Oko 70 ljudi zatočeno je u subotu pod ruševinama hotela koji je u kineskom gradu Quanzhou služio kao karantin za zaražene koronavirusom, objavile su gradske vlasti.
Videosnimka na internetu prikazuje spasilačke službe kako uklanjaju ruševine u potrazi za preživjelima. Zasad se ne zna koliko je zgrada bila visoka prije urušavanja.
Zgrada se srušila oko 19,30 sati po lokalnom vremenu, a u dva sata od nesreće spašeno je 34 ljudi, objavile su vlasti tog grada u pokrajini Fujian.
Kineski državni mediji pišu kako je hotel otvoren u lipnju 2018., da je imao osamdeset soba te da je bio karantena za one zaražene koronavirusom.
U toj provinciji je u petak prema službenim podacima bilo 296 slučajeva zaraze, a više od 10 tisuća ljudi stavljeno je pod nadzor.
Još uvijek se ne zna kako se hotel urušio. Kineska novinska agencija Xinhua objavila je kako je odbor zadužen za sigurnost rada poslan na teren kako bi izvidio situaciju.
Lokalna DPS-SD-HGI uprava Tivta lani ostvarila skoro 11 odsto manje budžetske prihode od planiranih 22,46 miliona eura.
U gradsku kasu slilo se naime skoro 2,3 miliona eura manje od toga, odnosno iznos od 20.159.601 euro – pokazuju podaci iz posljednjeg kvartalnog izvještaja o ostvarenju budžeta za 2019. a koji je upravo postavljen na Opštine Tivat.
Iako se administracija gradonačenika dr Siniše Kusovca (DPS) često u javnim nastupima hvali odličnom saradnjom sa Vladom, iz izvještaja se vidi da je jedan od glavnih razloga za neostvarivanje planiranog nivoa budžetskih prihoda u prošloj godini činjenica da država Tivtu do 31.decembra nije uplatila skoro polovinu iznosa od planirane donacije od 1,7 miliona eura. Taj novac je po prvobitnom planu Kusovčeve adminuistracije, bio namijenjen za finansiranje dijela lani okončane izgradnje druge faze MR 1 pristupne saobraćajnice za kompleks Lušptica Bay, a koja je Opšpzinu Tivat inače, koštala skoro 3 miliona eura.
Razlog lošije realizacije prihodovne strane budžeta treba tražiti i u neostarivanju planirane prodaje opštinskih nepokretnosti od čega je lani prihodovano samo 120 hiljada od očekivanih ukuopno 800 hiljada eura, te posebno od izuzetno loše realizacije planiranog prihoda od naplate komunalija od čega se do kraja 2019. u gradsku kasu slilo samo 1,84 miliona a planirano je bilo 2,9 miliona eura. Ovaj podatak je posebno zabrinjavajući imajuli u vidu da je Tivat lani doživio pravu eksplozuju gradnje novih objekata, prvenstveno stanova za prodaju na tržištu pa se sve više ovdašnja javnost žali da je i Tivat zahvatio sindrom „budvanizacije“.
Plan rashoda budžeta za 2019. predviđen na iznos od 22,46 mjliona eura realizovan je lani tek sa nepunih 77%, odnosno iz gradske kase je potrošeno ukupno 17,28 miliona eura. Budući da sve stavke na rashodovnoj strani budžeta koje se tiču materijalnih troškova rada, plata lokalne administzracije i transfera ustanovama, pojedincima i NVO sektoru bilježe skoro stoprocentno ostvarenje, podbačaj plana se odrazio prvenstveno na neostvarivanje planiranih kapitalnih izdataka u obnovu postojeće i gradnju nove i nedostajuće komunalne infrastrukture i javnih objekata.
Za kapitalne izdatke naime, lani je umjesti budžetom predviđenih 12,74 miliona eura, potroeno tek nešto malo viđe od 8 miliona eura, pa ostvarenje kapitalnog budžeta nije doseglo ni 64% plana.
