Velik interes Slovenaca vlada za dolazak u Hrvatsku nakon najave relaksacije mjera zbog dobre epidemiološke situacije u obje države, no slovenska vlada ističe da prvo treba postići bilateralan dogovor dvaju nacionalnih zavoda za javno zdravlje i dviju policija.
Kako je u ponedjeljak na vladinoj konferenciji za novinare izjavio njen glasnogovornik za koronakrizu Jelko Kacin, danas se u vezi s tom mogućnošću sastaju stručnjaci iz hrvatskog Zavoda za javno zdravlje i slovenskog Instituta za javno zdravlje koji o toj mogućnosti i potrebnim protokolima trebaju postići dogovor.
Konzularni odjel slovenskog ministarstva vanjskih poslova zasut je telefonskim pozivima onih koji što prije žele u Hrvatsku, osobito vlasnika nekretnina, plovila i kamp-prikolica. Oni se prije svega raspituju o tehničkim detaljima odlaska u Hrvatsku i povratka u Sloveniju nakon toga, s obzirom da je u Sloveniji još uvijek na snazi odredba o obveznoj sedmodnevnoj karanteni nakon povratka iz inozemstva, naveo je Kacin.
Dodao je kako slovenska strana razmišlja o mogućnosti da se onima koji idu u Hrvatsku preko vikenda, odnosno na kraće razdoblje koje traje najviše 72 sata, može dopustiti da se u matičnu državu vrate bez određivanja obvezne karantene odnosno samoizolacije, ukoliko se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera na obje strane granice prilikom putovanja.
Načelnu odluku Hrvatske da se dopusti ulazak slovenskim državljanima Kacin je ocijenio kao dobrodošlu “političku” poruku hrvatske strane, kojom se izražava želja da što više slovenskih turista dođe u Hrvatsku, ali je upozorio da ona još nije operativna, jer treba postići dogovor dvaju nacionalnih zavoda za javno zdravlje i dviju policija.
Do toga bi moglo doći vrlo brzo, pa je bolje s putovanjem koji dan pričekati, upozorio je Kacin.
Osim na razini zavoda za javno zdravlje potrebno je da dođe i do dogovora dviju policija o protokolu prijelaza granice, kako bi se izbjegle moguće razlike u tumačenju dogovora, naveo je Kacin.
Slovenija očekuje da će u Hrvatsku, kad se dogovor postigne, moći ulaziti ne samo vlasnici kamp-prikolica, vikendica i kuća koji su slovenski državljani i vlasnici brodova, odnosno plovila koje se nalaze u hrvatskim lukama i marinama, nego i njihovi obiteljski članovi, odnosno članovi njihova domaćinstva.
Žednim Česima u ponedjeljak je dopušteno da se vrate na terase pivnica u jednoj od najiščekivanijih vladinih mjera kojima je svrha ublažavanje zabrana zbog koronavirusa.
Vlasti su također dopustile nekim školama, frizerima, trgovačkim centrima, kinima i drugima radnjama da se otvore.
Muzeji i galerije otvorili su svoja vrata, a vlada je dala zeleno svjetlo vjenčanjima, kulturnim i vjerskim događajima na kojima sudjeluje manje od 100 ljudi. Profesionalni sportski timovi ponovno su počeli s treninzima.
No za mnoge Čehe – koji su prema potrošnji po broju stanovnika najveće pivopije na svijetu – otvaranje restoranskih terasa i pivnica na otvorenom bio je vrhunac vladinog plana da se u fazama ponovno pokrene ekonomija.
“S obzirom na to da je pivo napokon u čaši, a ne u plastičnoj čaši pruženoj kroz prozorčić, to je apsolutno sjajno”, rekao je umirovljenik Ivan Verner pijuckajući svoj Pilsner u povijesnom pubu U Pinkasu u središtu Praga.
Pola stolova zauzeli su pivopije u kasno jutro. Druga polovica ostala je zatvorena zbog mjera socijalnog distanciranja.
“Veselio sam se ovome od onog trenutka kad su objavili vijesti da će se otvoriti terase pivnica”, rekao je Verner.
