskoj, mi nismo prepoznati kao tradicionalno nautička turistička destinacija. Prirodni uslovi su, uz neke od mjera razvojne politike, prvenstveno ti koji su privukli  investitore u nautičke turističke kapacitete, a zatim i turiste nautičare da u većem broju dođu u Crnu Goru”.

Postoji li državna strategija razvoja u toj oblasti ?

Prije 15-tak godina, tačnije 2005. su Vlada Crne Gore i njemački GTZ izradili jedan dokumenat koji ima formu strategijskog planskog dokumenta. Po tom dokumentu je definisana većina lokacija pogodnih za izgradnju nautičkih turističkih kapaciteta na našem dijelu obale. Mislim da je to bila i baza na koju se kasnije, u ovom segmentu, naslanjala većina planskih dokumenta višeg reda. Nadam se da nadležni planiraju da uskoro pristupe izradi sveobuhvatne strategije razvoja crnogorskog nautičkog turizma, jer je stanje na terenu u svim segmentima ovog vida turističke ponude daleko od onog koje je bilo prije petnest godina.

Primjera radi u GTZ-ovoj studiji 2005. godine na 290 km crnogorskog dijela Jadrana, kao početno stanje prepoznato je 568 komercijalnih vezova, a projektovani kapacitet dat je na 1950 komercijalnih vezova. Danas je u ponudi crnogorskih marina već više od 2000 komercijalnih vezova.

Kruzer u Boki

Šta je potrebno uraditi za savremeni razvoj nautičkog turizma u našoj zemlji ?

Zavisi od toga, dali akcenat stavljamo na riječ „savremeni“ ili „razvoj“. Mislim da se kod nas često riječ razvoj positovjećuje sa izgradnjom materijalne osnove, prvenstveno novih marina i vezova. Međutim, da bi taj razvoj zaista bio „savremen“ potrebno je u njega uključiti sve one upravljačke mjere koje mu obezbjeđuju kako ekonomsku tako i ne manje važnu socijalnu i ekološku održivost.

Kakva je naša pozicija u odnosu na zemlje u okruženju, prvenstveno mislim na Hrvatsku i Italiju…

Dobra, jer smo imali i imamo šansu da zbog blizine učimo iz njihovih iskustava. Međutim, mi sa naših 290 km obale, koliko god ona atraktivna bila, ne možemo biti u destinacijskom smislu konkurencija Italiji i Hrvatskoj, već upravo suprotno, trebamo gledati kako da se adekvatno pozicioniramo na ovom zahtjevnom tržištu, tako da manje da više, bezuslovno uvažavajući sve faktore održivog razvoja.

Kapacitet nosivosti naše obale nije neograničen, zato treba biti vrlo pažljiv u pogledu budućih aktivnosti, upozorava dr Kovačević.

“Kroz izgradnju visokokvalitetnih kapaciteta kakve danas imamo u Tivtu, Kumboru, Luštici, postavljena je dobra razvojna osnova. Postoje i propusti na pojedinim lokalitetima i u određenim upravljačkim mjerama, međutim, daleko od toga da je kasno da se taj razvoj usmjeri tako da bude u funkciji ukupnog turističkog i ekonomskog razvoja našeg društva”, kaže dr Kovačević.

Herceg Novi – foto Boka News

Kakvo je stanje u Boki Kotorskoj ?

Boka Kotorska je prirodna luka izvanredne ljepote, ako zanemarimo da sam subjektivan, po meni možda i najatraktivniji lokalitet za izgradnju nautičkih turističkih kapaciteta na Mediteranu. Zbog toga je potrebno imati izrazito restriktivan pristup bilo da se radi o izgradnji nautičkih ili nekih drugih kapaciteta. Takođe, ne treba zanemariti potrebu strogog definisanja i praćenja režima plovidbe i sidrenja u samom zalivu.

Ne rijetko se čuju primjedbe da će akvatorij Boke uskoro postati prenapućeno  sidrište i privezište  za jahte ?

