Januar 2020. bio je najtopliji mesec januar na planeti, i bio je za nijansu topliji od istog meseca 2016, saopštila je u utorak evropska služba za klimatske promene Kopernikus.
Posle rekordno tople decenije, završene sa 2019. godinom koja je bila druga najtoplija registrovana na planeti, 2020-te godine počinju sa istim trendom.
U januaru je tako prosečna temperatura na planeti prešla za 0,03 stepena Celzijusa temperaturu iz januara 2016. koji je bio najtopliji mesec januar do sada zabeležen i bio je za 0,77 stepeni Celzijusa topliji od meseca januara iz referentnog perioda 1981-2010, navodi se u saopštenju Kopernikusa.
Većina zona u svetu su beležile temperature više od prosečnih. Tako je u Evropi temperatura bila 3,1 stepen Celzijusa viša od proseka za referentni period 1981-2010. U delu severoistočne Evrope, Skandinaviji i delu Rusije razlika je čak prešla šest stepeni Celzijusa više nego u periodu 1981-2020.
Prema Kopernikusu pet najtoplijih godina su sve bile pet poslednjih godina, kada je temperatura porasla između 1,1 i 1,2 stepena Celzijusa iznad temperature u predindustrijskoj eri. Decenija 2010-2019 je takođe bila najtoplija od početka merenja.
Zbog emisija gasova sa efektom staklene bašte nastale kao posledica ljudskih aktivnosti planeta je već jedan stepen Celzijusa toplija nego u predindustrijskoj eri, što ima razorne posledice širom sveta, kao one što su obeležile 2019. godinu, izuzetno jake požare u Australiji ili periode velike vrućine tokom leta u severnoj hemisferi.
Sadašnjim tempom planeta bi mogla da dobije do četiri ili pet stepena Celzijusa do kraja veka. Pariski sporazum iz 2015. predviđa da se zagrevanje ograniči na između dva i 1,5 stepen Celzijusa, međutim čak iako oko 200 zemalja potpisnica sporazuma poštuju svoje preuzete obaveze za smanjenje gasa sa efektom staklene bašte, zagrevanje bi moglo da pređe tri stepena Celzijusa.
Mjesna zajednica (MZ) Prčanj i NVO „Bope“ u subotu, 15. februara organizuju tradicionalni Prčanjski karneval i Dječiji maskenbal.
Karnevalska povorka, kao i svake godine, kreće od osnovne škole na Prčanju u 15 sati, dok u 16 sati u Domu slobode počinje maskenbal za najmlađe.
Prčanjski karneval 2015.
U subotu, 22. februara u 19 sati biće održana tradicionalna Pašticada u Domu slobode.
Na Pašticadi se okupljaju prčanjski domaćini, čita se testament od Karnevala, nastupiti će Dragan Sklender Pele, a biće priređen i muzičko-zabavni program.
Na japanskom kruzeru koji je u utorak stavljen u karantin jer je njime ranije putovala osoba za koju se potvrdilo da je zaražena koronavirusom, ima desetak zaraženih ljudi, objavilo je ministarstvo zdravstva Japana.
Pregledi su počeli u utorak za oko 3.700 putnika i članova posade na kruzeru, nakon što je putniku iz Hong Konga koji je na brodu bio u januaru potvrđen koronavirus.
Muškarac je sredinom januara doleteo u Japan iz Kine, a potom brodom Diamond Princess otputovao u Hong Kong i tamo se iskrcao. U subotu je potvrđeno da je taj osamdesetogodišnjak zaražen koronavirusom.
Zaraženi s broda prebačeni su u bolnicu u prefekturi Kanagava, rekao je ministar zdravstva Katsunobu Kato na novinskoj konferenciji.
On traži da svi preostali putnici i članovi posade ostanu na brodu Diamond Princess još 14 dana.
Nakon što se brod usidrio u luci Jokohama, južno od Tokija, nekoliko desetins pripadnika medicinskog osoblja stiglo je na brod kako bi ispitali zdravlje svih 2.500 putnika i hiljadu članova posade, objavilo je japansko ministarstvo zdravstva.
Japan je pre ovoga imao 20 slučajeva koronavirusa.
Grad hotel „Sveti Stefan“, jedan od dva vodeća brenda nekadašenje zajedničke države, nije na prodaju i pod hitno treba pokrenuti krivični postupak protih svih lica uključenih u svojevrsnu otimačinu paštrovskih kuća na ostrvu, stoji u reagovanju koje potpisuje Blažo Rađenović, član OO URA Budva, nakon objave da su akcije „Svetog Stefana“ stigle na slobodno berzansko tržište.
