Početak januara posvećujemo studentima koji razmatraju izazove studiranja van granica Crne Gore nakon završene srednje škole ili dijela studija. Ako želite da probate nešto novo, da se otisnete u svijet, da upoznate nove kulture, običaje,tradicije, jezike i načine življenja.
Ako se pitate kako samostalno započeti novu fazu života, gdje otići i šta studirati, kako se uklopiti, kako “pregrmjeti” kulturološki šok i nostalgiju, i ako imate još mnogo drugih pitanja koja počinju riječju “kako?” – donosimo vam lijepe vijesti, poručuju iz NVO Naša akcija.
Pozivamo vas da budete dio te priče, da se pridružite i saznate na koji način planirati dalju karijernu ambiciju!
U JU Muzej i Galerija Tivat u petak, 17. januara biće predstavljena knjiga Ane M. Zečević iz Beograda “Sve postaje riječ, u riječi da živi” – Prilozi o kulturnoj istoriji Paštrovića i Budve . Time će biti otvorena kulturna sezona u Ljetnikovcu Buća u 2020. godini.
Promocija knjige “Sve postaje riječ, u riječi da živi” je zakazana za petak u 18 sati.
U promociji učestvuju Marina Dulović, Dušan Medin, urednik knjige i autorka.
Doktor nauka teatrologije Ana Zečević diplomirala je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, gdje je i magistrirala sa tezom „Veza dramaturške uloge i muzičkog oblika horova u operama Petra Konjovića.“ Doktorsku tezu “Dramsko i muzičko u delu Laze Kostića” odbranila je na Univerzitetu umjetnosti u Banja Luci 2018. godine. Štampano joj je ukupno sedam knjiga. Pored izdanja, koje će biti predstavljeno, објавила је monografiju „Dramsko i umjetničko u djelu Laze Kostića“ (Novi Sad 2018), Sklad reči i tona (Vršac, 2016), Prožimanja umetnosti (Novi Sad – Podgorica, 2003). Priredila je naslove: Poezija i muzika. Milenkove pesme kao inspiracija muzičkim stvaraocima (Novi Sad – Beočin, 1998), Аl’ što pevah neće propanuti. Мuzička transpozicija poezije Branka Radičevića (Sremski Karlovci, 1999), zatim Мihovil Logar: Paštrovski vitez – мuzička igra u tri čina (Reževići – Podgorica, 2000) i autor je desetine priloga u naučnoj i stručnoj periodici.
Porast kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu nastavljen je i u 11 mjeseci prošle godine, sa 710 putovanja ili 5 posto više nego u istom razdoblju 2018., pri čemu je prvi puta premašen broj od 1,1 milijuna putnika, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Tokom jedanaest mjeseci 2019. u Hrvatsku je došlo 75 stranih kruzera, što je isto kao i godinu prije, no ostvarili su 5 posto više kružnih putovanja.
Porast broja putnika na nešto više od 1,1 miliona u postotku iznosi 8,6 posto, što je zadnjih par godina jedan od najvećih postotaka porasta u nekom godišnjem razdoblju.
Osim toga, strani su kruzeri duže nego prije boravili u Hrvatskoj, ukupno 1.413 dana.
S obzirom na zastavu zemlje pod kojom su doplovljavali nema većih promjena u odnosu na prijašnja razdoblja i godine, što znači da je Malta zemlja pod čijom je zastavom bilo najviše brodova i kružnih putovanja. Slijede brodovi sa zastavom Bahama, Paname itd.
Kruzeri su uobičajeno najviše dolazili u Dubrovnik, Split i Zadar, odnosno luke Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je ostvareno i 59,4 posto svih kružnih putovanja, dok je druga po redu Splitsko-dalmatinska županija sa 25,6 posto tih putovanja. U Zadarskoj županiji bilo je 6,5 posto od ukupnih putovanja.
Preostala kružna putovanja stranih brodova bila su u lukama u ostale tri jadranske županije, pri čemu najmanje ili 1,6 posto na području Šibensko-kninske.