“Trebamo težiti da od manje dobijemo više, a ne da uništimo i to malo što imamo. Već sam rekao, da Boka zbog toga što je prirodna luka (manji su troškovi izgradnje nego na otvorenom moru) izrazite atraktivnosti, privlači veliki broj investitora, što ne znači da im treba izlaziti u susret već nasuprot, treba uspostaviti sistem, a postoji način, koji će kroz pravilno korišćenje postojećih kapaciteta obezbjediti maksimalne koristi za lokalnu zajednicu i državu” .

Preizgrađenost obale

“Postoji opasnost da dođe do preizgrađenosti obale lukama i drugim sadržajima. Kada govorimo o nautičkom turizmu, ne treba zaboraviti da njegov razvoj troši i opterećuje resurse na koje se oslanjaju i drugi segmenti turističke ponude.

Mi, posebno u Boki, moramo voditi računa o očuvanju autentičnosti mjesta – prostora, ali ne manje važno je voditi računa i o očuvanju autentičnosti doživljaja koji turisti imaju kada dođu kod nas. Zbog toga je pronalaženje mjere koja obezbjeđuje poštovanje sva tri aspekta održivosti „conditio sine qua non“ -uslov bez kojeg se ne može- planirati budući razvoj”, kaže dr Kovačević.

Sa regate

Kakva je uloga kruzera u razvoju nautičkog turizma ?

Mislim da iako neki autori posmatraju kruzing turizam kao dio nautičkog turizma, prije svega jer je u osnovi oba plovidba, ovdje riječ o zasebnim segmentima turističke tražnje, pa prema tome i specifične ponude. Ako govorimo o ubrzanom razvoju kruzing turizma u Boki Kotorskoj, onda tu, kao i kod nautičkog-jahting turizma, treba voditi računa o posebnostima i osjetljivosti našeg zaliva. Zbog toga je neophodno što prije redefinisati strategiju ukupnog razvoja crnogorskog turizma koja će uključiti i razvojne trendove u nautičkom jahting i kruzing turizmu, vodeći računa o ukupnoj održivosti Crne Gore kao turističke destinacije.

Neke zemlje i gradovi u okruženju ( Dubrovnik, Venecija) ograničili su broj uplovljavanja kruzera u njihove luke ? Na drugoj strani mi sa ponosom ističemu kako iz godine u godinu raste broj uplovljavanja kruzera, prvenstveno mislim na Kotor.

Mislim da su upravo Dubrovnik i Venecija uveli ograničenja u broju kruzera (posjetitelja) kako bi kao destinacije koje su izvanredno očuvale autentičnost mjesta, kroz te mjere, pokušali da očuvaju i autentičnost doživljaja, koju su polako počeli da gube. Vraćam se na početak našeg razgovora, kada sam rekao da smo mi u prednosti u odnosu na njih samo ako, uvažavajući posebnosti Crne Gore, na pravi način iskoristimo njihova iskustva prilikom planiranja našeg razvoja.

Nautički turizam i ekologija. Šta bi konkretno trebalo preduzeti ( normirati) u ovoj oblasti ?

Pošto sam kao član komisije za ocjenu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu u marinama na Luštici i II faze u Tivtu imao uvid u ta dokumenta, mogu da kažem da se tu težilo da se prilikom izgradnje instaliraju sve najsavremnije tehnologije kako bi se ispoštovali ekološki standardi u samim marinama. Takođe sam mišljenja, da bi upravo nosioci tog dijela visokokvalitetne nautičke turističke ponude  trebalo  da kao zainteresovana strana budu glavni promoteri zaštite životne sredine i održivosti svakog daljnjeg razvoja. Podsjećam da su na međunarodnom tržištu turističke tražnje, nautički turisti prepoznati kao jedni od najosjetljivijih na negativne ekološke promjene. Sa druge strane, kada govorimo o normativnoj regulativi iz ove oblasti, tu postoje međunarodni standardi, konvencije i dr. propisi, koje je potrebno redovno pratiti i usklađivati sa nacionalnom legisaltivom. Međutim, kao i u drugim segmentima života, ako ne obezbjedimo kvalitetnu primjenu, propisi, strategije, planovi nam ostaju samo mrtvo slovo na papiru, koje često ni ne podstiču pravilan razvoj, pa u tom slučaju ni na koji način ni ne obezbjeđuju odgovarajuću zaštitu životne sredine.

