Graditi će 5 polarnih kruzera vrijednih 860 miliona eura u “3. maju”

0
3 maj foto TradeWinds

Vlasnik Scenic grupe Glen Moroney je rekao da će cijeli brod biti izgrađen i opremljen u riječkom brodogradilištu. Na pitanje zašto je odabrao baš “3. maj”, odgovora kako je to učinio ponajprije zbog ljudi. Već je izgrađen jedan brod za Scenic, gotovo cijeli tim dolazi iz ove regije i Hrvatske, rekao je, dodajući kako brodogradilišta bez ljudi i njihova iskustva ne znače ništa

Vlada je spremna, pod određenim okolnostima i uz strogu kontrolu, izdati jamstva od 48 posto vrijednosti novih brodova koji bi se za australski Scenic gradili u “3. maj”u, izjavio je u četvrtak ministar gospodarstva Darko Horvat koji je u riječkom brodogradilištu razgovarao s vlasnikom Scenic grupe i čelnicima “3. maja”.

Horvat, vlasnik australske Scenic grupe Glen Moroney i direktor Brodogradilišta “3. maj” Edi Kučan razgovarali su o operacionalizaciji dogovorene suradnje, odnosno o izgradnji pet polarnih kruzera, ukupne vrijednosti 860 milijuna eura.

“Smatram da smo dogovor uspostavili prije desetak dana, istog trenutka kada smo u prostorijama Vlade na neki način prihvatili obostrani interes brodograditelja i naručitelja da u 3. maj investira, rehabilitira škver i gradi sofisticirane brodove, a nakon toga i Vlada, koja s spremna izaći u susret “3. maju”, pod određenim okolnostima i uz strogu kontrolu, izda jamstva u omjeru 48 naprama 52, s kojim se uvjetom naručitelj brodova složio”, rekao je Horvat.

Smatra da je to fer i korektan paritet, podjela odgovornosti, uz strogi nadzor i dinamiku gradnje. Na upit kada će se taj dogovor prisnažiti, najavio je da će to biti istog trenutka kada se dobije zahtjev za prvo jamstvo.

Za državu to znači nastavak i kontinuitet brodogradnje u “3. maju”, rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta. Na pitanje je li time stavljena točka na agoniju u “3. maju”, Horvat kaže da se sada ne bi toliko optimistično izrazio. Država će, dodaje, napraviti svoje, a menadžment škvera mora napraviti svoje.

“Bude li dinamike i prilike da se jamstva jedno za drugim ne konzumiraju, istom će dinamikom i država pratiti brodogradnju u “3. maju”, naglasio je Horvat.

Na pitanje kako će se riješiti pitanje novogradnje 514, odnosno hoće li se taj brod za prijevoz automobila, koji je ugovaran u Uljaniku, završiti u “3. maju”, ministar je rekao kako o tome brigu vode pravnici. “Kada se pravnici usuglase i slože oko metodologije, tada će Vlada dati svoj pristanak”, rekao je.

Naglasio je i kako je rehabilitacija riječkog brodogradilišta isprojektirana i izračunata na dovršetku tri broda, što uključuje i novogradnju 514 te da će i taj brod biti u roku završen u “3. maju”.

“Završetkom izgradnje broda 514 moći ćemo govoriti o stvorenim pretpostavkama povrata kreditnog aranžmana od 150 milijuna kuna, kojeg je HBOR dao da bi se “3. maj” pokrenuo i omogućila mu se daljnja perspektiva,” rekao je.

Direktor “3. maja” Edi Kučan je potvrdno odgovorio na upit znači li gradnja brodova za australsku tvrtku spas za “3. maj”.

“Mi smo prepoznali, skupa s Vladom, da u kontekstu gradnje specijalnih brodova vidimo svoju opstojnost i nišu na svjetskom tržištu. U tom trenutku smo podržali vlasnika Scenic grupe Moroneya, s kojim sam već uspješno surađivao u Puli na gradnji broda Scenic Eclipse. Vidjeli smo pravog partnera s kojim možemo osigurati opstojnost i nastavak proizvodnje na riječkom lokalitetu”, rekao je Kučan.

Kaže i da taj posao neće opterećivati porezne obveznike. “Od Vlade smo dobili kredit za pokretanje za proizvodnje i s uspješnim završetkom brodova taj kredit ćemo i vratiti”, istaknuo je.

