EU obilježava 70. obljetnicu Schumanove deklaracije

0
EU

Evropa danas obilježava 70. obljetnicu Schumanove deklaracije, prvog političkog dokumenta na temelju kojeg je započet proces europskih integracija, u vrijeme kada se suočava s jednim od najvećih izazova  od kraja Drugog svjetskog rata, zdravstvenom, ekonomskom i socijalnom krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa.

Na današnji dan, 9. maja 1950. tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predložio je stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik, koja je osnovana manje od godinu dana kasnije, 18. aprila 1951. godine.

Pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, Schuman je predložio udruživanje proizvodnje ugljena i čelika čime bi rat između povijesnih protivnica Francuske i Njemačke postao “ne samo nezamisliv, nego i materijalno nemoguć”.

“Objedinjavanje proizvodnje ugljena i čelika odmah bi trebalo osigurati uspostavu zajedničkih temelja gospodarskog razvitka, kao prvog koraka k federaciji Europe, što će promijeniti sudbinu onih regija koje su se dugo bavile proizvodnjom oružja, a čije su najčešće žrtve bile one same”, kaže se, između ostaloga u dokumentu koji je Schuman predstavio pred francuskim i stranim novinarima u Quai d’Orsayu, sjedištu francuskog ministarstva vanjskih poslova u Parizu.

To je bila ideja Jeana Monneta, francuskog političara i poslovnog čovjeka, za koju je Schuman preuzeo političku odgovornost.

Schuman je u toj deklaraciji predložio postupni pristup koji će voditi sve tješnjoj integraciji.
“Europa se neće stvoriti odjednom ili prema jednom jedinstvenom planu. Izgradit će se putem konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost. Ujedinjavanje nacija Europe zahtijeva uklanjanje prastarog neprijateljstva između Francuske i Njemačke. Svaka mjera koja se poduzme mora se, u prvom redu, odnositi na ove dvije zemlje”, kaže se u deklaraciji.

Francusku inicijativu su prihvatile Njemačka, Italija, Belgija, Luksemburg i Nizozemska. Tih šest država potpisale su 18. travnja 1951. godine u Parizu ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, sa zajedničkim institucijama, koja je bila prvi korak prema današnjoj Europskoj uniji.

Vijeće Europske unije donijelo je 1985. godine u Milanu  odluku da se u spomen na Schumanovu deklaraciju, 9. maja obilježava kao Dan Europe.

Ovih dana, u vezi s koronakrizom, često se citira jedna rečenica iz memoara Jeana Monneta, Schumanova prijatelja i jednog od arhitekata europskog ujedinjenja.

“Europa će biti iskovana u krizama i bit će zbroj rješenja prihvaćenih u tim krizama”, napisao je Jean Monnet.

Do sada se to pokazalo točnim. Ostaje vidjeti hoće li to biti slučaj i za koronakrizu, koja je pogodila cijeli svijet i izazvala teške ekonomske i socijalne posljedice.

Koronakriza suočava Europsku uniju s s udarom na gospodarstvo koji nije zabilježen od Velike depresije.

Pandemija koronovirusa u velikoj je mjeri zaustavila i usporila život u svijetu, pa se ove godine, na 70. obljetnicu Schumanove deklaracije, Dan Europe obilježava drukčije nego inače, uglavnom virtualno, na društvenim mrežama.

Koronakriza odgodila je i početak Konferencije o budućnosti Europe, koji se trebao obilježiti upravo na današnji dan.

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, koja je u Komisiji zadužena za Konferenciju o budućnosti Europe, predlagala je da se njezin početak obilježi na današnji dan u Dubrovniku.

Konferencija, koja bi trebala trajati divje godine, zamišljena je kao forum za povezivanje europskih građana, civilnog društva i europskih institucija s ciljem da Europljani kažu kakvu Uniju žele i kako njome upravljati.