Nautički turizam

Porto Montenegro i “ozbiljan” početak razvoja nautičkog turizma

“Iako se prvo pominjanje jahti i jahtarenja kod nas srijeće još krajem devetnestog vijeka, kada je Kralj Nikola na poklon od turskog Sultana dobio jahtu Silistrija, sve do sedamdesetih godina prošlog vijeka ne može se govoriti o nekoj značajnijoj pojavi na našem dijelu Jadrana. Tek tada je  u okviru projekta „Južni Jadran“ planski definisana izgradnja nautičkih turističkih luka u Baru i Kotoru. Nažalost, kao dio tog plana do osamdesetih godina izvršeno je samo djelimično prilagođavanje operativnih obala u lukama Kotor, Budva i Bar tako što su osposobljene za prihvat manjeg broja jahti. Međutim, ono što ja smatram za početak ozbiljnijeg razvoja savremenog nautičkog turizma kod nas je potpisivanje ugovora i izgradnja marine Porto Montenegro u Tivtu”, mišljenja je dr Kovačević.

O autoru

Zoran Kovacević

Dr Zoran Kovačević iz Herceg Novog,  doktor je ekonomskih nauka  iz oblasti turizma. Nakon što je diplomirao na Odsjeku za menadžment, Pomorskog fakulteta u Kotoru, postdiplomske studije završava, na Odsjeku za menadžment u turizmu, Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Nišu. U Brodogradilištu Bijela je bio zaposlen na mjestu Savjetnika za jahting program i Sekretara društva, nakon čega prelazi u Institut Igalo na mjesto Izvršnog direktora, pa potom Savjetnika za ekonomska pitanja. Objavio je više stručnih radova u domaćim i stranim naučnim časopisima, iz oblasti nautičkog i zdravstvenog turizma. Doktorirao je na temu: “Uloga nautičkog turizma u održivom razvoju Crne Gore”.

/S.Kosić/

Austrija uvodi velika ograničenja kretanja zbog koronavirusa

0
Austrija foto EPA

Austrija je uvela nova velika ograničenja kretanja na javnim mjestima u nedjelju, pozivajući Austrijance na samoizolaciju i zabranjujući okupljanja više od pet osoba te dodatno ograničavajući ulaske u zemlju.

Nije jasno stupaju li na snagu nova ograničenja odmah. Ranije je restoranima naloženo zatvaranje od utorka.

“Austrijanci su pozvani na samoizolaciju”, objavio je ured austrijskog kancelara Sebastiana Kurza u priopćenju.

“To znači društvene kontakte samo s osobama s kojima žive”.

Posjetiteljima iz Velike Britanije, Nizozemske, Rusije i Ukrajine neće biti dozvoljen ulazak u zemlju ako prije toga ne budu u karanteni u svojim domovima dva tjedna ili raspolažu odgovarajućom zdravstvenom potvrdom.

U Crnoj Gori pod nadzorom 638 osoba

0
ijzcg

U Crnoj Gori pod zdravstveno sanitarnim nadzorom nalazi se 638 osoba koje su tokom prethodnih 14 dana boravile na području sa široko rasprostranjenom transmisijom korona virusa, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Iz IJZ kazali su da su u subotu završili još pet laboratorijskih analiza na novi koronavirus, a svi rezultati bili su negativni.

“U laboratorijama IJZ ukupno je rtPCR metodom testirano 69 osoba koje su ispunjavale elemente definicije sumnjivog COVID-19 slučaja”, naveli su iz IJZ.

Prema posljednjim podacima IJZ, pod nadzorom je 638 osoba.

Opština Tivat: Podijeljeno 250 info postera o korona virusu, uvedene mjere onlajn komunikacije

0
Tivat – posteri na svim lokacijama

U skladu sa mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, Opština Tivat primijeniće novi plan organizacije rada i čitav set mjera kako bi bile redukovane mogućnosti potencijalnog širenja korona virusa.