Samo u novembru 2019. putovanja stranih kruzera po Jadranu bilo je 38, što je pet tih putovanja ili 15,2 posto više nego u istom mjesecu 2018. godine.
Supruga princa Harryja, Meghan Markle posjetila je u utorak jednu dobrotvornu organizaciju u Vancouveru, što je njezin prvi javni izlazak nakon što je par objavio da se odriče svojih protokolarnih obveza i da će provoditi život između Velike Britanije i Kanade, javila je u srijedu agencija France presse.
“Pogledajte s kime smo danas popili čaj”, napisala je na Facebooku organizacija Downtown Eastside Center, posvećena pomaganju ženama i djeci u nevolji. Udruga je postavila fotografiju svojih članova koji su u opuštenom ozračju okružili vojvotkinju od Sussexa.
Princ Harry, šesti u redu nasljeđivanja britanske krune i Megan Markle su proveli novogodišnje blagdane u Kanadi sa sinom Archiem. Bivša američka glumica dobro poznaje tu zemlju gdje je godinama živjela dok je snimala seriju “Suits”.
Engleska kraljica Elizabeta II. je sa žaljenjem dopustila svom unuku i njegovoj supruzi da krenu u “novi život”, odobrivši im prijelazno razdoblje između Velike Britanije i Kanade.
Nemanja Mikulić iz Karte kluba „Bijela“ najuspješniji je sportista Herceg Novog za 2019. godinu. Mladi novski karatista je uspjesima u prošloj godini zavrijedio ovo priznanje – osvojio je treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u Čileu u kategoriji kadeta i na Balkanskom prvenestvu u Sloveniji u juniorskoj kategoriji, kao kadet osvojio je i prvo mjesto Svjetske karate lige za mlade u Umagu, a kao junior prvo mjesto Svjetske karate lige za mlade u Veneciji, prvak je Crne Gore i osvajač još 15 medalja na prošlogodišnjim regionalnim takmičenjima, od kojih su deset zlatne.
U kategoriji najuspješnijih sportista priznanja će dobiti i: Đuro Radović, Vladan Spaić, Dimitrije Obradović (vaterpolo), Milivoj Dukić (jedrenje), Milica Tufegdžić (odbojka), Anđela Antunović (plivanje), Jovana Savković (košarka), Dilan Prašović (boks), Bojan Vulović (karate), Bogdan Seratlić (boćanje), Aleksandar Milosavljević (sportski ribolov), Filip Radulović (stoni tenis), Jelena Tomašević (triatlon), Nikola Perišić (streljaštvo) i Miomir Savić (šah).
Najuspješniji novski kolektiv je Plivački-vatepolo klub Jadran Carine.
Priznanje za najboljeg trenera pripalo je Vladimiru Gojkoviću, treneru Jadrana u prvom dijelu sezone i selektoru seniorske vaterpolo reprezentacije Crne Gore.
Za ambasadora novskog sporta u inostranstvu, odnosno najboljeg novskog sportistu koji brani boje kluba van grada, izabran je vaterpolista Miloš Šćepanović, koji je trenutno član francuskog Marseja.
Sportski radnik godine je Ranko Boca, osnivač Stonoteniskog kluba Novi.
Nagradu za životno djelo dobio je Fuad Agić (Fudbalski klub Igalo), a posthumno priznanje pripalo je bokserskom radniku Fehmiju Huseniju.
Plakete će biti uručene Fudbalskom klubu Igalo povodom 90 godina postojanja, Aleksandru Matkoviću za doprinos razvoju fudbala u Zelenici i Vaterpolo klubu Kumbor koji je amaterski prvak Crne Gore.
Priznanja će biti uručena i perspektivnim sportistima, mladim nadama za koje se smatra da predstavljaju budućnost sporta u našem gradu.
Odluku o nagradama donio je žiri za dodjelu godišnjih priznanja u oblasti sporta, koji čine aktivni sportski novinari i sekretar za društvene djelatnosti i sport, a na osnovu postignutih rezultata u 2019. godini. Nagrade i plakete izabranim sportistima biće uručene u 18. februara, na svečanosti u Dvorani Park.