Na upit o postavljanju prve nove kobilice, Kučan je rekao da sve ovisi o dolasku čelika, koji je već izvaljan u valjaonici u Makedoniji. “Što se tiče rezanja, očekujemo da ćemo krenuti unutar 30-ak dana, a polaganje kobilice, koje je zahtjevno, bi trebalo biti krajem svibnja ili početkom lipnja”, kaže Kučan. Vlasnik Scenic grupe Glen Moroney je rekao da će cijeli brod biti izgrađen i opremljen u riječkom brodogradilištu.

Na pitanje zašto je odabrao baš “3. maj”, odgovora kako je to učinio ponajprije zbog ljudi. Već je izgrađen jedan brod za Scenic, gotovo cijeli tim dolazi iz ove regije i Hrvatske, rekao je, dodajući kako brodogradilišta bez ljudi i njihova iskustva ne znače ništa.

Upitan je li spreman biti i strateški partner “3. maju”, Moroney je kazao da treba vidjeti kako će se stvari odvijati, da treba ići korak po korak. Želimo izgraditi još puno brodova, a sada ih je u planu još pet. Brodove treba izgraditi na vrijeme, unutar proračuna, u skladu s dogovorom, a ako se sve to dogodi, tko zna, rekao je.

U svijetu se obilježava Dan žena

1
Kamelija

U svijetu se danas obilježava 8. mart, Međunarodni dan žena, nastao kao dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena.

Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru, koji je prvi put izračunat prošle godine u cilju mjerenja nejednakosti i praćena napredka u domenu rada, novca, znanja, vremena, moći i zdravlja, pokazao da je Crna Gora ostvarila niži rezultat od prosjeka članica Evropske unije (EU).

Istraživanje je pokazalo da je većina zaposlenih u sektoru obrazovanja žene oko 76 odsto, ali da se na rukovodećim mjestima u većini nalaze muškarci oko 63.

Zaposlene žene, kako se navodi, suočavaju se sa nizom diskriminatornih praksi na radnom mjestu, dok se majčinstvo i dalje svrstava u jednu od najčešćih prepreka za napredovanje u poslu, zadržavanje ili uopšte dobijanje radnog mjesta.

Istraživanja ukazuju da se na intervjuima za posao, žene i dalje suočavaju sa pitanjima o bračnom statusu.

Prvi nacionalni Dan žena obilježen je 28. februara 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama nakon deklaracije koju je izdala Socijalistička partija Amerike.

Kao međunarodni dan žena, osmi mart prihvaćen je 1917. godine.

Ujedinjene nacije su od 1975. godine, koju su proglasile za Međunarodnu godinu žena i službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.

Povodom 8. marta u EU info centru u Podgorici danas će biti održana javna debata „Ravnopravna, zaštićena, osnažena? Stanje ženskih prava u Crnoj Gori“, .

Javnu debatu organizuju Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Centar za ženska prava i EU info centar, a u cilju isticanja pitanja osnaživanja žena u Crnoj Gori.

Nakon debate, biće održan tradicionalni Ženski marš kroz centar Podgorice, u organizaciji Centra za ženska prava.

Ženski parlament raspravljaće danas o položaja žena u kontekstu usvajanja Rezolucije o pravima žena na Zapadnom Balkanu.

Koncert Arbor Vitae Trio u Kotoru – muzika kao univerzalni lijek i jezik

0

Koncert komorne muzike Arbor Vitae Trio iz Dubrovnika održani je u subotu u  crkvi Svetog Duha u Kotoru.

Poznata je činjenica da je muzika ne samo univerzalan lijek, nego i univerzalan jezik koji je spojio sopranisticu Helenu Mamić, pijanistkinju Jelenu Kovačević i violinistkinju Lorenu Milin kroz muzičko stvaralaš­tvo.

Članice komornog trija Arbor Vitae izvele su poznata dijela Piazzola, Beethovena, Debussya, Dvoržaka, Schuberta, Glinke, Pejačevića, Francka.

Arbor Vitae Trio započelo je muzičku saradnju 2016. humanitarnim koncertom u Rimu u organizaciji hrvatsko – talijanske zajednice Mosaico Croato-Italiano.

Arbor Vitae Trio

Shvativši da imaju slična zanimanja za istraživanje muzike za atipične komorne sastave, formirali su širok raspon repertoara koji su obuhvaćali muziku iz doba baroka, savremenu klasičnu muziku, sakralnu muziku i jazz.