U cilju očuvanja javnog zdravlja, molimo građane da dolazak u zgradu Opštine svedu na najmanju mjeru, a da sve neophodne informacije potraže putem telefona 032/ 661 301 ili putem meil adrese info@opstinativat.me. Od ponedjeljka će putem veb-sajta www.opstinativat.me biti moguće onlajn upućivanje upita svim opštinskim organima.

Opštinske službe i preduzeća dostupne su građanima za informacije 24 sata.

U prethodnim danima više od 250 postera sa informacijama o mjerama prevencije virusa, na našem i engleskom jeziku, podijeljeno je na teritoriji cijelog Tivta, od Krtoli do Lepetana. U zgradi Opštine, i opštinskih institucija, ustanova i preduzeća, uvedene su procedure upotrebe asepsola pri ulasku u zgradu, a sve ustanove su snabdjevene ovim sredstvom za dezinfekciju.

Predstavnici lokalne samouprave razgovarali su sa predstavnicima maloprodajnih lanaca i pekara i dio njih će organizovati sistem dostave namirnica na kućnu adresu.

Na bazi preporuke Instituta za zdravlje, Opština je proslijedila preporuke javnim prevoznicima da sve autobuse, auto-taxi vozila i autobusku stanicu dezinfikuju na dnevnom nivou.

Info linija je 020 412 858.

Dežurni brojevi Doma zdravlja Tivat su: Dr Mršulja Jelena, spec.epidemiolog    –   067 059 953 (epidemiologija); 032/ 671 774 ,  032/ 671 981 (opšta praksa); 032/ 673 256 (dječiji dispanzer). I

nformacije se redovno objavljuju i na zvaničnim nalozima Opštine Tivat na društvenim mrežama fejsbuk, instagram i tviter.

Pozivamo građane da koriste servis e-zdravlje Fonda za zdravstveno osiguranje da zakažu pregled ili naruče recepte za hronične bolesnike. Ako još ne koristite servis e-zdravlje, PIN koji je potreban možete, umjesto u Domu zdravlja, od izabranog ljekara, preuzeti u područnoj jedinici Fonda za zdravstveno osiguranje.

Najznačajnije mjere prevencije su izbjegavanje okupljanja, održavanje razmaka i temeljna higijena ruku i prostora.

Tačne i provjerene informacije se dobijaju isključivo od Instituta za javno zdravlje (www.izjcg.me), Ministarstva zdravlja (www.mzdravlja.gov.me) i Svjetske zdravstvene organizacije (www.who.int).

Prisustvo korona virusa još nije zablježeno u Crnoj Gori, ali je situacija veoma ozbiljna.

Trenutno je najvažnije da budemo dobro informisani, da ne podliježemo panici i da vjerujemo samo kredibilnim izvorima.

Disciplina i praćenje preporuka nadležnih institucija najvažniji su za smanjenje broja potencijalno oboljelih. Ponašajmo se odgovorno i vodimo računa jedni o drugima.

Naš pomorac skoro je mjesec i pol dana u izolaciji, u Kini pa u Splitu: Čim mi završi karantena, idem u brice, pa ću onda vidit obitelj i prijatelje

0
Brod (ilustracija/Pixabay)

Krajem siječnja stigli smo u Kinu i već tada je cijela situacija oko korona virusa poprimila veće razmjere. Posao je bio obustavljen i na putu za Kinu smo znali da će biti restrikcija. Kada smo došli u luku, nitko nije smio ići s broda, ali i nitko od Kineza nije mogao kod nas. Samo su kineske vlasti došle izmjeriti cijeloj posadi temperaturu i to je bilo to od kontakata, objašnjava nam Splićanin koji je u Kini na brodu u svojevrsnoj izolaciji bio mjesec dana.

Od kineskih vlasti dobili su naputak kako svaki član posade mora dva puta dnevno mjeriti temperaturu, a te su podatke njima slali na dnevnoj bazi.