“Od početka ovog vijeka, sa globalizacijom, značajno se uvećava broj unijetih stranih vrsta biljnih štetočina u Evropu. Prema našim saznanjima godišnje se na stari kontinent unese i do 12 novih vrsta. Klimatske promjene dodatno izazivaju povećanje populacija domaćih vrsta, koje se javljaju masovno i izazivaju ekonomske štete. Zato je danas više nego ikada važno da se naučna istraživanja primjenjuju u zaštiti bilja”, konstatuje prof. dr Milka Glavendekić sa Univerziteta u Beogradu – Šumarskog fakulteta.
U Boki Kotorskoj je preko 90 odsto zasada agruma zaraženo vrstom štitastog moljca (Aleurocanthus spiniferus); plamnenac (Cydalima perspectalis) desetkovao je šimšir, a preko 80 odsto plami uništio je crveni palmin surlaš (Rhynchophorus ferrugineus). Slično je i u susjednim zemljama.
“Sve navedene vrste su u Crnoj Gori zabiljeležene u poslednjoj dekadi, tačnije, od 2012. godine je prvi put detektovan crveni palmin surlaš u okolini Ulcinja. Ovo koincidira sa uvozom palmi, većih sadnica za podizanje zelenih površina u urbanim sredinama. Šimširov plamenac je prvi put zabiljeležen u okolini Herceg Novog u proljeće 2014. godine. Ova vrsta je takođe unijeta sa sadnim materijalom koji je uvezen iz inostranstva. Zanimljivo je da je u 2014. godini ova vrsta prvi put primjećena u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori, dakle na širem području Balkanskog poluostrva”, navodi prof. dr Glavendekić.
Ona objašnjava da je u Italiji u oktobru 2013. godine, prvi put u Apulji , zabiljeležena pojava i potom brzo širenje karantinske vrste patogene bakterije Xylella fastidiosa. Zato su mnogi rasadnici u Italiji prodavali sadni materijal po nižim cijenama strahujući da bi se na njihovim sadnicama mogla detektovati patogena bakterija što bi značilo zatvaranje rasadnika. To je bio razlog da su mnogi uvoznici ukrasnih biljaka u 2014. godini dobili priliku da po povoljnijim cijenama nabave sadnice i ostvare ekstra profit. Jeftin sadni materijal je često jedan od puteva za unošenje stranih i invazivnih vrsta.
Da li su osim ovih o kojima razgovaramo, prisutne i neke druge biljne štetočine u tako velikom broju i na širem području ?
“Postoji još jedna vrsta koja je na listi karantinskih organizama u Evropi i to u mediteranskom području, a to je Cacyreus marshalli – muškatlin plavac. Ovaj insekt je unijet u Crnu Goru u 2016. godini i prvi put je detektovan u okolini Herceg Novog, u Njivicama, Baošiću a zatim u Kotoru, Budvi, Baru i drugim primorskim mjestima. Ovo je štetočina muškatle (Pelargonium spp. i kultivari). Sadnice muškatle uvezene u proljeće 2016. godine su prošle fitosanitarne kontrole, ali su bile infestirane (zaražene) i uskoro se južno-afrička vrsta muškatlin plavac raširio i ugrozio biljke na zelenim površinama i posebno u privatim vrtovima, koje su godinama njegovane jer su muškatle među najomiljenijim ukrasnim biljkama u vrtovima. Danas je od Budve do Sutorine teško naći muškatlu koja nije infestirana i čije su estetske vrijednosti zato potpuno narušene”, navodi dr Glavendekić.