Zasad nije određen datum kada bi Konferencija trebala započeti, ali u svakom slučaju to se neće dogoditi prije jeseni.

Air Serbia: Optimizovaćemo nedjeljni broj letova za Tivat

0
Aerodrom Tivat

Kompanija Air Serbija objavila je da će u ograničenom obimu obnoviti redovni putnički avio-saobraćaj od 18. maja, uz povećanje broja letova u okviru reda letjenja od 1. juna.

Od 18. maja, biće organizovan ograničen broj letova do aerodrome London Hitrou, Frankfurta, Ciriha i Beča.

Istaknuto je da će red letjenja će pretrpjeti određene izmjene u odnosu na plan za ljetnju sezonu 2020. godine.

Podgorica će, kako je saopšteno, biti jedna od destinacija do kojih će avioni Air Serbie letjeti istim intenzitetom kao i do sada, ali će se, između ostalih, optimizovati nedjeljni broj letova za Tivat.

Iz Air Srbie je ukazano i da blisko sarađuju sa partnerima da bi utvrdili potražnju za čarter-letovima.

Postoji mogućnost, kako je navedeno, da letovi do ograničenog broja destinacija budu uspostavljeni i ranije, odnosno pre 1. juna.

Konačni red letjenja zavisiće od odluka i smjernica domaćih, stranih i međunarodnih tijela i organa nadležnih za oblast civilne avijacije, odnosno od ukidanja zabrana letjenja, izmjena ograničenja u putovanjima i zdravstvenih mjera u zemljama do kojih Air Srbia leti, navedeno je u današnjem saopštenju nacionalnog avio-prevoznika Srbije.

Žitelji Obale Đuriševića u Krtolima ponovno imaju problem sa izlivanjem otpadnih voda

0

Žitelji dijela Obale Đuraševića čije su kuće na obali mora najbliže postrojenju za prečiščavanje otpandih voda (PPOV) Tivta i Kotora na lokalitetu Klačina u Krtolima, ponovno su juče poslijepodne imali veliki problem sa izlivanjem otpadnih voda.

„Oko 14 časova došlo je do izlivanja otpadnih voda iz jedne od šahti sistema kojim one dolaze u PPOV na Klačini. Pozvao sam direktora postrijenja koji mi je rekao da imaju problem jer im se začepio jedan od djelova njihovog sistema – cijev koja vodi otpadne vode u pravcu Oblatne, pa su se one vratile i „prelile“ kroz šaht na drugom kraju, na nižoj poziciji ovamo prema Obali Đuraševića i našim kućama. To je prava katastrofa, a izlivanje je trajalo skoro pola sata i prestalo nakon što je sa specijalnim vozilom, intervenisala ekipa preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ iz Tivta.“- ispričao je „Vijestima“ Vaso Dubravčević pored čije su se kuće na obali mora u ovom dijelu Krtola, izlivale otpadne vode. On je „Vijestima“ dostavio i snimak iz koga se vidi da se kanalizacija sliva iz pravca PPOV koje se nalazi na brdu, prema obali i dospijeva u more.

Posebno je naglasio da je da izliv očito sadrži očito štetne i toksične  materije, jer su iz zemlje preko koje se on izlivao do mora, naprasno izašle na površinu sve kišne gliste koje su vrlo brzo nakon toga i uginule.

Dubravčević je kazao da je prije ovog incidenta, jule u jutarnjim satima na ovom lokalitetu dopirao neizdržljiv smrad fekalija iz obližnjeg PPOV, ali da tada nije bilo vidljivog izlivanja otpadnih voda. On je o svemu juče obavijestio Ekološku inspkeciju, kao i Komunalnu inspekciju i Komunalnu policiju Opštine Tivat. Pripadnici te dvije lokalne službe u poslijepodnevnim satima, nakon okončanja izlivanja, izašli su na lice mjesta.