„Ovo nije prvi put da pozivamo nadležne da reaguju, dok tužilaštvo nijemo ćuti na naše pozive, a Vlada Crne Gore nastavlja saradnju sa firmom koja iz godine u godinu bilježi milionske gubitke. U isto vrijeme ta firma najavljuje novih 70 miliona ulaganja u hotel „Kraljičina plaža“, što predstavlja podatak koji bi po prirodi i logici stvari morao biti posao i alarm za tužioca“, ističe Rađenović.
On u ime budvanskog pokreta URA pita „da li je prirodno da neko, u ovom slučaju firma “Adriatic propertis” grčkog bizmismena Petrosa Statisa (a vrlo vjerovatno domaćih partnera dobro poznatih crnogorskoj javnosti), koja posluje sa gubitkom po osnovu zakupa hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža sada ulaže novih 70 miliona u hotel Kraljičina plaža.
„Da li je u stvari planirano d prodaja stanova za tržište na ovoj lokaciji treba da „ispegla“ i gubitke i nova ulaganja i novu zaradu od prodaje? I ključno pitanje – da li ih je iko od nadležnih pitao o porijeklu novca u ovakvim finansijskim okolnostima?“, pita Rađenović.
Blažo Rađenović
„Jasno je da od režima i institucija kojima je normalno da se usred izborne kampanje daju koverte od 97 500 € i da niko zbog toga ne bude procesuiran ne možemo očekivati ništa pozitivno ni u ovom po svemu sudeći sumnjivom poslu u kojem je očigledno pranje para. Ipak, paštrovske kuće na Svetom Stefanu su odoljele mnogim najezdama okupatora, napadima i pokušajima zauzimanja u raznim epohama. Niko iz režima koji se zaklinje u pravnu državu nije ni pokušao da pokrene pitanje da li njihovi bivši vlasnici danas možda treba da budu akcionari ovog hotelskog resursa, a ništa im ne smeta da na ovom terenu „vedri i oblači“, da prodaje i rasprodaje neko ko te kuće nije vjekovima koristio niti je ovaj vrijedni turistički brend kasnije učinio svjetski prepoznatljivim. Sigurni smo ipak da će imovina starih paštrovskih porodica preživjeti i ovaj pokušaj pohare i da će mještani naći način da ih odbrane“, poručuje Rađenović.
Rađenović ističe i da će URA Budva kao jedan od konstituenata izvršne vlasti u Budvi pozvati svoje koalicione partnere na novi građanski protest protiv ovakvog odnosa prema Svetom Stefanu i Miločeru.
„U međuvrmenu još jednom pozivamo Vladu Crne Gore da raskine štetni ugovor sa firmom Adriatic propertis, tužilaštvo da preispita čitav slučaj – od transformacije Budvanske rivijere iz vlasništva Opštine Budva u vlasništvo vlade Crne Gore pa do sadašnje segmentacije i berzanskog „usitnjavanja“ – a građanke i građane Budve i Crne Gore da ne dozvole da pored njih živih nestaju prestali vrijedni resursi ovog grada i države“, zaključuje Rađenović u saopštenju.
Gradonačelnici glavnog grada i prijestonice, kao i predsjednici opština, obavezni su da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova do 2. marta ove godine ukoliko to nije uradila lokalna samouprava.
To je predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o teriorijalnoj organizaciji koji je stupio na snagu 31. januara ove godine.
Odluku o privremenom nazivu naselja, ulica i trgova, predsjednik opštine obavezan je donijeti u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona.
Zakonom je predviđeno da brojeve za označavanje stambenih i poslovnih zgrada nadležni organ dužan je odrediti u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona.
Postavljanje tabli sa nazivima naselja, ulica i trgova i brojeva stambenih i poslovnih zgrada, nadležni organ lokalne uprave obavezan je obezbijediti u roku od pet mjeseci od stupanja na snagu zakona. U cilju izvršenja tih obaveza, u postupku nabavke tabli sa nazivima naselja, ulica i trgova i brojeva stambenih i poslovnih zgrada, ne primjenjuju se odredbe Zakona o javnim nabavkama. S obzirom na rokove i datum stupanja zakona svi birači će na parlamentarnim izborima imati adresu sa brojem koaj će biti vidno ozačena u naseljima na ulicama, i trgovima.