“Migracije mediteranskih vrsta prema kontinentalnom dijelu Evrope je tema koju proučavam od 2009. godine u okviru 4 međunarodna projekta i tri nacionalna projekta. Jedan od najboljih primera da štetočine mijenjaju svoje ponašanje usljed promjene klimatskih uslova je pojava novih domaćih vrsta u prenamnoženju i širenje njihovog prirodnog rasprostranjenja. Insekti ne poznaju granice. Tako je, od jedne mediteranske vrste krasca, koja je u nekim zemljama u srednjoj Evropi bila rijetka i zakonom zaštićena, postala štetočina na zelenim površinama i rasadnicima koja izaziva veliki ekonomski i ekološki gubitak. Usljed promenjenih klimatskih uslova i sve češće primene četinara u podizanju zelenih površina u Crnoj Gori je od 2010. godine primjećeno povećanje populacija klekinog zelenog krasca – Ovalisia (Palmar) festiva. Prve masovne pojave su primećene u okolini Danilovgrada u živoj ogradi. Posle godinu dana štete u rasadnicima i privatnim vrtovima su primjećene u Republici Srpskoj, a potom u Srbiji, gde su najveće štete zabiljeležene poslije 5 godina. U Mađarskoj je ovaj krasac postao jedna od značajnijih štetočina u rasadnicima.
Palma kod Gradske kafane
Prijeti li izumiranja pojedinih biljnih vrsta?
“Izumiranje može da zaprijeti biljnoj zajednici makije sa šimširom, koja se u Crnoj Gori, prema navodima iz literature nalazi u okolini Danilovrada. Dalje širenje šimširovog plamenca, moglo bi da ugrozi opstanak ove biljne zajednice, koja je prirodna rijetkost”, upozorava prof. dr Glavendekić.
Čempres je ugrožen od čempresovog krasca – insekta koji živi u drvetu i to je domaća vrsta. Već godinama je poznata u Crnoj Gori strana invazivna vrsta patogena gljive Seiridium cardinale. Potiče iz Kalifornije, izaziva rak čempresa ali i drugih četinarskih vrsta i smatra se jednom od 100 najopasnijih stranih vrsta u Evropi. Krasci i patogene gljive u izmenjenim klimatskim uslovima zajedno mogu da ugroze opstanak čempresa, kleke i drugih četinara, koji su dragoceni u očuvanju ekosistema i estetskih vrednosti pejzaža u Crnoj Gori, kaže dr. Glavendekić.
Konstatuje da su štete na agurmima ekonomski značajne. “Propadanje palmi u primorju Crne Gore je već izmijenilo pejzaže i dalje propadanje palmi je veliki rizik u ekonomskom i ekološkom pogledu. Promjena pejzaža smanjuje estetske vrednosti naseljenih mjesta i može da dovede do smanjenja vrijednosti nekretnina, turističkih prednosti i slično. Oštećenja na ukrasnim biljkama (muškatle i druge ukrasne biljke na zelenim površinama) su često podcenjene. To je pogrešno jer se na ukrasnim biljkama mogu stvoriti rezervoari za širenje štetočina na poljoprivredne usjeve ili u šumske ekosisteme”.
Ko je odgovoran za pojavu i širenje biljnih bolesti?
“Čovek je najviše odgovoran”, kategorična je prof.dr Glavendekić. “ Od nivoa Ministarstva poljoprivrede, odgovarajuće Uprave nadležne za zdravlje biljaka i karantinske organizme, fitosanitarna inspekcija koja suspektne pošiljke treba da presretne i spriječi njihovo unošenje u skladu sa odgovarajućom zakonskom regulativom. Poljoprivredni i šumarski inspektori, stručnjaci iz oblasti poljoprivrede, pejzažne arhitekture, preduzeća koja se bave uvozom i trgovinom sadnim materijalom, proizvođači u rasadnicima, svi zajedno snose odgovornost za pojavu stranih i invazivnih štetnih vrsta”.
Čim se prvi simptomi primjete i potvrdi prisustvo, treba sprovoditi hitne mere, jer bi i obim šteta bio mnogo manji. Kada se primjeti pojava štetnog organizma koji se odomaćio, to znači da je štetočina već dobila bitku”, ustvrdila je prof.dr Glavendekić.
Izostala kontrola države
Park hotela Boka
“Aleurocanthus spiniferus je prvi put primjećen u okolini Baošića, Kumbora i Herceg Novog u oktobru 2013. godine u plantažama agruma. Vrsta je poznata kao karantinska u Evropi i trebalo je da bude na listi karantinskih organizama u Crnoj Gori. Ovo je administrativni propust i propust fitosanitarne službe, jer je poznato da je A. spiniferus invazivna vrsta i velika prijetnja agrumima u području Mediterana”, upozorava prof.dr Glavendekić. Ističe da se moglo spriječiti njeno širenje iako 2013. godini Crna Gora nije bila članica Evropske i Mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO).