Izlivanje otpadnih voda

Izvršni direktor tivatskog Vodovoda i kanalizacije Alen Krivokapić potvrdio nam je da je njihova ekipa intervenisala i otklonila problem, ali da se po njemu ne radi o dijelu gradskog potisnog kanalizacionog cjevovoda, odnosno priključne mreže za PPOV, već navodno o dijelu privatnih kanalizacionih cijevi žitelja Obale Đuraševića koje su se začepile i onda sadržaj izlile u obližnje atmosferske odvodne kanale.

Inače, problemi sa povremenim izlivanjima fekalija iz mreže koja ih dovodi do PPOV na Klačini i širenjem izuzetno neprijatnih mirisa sa tog postrojenja je nešto sa čime se žitelji dijela Obale Đuraševića konstatno suočavaju unazad tri godine od kada je PPOV počelo sa radom. Sva uvjeravanja tivatskih gradskih čelnika da je PPOV koga je gradila njemačka firma WTE, urađeno po najmodernijim zapadnim standardima, do sada se nisu opravdala u praksi jer je život mještana na ovom dijelu obale Krtola postao gotovo nepodnošljiv, a nerijetko izuetno neprijatne mirise koji se šire na Obali Đuraševića, Slanici i na Solilima, mogu osjetiti i svi koji automobilom prolaze lokalnom cestom za Radoviće. Zbog toa su Dubravčevići i njihove komšije već pretrpjeli i ogromnu materijalnu štetu jer im je gotovo onemogućeno da se bave turističkim biznisom, a gosti im nerijetko otkazuju boravak u njihovim apartmanima. Uprkos tome što su im sa ovako izgrađenim PPOV i njegovom priključnom mrežom narušili uslove života i obezvrijedili imovinu, gradski čelnici Tivta nisu obeštetili Dubravčevića i njegove komšije, već su im naprotiv, lani podigli iznose poreza za nepokretnosti jer se njihove kuće, kako su kazali, nalaze u „ekskluzivnoj zoni“ – na samoj obali mora.

Vrhunski strip stvaraoci iz Njemačke i Rusije gosti HSF-a

0
HSF – trakanov naslovna

Sedat Oezgen iz Njemačke i Artjom Trakanov (Artyom Trakhanov) iz Rusije, novi su specijalni gosti ovogodišnjeg 14. izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF)  koji će se održati od 4. do 9. septembra na više lokacija u Herceg Novom.

Sedat Oezgen je rođen u turskom gradu Batman što je izuzetan kuriozitet za nekog ko je postao sjajni strip crtač. Već u njegovoj prvoj godini života, sa roditeljima kurdskog porijekla se preselio u Njemačku gdje je Sedat odrastao i zaljubio se u svijet stripa. Nakon studija dizajna i ilustracije u Minsteru, profesionalnu karijeru je započeo objavljujući naslove „Lai Van“, „Fantom“ i „Erboj i nebeski borci“ za američku izdavačku kuću Munstoun. Od 2014. godine počinje njegov vrtoglavi uspon na američkom tržištu gdje uporedo radi na velikom broju naslova izdavačkih kuća kao što su IDW, Valiant i Zenescope.  Trenutno radi na drugom dijelu sage „Škripac“ za izdavača PKMM Entertejnment.

Artiom Trakanov, rođen u Sibiru, trenutno živi i radi u Sankt Peterburgu. Jedna je od vodećih zvijezda prestižne američke izdavačke kuće Image, koja okuplja samo najveći svjetski talenat i autorima pruža priliku da imaju potpunu kreativnu i finansijsku kontrolu nad svojim stripovima. Slavu je stekao naslovima „Sedam smrtnih grijehova“ za izdavača TKO, zatim „Izdajnik“ za BOOM!, te „Podvodna struja“ za već pomenuti Image. Trenutno radi na novom izuzetno uspješnom i kritički prihvaćenom serijalu izdavačke kuće Image – „Zaštitnik“ sa piscem Sajmonom Rojem.