Direktorat za vanredne situacije MUP-a uputiće inicijativu predstavnicima Uprave policije, zdravstvenog sistema i drugim nadležnim organima za izradu precizne i detaljne analize o efektima upotrebe pirotehničkih sredstava, uzimajući u obzir da je tokom praznika bilo zloupotrebe i nestručnog rukovanja pirotehničkim sredstvima, što je za posljedicu imalo ozbiljne povrede jednog broja osoba, među kojima ima i djece.
Nakon analize, donijeće se odluka o eventualnoj zabrani prodaje pirotehničkih sredstava sa efektom eksplozije – petardi, budući da je korišćenjem ove vrste pirotehnike došlo do negativnih posljedica u prethodnom periodu, saopšteno je iz MUP-a.
Napominju da se od 15. januara do 20. decembra ova sredstva ne mogu naći u legalnoj prodaji.
Prodaja i upotreba pirotehničkih sredstava uređeni su Zakonom o eksplozivnim materijama, a ovo pitanje je usklađeno sa propisima i standardima Evropske unije iz ove oblasti, navode u saopštenju.
Navedenim zakonom je, objašnjavaju, utvrđeno da pirotehnička sredstva razreda I (prskalice, fontane za torte, melodijske svjećice, itd) predstavljaju malu opasnost, stvaraju zanemarljivu buku, namijenjena su za spoljašnju i unutrašnju upotrebu, mogu se naći u prodaji tokom cijele godine i mogu se prodavati licima starijim od 16 godina života.
Pirotehnička sredstva razreda II (petarde, boksevi, rimske svijeće, rakete, vulkani itd) predstavljaju malu opasnost, stvaraju malu buku, namijenjena su samo za spoljašnju upotrebu i mogla su se naći u prodaji od 20. decembra do 15. januara i prodavati, isključivo, licima starijim od 18 godina života. Ova sredstva se prodaju u objektima koji moraju ispunjavati propisane tehničke uslove i standarde.
Petarde
“Nažalost, problem predstavlja i nelegalna prodaja pirotehničkih sredstava i ova pojava se mora suzbiti sinhronizovanim djelovanjem svih nadležnih inspekcijskih službi, a sve sa ciljem sprečavanja stavljanja u promet pirotehničkih sredstava za koja ne postoje dokazi da ispunjavaju tehničke zahtjeve i standarde, pa samim tim predstavljaju i povećanu opasnost pri upotrebi”, navode u MUP-u.
Pirotehnička sredstva koja se nalaze u prometu, a za koja Direktorat za vanredne situacije MUP-a daje dozvolu za stavljanje u promet i dozvolu za promet, sertifikovana su od strane ovlašćenih evropskih laboratorija i kao takva ispunjavaju tehničke zahtjeve za adekvatnu upotrebu.
“Odgovorno i sa dobrom namjerom prihvatili smo inicijativu Sindikata doktora medicine, određenih političkih partija i građana da se zabrani prodaja pirotehničkih sredstva koja predstavljaju potencijalnu opasnost po zdravlje naših građana. Zakonom o eksplozivnim materijama, članom 45c propisano je da Ministarstvo unutrašnjih poslova može radi zaštite života, zdravlja i bezbjednosti ljudi, životne sredine i imovine da naredi da se skrati vrijeme prodaje pirotehničkih sredstava, kao i da ograniči prodaju i upotrebu pojedinih pirotehničkih sredstava, te da je Ministarstvo unutrašnjih poslova dužno da naredbu objavi u sredstvima javnog informisanja najkasnije do 1. novembra tekuće godine”, pojašnjavaju u MUP-u.
Ministarstvo odbrane Crne Gore ne namjerava da u skorije vrijeme promijeni praksu da ratni i pomoćni brodovi Mornarice VCG, van redovnog radnog vremena, ostaju bukvalno napušteni jer ih popodne i noću čuvaju samo po jedna ili dvije osobe.
