Njemačka od subote postupno smanjuje kontrole na granicama koje bi trebale u potpunosti biti ukinute do 15. juna, priopćio je u srijedu njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer.
„Kontrole prema Luksemburgu bi trebale biti ukinute već ovog petka, a isto bi trebalo uslijediti i na granici s Danskom, o čemu se još pregovara. Prema ostalim zemljama će kontrole biti provođene sporadično te će 15. lipnja biti u potpunosti ukinute“, rekao je ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer nakon sastanka kabineta u srijedu.
Seehofer je objasnio da je ova odluka povezana s „pozitivnim razvojem širenja zaraze“, ali je naglasio kako je u slučaju pogoršanja situacije moguće ponovno uvođenje kontrola prelaska granica.
„Ako broj novozaraženih u susjednim regijama ponovno počne snažnije rasti, vraćamo strože kontrole na granicama“, rekao je Seehofer.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je najavio da će preporuka građanima Njemačke da ne putuju u inozemstvo biti isprva ukinuta samo za europske zemlje.
„Prvo će biti moguće ukinuti upozorenja za Europu, a tek nakon toga i za ostale zemlje. Uvjet je da se pozitivni trend glede širenja epidemije održi“, rekao je u srijedu Maas.
Za sada opće upozorenje njemačkim građanima traje do 15. juna.
Maas je prije toga objasnio kako održavanjem upozorenja na snazi želi spriječiti ponavljanje akcija vraćanja njemačkih građana razasutih po svijetu, kao što je bio slučaj nakon izbijanja pandemije koronavirusa. Preko zračnih mostova je tada u Njemačku vraćeno gotovo četvrt milijuna građana.
Austrija je danas također najavila otvaranje granica prema Njemačkoj od 15.juna te namjeru ukidanja kontrola i prema ostalim susjednim zemljama.
Krijući se iza paravana mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti, poslednjim hapšenjima sveštenstva Mitropolije crnogorsko primorske i represivnim mjerama protiv građana, režim je pokazao očaj i dosegao opasnu zonu izopačenosti i prelaska crvene linije, saopšteno je danas iz građanske liste “Narod pobjeđuje” iz Tivta.
“Građanska lista „Narod pobjeđuje“ najoštrije osuđuje jučerašnje postupanje službenika tivatskog Odjeljenja bezbjednosti koji su bez valjanog pravnog razloga priveli, i službenike kotorskog Odjeljenja bezbjednosti koji su takođe bez ikakvog pravnog opravdanja preko 6 sati ispitivali sveštenika Miajla Backovića.
Nervozni zbog brojnosti učesnika koji su protestnom vožnjom automobila od Tivta do Budve na miran način iskazali svoj stav o antiustavnom i antidemokratskom bezakonu, pritom se pridržavajući svih preporučenih mjera famoznog NKT, naredbodavci na čelu MUP-a, očigledno su se odlučili za represiju i zastrašivanje građana kako bi „benzinom gasili požar“. Sramni način hapšenja vladike Joanikija i sedam sveštenika u Nikšiću, kao i događaji u Risnu unose zebnju i dodatno uznemiruju i onako već uznemirene građane.
NAROD POBJEĐUJE
I to sve sprovode provjereni naredbodavci iz vrha MUP-a i Tužilaštva u v.d. stanju koji postižu redom dogovore sa osumnjičenima dok se vođe kriminalnih klanova brane sa slobode. Mi u listi „Narod pobjeđuje“ nemamo nikakvu sumnju da režim Mila Đukanovića zdravlje stanovnika zanima taman toliko koliko ih zanimaju pošteni izbori. Više je nego jasno da je njima pandemija od početka njenog izbijanja, bez proglašenog vanrednog stanja bila samo izgovor za konačni obračun sa kanonskom Pravoslavnom crkvom i otimanjem njene imovine. Sve što su mogli bezočno su koristili kako bi popravili litijama poljuljani rejting, i uz pomoć oprobanih metoda političke korupcije i ucjena građana, a na krilima mjera Nacionalnog koordinacionog tijela prigrabili još četiri godine vlasti.