Striktna karantena snažno je utjecala na ekonomiju, s time da su proizvodne aktivnosti u Češkoj na najnižoj razini od globalne financijske krize iz 2009. godine. No zemlja sada polako kreće prema prividnoj normalnosti.
“Odjeću koju smo prodavali za proljeće, sada ćemo prodavati preko ljeta i u jesen”, rekao je Michal Micka, vlasnik lanaca modnih brendova Pietro Filipi i Kara, koji je predvidio pad od 25 posto u prodaji 2020. godine kao najbolji scenarij.
“Ovo je jedini način da se nosimo s ovim. Imamo zalihe i moramo ih prodati.”
Vlada je pokušavala pomoći tvrtkama sa subvencijama plaća i najamninom prostora, no mnoge tvrtke kažu da je zbog kompliciranog podnošenja prijave teško doći do tih subvencija.
Od ponedjeljka su vlasti također ublažile mjere po pitanju putovanja, dopuštajući stanovnicima izvan Europske unije da uđu u zemlju ako mogu dokazati da su negativni na Covid-19 te se bave određenim poslom, poput rada u zdravstvenom sektoru.
Vlakovi i autobusi također su počeli voziti u druge države, dok je Czech Airlines objavio da će nastaviti s letovima 18. maja, i to u Amsterdam, Frankfurt, Pariz i Stockholm.
Češka je prijavila 8123 slučaja zaraze virusom do ponedjeljka, dok broj smrtnih slučajeva iznosi 280, što je mnogo manje nego kod mnogih europskih susjeda za zapada.
Nakon što je utvrđen identitet lica koja su 30. aprila prisustvovala sahrani kotorskog protijereja-stavrofora Momčila Krivokapića u Kotoru, Uprava policije OB Kotor, postupajući po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, je podnijela krivične prijave protiv 10 lica, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti- saopštila je potparolka tog tužilaštva, državna tužiteljka Tijana Čelanović.
Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru je 30. aprila obaviješteno od strane ovlašćenih policijskih službenika Uprave policije OB Kotor o navedenom događaju, te je naložilo preduzimanje radnji koje se odnose na utvrđivanje identiteta lica koja su prisustvovala sahrani.
Tog dana u crkvi Svetog Nikole u Starom gradu arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije služio je svetu zaupokojenu liturgiju sa opelom.
Kovčeg sa posmrtnim ostacima Krivokapića, nosilo je nekoliko sveštenika, predvođeni Amfilohijem,a prilikom prolaska kroz Stari grad pridružio im se i određen broj građana. Krivokapić je sahranjen u porodičnoj grobnici kod crkve Pokrova Presvete Bogorodice u Škaljarima.
Od oko 500 turističkih agencija koliko ih posluje u Crnoj Gori, opstanak polovine je doveden u pitanje, kaže predsjednik Asocijacije turističkih agencija Orhan Hodžić.
“Sigurno je da će i kod nas mnoge agencije bankrotirati”, naveo je Hodžić, u Jutarnjem programu TVCG.
On ističe i da još uvijek ništa sa turističkim agencijama u Crnoj Gori nije riješeno. Kaže i da u našoj državi posluje oko 500 turističkih agencija.
“Sve male agencije su ugrožene, a to je pola od ukupnog broja. Agencije koje prodaju samo avio-karte, kako da opstanu, kad posljednja tri mjeseca nijesu prodali nijednu kartu”, ističe Hodžić.
Čekaju i konačan paket mjera podrške turizmu, a nakon toga će da vide šta još da predlože.
“Turistički radnici traže da im se zarade pokriju bar do kraja godine, jer je djelatnost potpuno uništena”, ističe Hodžić.
Vlasnik turističke agencije “Galileo” Srđan Kovačević, kaže i da brojne turističke agencije nijesu u mogućnosti da vrate građanima uplaćane akontacije.
On pojašnjava da ni sama agencije ne mogu da vrate novac od hotelijera i avio-kompanija.
“Vrlo je teška situacija. Sigurno je da putnici neće moći tokom ove godine da putuju ni u Španiju, ni u Italiju”, navodi Kovačević.