Prije donošenja ovog zakona objavljen je podatak da gotovo 55 odsto biračkog tijela u Crnoj Gori nema zaveden kućni broj, nego se adresa stanovanja upisuje kao naziv ulice BB, ili ako je u pitanju selo, samo naziv tog mjesta. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih, od ukupno 532.599 birača, 291.770 upisanih u birački spisak nema kućni broj ili se vodi kao BB.
Predsjednik opštine, prema predloženim izmjenama, obavezan je jednom mjesečno, nakon stupanja na snagu ovog zakona, ministarstvu nadležnom za poslove lokalne samouprave dostaviti informaciju o implementaciji odredbi ovog zakona na teritoriji jedinice lokalne samouprave.
Ministarstvo je dužno da prati sprovođenje odredbi zakona i ukoliko ocijeni da predsjednik opštine, odnosno nadležni organ lokalne uprave, u roku utvrđenim ovim zakonom neće ispuniti predviđene obaveze, bez odgađanja će obavijestiti Vladu Crne Gore. Vlada je obavezna odmah da preduzme neophodne mjere kojima će obezbijediti da predsjednik opštine i nadležni organ lokalne uprave blagovremeno ispune obaveze. Vlada i Ministarstvo obavezni su da na zahtjev predsjednika Kluba poslanika dostave informaciju i podatke u vezi sa primjenom odredbi zakona, u roku od 48 sati od prijema zahtjeva. Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona sprovodi Ministarstvo.
Predlagači su, u obrazloženju izmjena i dopuna Zakona, naveli da je Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore uređen postupak i način određivanja naziva naselja, ulica i trgova od jedinice lokalne samouprave, a propisano je i da stambene i poslovne zgrade moraju biti označene brojevima koje određuje nadležni organ lokalne uprave, te da je jedinica lokalne samouprave dužna da obezbijedi postavljanje tabli sa nazivima naselja, ulica, trgova i brojevima stambenih i poslovnih zgrada.
– Kako se u praksi pokazalo da postoje problemi u primjeni zakona, to je uslovilo da veliki broj stambenih i poslovnih zgrada nije obilježen brojevima. S tim u vezi, tokom rada Radnog odbora II u okviru Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, pristupilo se izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore – navodi se u obrazloženju
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji jedini je akt kojeg su usaglasili vlast i opozicija u Odboru za izborne reforme, odnosno u Radnom odboru 2, ali je Vlada Skupštini sugerisala da ga ne bi trebalo usvojiti jer je suprotan Zakonu o lokalnoj samoupravi.
Vlada Crne Gore ocijenila je da su predložene odredbe suprotne Zakonu o lokalnoj samoupravi koji, kako su naveli, jasno propisuje u kojim slučajevima predsjednik opštine može privremeno donositi akte iz nadležnosti SO. I pored Vladine primjedbe zakon je ipak usvojen u formi koju su predložilii poslanici vladajuće koalicije.
Kazne
Od 1.500 do 2.000 eura kazniće se za prekršaj odgovorno lice u glavnom gradu, prijestonici, opštini, ako ne donese odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova, ako ne odredi brojeve za označavanje stambenih i poslovnih zgrada.
Ista kazna predviđena je i ako ne obezbijede postavljanje tabli sa nazivima naselja, ulica, trgova i brojevima stambenih i poslovnih zgrada.
Opštinski odbor Crnogorske Herceg Novi odlučio je da istupi iz Crnogorske, a predsjednik Opštinskog odbora Vladimir Garić je obavijestio i da podnosi ostavku na funkcije u toj partiji.
“Smatajući da danas treba da budemo uz građane Crne Gore koji dostojanstveno protestuju, a ne da ih ignorišemo, obavještavam vas da je Opštinski odbor Crnogorske u Herceg Novom odlučio da istupi iz Crnogorske, a ja sam odlučio da podnesem ostavku na funkcije u Crnogorskoj”, poručio je Garić u saopštenju.
Danas se, kako se ističe u saopštenju, ujedinila građanska Crna Gora protiv kleronacionalista iz vrha DPS-a, a njihova dužnost kao građana, posebno imajući na umu građanski karakter Crnogorske, je da štite prava drugih bez obzira na vjeru i naciju.
Kako se dodaje, ostavka predsjednika Vladimira Pavićevića jasan je signal da u budućnosti Crnogorska neće sprovoditi programska načela oko kojih su se okupili.