Dvojica novih specijalnih gostiju ovogodišnjeg HSF-a su iz zemalja koje premijerno imaju svoje predstavnike na najatraktivnijem regionalnom festivalu posvećenom devetoj umjetnosti. Međutim, na žalost, zbog raznih okolnosti lista do sada potvrđenih gostiju ipak ostaje na broju četiri, jer su uz Sedata i Artioma, svoj dolazak dodatno potvrdili PJ Holden iz Sjeverne Irske i Izar Lunaček iz Slovenije.

Prva najavljena gošća ovogodišnjeg HSF-a, Lola Airagi, koja živi i stvara u Monci, odlučila je da u 2020. ne putuje ni na jednu manifestaciju uslijed toga što dolazi iz jedne od najteže pogođenih regija korona virusom.

“Zamolila nas je da hercegnovskoj publici prenesemo da ćemo se vidjeti 2021. godine što može da bude svojevrsna najava prvog potvrđenog gosta petnaestog izdanja HSF-a”, poručuju organizatori jedne od najznačajnijih strip manifestacija u ovom djelu Evropu. Uz to prethodnog mjeseca stigla je i tužna vijest da je iznenada u 64. godini, preminuo, veliki maestro italijanskog stripa, Serđo Tiseli koji je ranije potvrdio svoj dolazak u Herceg Novi kao specijalni gost HSF-a. Neizvijesnost vezana za pandemiju izazvanu virusom COVID 19 je organizatorima umnogome usložnila posao jer pored redovnih priprema, bilo potrebno pripremiti i alternativne programske scenarije u zavisnosti od težine restrikcija u međunarodnim putovanjima i graničnoj politici.

“Udruženje ljubitelja stripova HSF vrijedno je radilo u protekla dva mjeseca na pripremama četrnaestog izdanja festivala. Potrebno je održavati stalni kontakt sa potvrđenim specijalnim gostima, muzičkim izvođačima, sponzorima i pokroviteljima. Svi čine veoma važne karike u organizacionoj shemi koju smo ustanovili u posljednjih šest godina. U ovom trenutku, može se reći da smo jako zadovoljni odnosom svih partnera prema HSF-u, i da ćemo pomno pratiti razvoj situacije u narednih 120 dana, odnosno do večeri otvaranja, 4. septembra. Optimistični smo da će do tada stvari biti mnogo jasnije i da ćemo imati Festival kakav želimo i kakav Herceg Novi zaslužuje“, poručuju iz HSF-a

Italija treća zemlja s više od 30.000 mrtvih od covida-19

0
italija virus- Tanjug/AP, Luca Bruno

Italija je postala treća zemlja u svijetu s više od 30.000 umrlih od koronavirusa, ali bilježi pad novooboljelih, objavila je u petak talijanska Civilna zaštita.

U petak je umrlo još 243 ljudi, 31 manje nego u četvrtak.

Ukupan broj umrlih od početka epidemije u toj zemlji 21. februara je 30.201, navodi Civilna zaštita. Jedino SAD i Velika Britanija imaju više mrtvih.

Novooboljelih je 1.327, nešto manje nego u četvrtak kada ih je bilo 1.401.

Ukupan broj zaraženih koronavirusom u Italiji prešao je 217.000, a više zaraženih imaju samo SAD i Španjolska.

“Linija je silazna, to se nastavlja i to je dobar podatak. Ima regija sa znatnom cirkulacijom virusa, drugih sa srednjom i trećih s malom”, rekao je predsjednik Visokog instituta za zdravstvo Silvio Brusaferro.

“No, snižavamo pomalo broj slučajeva u svim regijama, uključivo i u Lombardiji”, dodao je.

Britanija je u petak objavila da je u toj zemlji umrlo više od 31.000 ljudi, čime je ona najpogođenija u Europi. U posljednja 24 sata umrlo je 626 ljudi, pa je ukupna brojka sada 31.241.