Proizilazi to iz odgovora koje smo dobili iz resora ministra Predraga Boškovića (DPS) na pitanja u vezi ove kontroverzne prakse, a koja je između ostaloga, rezultirala i unošenjem 56 kilograma kokaina na školski brod MVCG, jedrenjak „Jadran“ u aprilu prošle godine.
Brodove i pomoćna plovila MVCG po isteku redovnog radnog vremena koje u VCG počinje u 7 i završava se u 15 sati, napušta skoro čitava posada i oni bivaju ostavljeni u rukama jednog do dva dežurna podoficira ili oficira koji brod čuvaju do početka narednog radnog dana.
Dok je „Jadran“ bio na vezu u Tivtu spremajuči se da isplovi na međunarodno krstarenje do Turske i Grčke sa studentima Pomorskog fakulteta iz Kotora, po optužnici koju zastupa Specijalno državno tužilaštvo, na jedrenjak je podoficir Duško Radenović u večernjim satima 17.aprila, u ruksacima unio 56 kilograma droge, dva pištolja sa obrisanim serijskim brojevima i 52 komada municije, te ih sakrio ih u jednoj od prostorija za posadu. Brod je u momentu kada je na njega unešena droga, bio u za MVCG već godinama uobičajenom statusu čuvanja od strane samo dežurnog para ljudi, a ne najmanje četvrtine ili polovine posade kako bi to trebalo biti.
Jadran policija sa psima
Droga je inače, na „Jadran“ donešena iz vojnog skladišta Opatovo u Tivtu koje je takođe pod smanjenim dežurstvom pripadnika VCG,a gdje je kako je istraga pokazala, čuvana duži vremenski period.
Ratni i pomoćni brodovi u nekadašnjoj Jugoslovenskoj Ratnoj Mornarici a kasnije Mornaricama VJ i VSCG bili su konstantno posjednuti makar sa jednom četvrtinom do jedne polovine stalne posade, 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Na njima je bio organizovan rad i služba u tzv.službenim smjenama, najčešće sa zamjenom dežurnog osoblja na svakih 12 ili osam časova, pa se nije moglo dogoditi da brod u bilo kojem momentu ne bude sposoban za manevar u slučaju narušavanja pomorske sigurnosti, ili ne bude obezbijeđen dovoljnim brojem članova posade.
Iz Ministarstva odbrane (MO) nam je na pitanje kada je tačno, po čijoj naredbi i zbog čega, ukinuta obaveza držanja 24-satne službene smjene na ratnim i pomoćnim brodovima, odnosno plovnim sredstvima u Mornarici VCG, odgovoreno da je to ta obaveza „izmijenjena na osnovu naređenja Komande Mornarice VSCG broj 4591- 1. od 05.10.2005. godine, koje je izrađeno na osnovu naređenja Uprave za operativne poslove Generalštaba vojske Srbije i Crne Gore- pov.br 03/ 1840. od 30.05.2005. godine.”
Patrolni brod P-34
“Ovim naređenjem uvedeno je radno vrijeme u svim komandama i jedinicama Mornarice u trajanju od 07 do 15 sati”- kazali su nam iz PR službe MO.
U to vrijeme komadant Mornarice VSCG, bio je kontradamiral Dragan Samardžić, kasnije višegodišnji načelnik generalštaba Vojske Crne Gore. Načelnik Generalštaba VSCG čija je Uprava za operativne poslove navodno izdala naređenje po kome je postupio Samardžić, tada je bio general-potpukovnik Ljubiša Jokić, takođe kasniji načelnik Generalštaba VCG. Primarni razlog zašto je to urađeno bila je redukcija troškova jer su se dežurstva i rad u službenim smjenama tada dodatno plaćali pripadnicima Mornarice, a finansiranje sistema odbrane na svojim teritorijama tada su obavljale svaka posebno, članice državne zajednice – Srbija na svojoj, a Crna Gora na svojoj teritoriji. To znači da je nalog za ukidanje 24-satnih službenih smjena na vojnim brodovima, dat po traženju nekoga iz crnogorske Vlade koja je procijenila da joj je preskupo da plaća toliko mornara, podoficira i oficira na brodovima i ukinula im je tu naknadu – tzv. “ukrcanje” zbog čega su mnogi od njih kasnije vodili sudske sporove protiv države i dobili pozamašne novčane odštete znog neuzakonitosti takvog postupka.