– Odmah su i stopirane sve smjene kako bi se zaštitila posada, ali i kako se ne bi riskiralo da se oni koji dolaze na brod razbole. Bilo je u tom trenutku pametnije sve obustaviti nego riskirati, primjerice, da netko dođe na brod i da se ispostavi da ima korona virus. Tada bi cijeli brod išao u karantenu – govori nam 29-godišnjak.

Dobili su odmah i posebne upute kako se ponašati, po cijelom brodu su bili postavljeni dezinfekcijski sprejevi, a ako bi zbog posla izlazili na palubu osim standardne opreme morali su nositi zaštitne maske, naočale i rukavice.

– Nije bilo nekog pretjeranog straha među posadom. Obavljali smo svoj posao i znali smo da smo na brodu u tom trenutku najsigurniji jer nismo imali kontakta ni s kim s kopna. Nije lako kad ne znaš što te čeka, koliko će to trajati, ali tako je i u cijelom svijetu, ispričao je za Slobodnu Dalmaciju ovaj Splićanin, koji se već prije mjesec i pol dana suočio s onim s čime se mi u Hrvatskoj tek počinjemo suočavati.

Krajem veljače dobio je obavijest kako ide kući. Objašnjava nam kako su osjećaji bili podijeljeni, s jedne strane neopisiva sreća jer napokon ide kući, ali s druge strane strah zbog aerodroma i aviona jer su to mjesta na kojima se najlakše zaraziti zbog velike koncentracije ljudi.

Prije odlaska s broda i na aerodromima mjerena mu je temperatura, a dobio je i posebnu masku koju je trebao nositi cijelim putem te dezinfekcijska sredstva zbog održavanja higijene ruku.

– Kada sam svojoj obitelji javio da stižem doma bili su presretni, ali je onda krenula i cijela logistika jer sam znao da ću morati u kućnu samoizolaciju na 14 dana. Kako živim sa sestrom, najjednostavnije rješenje je bilo da se ona odseli kod roditelja kako bih ja bio sam u kući. Mami k’o mami najvažnije je bilo da ja dođem u Split i da sam što dalje od Kine, samo mi je rekla neka nam najveći problem bude to što te nećemo moći vidjeti prvih 14 dana-  priznaje nam.

Na splitskom aerodromu je dobio rješenje o samoizolacijii na 14 dana te kontakt dežurne epidemiologinje s kojom se čuje svaki dan. Obitelj po njega na aerodrom nije smjela doći zbog mjera predostrožnosti, a prije dolaska poslao im je spisak hrane koje mu treba kako bi mu napunili frižider.

– Prvih par dana sam spavao i dolazio sebi zbog vremenske razlike, a onda sam si počeo zadavati zadatke kako bi mi što brže prošlo vrijeme. Prvo je na red došlo pranje robe, ipak su u pitanju dva puna kufera tako da se zabavi čovik dok to sve sredi. Sam si kuham tako da ode nešto vremena i na smišljanje jela, a čak sam se uhvatio i kolača koji mi inače nisu jača strana- sa smiješkom priznaje.

Preko videopoziva razgovara s obitelji i prijateljima kao i kad je na brodu, a vrijeme krati i gledanjem serija i filmova.

– Vrtim programe na televiziji i iznenadi se čovik koliko ih imaš u paketu, a inače ih ne gledaš jer svi imamo njih par koje uvik okreneš. Uspija sam čak sredit i ormar i napokon maknit robu koju ne mogu obuć, a stoji tamo jer nikako nisam ima vrimena da to maknem- približava svoju svakodnevicu u izolaciji.

Najteže mu je, kaže, što su lijepi i sunčani dani, a on ne smije preko kućnog praga.

– Sve bi da sad za kavu na suncu uz more. Nije lako stat zatvoren u stanu sam, dosadno je. Pogotovo jer sam navikao kad se vratim s broda da sam uvijek u pokretu i nekom điru, ali što je tu sada. Zbog dobrobiti svoje obitelji i ostalih ovo je najpametnije što sam trebao napraviti.