Trio Arbor Vitae predstavio se publici Italije, Francuske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Trio daje važan naglasak izvođenju hrvatskih klasičnih kompozitora koji promiču muzičku baštinu Hrvatske u Hrvatskoj i inostranstvu.

Inače, Arbor Vitae na latinskom jeziku znači drvo života.

Koncert je organizovala Škola za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“ Kotor.

Vaterpolo klub Primorac : Navijači Partizana očigledno došli da onemoguće utakmicu

0
Foto Twitter

Kotorski Vaterpolo klub Primorac oglasio se povodom nemilih scena uoči utakmice u Budvi, najoštrije osuđujući huligansko ponašanje navijača Partizana.

“Vaterpolo klub Primorac najoštrije osuđuje huligansko ponašanje navijača Partizana, koji na sportsko borilište nijesu došli da dostojanstveno i srčano bodre svoj klub, već očigledno sa namjerom da onemoguće odigravanje utakmice”, navodi se u saopštenju crnogorskog predstavnika”, ističe se u saopštenju.

Iz Primorca navode da su kao domaćini učinili sve da obezbijede uslove za fer i bezbjedno odigravanje utakmice.

“Nažalost, svjedočili smo nemilim događajima kojima nije mjesto na sportskim borilištima. Očekujemo da će njihovi akteri biti procesuirani po Zakonu, te da ubuduće na sportskim priredbama nećemo svjedočiti ovakvim scenama”, kazali su u kotorskom klubu.

Zbog bacanja suzavca, meč će se odigrati danas od 18 časova i to bez prisustva publike.

“Odluka Povjereništva Regionalne lige da se utakmica odigra naknadno bez prisustva navijača šteti najviše našem klubu i igračima, koji će, ne svojim krivicom, odlučujuću utakmicu odigrati bez izuzetno važne podrške navijača. Pod jakim uticajem događaja sa bazena SRC Budva i emotivnim nabojem, nadamo se da vaterpolo sport neće postati talac onih koje samo uslovno možemo nazvati ‘navijačima'”, stoji u saopštenju Primorca.

URA bojkotuje izbore u Tivtu: Nema uslova za slobodne izbore

11
Tivat

Građanski pokret URA neće učestvovati na izborima u Tivtu zbog toga što uslovi za slobodne, demokratske fer i slobodne izbore ne postoje ni u tom gradu ni na državnom nivou, odlučeno je na sjednici lokalnog odbora ove partije u Tivtu nakon što su obavljene konsultacije sa rukovodstvom stranke.

Ranije je Predsjedništvo ove stranke svom odboru u Tivtu sugerisalo isto, da se na lokalne izbore ne izlazi jer uslovi za to ne postoje i gori su od onih koji su bili 2016. godine, na prethodnim izborima.

„Kao decentralizovana partija ostavili smo krajnju odluku našem lokalnom odboru u Tivtu i oni su odlučili da ne izlaze na izbore. Imaju našu potpunu podršku za takav potez“, kaži u URI.

Iz lokalnog odbora URA u Tivtu na sjednici je zaključeno da će URA bojkotovati ove izbore jer ne želi da daje legitimitet krađi i prevarama vladajućih partija na lokalu.

„Uslovi za održavanje izbora su mnogo gori u odnosu na one 2016. godine jer se u javnosti pojavilo bezbroj afera koje potpuno delegitimišu vladajuće partije na lokalu i u državi. Bez epiloga takvih afera u Crnoj Gori nema slobodnih izbora i ne treba im davati legitimitet. Izborno zakonodavstvo nije unaprijeđeno, a većina institucija koje trebaju da nadgledaju i sprovode izborni proces (ASK, Državna izborna komisija, Vrhovno državno tužilaštvo), trenutno su u v.d. stanju. “, kazali su u tivatskoj URI.

Oni su na kraju pozvali opoziciju da prestanu sa davanjem legitimiteta kriminalu, krađi i korupciji na izborima u Crnoj Gori.