“To je osnovni razlog moje ostavke i naše današnje odluke da se kolektivno iščlanimo iz Crnogorske. Nijesmo odlučili da se raziđemo. Namjera nam je da građansku koncepciju razvoja Crne Gore zagovaramo sa Demokratama Alekse Bečića. Nastavljamo još jaču, zajedničku borbu sa onima sa kojima smo saglasni u ocjeni aktuelnih dešavanja i budućnosti Crne Gore. Živjela Crna Gora”, poručio je Garić u saopštenju.
Hrvatska će u organizaciji Udruge Cronaves iz Splita predstaviti svoju bogatu maritimnu kulturu i baštinu na dva festivala u Francuskoj od 3. do 13. aprila, najavljeno je u utorak na konferenciji za novinare u Splitu.
Hrvatska će se predstaviti na festivalu Escale à Sète, koji se održava u najvećoj ribarskoj luci Mediterana Sètu i ove godine slavi desetu obljetnicu te u susjednom gradiću Marseillianu.
“U Francusku će kopnom, u šleperima, putovati čak četiri stara hrvatska broda: komiške gundula i sandula, gajeta Foranka iz Hvara i gajeta Mila iz Šepurina na otoku Prviću. Morem će se u Sète iz luke u Malom Lošinju otisnuti jedrenjak, loger Nerezinac, koji je kao vrijedan primjerak tradicionalne brodogradnje 2010. godine Ministarstvo kulture uvrstilo na popis zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske”, kazao je predsjednik Udruge Cronaves Plamenko Bavčević te napomenuo kako je ovo, u pet godina postojanja udruge, šesti projekt predstavljanja Hrvatske na europskim maritimnim festivalima.
Escale à Sète, po njegovim riječima, satkan je od maritimne baštine cijele Europe, etno, turističke i gastronomske ponude, organiziraju se radionice izrade brodova, pletenja mreža na, primjerice, Atlantiku i Sredozemlju, stručna predavanja te razmjenjuju iskustva u očuvanju drvenih brodova.
“Mi ćemo pokazati kako se to radi na hrvatskom Jadranu i nadamo se da ćemo dostojno predstaviti našu dugu pomorsku i kalafatsku tradiciju. U Francusku ide 28 članova udruga koje brinu o starim brodovima i posade. Udruga Palagruža iz Komiže, osim radionica na kopnu, na moru će predstaviti komišku sandulu, koja će za tu priliku dobiti jarbol i novo jedro,a jednu gundulu sagradit će na radionici djeca iz Sèta. U službenom dijelu programa predstavit ćemo i izložbu ‘Tragom male drvene brodogradnje’, koju su u partnerstvu radili Muzej betinske drvene brodogradnje i Muzej Opštine Jelsa, a 9. aprila imat ćemo Hrvatski dan”, istaknuo je Bavčević.
Ipak, najveća atrakcija hrvatskoga predstavljanja bit će 22-metarski jedrenjak s dva jarbola, loger Nerezinac, sagrađen u 19. stoljeću, koji je prošle godine obnovljen i pretvoren u Interpretacijski plovidbeni centar. Prvi je takav jedrenjak obnovljen na Jadranu, privezan je na Rivi lošinjskih kapetana, ispred Muzeja Apoksiomena, te na suvremen, zanimljiv i interaktivan način prikazuje i interpretira dugu i bogatu pomorsku tradiciju Lošinja.
“Koliko je loger Nerezinac atraktivan i turistički zanimljiv govori podatak da je prošlog ljeta bio najfotografiraniji objekt u Malom Lošinju koji se dijelio društvenim mrežama. Mi smo iznimno počašćeni što ćemo predstavljati Hrvatsku u Sètu, a dodatni nam je izazov to što ćemo prvi put zaploviti na 1400 milja dug put s četiri člana hrvatsko-slovenske posade. Putovanje će trajati dvadesetak dana, tako da mi krećemo već 6. ožujka”, najavio je Dalibor Cvitković, direktor TZ Malog Lošinja.
U predstavljanju hrvatske maritimne baštine i turističke ponude na jugu Francuske sudjelovat će TZ Maloga Lošinja, TZ Vodice, Udruga Palagruža iz Komiže, Udruga Hvar Metropola Mora, Muzej Staroga Grada na Hvaru, a veliku podršku cijelom projektu dali su Ministarstvo kulture, Hrvatska turistička zajednica, ured u Parizu, TZG Splita i Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije.
Escale à Sète najveći je festival maritimne baštine, mora i mornara na Mediteranu na kojemu sudjeluje većina europskih zemalja. U tjedan dana trajanja posjeti ga oko 300.000 ljudi, a za glavnu gradsku rivu ili ispred nje veže se tridesetak najvećih jedrenjaka. Festival ima proračun oko dva milijuna eura i ove godine održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Francuske Republike Emmanuela Macrona.