“Sve navedene vrste su poznate u Evropi i postoje protokoli praćenja i mjera zaštite. Treba učiti iz iskustava drugih država. Administracija treba da reguliše štetočine na vrijeme, prije nego što se pojave u Crnoj Gori. Uvođenje nadzora nad karantinskim vrstama i praćenje stranih i invazivnih vrsta je prva mjera preventive. To podrazumijeva obuke fitosanitarnih inspektora, stručnjaka iz oblasti poljoprivrede i pejzažne arhitekture i širenje svijesti javnosti o novim štetnim organizmima. Ja sam ponudila pomoć Upravi nadležnoj za zaštitu zdravlja biljaka kada su ukrasne biljke u pitanju u Crnoj Gori, ali je to ostalo bez odgovora”, kaže prof .dr Glavendekić.
Neophodne i administrativne mjere
Prof. dr Glavendekić objašnjava da je suzbijanje biljnih štetočina veoma kompleksno i da zahtjeva posvećen i uporan rad. “Više različitih metoda treba da se primene. Mjere zaštite uključuju i sistemska rješenja – administrativne mjere, uvođenje odgovarajućih metoda praćenja štetnih organizama, preventivne mere na nivou lokalnih samouprava, uvođenje obaveznog cjeloživotnog obarazovanja stručnjaka iz oblasti zaštite zdravlja ukrasnih biljaka i druge”.
“Srbija usklađuje svoje zakone sa zakonima EU i kao članica EPPO sprovodi Program mera u cilju praćenja štetnih organizama na godišnjem nivou. U to su uključene i štetočine šuma i ukrasnih biljaka.
Neke zemlje imaju Akcioni plan o invazivnim vrstama, što je jedan od vidova zakonske regulative. Treba razvijati aktivnosti i usvojiti Plan hitnih mera u slučaju pojave karantinskih vrsta. Za sada zemlje u region nemaju ovaj dokument, a bilo bi veoma korisno da se usvoji”, poručila je prof. dr Glavendekić.
Nedovoljna saradnja
Štetočine poljoprivrednih kultura su često proučavane zajedno sa naučnicima iz Srbije i Crne Gore u zajedničkim istraživanjima. Kadaje riječ o ukrasnim biljkama , mislim da je saradnja izostala. Štetni organizmi u promenjenim klimatskim uslovima imaju tendenciju da migriraju od Mediterana prema kontinentalnom delu Evrope, turisti donose biljke sa putovanja kao uspomenu, štetočine mogu slučajno da se unesu u ambalaži raznih roba kojim se trguje ili transportnim sredstvima kao „slepi putnici“. Postoji mnogo mogućnosti da se preventivom i edukacijom smanji rizik od unošenja stranih vrsta ili uspori njihovo rasprostranjenje. Potrebna je obuka stručnjaka, širenje svesti javnosti i uključivanje građana u sistem ranog javljanja o pojavi nove štetočine. Zato sam, kao naučnik sa dugogodišnjim iskustvom u zaštiti šuma i ukrasnih biljaka, ponudila saradnju predstavnicima administracije iz Podgorice iz nadležne Uprave i naučnicima iz Biotehničkog fakulteta”, kaže prof.dr Glavendekić i konstatuje da saradnja za sada ne postoji.