Pozivamo vlast u Crnoj Gori da neizostavno prekine sa potezima koje Crnu Goru nepovratno vode u nestabilnost i autokratiju, dok ne bude kasno. Nijedna vlast represijom nije sačuvala fotelje, pa neće ni ova. Istorija je stroga učiteljica, a pomrčina je najcrnja prije svitanja” – kaže ser u saopštenju građanska lista „Narod pobjeđuje“ iz Tivta.
Hrvatska Seizmološka služba zabeležila je danas prije podne prilično jak potres magnitude 3,9 po Rihteru, s epicentrom na području hrvatskog primorja, 10 kilometara sjeverozapadno od Crikvenice.
Zemljotres se dogodio u 11.09, a intenzitet u epicentru bio je pet stepeni Merkali—Kankani—Zibergova skale, prenijela je Hina.
Epicentar zemljotresa je u zaleđu Crikvenice, koje je manje naseljeno pa ne bi trebalo da bude štete, naveli su hrvatski seizmolozi.
Evropski mediteranski seizmološki centar prethodno je objavio da je potres magnitude 3,6 prema Rihteru zatresao područje oko Rijeke oko 11 sati.
Blagdan Svetog Leopolada – foto Kotorska biskupija
Svečano, iako u neobičnom ozračju utorak 12. maja u Herceg Novom je proslavljen je blagdan Svetog Leopolda Bogdana Mandića. Bila je to ujedno prva prilika za slavlje svete mise s narodom nakon ublažavanja mjere Vlade CG i NKT o suzbijanju virusa COVID-19, te nakon gotovo dva mjeseca slavlja misa bez sudjelovanja zajednice.
Iako je broj vjernika koji su mogli sudjelovati u misnim slavljima bio znatno ograničen važećim mjerama o suzbijanju pandemije covid-19, nije izostalo hodočašće omiljenom svecu vjernika iz cijele Kotorske biskupije, koji su tokom cijelog dana dolazili u njegovo svetište u Herceg Novom proseći milosti i zagovor.
U propisanom broju vjernici su imali priliku sudjelovati na tri svete mise.
Misu u 10 sati u župnoj crkvi predslavio je kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić u zajedništvu svećenika Biskupije, a propovijedao župnik don Siniša Jozić. U svojoj propovijedi usporedio je nedavnu višesedmičnu izolaciju uzrokovanu koronavirusom s 40-godišnjim žrtvovanjem Svetog Leopolda u ispovjedaonici.
Blagdan Svetog Leopolada – foto Kotorska biskupija
„Kroz četrdeset godina sv. Leopold će u „svojoj izolaciji“ od ranog jutra do poslijepodnevnih sati sjediti u ispovjedaonici i neumorno ispovijedati žrtvujući se nesebično za bližnje i vodeći ih prema Bogu. I u takvim okolnostima, Leopold je gajio iskreno prijateljstvo s ljudima, a svoja pisma vjernicima završavao je s riječima: sačuvajte mi svoje prijateljstvo. Eto nam sjajnog primjera u siromašnom kapucinu kako u životnim nedaćama i iskušenjima, i neprilika može postati prilikom“ kazao je don Siniša u propovijedi.
Popodnevnu misu predslavio je don Srećko Majić, župnik u Perastu koji je u propovijedi istaknuo da je „u srcu sv. Leopolda živjela tajanstvena snaga milosti i nadnaravno sunce koje je obasjavalo njegov um. Međutim, ideali ne mogu sami od sebe živjeti. Skromni kapucin ih je stalno napajao na bogatim i nepresušnim izvorima istine, dobrote i ljubavi. I danas Sveti Leopold poručuje da smo kršćani i da to trebamo biti kroz cijeli život. Ostati vjerni krsnim obećanjima i čuvati se svakog, posebno teškog grijeha. Pozvani smo sačuvati vjeru do smrti, nikad ne izgubiti kršćansku nadu…“- poručio je do Majić.
Blagdan Svetog Leopolada – foto Kotorska biskupija
Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor pod ravnanjem sestre Antonije Vugdelije uz orguljsku pratnju Marine Tušup.
Program “Živimo kulturu – Ostani doma” završava se za pet dana.
“Za večeras 13. maj smo pripremili različite sadržaje, te još jedan dugometražni film reditelja Živka Nikolića”, saopštavaju na twitter nalogu Ministarstva kulture Crne Gore.