Upravni odbror Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je na 14. elektronskoj sjednici donio set novih olakšica za zakupce.
Kupališta i privremene lokacije u zoni morskog dobra staviće se u funkciju u skladu sa preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti i naredbi Ministarstva zdravlja, a zasada je procjena da će to biti 18. maja.
Korisnicima ugostiteljskih objekata – restorana u zoni morskog dobra koji rade 12 mjeseci, odnosno tokom cijele godine, biće izvršeno umanjenje godišnje naknade za period od 90 dana, odnosno za period kada su ugostiteljski objekti bili zatvoreni.
Podsjećamo, na 16 kvadratnih metara plaže biće dozvoljeno da se postave po dvije ležaljke i jedan suncobran, a tako će biti i za one koji ne žele ležaljke već budu htjeli da borave na svojim peškirima.
Ležaljke i druga oprema biće dezinfikovani na dnevnom nivou.
U podvodnoj pećini Fuente de Ses Aiguades u zalivu Alcudia kod Mallorce, španjolski arheolozi došli su do senzacionalnog otkrića.
Na dubini od 14 metara je čak 200 amfora iz rimskog doba i ne mogu se nikako načuditi zbog čega su tamo ostavljene. Voditelj istraživačkog projekta Manel Fumas izjavio je medijima kako vjeruje da su stari Rimljani keramičke posude ostavili u pećini zbog nekakvih ritualnih pobuda.
– Moglo bi se razumjeti da im je jedna slučajno ispala s broda, ali ih ima 200. Stoga mislimo da su ih drevni pomorci iz religijskih razloga baš tu namjerno ostavili. Tko zna, možda u daljnjim istraživanjima doznamo zbog čega – kazao je Fumas.
Podvodna pećina Fuente de Ses Aiguades otkrivena je 1998. godine, duga je 180 metara i još nije u potpunosti istražena.
Kriza izazvana koronavirusom ima teške i razarajuće posljedice za avio-industriju i sve njene činioce kazao je novi izvršni direktor Montenegro Airlines-a (MA) Vlastimir Ristić i dodao da su suočeni sa najtežom krizom komercijalne avijacije od njenog postanka.
On je u intervjuu za Dan kazao da je svaki dan prizemljenja aviona jako skup, i generišu se troškovi koji ne samo da se ne mogu zaustaviti već se sa trajanjem krize multipliciraju.
“Bliže podatke o efektima krize po MA imaćemo po okončanju perioda bez komercijalnog letenja, i za sada bismo se uzdržali od nezahvalne prognoze kvantifikacije gubitka, rekao je Ristić.
On je dodao da je avio-saobraćaj zaustavljen 16. marta, a imajući u vidu posljednje mjere koje je predstavilo Nacionalno-kordinaciono tijelo (NKT), prvi letovi se mogu očekivati u junu i to ka destinacijama u okruženju, u smanjenom intenzitetu zbog redukovane tražnje.
“Tu krizu i smanjenje prihoda, osjetiće svi koji su direktno ili posredno vezani za avio-prevoz, od aerodroma, turističkih agencija, turoperatora, hotela, restorana i svih ostalih vidova turističke ponude. Svi smo u turističkom lancu koji trpi, ali se nadamo da ćemo, uz pomoć Vlade i međunarodnih organizacija, ipak izdržati”, naveo je Ristić.
On je saopštio da se teške posljedice koje Covid-19 ostavlja po poslovanje tiču, prije svega, budućeg rada i za sada ih je teško cjelovito sagledati.
foto Aerodromi CG
“Sprovođenje usvojenog zakona o MA je naš prioritetni zadatak i u svojoj primjeni ima elemenata koji se tiču postupaka nabavki osnovnih sredstava kompanije a koja su, sa druge strane, tržišna kategorija”, kazao je Ristić.
Kako će tržište reagovati na sve potrese koje Covid-19 izaziva, kako je objasnio, sada je rano zaključiti, ali može se reći da će, osim negativnih efekata o kojima ima dosta riječi, možda biti i onih koji nijesu po avio-operatere nepovoljni, kao što su pad cijene avio-goriva i aerodromskih usluga, i očekivano širenje ponude polovnih letjelica na tržištu iznajmljivanja i prodaje avio-jedinica.