Dr. Milka Glavendekić
prof. dr Milka Glavendekic
Prof. dr Milka Glavendekić je redovni profesor na Odseku za pejzažnu arhitekturu i hortikulturu Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, na kojem je zaposlena od 1984. godine. Predaje predmete iz uže naučne oblasti zaštita šuma i ukrasnih biljaka na osnovnim, master i doktorskim studijama. Magistrarala je u oblasti šumarstva – naučna disciplinaa Šumarska entomologija i doktorirala u oblasti biotehnologijie u istoj naučnoj disciplini na Univerzitetu u Beogradu – Šumarskom fakultetu. Kao stipendiju nemačke vlade (DAAD) radila je entomološka istraživanja na Univerzitetu u Würzburg-u, na Biološkom fakultetu i na Šumarskom fakultetu Ludwig-Maksimillian Univerziteta u Minhenu (Nemačka). Kao post-doktorant radila je na Tehničkom Univerzitetu (Technische Univerzität) u Minhenu, Fakultet za upravljanje resursima šuma. Bila je predavač po pozivu na Univerzitetu u Novosibirsku i na više naučnih skupova.
Od 2001, njeno istraživanje je usmjerano ka primjeni nauke u Pejzažnoj arhitekturi i hortikulturi. Primenjena istraživanja su posebno posvećena proučavanjima biologije i ekologije invazivnih vrsta insekata od značaja u šumama i na elementima zelene infrastructure, biološkim agensima, primeni bioloških mera zaštite i razvoju strategije integralne zaštite šuma i ukrasnih biljaka. Razvija metode proučavanja i zaštite starijeg drveća sa predlogom mera sanacije.
Crnogorska policija zabranila je održavanje litije koju je Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) planirala za nedelju, 8. mart na Cetinju.
Kako je saopštila policija, na osnovu zahteva koji je upućen 3. marta, policija je donela rešenje i u skladu sa zakonom nije dozvolila održavanje javnog okupljanja iz bezbednosnih razloga.
“Na rešenje je organizator okupljanja u pokretu predao tužbu Upravnom sudu, koja je odbijena”, dodala je policija.
Litije SPC se zbog Zakona o slobodi veroispovesti održavaju dva puta nedeljno širom Crne Gore, ali ne i u Cetinju, gde je sedište Mitropolije.
Litija je već jednom bila zakazana i otkazana nakon što su ih zamolili iz policije. Tome je prethodio skup gradjana Cetinja koji su saopštili da na Cetinju neće dozvoliti održavanje litije.
Novi pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama primjenjuje se od 1. februara u Hrvatskoj. Među novostima koje donosi, u javnosti je najviše odjeknula informacija da se ukida trajna registracija plovila. Ne za sve, jer vlasnici manjih brodova – do sedam metara i slabijeg motora do dvadeset konjskih snaga nemaju obvezu tehničkog pregleda i nove registracije.
Vlasnici pasara neće morati na tehnički pregled, ali vlasnici brodova s druge strane gata, čija je duljina trupa veća od 7 metara ili snaga motora veća od 20 konjskih snaga, vjerojatno hoće. Obveza nove registracije svakih 5 godina propisana je samo za luksuznije brodove.
– Obvezi tehničkog pregleda podliježu plovila koja imaju ugrađeni sanitarni sustav. Ako imaju ugrađen motor odnosno spremnik za gorivo. Imaju ugrađeno plinsko trošilo i namijenjeno je za višednevni boravak na moru, kaže Alen Rukavina, lučki kapetan u Zadru.
– Pravilnik sam pročitao i u nekim segmentima se slažem s tim po pitanju zaštite okoliša, objašnjava Đino Matešić, tajnik ŠRD-a “Bregdeti – Arbanasi”, Zadar.
Zaštita morskog okoliša važan je razlog zbog kojeg je donesen novi pravilnik o brodicama. Ne manje važan razlog i povećanje je sigurnosti pomorskog prometa.
Šjor Dean Bajlo profesionalni je ribar. Novi pravilnik za njega i nije neka novost s obzirom na to da je brod prijavio za gospodarsku djelatnost pa svake dvije godine obavlja tehnički.
– A sve pregledaju od rakete, plovaka kaljužnih, svjetala, sidara, sve, kaže Bajlo.
– Stranka će doći u Lučku kapetaniju. Podnijeti zahtjev za obavljanje tehničkog pregleda i po tom će djelatnik Lučke kapetanije će izaći na mjesto gdje se nalazi brodica, kaže Alen Rukavina, lučki kapetan u Zadru.