„URA čvrsto drži prncipe, zbog toga i poštujemo Sporazum za budućnost koji smo potpisali pred građanima, a koji je zaboravljen od većine opozicionih partija. URA je jedina partija koja je u potpunosti ostala u bojkotu državnog parlamenta, pa nemamo nikakav problem da budemo i jedini koji će bojkotovati izbore u Tivtu. Treba da se izborimo za fer i demokratske opšte izbore, dakle na svim nivoima u jednom danu i temeljnu reformu izbornog zakonodavstva. Davanjem legitimiteta ovakvim izbornim procesima u režiji DPS-a i njegovih satelita aminujemo krađu, lopovluk, kriminal i korupciju kao zvaničnu državnu politiku“, navode u URI.

U URI navode da su svjesni da bojkot ne može dati rezultate ako u njemu ne učestvuju sve relevantne opozicione grupacije.

“Ukoliko kolege iz opozicije odluče da nastupe na izborima u Tivu mi im nećemo praviti opstrukcije i nećemo voditi kampanju aktivnog bojkota. Prepustićemo našim simpatizerima i članovima da procijene da li će izaći na izbore i podržati neku građansku opciju ili će bojkotovati izbore. One kolege iz opozicije koje odluče da nastupe na izborima preuzimaju na sebe odgovornost za njihov ishod i sudbinu dalje borbe oko temeljne reforme izbornog zakondavstva”, zaključuju u tivatskoj URI.

Vinarija Dingač spašena nakon višegodišnjeg stečajnog postupka

0
Vinarija Dingač

Vinarija Dingač u Potomju, koja je godinama bila perjanica pelješkog vinarstva i vinogradarstva, spašena je nakon višegodišnjega stečajnog postupka.

Nije to bila klasična stečajna priča kakvih smo se nagledali u Hrvatskoj, u kojoj se prodaje imovina, podmiruju veliki vjerovnici, a radnici praznih ruku uglavnom završavaju na burzama rada. Stečaj je to poljoprivredne zadruge koja je proizvodila čuvena vina Dingač i Postup, koji su bili glavnina imovine.

Više od milion litara kvalitetnog vina, uglavnom Dingača, ostalo je “zarobljeno” pod hipotekom poslovnih banaka u spremnicima vinarije u Potomju. Banke, kojima je poljoprivredna zadruga Dingač dugovala gotovo deset miliona kuna, bile su razlučni vjerovnici pa tako i vlasnici vina, koje je trebalo nekako utržiti i spasiti vinariju i zadrugarstvo.

Pelješki vinogradari, njih tristotinjak, do pokretanja stečaja bili su vlasnici poljoprivredne zadruge i vinarije, da bi kasnije, nakon prihvaćanja stečajnog plana, bili razvlašćeni. Godinama su strpljivo čekali svoj novac za predani plavac mali. Bilo je i prosvjeda i uzaludnih traženja jer je vinarija tonula sve dublje i dublje, banke su potraživale kredite, država neplaćene obveze za PDV, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dok su zadrugari – proizvođači grožđa bili među zadnjima za isplate, piše Slobodna Dalmacija.

Kada je 2016. godine krenuo stečajni plan, nitko na Pelješcu nije vjerovao da će se poljoprivredna zadruga i vinarija Dingač spasiti od totalne propasti. Danas, četiri godine kasnije, stečaj poljoprivredne zadruge i vinarije Dingač u Potomju uspješno je priveden kraju, a stečajni upravitelj Ante Mrkonjić, koji sada ima nadzornu ulogu nad radom zadruge, ističe da je ovo jedan od rijetkih stečajeva koji je završio pozitivno. Naglašava da su dugovi dobavljačima vraćeni isključivo prodajom zaliha vina, na što je iznimno ponosan.

Zadruga je prošle jeseni od svojih kooperanata otkupila oko 500 tona kvalitetnoga grožđa, uglavnom plavca malog i preradila ga u vrhunsko vino.

– Stečaj je uspio, vinarija sada uspješno posluje na tržištu, isplaćuje sve obveze prema dobavljačima i plaće radnicima – pojašnjava Mrkonjić.

Podsjetimo, vinogradari su kao zadrugari bili vlasnici vinarije, da bi se na kraju morali odreći dijela svojih potraživanja kako bi se vinarija spasila. Ali to je očito bila žrtva koju su morali podnijeti za spas vinarije i tamošnjega vinogradarstva.

– Ovaj stečaj je neviđen u Hrvatskoj, ništa od imovine nismo prodali. Samo jedan od 360 vjerovnika bio je protiv stečajnog plana. Bilo je sumnje i različitih priča, ali sve je dobro završilo – kaže Mrkonjić, koji pak naglašava da je imovina zadruge ostala netaknuta i stavljena je u funkciju prerade grožđa i proizvodnje vina.