Kratki film “Seanema Pop Up! Program May Day” na programu je od 20 i 30. režiju potpisuju Fedrik De Beul i Oliver Magis. Emisija iz kulture “Susreti” biće emitovana od 20 sati i 52 minuta. Kratki film “A Vow” u režiji Vasila Vulića možete pogledati od 21 i 37. Od 21 i 42 biće emitovan prilog “Umjetnost sa/vremenom”, a u 21 i 49 “Mapiranje i razvoj kreativnih industrija u Crnoj Gori_ Kalafatska radionica Bokovac”. Kratki film “Revolucionarni dom” pratite od 21 i 53. Program “Živimo kulturu – Ostani doma” na RTCG 2 završava se filmom Živka Nikolića “U ime naroda” koji počinje u 22 sata.
Dva brata, koji su prije dva dana primljeni u Opštu privatnu bolnicu Meljine s oblikom teškog trovanja ugljenmonoksidom, stabilnih su životnih parametara i trebalo bi da nakon terapija u barokomori, koja se nad njima sprovodi od hospitalizovanja, budu pušteni kući za nekoliko dana, piše Dan.
Dan saznaje da je do nesreće došlo prikom čišćenja bunara u selu Vrbanj kod Herceg Novog.
Jedan od braće se tokom čišćenja bunara onesvijstio, a drugi je pokušao da ga izvuče na svjež vazduh, ali bez uspjeha.
Kako priča jedan od mještana, koji je želio da ostane anoniman, komšije su pritekle u pomoć, izvukli mladiće i odmah pozvali Hitnu pomoć. Bilo je dramatično.
Ipak, Hitna pomoć je stigla brzo i mladići su primljeni u bivšu Vojnu bolnicu.
Najprije su primili konvencionalnu terapiju, koja nije dala rezultate, posebno kod jednog od braće koji je imao tešku formu trovanja ugljenmonoksidom.
Potom je kod oba pacijenta, kako je objasnio Marko Savovski, načelnik Odjeljenja za hiperbaričnu medicinu, sproveden tretman u hiperbaričnoj komori radi što brže eliminacije ugljenmonoksida iz organizma. Već nakon prvog tretmana oba pacijenta su bila mnogo bolje.
– Mlađi brat koji je ostao u bunaru i prvi imao simptome trovanja bio je jako loše. Nije mogao da stoji, da razgovara. U rekordnom vremenu smo okupili ekipu odjeljenja koja je, inače, 24 sata u pripravnosti za podvodne udese i ovakva stanja. Dežuramo i za Vojsku Crne Gore. Pacijenti su bili u komori sat i sat i po. To je bila borba za život. Osoblje je uspjelo da pacijente izvuče iz krizne situacije budući da su bili blokirani svi vitalni centri – kazao je Savovski.
Dodao je da su braća sada dobro, da se oporavljaju i da će ih zadržati na tretmanu još koji dan.
Zbog zabrane kretanja u prethodnom periodu, interesovanje za iznajmljivanje i kupovinu kuća sa dvorištem bilo je izuzetno veliko. Za cijenu iznajmljiivanja i kupovine vikendica na poznatim planinama nije se praktično ni pitalo, a kako tvrde poznavaoci tržišta, situacija se nije mnogo promenila ni sada. Iako je policijski čas ukinut, trend kupovine kuća van gradova ne jenjava.
Agentima za nekretnine stalno stižu upiti o vikend-kućama, ali i apartmanima na izletištima širom Srbije. Traži se što više prostora, velika dvorišta i terase, ali i veća udaljenost od suseda i od gužve. I dok mnogi traže prostor za iznajmljivanje, većina se odlučuje na kupovinu.
“Još uvek su ljudi veoma zainteresovani za kuće sa dvorištem. Neverovatno je recimo da su Beograđani ‘osvojili’ Kelebiju gde je bilo mnogo napuštenih vikend kuća na placevima od 25 ari. Tu se recimo mogu kupiti vrlo pristojne kuće i za 10.000 evra”, kaže za “Blic Biznis” Kaća Lazarević, vlasnica agencije “Kaća Lazarević nekretnine”.
Dosta kupaca, kako kaže, traži i placeve na kojima sami planiraju izgradnju.