“Mi smo tada komadantu Mornarice (Samardžiću prim.aut) skretali pažnju da je nedopustivo ostavljati brodove maltene napuštene, u rukama samo po dvoje ili troje ljudi i da se to kosi sa svim mogućim pravilima pomorske, ali i vojne struke, te upozoravali da će to imati višestruke štetne posljedice. Niko međutim, nije htio da nas posluša jer je prioritet bio da se napravi smanjenje troškova po svaku cijenu, pa i po osnovu ukidanja službenih smjena na brodovima. Kakvi su reultati toga, evo vidimo na ovom sramnom slučaju koji se dogodio na “Jadranu”. Da je tada na brodu bila makar četvrtina posade, a ne samo par dežurnih ljudi, ovaj koji je unio drogu sigurno bi to mnogo teže uspio učiniti, a da neko nešto ne primijeti”- kazao nam je jedan kapetan bojnog broda MVCG u penziji koji je insistirao na anonimnosti.
Zbog skandala sa pokušajem šverca narkotika vrijednih preko 5 miliona eura na školskom brodu MVCG, niko od visoko pozicioniranih činovnika Ministarsta odbrane ili komandnog kadra u Generalštabu VCG nije snosio nikakvu odgovornost, niti posljedice. Iako u njegovim postupcima nije bilo nikakve objektivne odgovornosti za postupak Radenovića, „kola su se slomila“ na komandantu „Jadrana“, kapetanu korvete Zoranu Ivanovskom koji je odlukom načelnika Generalštaba, generala Dragutina Dakića, smijenjen uz obrazloženje da je „razriješen sa dužnosti zbog potreba službe“. Ivanovski je u danima pred isplovljenje „Jadrana“ za Tursku i Grčku inače, bio suočen sa hroničnim nedostatkom ionako smanjenog ljudstva na brodu, a članovi njegove posade slati su naredbama pretpostavljene komande, na razne zadatke van broda, što je dodatno otežalo održavanje i te jako redukovane brodske službe i detaljnu kontrolu onoga što se na brod unosi.
NEZAMISLIVO POSTUPANJE I ZA TRGOVAČKU, A KAMOLI RATNU MORNARICU
Praksa odlaska skoro cijele posade sa broda i njegovo prepuštanje na čuvanje samo jednom ili dvojici ljudi inače, smatra se nedopustivom čak i u trgovačkoj, a kamoli ratnim mornaricama. Svaki brod koji nije u tzv.raspremi, po odredbama zakona što regulišu sigurnost pomorske plovidbe, u svakom trenutku mora biti popunjen tzv.minimalnim brojem članova posade koji mu omogućavaju da u slučaju potrebe, može da isplovi, promijeni vez, usidri se ili preduzme bilo koji drugi manevar kako ne bi bio ugrožen nevremenom ili nekim drugim vanrednim okolnostima. Problem je međutim, što su vojni brodovi izuzetni od primjene zakona o sigurnosti pomorske plovidbe u smislu inspekcijskog nadzora od civilne Inspecije pomorske sigurnosti nad njima, pa su nadležni u sistemu odbrane svojevremeno mogli da donesu ovakvu kontroverznu odluku da ratni i pomoćni brodovi MVCG vezani u Baru, Kotoru, Tivtu i na Pristanu, bivaju maltene napušteni tokom poslijepodneva i po noći.