Zanimljivost ovoga stečajnog postupka je i da nitko od radnika ni jedan dan nije imao prekid radnog odnosa, jer su radnici punili vino, koje se prodavalo po cijeni od oko 29 kuna za litru, pa je tako zadruga na godišnjoj razini ostvarila oko devet milijuna kuna prihoda, čime su se podmirivali nagomilani dugovi.

Vino Dingač sa zaštitnim znakom, magarcem, prodaje se u svim trgovačkim centrima po prosječnoj cijeni od oko 80 kuna, dok je Postup oko 70 kuna.

Pelješac – Vina Skaramuca vinogradi Skaramuca

Vinarija ima još oko 700 hiljada litara vina na zalihama, koje će se također prodavati po 29 kuna. Vina će biti još i više jer u spremnicima dozrijeva vino iz prošlogodišnje berbe, a otkupljeno grožđe je odmah isplaćivano vinogradarima, kako bi zadruga stekla povjerenje kooperanata – govori Mrkonjić, naglašavajući da nema nepodmirenih obveza prema radnicima, dobavljačima i komunalijama.

Tako se nastavlja tradicija zadrugarstva koja datira još iz 1902., premda se na Pelješcu grade i nove vinarije. Vinarija Dingač ima svoj brend i relativno novu proizvodnu opremu, što je prednost prigodom revitalizacije proizvodnje, za razliku od drugih vinarija u stečaju, Vrgorke u Vrgorcu ili one u Imotskom, gdje se rasprodaje imovina i nema mogućnosti za nastavak proizvodnje.

Udruživanje u zadruge kao oblike proizvođačkih organizacija potiče i resorno Ministarstvo poljoprivrede, što je ujedno i trend u zemljama Europske unije, pa tako pelješko zadrugarstvo ima budućnost.

Italija uvodi karantenu za Milano, Veneto i druga područja

0
Italija – policija – karantin – foto EPA

Italija “u narednim satima” uvodi karantenu za čitavu Lombardiju, pa tako i za gospodarsko središte zemlje Milano te za pokrajinu Veneto, sjever Emilije-Romagne i istok Pijemonta, pišu u subotu talijanski mediji.

Ulasci i izlasci s tih područja bit će strogo ograničeni tijekom karantene koja ostaje na snazi do 3. travnja, navodi se u prijedlogu vladine uredbe koji prenose mediji, uključujući agenciju Ansu te dnevnike Corriere della Sera i La Repubblica.

Svi muzeji, teretane, kulturne ustanove, skijališta i bazeni bit će zatvoreni, piše u nacrtu uredbe koju bi vlada trebala donijeti kasno u subotu, a na snagu stupiti u nedjelju.

Dosad su u karanteni bila samo ograničena područja na sjeveru Italije poznata kao ‘crvene zone’.

Prekinut će se godišnji odmori za sve zdravstvene radnike, otkazati vjenčanja, pogrebi i sportski događaji te se uvesti rad od kuće gdje god je to moguće, piše u nacrtu.

Vlada je ranije u subotu odlučila zaposliti 20.000 medicinskih radnika u bolnicama kako bi suzbila epidemiju koronavirusa u kojoj je zaraženo gotovo 6000 i umrlo 233 ljudi, po čemu je Itlaija najteže pogođena europska zemlja.

Odluka treba omogućiti povećanje broja kreveta na odjelima intenzivne njege s 5000 na 7500, što je povećanje od 50 posto te udvostručiti broj mjesta na odjelima za plućne i zarazne bolesti.

U najteže pogođenoj pokrajini “Lombardiji (3420 zaraženih) stanje u bolnicama je napeto”, priznao je u subotu navečer čelnik civilne zaštite Angelo Borrelli. “Očekujemo da će od nas zatražiti prijevoz pacijenata na odjele intenzivne skrbi u drugim pokrajinama”.

Među 20.000 medicinskih radnika predviđa se 5000 liječnika specijalista, 10.000 medicinskih sestara i 5000 bolničara. Vladina odluka uključuje mogućnost zapošljavanja umirovljenih liječnika.