Stručnjaci: Hitno pomoći turizmu na Zapadnom Balkanu

0
Jaz – foto Boka News

Potrebna je hitna državna pomoć turizmu koji je najugroženija privredna grada zbog pandemijske krize, a bio je jedna od onih koje najviše pune budžete država regiona – ocenili su stručnjaci na prvom regionalnom panelu “Turizam na respiratoru” koju je u okviru međunarodne onlajn konferencije “EXIT Strategy” organizovao EXIT festival.

Procene Svetske turističke organizacije (WTO) su da će pad globalne turističke privrede, koja doprinosi sa više od 10 odsto svetskom bruto društvenom proizvodu (BDP), ove godine iznositi 70 odsto, s prognozom da će potpuni oporavak tog sektora uslediti tek 2023. godine.

Neki od vodećih stručnjaka iz javnog i privatnog sektora Hrvatske, Crne Gore i Srbije sinoć su tokom panel-diskusije koju je na internetu pratilo više od 20.000 ljudi, dali prve procene za letnju turističku sezonu.

Po mišljenju svih učesnika, ako ne bude snažne državne podrške tom sektoru, gotovo sigurno sledi masovan bankrot i jak porast nezaposlenosti, jer je, po podacima Svetske turističke organizacije, danas svaki deseti posao u turizmu.

Jedan od zaključaka konferencije je da će inovativnost prilikom kreiranja novih turističkih proizvoda biti ključna za oporavak, pošto će se mlađi prvi odvažiti na putovanja, te će države koje to prepoznaju, brže oporaviti turizam od drugih.

Turizam više neće u biti isti, kao što ni turizam 2019. nije bio isti kao pre 30 godina, istakla je pomoćnica ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Renata Pindžo.

“Činjenica je da je ovo apsolutno vreme traženja novih kreativnih rešenja i upravo su to vremena u kojim će organizacije kao što je EXIT morati da daju doprinos.., autentičnost”, rekla je ona.

Privatni sektor, nastavila je, zna da ima partnere u javnom sektoru “i mi verujemo da ćemo naći zadovoljavajući, ili minimum zadovoljavajući momenat… Samo u lancu solidarnosti možemo da ostvarimo bolji rezultat”, kazala je Pindžo.

Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore Damir Davidović je ukazao da ova letnja sezona neće biti ni slična prethodnim, ali da ima prostora koji treba iskoristiti, uz državne mere podrške.

“Ono na čemu radimo je priprema mera koje treba da daju jasne pokazatelje kako mi vidimo crnogorski turizam narednih pet godina”, istakao je Davidović i podsetio da je crnogorska vlada do sada donela dva seta mera podrške i da ih sprema još.

Da su gubici u turizmu već sad ogromni, procenio je Žarko Radulović, predsednik crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik lanca hotela “Montenegro stars” u okviru kojih je i Splendid u Budvi.

“U ovom trenutku, mi smo bukvalno s prometom na nuli. Kada su naši hoteli u pitanju, sve je otkazano do kraja juna i stornirano je poslova u vrednosti od 6,3 miliona evra”, a “troškova i to smanjenih, biće oko dva miliona evra”, rekao je on. “Imamo ogroman broj radnika i upravo to predstavlja veliki problem za države jer će se bez konkretnih mera pojaviti višak radne snage”, rekao je Radulović.

Dodao je da je spreman da se bori za radnike i istakao da će on “izaći ranjen, ali ne i mrtav”, dok će mnogima bez pomoći “biti preteško da izdrže sve ovo”.

Po rečima predsednika Udruženja putničkih agencija u Hrvatskoj privrednoj komori, Borisa Žgombe, pitanje je kada će se ponovo videti brojke koje su u turizmu Hrvatske ostvarene prethodne godine.