„Da ja tako postupim sa mojim brodom u bilo kojoj luci svijeta i da u svakom trenutku na njemu nemam tzv. skeleton crew – minimalni broj članova posade, ne da bi me vlasti države u čijoj luci tako nešto učinim bacile u zatvor, već u ludnicu. To je nedospustivo!“- kaže iskusni kapetan duge plovidbe trgovačke mornarice koji već desetak godina zapovijeda velikim kontejnerskim brodovima za jednu stranu kompaniju.
VOJNIKE MIJENJAJU VIDEO NADZOROM?
Na pitanje da li u MVCG postoji važeće Pravilo brodske službe (PBS) koje je „alfa i omega“ za sve što se događa na ratnim i pomoćnim brodovima, iz MO su odgovorili da kod nas još uvijek važi PBS iz vremena JRM i VJ, ali sa izuzetkom njegovih odredbi o obaveznim 24-satnim službenim smjenama.
„U MVCG primjenjuje se PBS u svim segmentima koji se ne kose sa naređenjem br: 4591-1 od 05.10.2005.godine, gdje je uvedeno radno vrijeme u trajanju od 07 do 15 sati. Unutrašnja služba na brodovima i plovnim sredstvima definisana je kao dio sistema u organizaciji unutrašnje službe VCG.”-odgovorili su iz MO, ne komentarišući da li su svjesni da tima ugrožavaju i bezbjednost i sigurnost plovila MVCG, te da li će to i kada promijeniti.
Inače, Pravilo službe u Vojsci generalno, odnosno PBS u Mornarici, ne može se derogirati ili selektivno primjenjivati naredbom komadanta jednog vida oružanih snaga, pa je stoga slučaj koji je admiral Samardžić po traženju službene Podgorice uradio 2005., još i čudniji.
Prema nezvaničnim saznanjima MO je odlučilo da problem smanjenja bezbjednosti brodova koji van radnog vremena nisu posjednuti dovoljnim brojem članova posade, ”riješi” ugradnjom video nadzora na njima. Prvi na spisku plovila za koje se već kupuju nadzorne kamere, je upravo školski brod “Jadran”.
Kompanije Incheon International Airport Corporation, GMR Airports Limited, Groupe ADP Consorcium – TAV Havanlimanlari holding i Aeroports de Paris International i Corporation America Airports ispunile su pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija za Aerodrome Crne Gore.
Te kompanije dobiće poziv da dostave ponudu, odnosno da učestvuju u fazi poziva za dostavljanje ponuda iz tenderskog postupka.
Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva su saopštili da je tenderska komisija utvrdila da su te četiri kompanije ispunile pretkvalifikacione kriterijume i da su označene kao Kvalifikovani ponuđači.
Juznokorejski Incheon International Airport Corporation, čiji je glavni aerodrom Incheon Seul, godišnje opsluži oko 65 miliona putnika.
GMR Airports Limited iz Indije, godišnje opsluži više od sto miliona putnika, a glavni aerodromi su Indira Gandhi Delhi, Cebu i Sabiha Gokcen Istanbul.
Francusko-turski AdP International / TAV Havalimanlari Holding AS (Groupe AdP Consortium) godišnje opsluži više od 120 miliona putnika, a glavni aerodromi su Skoplje, Tbilisi, ParizCDG i Bodrum.
Corporacion America Airports SA godišnje preveze oko 81,3 miliona putnika, a glavni aerodromi su Buenos Aires, Jerevan, Firenca i Piza.
Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija stiglo je sedam prijava.
Ministarstvo je 11. oktobra objavilo javni poziv za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesija za Aerodrome Crne Gore.
Predmet koncesije je izgradnja, rekonstrukcija, modernizacija, održavanje i korišćenje aerodrome.
Ponuđač mora da dokaže da je bio odgovoran za razvijanje, projektovanje, inžinjering, nabavku i izgradnju ili upravljanje i nadgledanje izgradnje aerodrome, minimalne ukupne vrijednosti od 300 miliona eura u posljednjih deset godina, sa vrijednošću izgradnje od 100 miliona eura u najmanje jednom aerodromu.
Radovi na podzemnom pješačkom prelazu u Kotoru ispod magistrale prema Starom gradu su intezivirani i izvode se planiranom dinamikom.