“Ali, moramo biti oprezni, i sa ovakvim analizama, dodatno sačekati”, kazao je Ristić.
Na pitanje Dana koliki je u aprilu minus iz poslovanja MA Ristić je rekao da je riječ o višemilionskim gubicima.
“Prizemljeni smo već dva mjeseca, pa su i prodajno-komercijalne aktivnosti u potpunosti zaustavljene.
Sa druge strane, imamo mnogo fiksnih obaveza. Za ovu priliku pomenućemo samo najmarkantnije: isplata što lizing, što kreditnih renti za avione, održavanje avio-motora u odgovarajućoj tehničkoj kondiciji, isplatu zarada zaposlenima”, naveo je Ristić.
On je dodao da su se susreli sa najvećom krizom u avio-industriji koja je pogodila i velike i male kompanije. MA ne može biti izuzetak.
Ristić je saopštio da je prisilni prekid osnovne djelatnosti Društva uslovio odsustvo potreba za angažovanje radne snage.
“Iako nerado, iz razloga racionalnog vođenja kompanije, morali smo pribjeći zakonskom institutu privremenog prekida rada bez krivice zaposlenog, što znači da zaposleni nijesu na poslu i nijesu dužni da rade od kuće”, dodao je Ristić.
On je objasnio da im za navedeno pripada pravo na isplatu zarade u visini od 70 odsto osnova za naknadu koju čini prosječna zarada ostvarena u prethodnom polugodištu.
Aerodrom – Kontrolni toranj uTivtu – foto Smatsa
“Prihvatajući bez izuzetka i na pravi način takvu odluku poslovodstva, zaposleni su pokazali da dijele sudbinu kompanije i teret krize”, rekao je Ristić.
Na pitanje Dana, dokle je stigao postupak pokrenut zbog sumnje da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer upravlja dvjema privatnim kompanijama Ristić je rekao da je završen prije nekoliko mjeseci.
“Ali, najkorisnije je da pustimo institucijama sistema da dovedu do kraja svoje aktivnosti i time će pažnja javnosti u ovoj stvari dobiti odgovarajući odgovor”, rekao je Ristić.
On je objasnio da će strateški cilj MA ostati nepromijenjen, i da se ogleda u očuvanju privrednih, turističkih i strateških potencijala koje kompanija ima.
“Ukupna društvena funkcija kompanije mora jačati u susret ulaganju i očekivanjima vlasnika, Vlade Crne Gore. Učinićemo sve da se što bolje spremimo za implementaciju Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA i intenzivno ćemo sprovoditi i pripremati aktivnosti koje idu u pravcu namjenske upotrebe tih sredstava”, dodao je Ristić.
On je kazao da je MA takvim odnosom osnivača dobio novu šansu da pokaže svoju sposobnost prilagodljivosti dinamičnom procesu mijenjanja karaktera avio-saobraćaja i pokaže da kao mala, racionalna i fleksibilna avio-kompanija ima šansu da se najprije sačuva, a potom i postane, za regionalne uslove, ozbiljna kompanija koja obavlja svoj društveni zadatak.
“Put ka opisanom cilju, svakako zahtijeva aktivan rad svih zaposlenih i sistemske promjene pristupa poslu. Pri ovome mislim prije svega na kadrovsko jačanje MA u sektorima koji nijesu vezani za operativne procese realizacije letenja, privlačenje mladih ali i iskusnijih ljudi, koji će avijaciju doživjeti kao afirmaciju i izazov i na srednji i duži rok vidjeti sebe u MA. Vjerujemo da nakon svega, MA ima privrednu priliku a trudićemo se da stvorimo sada nedostajući kadrovski potencijal, da je iskoristimo”, zaključio je Ristić.Kriza izazvana koronavirusom ima teške i razarajuće posljedice za avio-industriju i sve njene činioce kazao je novi izvršni direktor Montenegro Airlines-a (MA) Vlastimir Ristić i dodao da su suočeni sa najtežom krizom komercijalne avijacije od njenog postanka.