“Turizam je nežna biljka, ali koja se znala do sada apsolutno čvrsto postaviti i opstati, pa će i dalje. Mislim da se moramo vratiti na ono što je hiperpotražnja odnela u prethodne tri godine, koja je izobličila turizam, resurse i sve zajedno”, rekao je Žgomba i ocenio da je neophodno uspostaviti partnerstvo države i privatnog sektora.

Kreiranjem regionalnih turističkih proizvoda, kako je istakao osnivač i direktor EXIT festivala Dušan Kovačević, turizam može postati motor ekonomskog razvoja regiona.

“Zaboravljamo da turizam donosi mnogo više od samo ekonomskog doprinosa. Ljudi se upoznaju, i on ima sociološki i mirovni karakter”, rekao je on.

U Nemačkoj je, kako je rekao, pokrenuta bitna tema: “Da li je život samo preživljavanje ili je život nešto više? E pa turizam je to nešto više što doprinosi životu da bude onakav kakav bi trebalo da bude i zbog toga se moramo boriti za turizam i sve što on donosi”, rekao je Kovačević.

Konferencija “EXIT Strategy” će jednom nedeljno organizovati panel-debate koje će prenositi na sajtu exitfest.org i fejsbuk stranici EXIT festivala, uz podršku niza medija.

NKT: Nove mjere od ponedjeljka 11. maja

0
Boka Kotorska panorama – foto Boka News

Prema odluci Nacionalnog koordinacionog tijela, od ponedjeljka 11. maja biće dozvoljen saobraćaj ličnim vozilima i javni prevoz putnika, ali unutar regiona u državi i to:

Primorski region: Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar, Ulcinj i Cetinje.

Centralni region: Podgorica, Danilovgrad, Tuzi, Cetinje, Nikšić, Šavnik, Plužine.

Sjeverni region: Pljevlja, Žabljak, BIjelo POlje, Berane, Mojkovac, Kolašin, Plav, Rožaje, Andrijevica, Petnica, Gusinje.

Policija Tivat – Kotor – foto Boka News

Kako se navodi na Twittern nalogu Vlade, od 11. maja se otvara u potpunosti unutrašnji pomorski saobraćaj. U  opštim i specijalnim bolnicama počinje proces u kojem će postepeno biti ponovo dostupni svi specijalistički pregledi svim pacijentima.

Od 11. maja su mogući i vjerski obredi, ali pod jasnim uslovima.

U vjerskom objektu može biti maksimalno jedno lice na 10 kvadratnih metaera. Svi osim sveštenika u vjerskom objektu moraju nositi maske.

Begić: Uskoro će biti dozvoljen međugradski saobraćaj po regijama, građani će moći u vjerske objekte…

0
Policija Tivat – Kotor – foto Boka News

Pomioćnik direktora IJZ Senad Begić, na današnjoj press konferenciji najavio je otvaranje međugradskog saobraćaja po regijama, kao i dozvolu da vjernici budu u vjerskim objektima, ali pod strogo kontrolisanim uslovima.

NKT predložene su tri regije za slobodan međugradski saobraćaj, Južna – kompletno primorje i Cetinje, Centralna i Sjeverna regija, kazao je Begić.

On je istakao da se još nijesu stekli uslovi za otvaranje kafića i restorana.

Od jutrošnjeg presjeka pa do 16,30 laboratorije Instituta za javno zdravlje završile su analizu 148 uzoraka među kojima nije bilo novih slučajeva infekcije koronavirusom.

Ukupan broj oporavljenih je 267, dok je trenutno oboljelih 49.

Hrapović: Normalizacija rada zdravstvenih ustanova od 11. maja

“Uvažavajući trenutnu situaciju sa korona virusom, od 11. maja biće uspostavljena normalizacija rada zdravstvenih ustanova, sa ciljem da se u KCCG opštm i specijalnim bolnicma, kao i ustanovama u mreži zdravstvenog sistema obezbijedi postepena dostupnost specijalističkih pregleda za sve pacijente”, saopštio je Hrapović na konferenciji Nacionalnog koordinacionog tijela.