Za ovu mjeru trebat će milijarda eura od 7,5 milijarda koje je Rim u četvrtak odobrio po hitnom postupku za borbu s virusom. Europska komisija je u subotu u Rimu istaknula da se ti izvanredni rashodi neće računati kod procjene deficita zemlje.

Odlukom se predviđa i mogućnost rekvizicije hotela radi smještaja ljudi u karantenu te pomoć i financijska sredstva u iznosu od 50 milijuna eura za tvrtke koje proizvode zaštitne maske i druge proizvode za suzbijanje epidemije.

Uz zdravstveni sektor, vlada je donijela uredbe i za pravosuđe: do 31. svibnja sudovi će moći održavati rasprave zatvorene za javnost. Usto preporuča primjenu videokonferencija.

Italija je s 233 umrla na drugom mjestu iza Kine po broju smrtnih ishoda i treća po broju oboljelih, iza Kine i Južne Koreje.

Zbog ovakvih podataka strani turisti su uglavnom pobjegli iz zemlje. “Stanje u Rimu je doista katastrofalno, mislim da su mediji pretjerali” u izvještavanju o bolesti, rekla je za AFPTV mlada turistička vodičica blizu Koloseja, Francesca Sposito. Talijanska prijestolnica, inače krcata turistima, ovih je dana sablasno prazna.

“Vidimo da nema nikog ni u jednoj turističkoj znamenitosti u gradu”, potvrdio je Pierrick, 67-godišnji francuski umirovljenik.

Ekipa “Kavalijeri i beleca” pobjednik kviza “Koliko poznaješ bokeške izraze”

Ekipa “Kavalijeri i beleca” najbolje se pokazala na regionalnom takmičenju “Koliko poznaješ bokeške izraze” održanom u subotu u Osnovnoj školi “Njegoš” u Kotoru.

Drugo mjesto pripalo je timu Farabuti, a treće Balafurdiji.

Kako su kazali iz OŠ Njegoš, koja je organizovala kviz, takmičenja u okviru obrazovnih ustanova na području Kotora, Tivta i Herceg Novog održana su tokom protekle dvije sedmice.

“Na finalnom takmičenju, koje podrazumijeva i znanje i glumački talenat, učestvovalo je osam ekipa”, istakli su.

Iz Herceg Novog su stigle Tre sorele iz OŠ “Milan Vuković” – Andrea Proročić, Dorotea Jurišić i Lana Velas sa mentorkom Mirjanom Rašović i Popice iz OŠ “Ilija Kišić” iz Zelenike – Jovana Mićunović, Anja Čirevicki i Milica Radulović sa mentorkom Tamarom Komar.

Tivatsku školu “Drago Milović” su predstavljali Berekini – Anamarija Božović, Andrija Bjelica i Balša Borozan sa mentorkom Katicom Čavor.

Farabuti – drugo mjesto – OŠ Njegoš i Bokeški izrazi

Iz OŠ “Veljko Drobnjaković” iz Risna su stigli Makaruli – Anđela Krivokapić, Anđela Vulović i Milica Travar sa mentorkom Milicom Subotić, a iz OŠ “Ivo Visin” iz Prčanja Feštađuni – Aneta Čavor, Katarina Belan i Rastko Ćosović sa mentorkom Martinom Lompar.

OŠ “Narodni heroj Savo Ilić” iz Dobrote su predstavljali Kavalijeri i beleca – Darija Čižek, Vigor Vuleković i Stefan Popović sa mentorkom Majom Grgurović, a OŠ “Nikola Đurković” iz Radanovića Balafurdija – Neđeljko Tujković, Đuro Janjetović i Vlado Štilet sa mentorkom Nikoletom Mršuljom.

Domaćine iz Kotora – OŠ “Njegoš” su predstavljali Farabuti – Elena Marković, Stasija Perović i Damjan Vušković sa mentorkom Lidijom Vasić.

“Petočlani žiri u čijem sastavu su bili Rozalija Hrobaš, Dušanka Petrović, Neđeljko Moškov, Ivica Biskupović i Ranko Borozan nije imao ni malo lak zadatak da ocijeni ove mlade, vesele i talentovane ljude”, navode u OŠ Njegoš.

Balafurdija – treće mjesto – foto OŠ Njegoš i Bokeški izrazi

Svi učesnici poslali su jasnu poruku da im je Boka u srcu i svi su dobili prigodne poklone.