– Da, morat ću na novu registraciju. A zamjerke su da se unutar sedam metara moraju poštovati toliki standardi tipa spremnika za fekalne vode, odvajanje ulja, objašnjava Đino Matešić, tajnik ŠRD-a “Bregdeti – Arbanasi”, Zadar.
Zbog novog Pravilnika i obveze nove registracije mnogi će vlasnici brodova morati dodatno uložiti u opremu broda. Uostalom, sva se zadovoljstva plaćaju.
Hiljadee ljudi pridružilo se klimatskoj aktivistici Greti Thunberg u petak na protestu u Bruxellesu kako bi zatražili ambicioznije mjere EU-a u borbi protiv klimatskih promjena.
Policija navodi da je u prosvjednoj povorci bilo oko 3.400 ljudi. Neki prosvjednici nosili su transparente “Naša budućnost je u vašim rukama”, “Odmah djelujte”, “#promjenasustava”, javlja belgijska novinska agencija Belga.
“Prosvjedujem za klimu već godinu dana”, rekao je 15-godišnji prosvjednik. “Greta je važno lice pokreta i njezina prisutnost daje snagu našem prosvjedu. Želimo snažnu promjenu”, dodao je. “Nulta emisija plinova do 2050. za EU označava predaju. Znači odustajanje. Mi ne trebamo ciljeve samo za 2030. ili 2050. Mi ih, prije svega, trebamo za 2020. i svaki sljedeći mjesec i godinu koja dolazi”, navodi se u otvorenom pismu Grete i još 33 mladih aktivista. Na prosvjedu su sudjelovale nevladine organizacije Amnesty International, Oxfam Solidarity i WWF.
Thunberg je u srijedu optužila vlade i institucije Europske unije da se samo “prave” kako žurno poduzimaju mjere kako bi obuzdali klimatsku krizu. Čelnici EU-a tvrde da predvode jednu od najambicioznijih politika na svijetu za obuzdavanja klimatskih promjena a u srijedu je Europska komisija predstavila zakon kojime bi se emisije stakleničkih plinova u potpunosti eliminirale do 2050. “Kada vam gori kuća ne čekate još koju godinu da gasite vatru. Pa ipak je to Komisija danas predložila”, rekla je 17-godišnja švedska aktivistica Odboru Europskog parlamenta za okoliš.
Predloženi zakon o klimi bi Komisiji dao ovlasti da vladama svakih pet godina postavlja veće ciljeve no te bi ovlasti vrijedile tek nakon 2030., što je po organizacijama za zaštitu okoliša prekasno.
Najavljena izgradnja ugostiteljskog objekta na plaži u Baošiću od strane firme „Plaža Perla”, ruskog vlasnika, izazvala je protestno okupljane mještana kojima se u ime Ekološkog društva Boka pridružila i Olivera Doklestić. Mještanin Zdravko Damjanović ukazao je da Morsko dobro prilikom davanja u zakup plaže nije vodilo računa da se mještanima oduzima pravo na vezivanje barki jer se bave ribolovom, ali i da je lokacija u granicama kulturno -istorijskog područja Unesko.
– Morsko dobro je moralo da ima evidenciju o tome i da ne dozvoli ovakvu gradnju, gdje se ulazi preko 20 metara u more. Zakupac kome je dodijeljena ova lokacija ne posjeduje hotelsko -ugostiteljske kapacitete niti je nosilac razvojnog projekta turističkih sadržaja Herceg Novog. Želja naših komšija, koji posjeduju 4.000 kvadrata zemlje u zaleđu ove plaže na kojoj imaju u planu da sagrade hotel sa izlazom na more, jer ga do njega dijeli samo šetalište, neće moći da se ostvari. Zakup ove lokacije je na 20 godina. Stvaran projekat za koji je Opština izdala saglasnost nije postavljen na tabli, postavljen je samo gabaritno jednim dijelom, ali ne i sadržajno. Da li investitor želi da nešto sakrije od mještana ili ne, saznaćemo – naglasio je Damjanović.