U sklopu trećeg ciklusa edukativno-kreativnih radionica „Kineski kroz igru“, u petak, 7. februara, od 16.15 do 17.30 sati, u prostorijama Gradske biblioteke i čitaonice Kotor biće održana radionica posvećena obilježavanju kineske Nove godine, odnosno Proljećnog festivala.
Radionica je besplatna i otvorena za sve osnovce, a polaznici će ovom prilikom učestvovati u izradi tradicionalnih maski i ukrasa karakterističnih za obilježavanje ovog praznika, načinima njegovog čestitanja na kineskom jeziku, učiti o najpoznatijim običajima tokom Proljećnog festivala u Kini i njihovom uporištu u kineskoj kulturi.
Ovo je prva u nizu radionica posvećenih načinu obilježavanja najznačajnijih datuma u âkineskoj kulturi, kao i radionica posvećenih drugim aspektima kineske kulture, mitologije i sinologije uopšte. Predavač na radionicama je dr Jelena Stjepčević, sinolog, a vodi ih uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo.
Organizatori su kotorski Kulturni centar „Nikola Đurković“, Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i Udruženje za promociju sinologije.
U cilju promocije domaćih proizvoda i tradicionalnih zanata, te njihovog boljeg plasmana kroz trgovinsku i turističku ponudu, Opština Herceg Novi posredstvom Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo, a u saradnji sa Turističkom organizacijom Herceg Novi, organizuje bazar u okviru 51. Praznika Mimoze pod nazivom „Šesno i ukusno“.
Bazar će biti održan na Škveru 23. februara, u periodu od 10 do 15 časova, kao i 6., 7. i 8. marta u dijelu pješačke zone ispred Adicco banke u starom gradu u istom terminu. Učesnici bazara su isključivo lokalni proizvođači kojima će biti obezbijeđeni besplatni štandovi. Osim promotivnog, bazar je i prodajnog karaktera.
Iz Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo i Turističke organizacije Herceg Novi pozivaju sve zainteresovane subjekte (pravna i fizička lica) da uzmu učešće i predstave se sa svojom ponudom, izlože svoje proizvode i na taj način promovišu svoju djelatnost, proizvode, ideje i kreacije. Preprodaja nije dozvoljena.
Učešće je potrebno prijaviti najkasnije do 20.02.2020. godine do 15 časova, na e-mail adresu info@hercegnovi.travel ili kontakt tel. TOHN: 031 350 820.
Šibenski liječnik Dražen Grgić jedrilicom sv. Mihovil prošao je jučer kroz Gibraltarska vrata i iz Mediterana uplovio u Atlantski ocean, piše ŠibenikIn.
Grgić i kolega Branimir Vlaje, koji je s njim plovio sve do španjolske Cartagene, sa šibenske rive isplovili su 6. siječnja s ciljem da za oko tri mjeseca doplove do brazilskog otočnog nacionalnog parka Fernando de Noronha i vrate se istim putem natrag.
Jedrilica sv. Mihovil trenutno plovi uz obalu Maroka prema kanarskom otočju, a tijek plovidbe možete pratiti ovdje.
Iako je prvotna namjera šibenskog oftalmologa bila doći do Brazila bez zaustavljanja, na skoro jednomjesečnoj plovidbi on i Vlaje zaustavili su se zbog nepredviđenih okolnosti već nekoliko puta. Najduže su stajali na Menorci gdje su zbog snažnog nevremena bili na vezu nekoliko dana.
Nakon neuspjele lanjske plovidbe do Brazila, ovo je Grgićev drugi pokušaj da jedrilicom dođe do otočja Fernando de Noronha, samo što je za razliku od lani, ove godine imao društvo na brodu prvih mjesec dana plovidbe.
– Cilj te naše akcije nije samo jačanje svijesti o zaštiti okoliša kao što je to bio slučaj lani, već smo ove godine napravili suradnju s SOS Dječjim selom Hrvatske. Ujedno je ova naša plovidba i kampanja za prikupljanje sredstava za djecu koja tamo žive, za njihovo obrazovanje i dobrobit. Cilj je omogućiti im obrazovanje s kojim će moći promišljati o okolišu i važnosti njegovog očuvanja – rekao je Grgić uoči isplovljavanja iz Šibenika 6. siječnja. Njegovo kretanje možete pratiti ovdje.