Nakon uručenja diploma, zahvalnica i poklona, učesnici i posjetioci su uživali u bokeškim delicijama koje su pripremile majke učenika OŠ “Njegoš” i članice Facebook grupe Bokeški izrazi.

Voditeljka programa je bila Dolores Fabian, a da fiskulturna sala škole na Benovu bude raspjevana, pobrinula se Marija Samardžić, nastavnica muzičke kulture. Koordinatorka kviza je bila Lidija Vasić, nastavnica u OŠ “Njegoš”.

Manifestaciju su pomogli Opština Kotor, TO Kotor, članovi Facebook grupe Bokeški izrazi, Savjet roditelja OŠ “Njegoš” uz nesebično zalaganje predsjednice Adele Barbe, kao i Tihomir Danilović iz Đenovića koji je, osim što je pomorski kapetan, i pisac.

Vandalizam u Budvi: Huliganstvo navijača Partizana, privedeno 25 osoba, povrijeđen policajac

2
Foto Twitter

Budvanska policija je do sada privela 25 osoba zbog narušavanja javnog reda i mira pred današnju utakmicu vaterpolo klubova Primorac iz Kotora i Partizan iz Beograda. U incidentu je povrijeđen jedan policajac, oštećen je sportski objekat u kom se nalazi bazen, kao i vozilo policije.

Iz Uprave policije je saopšteno da je oko 18.50, prije početka vaterpolo utakmice u okviru regionalne A1 lige, na bazenu “Dragan Trifunović” došlo do narušavanja javnog reda i mira.

Oko 120 navijača vaterpolo kluba “Partizan” koji su pristupili objektu gdje se održavala utakmica, odbilo je da se podvrgne redovnom detaljnom pregledu zaštitara koji su obezbjeđivali događaj.

Kako navode iz policije, pokušali su nasilno da uđu u unutrašnjost objekta, te im je od strane budvanske policije izdato upozorenje, na koje su se oglušili.

Ova grupa navijača je udaljena sa bazena nakon čega su kamenicama gađali objekat i napravili štetu na njemu i službenom vozilu Uprave policije.

Foto Twitter

U cilju uspostavljanja narušenog javnog reda i mira, policija je upotrijebila zakonom predviđena sredstva prinude.

Sa događajem je upoznat nadležni državni tužilac. U službene prostorije Centra bezbjednosti Budva do sada je dovedeno 25 lica.

Policija preduzima sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju procesuiranja lica odgovornih za narušavanje javnog reda i mira.

Demolirali  i salu borilačkih sportova dok su djeca trenirala
Foto Twitter

Navijači Partizana demolirali su večeras salu borilačkih sportova koja se nalazi u prizemlju bazena “Dragan Trifunović” u Budvi.

Navijači su lomili stakla dok je trenirala najmlađa grupa Karate kluba, djeca starosti od tri do šest godina, ali prisebnošcu trenera Stefana Vukotića, koji je sklonio i djecu i suprotstavio se huliganima, spriječeno je da dođe do većeg incidenta.

Predsjednik kluba Ranko Vukotić i trener su držali vrata i spriječili huligane da uđu u salu. Djeca su za to vrijeme bila sklonjena u svlačionice i niko nije povrijeđen.

U Kini sedamdesetero zatočenih pod ruševinama hotela koji je služio kao karantin

0
Kina- foto twitter

Oko 70 ljudi zatočeno je u subotu pod ruševinama hotela koji je u kineskom gradu Quanzhou služio kao karantin za zaražene koronavirusom, objavile su gradske vlasti.

Videosnimka na internetu prikazuje spasilačke službe kako uklanjaju ruševine u potrazi za preživjelima. Zasad se ne zna koliko je zgrada bila visoka prije urušavanja.

Zgrada se srušila oko 19,30 sati po lokalnom vremenu, a u dva sata od nesreće spašeno je 34 ljudi, objavile su vlasti tog grada u pokrajini Fujian.

Kineski državni mediji pišu kako je hotel otvoren u lipnju 2018., da je imao osamdeset soba te da je bio karantena za one zaražene koronavirusom.

U toj provinciji je u petak prema službenim podacima bilo 296 slučajeva zaraze, a više od 10 tisuća ljudi stavljeno je pod nadzor.

Još uvijek se ne zna kako se hotel urušio. Kineska novinska agencija Xinhua objavila je kako je odbor zadužen za sigurnost rada poslan na teren kako bi izvidio situaciju.