Predstavljen vodič podvodne baštine Splitsko dalmatinske županije: Podmorje ima više od 200 arheoloških lokaliteta

0
Podvodna bastina – Foto: Miroslav Lelas

Turistički vodič pod nazivom „Podvodna baština Splitsko dalmatinske županije” predstavljen je javnosti i prvi je takve vrste u Hrvatskoj, saopštili su iz Splitsko dalmatinske županije.

U podmorju Splitsko-Dalmatinske županije nalazi se više od 200 podvodnih arheoloških lokaliteta, od pojedinačnih izoliranih nalaza sitnih artefakata do očuvanih brodoloma sa teretima amfora te olupina brodova i aviona iz vremena drugog svjetskog rata.

Cilj izrade kulturno-turističkog vodiča podvodne baštine Splitsko-dalmatinske županije je promocija podmorskih arheoloških lokaliteta radi dobivanja cjelovite slike o bogatstvu, raznolikosti i važnosti podmorja, te daljnji razvoja arheološkog i ronilačkog turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

U kulturno-turističkom vodiču podvodne baštine Splitsko-dalmatinske županije prezentirano je 28 podvodnih lokaliteta te tri muzejske zbirke sa podvodnim arheološkim nalazima. Vodič je koncipiran na način da je akvatorij Splitsko-dalmatinske županije podijeljen na pet geografskih područja (akvatorij Splita i Kaštelanski zaljev, akvatorij otoka Brača, akvatorij otoka Šolte, akvatorij otoka Hvara, akvatorij otoka Visa i Palagruže), a obuhvaćeno je razdoblje od prapovijesti do drugog svjetskog rata. Svi lokaliteti približno su označeni na kartama, a različite boje označavaju različite dubine nalazišta. U posebnom odjeljku obrađena je i Viška bitka kao najznačajnija pomorska bitka na Jadranu te tri olupine koje su sudjelovale u bitci kao jedne od najznačajniji podvodnih nalaza na Jadranu.  Tokom izrade vodiča vodilo se računa da u njemu budu zastupljene različite vrste kulturnih dobara iz svih povijesnih razdoblja, pokrivajući pritom cijeli akvatorij županije (antički ostaci arhitekture  i brodolomi, kasno srednjovjekovni brodolomi te ostaci novovjekovnih olupina i aviona iz drugog svjetskog rata). Osim povijesnih i geografskih informacija za svaki lokalitet je navedena i njegova dubina te dostupnost za posjetitelje.  Vodič je izrađen na hrvatskom i engleskom jeziku.

Predstavljanjem ovog vodiča nudimo nešto što bi trebalo biti prepoznatljivo i to poglavito onoj klijenteli koja se neće isticati u kvantiteti stvaranja gužvi na cestama i terminalima, a njihov financijski potencijal je izniman. U tu svrhu podvodna baština naše županije ističe se kao dodatak vrijednosti naše turističke ponude. Kroz predstavljeni vodič, navedeni su gotovo svi lokaliteti naše županije sa svim uputama na kojoj dubini se nalaze i što je dozvoljeno na tim lokacijama raditi. Uz turizam, ovaj vodič služiti će kao zaštita tih prekrasnih lokaliteta. Vjerujem da će i preko Turističke zajednice Splitsko dalmatinske županije sa ovim lokacijama biti upoznati i svi oni turisti koji organizirano žele razgledati ove kulturno – turističke vrijednosti. Isto tako zahvaljujem se i autorima vodiča, kao i službama županije koji su napravili nešto izuzetno vrijedno i kvalitetno, rekao je župan Boban.

EU postigao dogovor o novoj pomorskoj operaciji u Sredozemlju

0
foto Hina/EPA

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a postigli su u ponedjeljak dogovor o uspostavi nove operacije u Sredozemlju s ciljem da se spriječi dostava oružja u Libiju.

“Postigli smo jednoglasno politički dogovor, što sam na početku sastanka smatrao nemogućim”, rekao je nakon sastanka visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Nova operacija bi trebala započeti u martu kada će prestati dosadašnja operacija Sophia. Zasad nova operacija nema imena a glavni njezin cilj je osigurati da se embargo UN-a na dostavu oružja Libiji poštuje. Nadzor će se obavljati iz zraka i na moru. Za razliku od operacije Sophia koja je djelovala duž cijele libijske obale, nova operacija će se fokusirati na istočni dio Sredozemlja, kroz koji prolazi ruta za dostavu oružja.

Borrell je rekao da će i nova operacija imati zadatak obučavati libijsku obalnu stražu i mornaricu i pomagati u borbi proti krijumčara migranata.