I Savo Damjanović kaže da je gradnja nedopustiva.
– Ispred kuća sam moje braće. Njih petoro se bave turizmom i njihovi gosti koriste ovu plažu. Oni su prije 100 godina napravili kuću, gradili, radili, oplemenjivali ovu plažu, borili se za svaki milimetar da ne odnese more i sada neće moći da priđu toj plaži. Osjećamo se ugroženo jer sada dolazi neko s parama i kažu nam nije to više vaše. Svi imamo uredne dozvole za izdavanje. Gdje će naši gosti da se kupaju – ogorčen je Savo Damjanović.
Milo Damjanović, u ime Ribarskog kluba Baošić i Društva za podvodni ribolov, ukazo je na ugrožavanje ekosistema mora.
– Gradnja ugrožava zaštićene vrste različitih algi. Tu je murava, školjke kao što su palastura, vaganj i žbogulja kao i trava koja raste uz parapet, a kojoj ne znam ime – kaže Milo Damjanović.
Baošići tabla – foto RHN
U ime Eko društva Boka Olivera Doklestić, upravo zbog nasušne potrebe da se zaštiti morski život, apeluje da se obustave svi radovi. Kaže da je investitir dobio sve dozvole, što ne bi smjelo da se desi u državi koja nosi epitet ekološka.
– Ne treba sve da bude izbetonirano, da sve bude komercijalizovano i da ne razmišljamo šta će od tog živog svijeta da ostane. Institut za biologiju mora, konkretno dr Vesna Mačić koja se bavi istraživanjem podmorja posebno biljnih vrsta u moru, još lani je stala uz mještane. Sav priobalni pojas Boke je ugrožen gradnjom plaža, bez obzira da li se rade pješčane ili betonske plaže, kao i gradnjom marina. Stepen izgrađenosti marina i broj vezova unutar Boke, već premašio dozvoljenu brojku, a mislim da je prethodnim studijama ona bila limitirana na 500 vezova. Danas imamo Portonovi,Lazure i ove male marine brojka uveliko prelazi 1.000 i to je jedan od prvih činilaca zagađenja morskog priobalja. Pravi dar prirode je kada se pojavi palastura jer ona je činilac zdrave sredine i čistog priobalja. Kada je primijećena palastura, primijećeni su i morski krastavci i neke druge boljne i životinjske vrste koje zaslužuju da budu zaštićene. Zaliv Boke je dio prirodne i kulturne Unesko baštine i zato treba obratiti punu pažnju na zaštiti i priobalju i kopnenog dijela – poručila je Doklestić.
Drljević: Posjedujemo sve dozvole za gradnju
Kompaniju Plaža Perla, ruskog vlasnika, zastupa Aco Drljević koji kaže da posjeduju sve neophodne dozvole za gradnju i da će radovi biti okončani do početka sezone.
– Posjedujemo sve dozvole za gradnju ovjekta. Investicija je vrijedna 160.000 eura. Radove počinjemo uskoro, a biće okončani do sezone – odgovorio je kratko Aco Drljević.
Crna Gora nije bila nikad dostupnija. Samo u posljednih pet godina avio-dostupnost Crne Gore je neprepoznatljiva. Trenutno, naša država je direktno povezana sa više od 50 gradova, a samo u 2020. godini najavljeni su letovi ka novih čak 11 destinacija, pišu Vikend novine.
Prvo, ruski prevoznik Ural Airlines dobio je dozvolu federalnih avionskih vlasti da uvede ljetnju sezonsku liniju između Tivta i Ekaterinburga. Takođe, i irski Ryanair Crnu Goru vidi kao državu u koju vrijedi otvaranje novih linija. Nakon Belgije, Njemačke, Irske, Italije, Poljske, Španije, Švedske i Velike Britanije, za Crnu Goru će se, gotovo sigurno, ove godine letjeti i sa Malte. Ryanair ima u planu otvaranje još jedne linije ali za sada u tajnosti drže podatak o kojoj državi je riječ.