Time što je sačuvano zdravlje građana, kako je istakao, pokazano je da je zdravstveni sistem spreman i za najveće izazove.

Vesan Miranović: U karantinu 343 lica

Ukidaju se privremene bolnice u Podgorici, Baru i Beranama.

Šefica operativnog štaba Vesna Miranović kazala je da su u karantinima trenutno 343 lica.

“Karantini predstavljaju način da osobe koje se vraćaju u svoju državu izbjegnu kontakt sa populacijom koja je zdrava da bi spriječili razvoj novih klastera. Postupili smo po najboljim preporukama i osnažili instituciju i spriječili 12, 13 novih kalastrera”, rekla je Miranović.

Bazen na Škveru biće spreman za sportiste početkom naredne sedmice

0
Miloš Mračević

Danas je počelo grijanje vode u bazenu na Škveru i već u utorak naredne sedmice biće spreman za treninge vaterpolista i plivača, kazao je  direktor PVK Jadran Miloš Mračević.

On je objasnio da će treninzi biti organizovani po posebnom režimu, prema preporukama nadležnih institucija, u manjim grupama od osam do deset sportista.Treninzi će trajati sat, a između svake grupe biće pauza od pola sata.

U toku je testiranje mlađih članova PVK Jadran da se sazna kada će moći trenirati imajući u vidu da lokalni saobraćaj još ne radi, kao i da djeca imaju obavezu učenja od kuće, kazao je Mračević.

“Do nedjelje bi trebalo da završimo raspored po kome će grupe trenirati”, kazao je Mračević.

Bazeni na Škveru i u Institutu Dr Simo Milošević u Igalu biće prvi objekti ove vrste u Crnoj Gori koji će biti spremni da prime vaterpoliste i plivače.

Unija pomoraca završila humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za nabavku brzih testova na koronavirus

0
Pomorci

Uslijed evidentnog jenjavanja aktuelne epidemije koronavirusa u Crnoj Gori te objavljenog popuštanja mjera za spriječavanje širenja virusa od strane Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), danas je zaključena i namjenska humanitarna akcija koju je tokom marta pokrenula Unija pomoraca Crne Gore na nivou članova tog strukovnog udruženja.

“Sa izuzetnim zadovoljstvom možemo konstatovati da je uplatama naših članova i prijatelja udruženja do danas prikupljeno 8.138,63 eura. Od toga prva tranša u iznosu od 5.500 eura je uplaćenana već 31.03.2020. na račun NKT-a, a ostatak iznosa od 2638,63 eura u vidu druge tranše uplaćen je danas na isti račun“- saopšteno je iz Unije pomoraca.

Oni su izrazili očekivanje da će dio prikupljenih sredstava odgovorna lica NKT-a preusmjeriti u nabavku dovoljno kvalitetnih brzih testova na korona-virus Covid-19, „a koji bi u nekom trenutku mogli zamijeniti potrebu za karantinom nakon povratka naših državljana u Crnu Goru.“

Inače, iako neki od njih dolaze sa brodova koji su već i po mjesec dana u karantinu u raznim svjetskim lukama, te iako su mnogi od naših pomoraca sa negativnim nalazima, prošli i do tri testa na koronavirus od kojih je jedan i tzv. SWAB test, svi crnogorski pomorci koji se vraćaju u Crnu Goru nisu izuzetni od obaveze da nakon toga, provedu 28 dana u karantinu i time budu dodatno nepotrebno odvojeni od svijih porodica.

Iz NKT-a do sada nisu pokazivali namjeru da preispitaju ova riješenja iako su istovremeno, smanjili propisani obavezni period karantina za ljude sa stranihih jahti koje dolaze u naše marine sa 28 na 14 dana, i prihvatili su i da se u njihovo vrijeme provedeno u karantinu, računa i vrijeme provedeno u plovidbi jahte od njene posljednje strane luke do dolaska u Crnu Goru.