“Vikend kuće se dosta traže i na Fruškoj Gori, Krčedinu, Slankamenu, Banovcima, ali i na Avali i recimo u Grockoj. To je sada veliki broj ljudi koji se interesuje za ovu kupovinu, jer za ovakve kuće ne treba mnogo veliki iznos”, ocenjuje Lazarević.
Najčešće su kupci spremni da izdvaje od 30.000 do 50.000 evra, a cena svakako zavisi od veličine placa i kuće, ali i položaja i mesta, kaže naša sagovornica.
Da su vikendice i dalje dosta tražene, saglasan je i stručnjak za nekretnine Milić Đoković. Ističe da se na planinama one uglavnom traže na Divčibarima, Kopaoniku, Zlatiboru i Staroj planini u zavisnosti kolikom svotom novca zainteresovani raspolažu.
“Tačno je da taj trend još uvek ne jenjava, ali treba imati u vidu da su to, kako im i samo ime kaže, kuće za vikend. Imaju 50 do 60 kvadrata, otprilike na nekoj planini koju vlasnici posećuju subotom i nedeljom. Dobre su za odmor ili recimo kada se dogodi ovakva situacija. Kada se ipak razmišlja o životu tokom cele godine, tendencija je na traženju kuća u široj okolini grada”, objašnjava Milić Dragović.
Iako je, kako poznavaoci kažu, još uvek rano govoriti o promenama cena na tržištu nekretnina, prema nekim mišljenjima, u narednom periodu, moglo bi se očekivati poskupljenje kvadrata u unutrašnjosti Srbije.
“Ljudi će sada shvatiti da je život u manjim mestima bolji, naročito uz dobru infrastrukturu”, izjavio je Goran Rodić, potpredsednik Građevinske komore Srbije.
Tražnja za vilama van grada, raste i u svetu, naročito u Londonu i Njujorku.
Zaustavljanje većine djelatnosti uslijed Covid-19 epidemije, pa tako i uplovljavanja kruzera, pružilo je znanstvenicima Sveučilišta u Dubrovniku jedinstvenu priliku za proučavanje stanja u okolišu šireg akvatorija Luke Dubrovnik bez utjecaja intenzivnog brodskog (i kopnenog) prometa.
Prikupljeni podaci ponudit će nove spoznaje o stanju morskog sustava Gruškog zaljeva, a koristit će i planovima budućeg upravljanja i održivog razvoja dubrovačke luke, ističe dr.sc. Marijana Pećarević, pročelnica Odjela za akvakulturu koji je upravo u procesu izmjene imena u Odjel za primijenjenu ekologiju:
„Iako je Dubrovnik jedno od najpopularnijih odredišta brodova na kružnim putovanjima, o njihovom utjecaju na okoliš dubrovačke luke do sada nije provedeno niti jedno cjelovito znanstveno istraživanje. Radovi iz ovog područja uglavnom se odnose na socioekonomske i turističke analize u okviru pojedinih strategija te završnih i diplomskih radova, odnosno na učinak pojedinih izoliranih onečišćivača na okoliš određen kroz jednokratna uzorkovanja pa se znanstveni zaključci gotovo uopće ne mogu donositi. Širi akvatorij Luke Dubrovnik bio je predmet znanstvenog istraživanja tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća i rezultati tih istraživanja, do danas, predstavljaju jedine relevantne podatke o značajkama obalnog morskog ekosustava ovog područja. Ne treba ni napominjati koje su se promjene u ovom području dogodile od tad“ – kaže dr.sc. Pečarević i dodaje kako su upravo za znanstvene svrhe odlučili iskoristiti odsustvo kruzera i drugih plovila u širem gruškom akvatoriju.
„Krenuli smo s organizacijom, a kako smo slična istraživanja, nažalost bezuspješno, već prijavljivali za razne izvore financiranja, dosta smo toga već imali pripremljeno. Uz to, u kontaktu smo s kolegama na drugim sveučilištima i institutima koji su se također rado uključili u ovo istraživanje pa je na kraju od ideje da uzmemo par uzoraka došlo do pravog sveobuhvatnog istraživanja kakvo nam i jest potrebno. Uzorke ćemo tijekom ove, ali i sljedeće godine uzimati na tri postaje u luci, pri čemu ćemo određivati cijeli niz parametara u morskoj vodi i sedimentu“ – objašnjava znanstvenica.