“U toku je osiguravanje tla prije iskopa probijanjem talpi od 18 metara. Na taj način će se zaštititi sam iskop, a materijal bezbijedno vaditi. Radnici pripremaju teren za betonažu. Ozbiljnost i obim posla nije zanemarena kao i da je ovakav pothodnik gradu potreban” – saopšteno je iz kabineta predsjednika Opštine Kotor.
Radovi se izvode tokom cijelog dana, a kako je i kazao predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović prije početka izgradnje pothodnika, ne dolazi do obustave saobraćaja. Ispoštovane su sve smjernice Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja je dala saglasnost na ovaj projekat, kaže se u saopštenju.
Beograd je, uz Sarajevo, već danima u vrhu popisa desetak svjetskih gradova s najvećim zagađenju zraka, a specijalizirani portal AirVisual u srijedu ujutro okarakterizirao je zrak u prijestolnicama Srbije i BiH kao nezdrav.
Dok društvenim mrežama kruže fotografije iz različitih dijelova grada uz komentare da se “zrak u Beogradu vidi”, dužnosnici Gradskog zavoda za javno zdravlje istodobno tvrde kako je kvaliteta zraka “prihvatljiva” te da su podaci na kojima oni temelje svoje ocjene dobiveni mjerenjem po metodologiji i kriterijima Europske unije propisanim Common Air Quality indeksom (CAQI).
Andrej Šoštarić iz Gradskog zavoda za javno zdravlje izjavio je za N1 da se kvaliteta zraka mjeri svakog sata na 30 mjernih mjesta, od koji su 10 automatske mjerne postaje čiji se podaci u realnom vremenu prenose na središnji server, koji na svaki sat izračunava indeks kvalitete.
On tvrdi da i gradska aplikacija BeoEko i specijalizirani portal AirVisual koriste „potpuno iste podatke, ali da očigledno ima drugačiju metodologiju ocjenjivanja“.
„Gradski zavod koristi kriterije EU, propisane indeksom CAQI“, rekao je on ustvrdivši kako je, prema tim podacima, kvaliteta zraka u srijedu prijepodne “prihvatljiva“, a „zagađenje umjereno“.
Nasuprot tome, prema podacima specijalizirane web stranice AirVisual, zrak u Beogradu je u srijedu ujutro ocijenjen kao ‘nezdrav’ (unhealty), s koeficijentom181 US AQI i koncentracijom PM2.5 čestica od 113 mikrograma po kubičnom metru.
Po tim podacima, od 9 sati u srijedu AirVisual svrstao je Beograd na 7. mjesto najzagađenijih gradova u svijetu, dok je Sarajevo na prvom mjestu s koeficijentom 198 US AQI i koncentracijom od 146,4 mikorograma PM2.5 čestica.
Gradski zavod za javno zdravlje ocijenio je da se pri aktualnom zagađenju zraka “određene zdravstvene tegobe mogu javiti kod osjetljivih skupina“, ali da se ne očekuju efekti na zdravlje zdravih osoba.
Ministаrstvо zdrаvljа i Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје „Dr Milan Jovanović Batut“ su, povodom polemika o tome je li zrak u prijestolnici opasan i štetan po zdravlje, upozorili da zbog stupnja zagađenja u Srbiji „nе treba pаničiti“, ali su ukazali na znаčај primjеnе mjеrа zаštitе u uvjetima povećane zagađenosti zraka.
Institut je preporučio da osjetljive osobe s krоničnim bolestima, mаlа djеcа i stаriје оsоbе оgrаničе svој bоrаvаk izvan zatvorenog prostora u јutаrnjim i vеčеrnjim sаtimа.
Prеmа infоrmаciјаmа iz zdrаvstvеnih ustаnоvа, brој djеcе kоја su primljеnа nа lijеčеnjе zbog respiratornih poteškoća niје pоvеćаn i uоbičајеn je u оdnоsu nа prеthоdne gоdine u istоm razdoblju.