On je u intervjuu za Dan kazao da je svaki dan prizemljenja aviona jako skup, i generišu se troškovi koji ne samo da se ne mogu zaustaviti već se sa trajanjem krize multipliciraju.
“Bliže podatke o efektima krize po MA imaćemo po okončanju perioda bez komercijalnog letenja, i za sada bismo se uzdržali od nezahvalne prognoze kvantifikacije gubitka, rekao je Ristić.
On je dodao da je avio-saobraćaj zaustavljen 16. marta, a imajući u vidu posljednje mjere koje je predstavilo Nacionalno-kordinaciono tijelo (NKT), prvi letovi se mogu očekivati u junu i to ka destinacijama u okruženju, u smanjenom intenzitetu zbog redukovane tražnje.
“Tu krizu i smanjenje prihoda, osjetiće svi koji su direktno ili posredno vezani za avio-prevoz, od aerodroma, turističkih agencija, turoperatora, hotela, restorana i svih ostalih vidova turističke ponude. Svi smo u turističkom lancu koji trpi, ali se nadamo da ćemo, uz pomoć Vlade i međunarodnih organizacija, ipak izdržati”, naveo je Ristić.
On je saopštio da se teške posljedice koje Covid-19 ostavlja po poslovanje tiču, prije svega, budućeg rada i za sada ih je teško cjelovito sagledati.
“Sprovođenje usvojenog zakona o MA je naš prioritetni zadatak i u svojoj primjeni ima elemenata koji se tiču postupaka nabavki osnovnih sredstava kompanije a koja su, sa druge strane, tržišna kategorija”, kazao je Ristić.
Kako će tržište reagovati na sve potrese koje Covid-19 izaziva, kako je objasnio, sada je rano zaključiti, ali može se reći da će, osim negativnih efekata o kojima ima dosta riječi, možda biti i onih koji nijesu po avio-operatere nepovoljni, kao što su pad cijene avio-goriva i aerodromskih usluga, i očekivano širenje ponude polovnih letjelica na tržištu iznajmljivanja i prodaje avio-jedinica.
“Ali, moramo biti oprezni, i sa ovakvim analizama, dodatno sačekati”, kazao je Ristić.
Na pitanje Dana koliki je u aprilu minus iz poslovanja MA Ristić je rekao da je riječ o višemilionskim gubicima.
“Prizemljeni smo već dva mjeseca, pa su i prodajno-komercijalne aktivnosti u potpunosti zaustavljene.
Sa druge strane, imamo mnogo fiksnih obaveza. Za ovu priliku pomenućemo samo najmarkantnije: isplata što lizing, što kreditnih renti za avione, održavanje avio-motora u odgovarajućoj tehničkoj kondiciji, isplatu zarada zaposlenima”, naveo je Ristić.
On je dodao da su se susreli sa najvećom krizom u avio-industriji koja je pogodila i velike i male kompanije. MA ne može biti izuzetak.
Aerodrom Tivat
Ristić je saopštio da je prisilni prekid osnovne djelatnosti Društva uslovio odsustvo potreba za angažovanje radne snage.
“Iako nerado, iz razloga racionalnog vođenja kompanije, morali smo pribjeći zakonskom institutu privremenog prekida rada bez krivice zaposlenog, što znači da zaposleni nijesu na poslu i nijesu dužni da rade od kuće”, dodao je Ristić.
On je objasnio da im za navedeno pripada pravo na isplatu zarade u visini od 70 odsto osnova za naknadu koju čini prosječna zarada ostvarena u prethodnom polugodištu.
“Prihvatajući bez izuzetka i na pravi način takvu odluku poslovodstva, zaposleni su pokazali da dijele sudbinu kompanije i teret krize”, rekao je Ristić.
Na pitanje Dana, dokle je stigao postupak pokrenut zbog sumnje da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer upravlja dvjema privatnim kompanijama Ristić je rekao da je završen prije nekoliko mjeseci.
“Ali, najkorisnije je da pustimo institucijama sistema da dovedu do kraja svoje aktivnosti i time će pažnja javnosti u ovoj stvari dobiti odgovarajući odgovor”, rekao je Ristić.