Budući da se radi o istraživanju koje iziskuje dosta vremena i novaca, sudionici planiraju opet zatražiti financijsku potporu za financiranje projekta u kojemu za sada svi sudjeluju volonterski.
„I uz najbolju volju i organizaciju vremena, trebat će dalje nabavljati potrošne materijale i kemikalije za analize. Uz mjerenje osnovnih značajki morske vode, kao što su slanost, temperatura, i prozirnost te sastava planktonskih zajednica, određivat ćemo i hranjive soli u stupcu vode, uključujući sulfate koji su nam posebno zanimljivi s obzirom da su upravo brodovi njihov glavni izvor. Uz to, zanimljivo će biti i određivanje teških metala u stupcu vode i u sedimentu jer ranija istraživanja ukazuju na njihovo pojačano nakupljanje upravo u područjima s izraženim pomorskim prometom. Također ćemo pokušati prikupiti i podatke o kvaliteti zraka tijekom ovog razdoblja, te dobiti širu sliku o utjecaju pomorskog prometa na područje Gruškog zaljeva“ – otkriva detalje istraživanja kakvo četrdesetak godina nije viđeno u Gruškoj vali.
„Pomorski promet ima veliki utjecaj na kvalitetu vode i zraka u područjima luka pa upravljanje okolišem postaje sve važnija stavka u poslovanju i razvoju luka. Pri tome su potrebni programi monitoringa, odgovarajuće metode za procjenu rizika za okoliš i razvoj učinkovitih strategija za ublažavanje negativnih utjecaja. Nadamo se da će podaci prikupljeni u ovom istraživanju pomoći u pronalasku optimalnog rješenja za osiguravanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja okolišem u luci Dubrovnik“ – zaključuje dr.sc. Marijana Pećarević.
Član Predsjedništva Demokrata, Neven Gošović, uputio je otvoreno pismo Branki Lakočević, predsjednici Upravnog suda, povodom nepostupanja po hitnom postupku u cilju poštovanja principa zakonitosti, zaštite javnog interesa i slobode i prava građana Kotora.
Pismo prenosimo integralno:
Gospođo Lakočević, kao što Vam je poznato, u mjesecu julu 2019. godine kod Upravnog suda Crne Gore, formirani su predmeti po podnesenim tužbama radi poništenja odluka Skupštine opštine Kotor, kojima je novoformirana odbornička većina, razriješila Dragicu Perović funkcije predsjednice SO Kotor, i takođe, po drugi put, razriješila Vladimira Jokića, funkcije predsjednika opštine Kotor, i na te funkcije imenovala predstavnike DPS-a.
Našim Otvorenim pismima od 13.07.2019. godine, 07.11.2019. godine i 23.01.2020. godine, zahtijevali smo da taj Sud, u cilju poštovanja principa zakonitosti, zaštite javnog interesa i slobode i prava građana Kotora, imajući pri tom u vidu značaj predmeta spora, odluke u ovim predmetima donese u hitnom postupku i u objektivno kratkom razumnom roku.
Međutim, razlozi za hitno postupanje u navedenim predmetima od strane Upravnog suda nijesu uvaženi ni u kom vidu.
Zbog navedenog, osporene odluke Skupštine opštine Kotor: Odluka o izboru Jova Suđića za predsjednika SO Kotor od 04.07.2019. godine, Odluka o razrješenju Vladimira Jokića funkcije predsjednika opštine Kotor od 08.07.2019. godine i Odluka o izboru Željka Aprcovića za predsjednika opštine Kotor od 12.07.2019. godine, sa svim društveno negativnim posljedicama i dalje su na pravnoj snazi, čime se povređuje princip pravne sigurnosti i gubi svrha sudske zaštite.
demokrate
Gospođo Lakočević,
Vjerujemo da Vam je dobro poznato da mandat tekućem sazivu Skupštine opštine Kotor ističe u mjesecu oktobru 2020. godine, do kada treba i da se održe redovni lokalni izboru u toj opštini.
Kako razloge za hitno odlučivanje već 10 mjeseci nijeste uvažili ni u kom vidu, ostaje nam da konstatujemo postojanje Vaše očigledne namjere da odluke u gore navedenim predmetima Upravni sud ne donosi do isteka mandata tekućeg saziva Skupštine opštine Kotor.