Croatia Airlines uvodi od 3. maja liniju Zagreb Podgorica, a Montenegro Airlines je na pragu Portugala i Turske.
Pored navedenih, najavljene su i avio linije za Dablin, Poznanj i Kijev.
Jeftini let ka 28 destinacija
Niskobudžetnih kompanija je trenutno 11 i njima se iz Podgorice i Tivta direktno putuje ka 28 destinacija. Sa Aerodroma Podgorica saobraća irski Ryanair i to do Brisela, Londona, Berlina, Bolonje, Barselone, Stokholma i sezonski do Vroclava. Kako su već pisali mediji, u ovoj godini, pored navedenih, otvaraju nove linije od/do Dublina, Krakova i Poznana dok će linija prema Stokholmu biti obustavljena zbog toga što je Ryanair spriječen da kupi nove avione. Do Štutgarta će saobraćati Laudamotion, ćerka kompanija Ryanaira. I Wizz air je prepoznao Crnu Goru kao destinaciju u koju vrijedi letjeti. Oni održavaju linije do Memingema (Minhen jug), Budimpešte, Milana, Katovica (sezonski), a od jula ove godine počinje i linija Beč Podgorica.
Kada je u pitanju Smartwings, oni iz Podgorice tokom ljetnje sezone lete za Prag, Brno, Ostrava, Pariz, Lion i Nant.
Sa Aerodroma Tivat tokom ljetnje sezone saobraća više low cost kompanija i to Easy Jet (Mančester, London, Ženeva), Pobeda (Moskva, cjelogodišnji saobraćaj), Smartwings (Lil), Transavia France (Pariz), Eurowings (Dizeldorf), Norwegian International (Helsinki), Norwegian Air Shutle (Oslo) i Flydubai (Dubai).
Lisabon pun pogodak
I Montenegro airlines pojačava broj letova i destinacija. Tradicionalno, Montenegro airlines najviše leti ka Beogradu. Nacionalni avio prevoznik leti i ka Rimu, Parizu, Moskvi, Cirihu, Beču, Frankfurtu i Ljubljani. Uz stalne letove, Montenegro airlines će uskoro objaviti i ljetnji red letjenja i destinacije ka kojima će sezonski letjeti.
Iz Montenegro airlinesa su krajem godine saopštili da ozbiljno razmišljaju o uvođenju direktnih letova ka Istanbulu i Lisabonu. Takođe, važno je napomenuti da će Aerodromi Crne Gore, u okviru prekograničnog projekta On Cloud Nine, uspostaviti liniju Podgorica Bari Podgorica.
Projekat, kako su kazali u Aerodromima ima za cilj da uspostavi avio-veze između italijanske regije Pulje i Crne Gore, kao i Pulje i Albanije, kroz eksperimentalno pokretanje novih avio ruta.
U meksičkoj luci Cozumel često vlada velika gužva jer stalno stižu golemi američki kruzeri puni gostiju. Nedavno je samo trenutak nepažnje tijekom manevriranja bio dovoljan da kruzer Carnival Glory krmom udari u provu kruzera iste kompanije Carnival Legend, koji je već bio na sidru.
Šteta nije osobito velika jer je sudar bio blag, ali su stradale dvije palube na Carnival Gloryju. Šest je osoba lakše ozlijeđeno, a neki putnici s obližnjeg i usidrenog kruzera Oasis of the Seas (Royal Caribbean Lines) su mobitelima snimali sudar morskih divova.
Oni tvrde kako je Carnival Glory zamalo udario i u njihov kruzer, pa je istraga o cijelom događaju već pokrenuta. Kompanija Carnival je službeno navela kako se incident dogodio, ali ističe kako ni Glory ni Legend nisu zadobili štetu koja bi utjecala na njihovu sigurnost plovidbe. Carnival Glory je izgrađen 2003. i na njemu je 4000 putnika i članova posade.
Na Carnival Legend, izgrađen 2002., ukupno stane 3000 osoba, dok je Oasis of the Seas, isporučen 2009., jedan od najvećih kruzera na svijetu i na njemu može biti čak 8000 putnika i članova posade.