On je objasnio da će strateški cilj MA ostati nepromijenjen, i da se ogleda u očuvanju privrednih, turističkih i strateških potencijala koje kompanija ima.
“Ukupna društvena funkcija kompanije mora jačati u susret ulaganju i očekivanjima vlasnika, Vlade Crne Gore. Učinićemo sve da se što bolje spremimo za implementaciju Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA i intenzivno ćemo sprovoditi i pripremati aktivnosti koje idu u pravcu namjenske upotrebe tih sredstava”, dodao je Ristić.
On je kazao da je MA takvim odnosom osnivača dobio novu šansu da pokaže svoju sposobnost prilagodljivosti dinamičnom procesu mijenjanja karaktera avio-saobraćaja i pokaže da kao mala, racionalna i fleksibilna avio-kompanija ima šansu da se najprije sačuva, a potom i postane, za regionalne uslove, ozbiljna kompanija koja obavlja svoj društveni zadatak.
“Put ka opisanom cilju, svakako zahtijeva aktivan rad svih zaposlenih i sistemske promjene pristupa poslu. Pri ovome mislim prije svega na kadrovsko jačanje MA u sektorima koji nijesu vezani za operativne procese realizacije letenja, privlačenje mladih ali i iskusnijih ljudi, koji će avijaciju doživjeti kao afirmaciju i izazov i na srednji i duži rok vidjeti sebe u MA. Vjerujemo da nakon svega, MA ima privrednu priliku a trudićemo se da stvorimo sada nedostajući kadrovski potencijal, da je iskoristimo”, zaključio je Ristić.
Dva najveća hrvatska nacionalna parka, Krka i Plitvička jezera, u posljednja dva mjeseca izgledaju kao iz bajke, ali bez ljudi. Gubici su golemi, jer zbog pandemije su 45 dana staze zjapile prazne. A od sutra se ponovno može gaziti njima. Po akcijskim cijenama, uz epidemiološke mjere, najavljuje Dnevnik Nove TV.
Među ostalim, obvezan je razmak među posjetiocima. Potrebno je pridržavati se razmaka i u brodovima i autobusima, kao i dezinficirati prostorije u koje ulaze gosti. No, bez stranih turista teško da će turistička krvna slika parkova ove godine biti dobra. U strukturi posjetitelja NP Krka strani državljani čine 86 posto. Kao ozebli sunce čekaju posjetioce.
Obližnja Plitvička jezera na godinu posjeti gotovo dva miliona ljudi. I oni otvaraju svoja vrata. Ravnatelj NP Plitvička jezera, Tomislav Kovačević, najavljuje niže cijene ulaznica.
‘Nakon gotovo dvomjesečne stranke, sutra otvaramo vrata. Krećemo sa dvotjednom kampanjom ‘Proljeće na Plitvičkim jezerima’. Cijena je 50 kuna za odrasle, 30 za studente i 25 kuna za djecu od 7 do 18 godina. Mlađi od 7 godina imaju besplatan upad’, pojasnio je Kovačević za Dnevnik Nove TV.
Objasnio je i da NP ove godine neće zapošljavati sezonske radnike.
“S obzirom da imamo stalnih 700 djelatnika, ove godine zbog ovakve situacije, sezonce nažalost nećemo uzimati. Sezonu ćemo izgurati sa stalnim zaposlenicima”, rekao je.
S gotovo dva milona posjetilaca koliko ih godišnje posjeti, ove godine ne mogu računati.
“Ove godine ne možemo dostići dva milijuna. Prošle godine smo imali i posebnu regulaciju posjeta s online ulaznicama. Vidjet ćemo kako ćemo otvoriti granice. Kroz mjesec i pol ćemo možda moći nešto prognozirati. U sadašnjoj situaciji, mi se nadamo da će biti posjetitelja i iz zapadne Europe”, zaključio je Kovačević.
Širom Evrope započeo je u ponedjeljak dugotrajni proces ukidanja restrikcija nametnutih zbog koronavirusa, ali su prvi slučajevi u Wuhanu, nakon više tjedana bez novozaraženih, ukazali na opasnost drugog vala epidemije.