Bio bi to Vaš ,,izuzetan doprinos“ očuvanju nezavisnosti, nepristrasnosti i efikasnosti u radu Upravnog suda, a u funkciji zaštite interesa nosilaca lokalne vlasti u opštini Kotor, preuzete na nezakoniti način, političkom korupcijom, suprotno izbornoj volji građana Kotora.
Na taj način ostala bi na snazi i ,,unikatna“ odluka Skupštine opštine Kotor kojom je Vladimir Jokić razriješen dužnosti predsjednika opštine Kotor, a da Predlog za njegovo razrješenje od strane odbornika, kao ovlašćenih predlagača, nije ni postojao. Ali je zato, uz saziv sjednice Skupštine odbornicima dostavljen predlog Opštinskog odbora DPS-a za razrješenje Vladimira Jokića, koji je novoformirana odbornička većina u SO Kotor i usvojila.
Takva skandalozna odluka javno je podržana od strane Vlade Crne Gore, kao i od Glavnog odbora DPS-a, što je kod tog ,,nezavisnog“ Suda, još uvijek čini nedostupnom pravdi.
Zato, gospođo Lakočević, izdržite u odugovlačenju postupka u navedenim predmetima, jer izbori u opštini Kotor ubrzo slijede, a tada donesene odluke tog Suda, ma kako glasile, neće ni imati svrhu sudske zaštite.
Ali, takvo postupanje, gospođo Lakočević, ne bi smjela biti misija sudstva ni u “djelimično slobodnoj“ Crnoj Gori, jer to nije put ka pravdi, i zaštiti prava građana na suđenje u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom” – navodi se u otvorenom pismu.
Evropska komisija smatra da bi EU mogla otvoriti svoje unutarnje granice za turističku sezonu ako članice budu imale pod nadzorom epidemiju koronavirusom i pripravne zdravstvene sustave, navodi se u nacrtu dokumenta koji je vidio dpa.
“Ako se bude ispravno, sigurno i koordinirano postupalo, Europljani bi u mjesecima koji slijede mogli dobiti priliku za prijeko potreban odmor i opuštanje na svježem zraku”, navodi se u smjernicama koje će se predstaviti kasnije u srijedu.
Komisija će predložiti postupno ukidanje ograničenja kretanja preko granica i dozvolu putovanja kako bi se oživio turizam, piše Reuters.
No, ukidanje mjera ograničenja nosi rizik od drugog vala širenja zaraze, upozorava Komisija.
Vanjske granice EU-a ostat će zatvorene do 15. juna ako se svih 27 članica bude pridržavalo preporuke Komisije od prošlog tjedna, dok unutar bloka Pariz i Berlin razgovaraju o ponovnom otvaranju zajedničkih granica.
Austrija je najavila kako razmatra mogućnost otvaranja granica prema Švicarskoj idućih dana.
Iako je odluka o popuštanju graničnih kontrola u nadležnosti svake članice, izvršno tijelo EU-a vjeruje da se vrhunac turističke sezone od juna do avgusta može djelomično spasiti.
Mjere izolacije u pandemiji u posljednja dva mjeseca gotovo su izbrisale turistički sektor koji donosi oko 10 posto BDP-a EU-u.
S poboljšanjem stanja u mnogim europskim zemljama opće zabrane trebaju se ukidati i umjeto njih na područjima sa sličnim rizikom od epidemije uvoditi prilagođene mjere.
Tri baltičke zemlje već su odlučile omogućiti od 15. svibnja kretanje bez ograničenja preko međusobnih granica zbog toga što su stavile pod kontrolu epidemiju.
Područja u kojima bude dozvoljeno povećano kretanje trebaju imati dovoljno bolničkih kapaciteta te kapacitete za testiranje, nadzor i praćenje širenja zaraze, navodi se u preporukama.
Neke zemlje, uz mjere popuštanja restrikcija, uvode nove u obliku obvezne dvotjedne karantene za putnike iz inozemstva.
Komisija procjenjuje da će se u turističkom sektoru izgubiti oko 6,4 milijuna radnih mjesta, što je više od polovine radnih mjesta u turizmu.