Inzistirao sam na tome da budem sam ovaj period kako se ne bi ne daj bože što dogodilo jer bi mi najgore bilo da sam zarazio nekog jer nisam pazio. Najvažnije je da se ljudi kojima je propisana samoizolacija toga i pridržavaju jer nije to odlučeno bezveze, nego zbog prevencije i zaštite svih nas.

Karantena ti završava u nedjelju, što ćeš prvo napraviti?

– Da budem iskren, prvo idem pravac kod brice na šišanje i sređivanje brade, a onda napokon vidjeti obitelj i prijatelje.

/Ana Franić/

Ovo je procedura koja se mora proći na svakom graničnom prelazu u Crnoj Gori

0
GP Debeli brijeg mart 2020. – foto S. Kosić Boka News

 

Radak Kukavičić: Izazov u turizmu biće mjeseci koji dolaze

0
pkcg

Izazov za crnogorski turizam će, povodom aktuelne situacije sa koronavirusom, biti mjeseci koji dolaze, posebno jul i avgust, kada se generiše najviše prometa, saopštila je direktorica Nacionalne turističke organozacije (NTO), Željka Radak Kukavičić.

Ona je na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore (PKCG) kazala da će biti teže amortizovati eventualni pad u špicu turističke sezone, nego u predsezoni.

“Situacija se mijenja iz dana u dan, pa je NTO zato otvorila posebnu mejl adresu booking@montenegro.travel i pripremila obrazac putem kojeg bi predstavnici hotelskog sektora svakog petka dostavljali podatke koliki je procenat otkazivanja aranžmana i kakve su fininasijske posljedice toga. Na osnovu tih podataka imaćemo presjek stanja u sektoru”, rekla je Radak Kukavičić.

Prema njenim riječima, hoteli u gradovima već trpe posljedice, dok je situacija u primorskim opštinama drugačija, jer i dalje imaju određeni stepen popunjenosti.

Ona je podsjetila da su pojedini turistički sajmovi otkazani ili odloženi i da će NTO plan marketinških aktivnosti prilagođavati situaciji koja se svakodnevno mijenja.

Na sjednici, na kojoj je sagledana aktuelna epidemiološka situacija, ocijenjeno je da je u uslovima velike vjerovatnoće pojavljivanja korona virusa u Crnoj Gori zaštita javnog zdravlja osnovni cilj.

“Nema mjesta panici, već je neophodno da svi poštuju preporuke javnozdravstvenih ustanova”, poručeno je sa sjednice.

Iz PKCG su saopštili da sprovode dnevnu analizu situacije poteškoća u poslovanju zbog koronavirusa.

“Buduće preporuke u vezi sa tom temom kreiraće se upravo na osnovu informacija dobijenih od privrede i zato je neohodno da privrednici popunjavaju upitinik svakog puta kada naiđu na poteškoću u poslovanju, na osnovu čega će se djelovati u narednom period”, rekli su iz PKCG.

Predsjednik Odbora, Ranko Jovović, je pozvao privrednike da redovno, ako treba svakodnevno, popunjavaju upitnike na sajtu PKCG.

Hrvatska zatvorila granice sa Crnom Gorom i BiH

0
Granični prelaz Debeli brijeg CG-HR foto S.Kosić

Hrvatska je zbog pandemije koronavirusa od subote veče zatvorila granice sa Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.

Prema Crnoj Gori se uvodi poseban režim na granične prelaze Karasovići i Vitaljina, prenosi Slobodna Dalmacija.

Novi režim, kako je saopšteno, primjenjuje se u skladu s međudržavnim ugovorima, a podrazumijeva to da svaka osoba nakon prelaska granice mora u dvonedjeljnu izolaciju.

Dakle, i državljani BiH koji ulaze u Hrvatsku odmah idu u samoizolaciju, kao i hrvatski državljani koji se vraćaju iz BiH.

Onima koji su samo u tranzitu uzimaju se lični podaci i evidentira njihov ulazak i izlazak iz Hrvatske.