Vlade širom svijeta pokušavaju pokrenuti ekonomiju, a istovremeno držati pod kontrolom pandemiju koja je do sada usmrtila više od 280 tisuća ljudi.
Dok je Velika Britanija predstavila plan povratka ukidanja restrikcija, a Francuska i Španjolska su ublažile neke mjere, kineski grad Wuhan, u kojem je nastala pandemija, biježi drugi dan za redom nove slučajeve nakon mjesec dana bez potvrđenih slučajeva.
Južna Koreja također bilježi najveći broj novozaraženih u više od mjesec dana, a uzrok je ponajviše širenje zaraze u noćnim klubovima Seoula.
Vlasti su u nedjelju zatvorile kafiće i noćne klubove u Seoulu
Uz milijune koji ne rade i prigušene ekonomije vlade nastoje ubrzati proces otvaranja ekonomije, ali većina je odabrala postepeni pristup.
Britanski premijer Boris Johnson poručio je da je prerano za ukidanje karantene, ali je predstavio “uvjetni plan” ublažavanja mjera u narednim mjesecima.
Kazao je da su restrikcije prouzročile “kolosalnu cijenu za na naš način život”, ali da bi bila “ludost” uništiti napredak u borbi protiv koronavirusa preranim popuštanjem.
Više od 31.800 osoba umrlo je u Velikoj Britaniji od koronavirusa.
Samo je SAD zabilježio više smrtnih slučajeva.
Međutim, drugdje u Europi smanjuje se broj novih smrtnih slučajeva.
Tako je u Francuskoj u nedjelju umrlo 70 ljudi, što je najmanja brojka od početka travnja, dok dnevno u Španjolskoj umire manje od 200 ljudi.
Francuzi od ponedjeljka smiju napustiti svoje domove, bez traženja posebne dozvole, dok su se otvorile osnovne škole, kao i neke trgovine.
Terase kafića i restorana otvorene su od ponedjeljka u Španjolskoj.
Belgija i Grčka u ponedjeljak su također ublažile mjere.
Danska danas otvara fakultete i ugostiteljske objekte, a Češka muzeje, dvorce, kinodvorane i kazališta. U Nizozemskoj se otvaraju knjižnice, autoškole, frizerski saloni i djelomično osnovne škole.
Azijske zemlje, u kojima ima puno manje zaraženih nego u Europi i SAD-u, iako je njih prvo pogodio koronavirus, pomno prate znakove drugog vala pandemije.
Velik dio Kine vraća se u normalno stanje, a šangajski Disneyland u ponedjeljak je otvorio svoja vrata, nakon što je tri mjeseca bio zatvoren.
Međutim, u nedjelju je potvrđen koronavirus kod jedne osobe u Wuhanu, a još pet novih slučajeva potvrđeno je u ponedjeljak.
Lokalni zdravstveni dužnosnici rekli su da su svi zaraženi iz istog stambenog naselja te da je većinom riječ o starijim osobama
Porast broja oboljelih u Južnoj Koreji povezan je s jednom zaraženom osobom koja je posjetila pet noćnih klubova u istoj noći početkom svibnja.
Ispraćaj Svetog Leopolda iz Herceg Novog 16. septembar 2017. – foto Boka News
Blagdan Svetog Leopolda Bogdana Mandića proslavit će se u utorak 12. maja 2020. u Herceg Novom. Slavit će se tri svete mise u crkvi Svetog Jeronima i to u: 8, 10 i 18 sati.
“U skladu s novim mjerama Vlade CG i NKT o suzbijanju virusa Covid-19 i odredbama apostolskog upravitelja Kotorske biskupije mons. Rroka Gjonelleshaja, najveći broj vjernika koji može sudjelovati na svakoj misi u crkvi Svetog Jeronima je 45, dok ispred crkve može biti ukupno 20 vjernika.
Podsjećamo sve poštovaoce Svetog Leopolda da je prilikom dolaska u crkvicu Sv. Leopolda radi osobne molitve također potrebno držati propisanu fizičku distancu” – saopšteno je iz Kotorske biskupije.