Ako se ustanovi da prisutnost vojnih brodova potiče krijmčarenje migranata na plovilima, brodovi će biti povučeni, rekao je Borrell. Zahvaljujući tome zaključku Italija i Austrija su povukle svoje rezerve i omogućile jednoglasnu odluku.

EU je 2015. godine pokrenuo pomorsku operaciju Sophia čija je zadaća bila borba protiv krijumčara ljudi i nadzor poštivanja embarga na dostavu oružja Libiji.

Međutim, ti su brodovi dolazili u pomoć migrantima koji su na nesigurnim plovilima kretali na opasan put i to je još više poticalo migrante da krenu na taj put znajući da bi mogli biti spašeni ako nešto krene po zlu. Stoga je Austrija tražila prekid te operacije.

Iako je mandat operacije Sophia produljen do kraja marta ove godine, ona je od proljeća prošle godine neaktivna jer Italija nije dopuštala pristajanje brodova u njezine luke sa spašenim migrantima budući da među zemljama članicama EU-a nije bilo suglasnosti oko raspodjele tih migranata.

Završena sanacija plaže Bijela Vila u Herceg Novom

0
plaža Bijela Vila

Radovi na rekonstrukciji lokaliteta “Bijela vila”, jednog od najpopularnihih kupališta uz šetališta Pet Danca u samom centru Herceg Novog, danas su u potpunosti zavšeni.

Za ovaj posao Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore angažovalo je kompaniju d.o.o. “Đokić group” iz Bara, a kompletani radovi su završeni za manje od mjesec dana.

Kako je bilo predviđeno tenderskom dokumentacijom, na prostoru od oko 1.000 kvadrata, sanirana je metalna ograda na ulazu u plažu, otvorene rupe na kabinama za presvlačenje, ofarbana drvenarija, izvršeno krečenje objekta, a potom izvedni radovi šalovanja, armiranja i betoniranja odlomljenog ugaonog ivičnog betona na dva mjesta.

plaža Bijela Vila

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je za ovaj posao izdvojilo 30.000,00 €.

Osim kupališta, lokalitet “Bijela vila” može biti namjenjen i za postavljanje info punkta Turističke organizacije Herceg Novi ili drugih turističkih sadržaja za vrijeme ljetnje sezone.

Protestni skup ispred upravne zgrade kompanije Pomorski saobraćaj u Kamenarima

2
Trajekt – Pomorski saobraćaj – foto boka News

Nezavisni sindikat Pomorskog saobraćaja iz Herceg Novog u saradnji sa Unijom slobodnih sindikata Crne Gore u srijedu 19. februara sa početkom u 11 sati, održaće protestni skup ispred upravne zgrade kompanije Pomorski saobraćaj u Kamenarima.

Ovaj skup se, kako se navodi u obavještanju koje su njegovi organizatori  poslali Upravi policije, priređuje u  znak protesta zbog „nezakonitih  otkaza ugovora o radu“  predsjedniku i članovima rukoviodstva Nezavisnog sindikata Pomorskog saobraća koje im je uručio menadžment te privatne firme,  kao i zbog „neadekvatnog postupanja nadležnih instiutucija“ stim u vezi.

Ovo će biti prvi put da se pred upravnom zgradom kompanije koja ima monopol u trajektnom prevozu na jedinoj trajektnoj liniji u državi preko tjesnaca Verige, organizuje protest radnika i javnosti, još od kada je država 2004. privatizovala Pomorski saobraćaj, prodajući ga podgoričkim biznismenima Dušanu i Dejanu Banu i njihovom partneru Željku Mihajloviću.

Menadžment Pomorskog saobraćaja na čijem je čelu izvršni direktor Dejan Ban odmah po osnivanju sidnikata u toj firmi u oktobru prošle godine, je predsjednika radničke asocijacije, biljetara Ivana Vučinovića iz Lepetana, poslao na novo i do tada nepostojeće radno mjesto –da na obali Kamenarima, na ulici broji autobuse i kamione koji ne ulaze na trajekt, već put nastavljaju dalje obalom okolo Kotorskog zaliva. Vučinović je potom već u decembru dobio otkaz zbog navodne teže povrede discipline jer ga je Ban optustio za „odavanje poslovnih tajni i neovlašćenu komunikaciju sa medijima“.

U međuvremenu, otkaz je nakon sprovedenog disciplinskog postupka takođe zbog navodne teže povrede radne discipline u Pomorskom saobraćaju, dobila i biljetarka Tatijana Mandić koja je članica Upravnog odbora Nezavisnog sindikata, a i njen kolega iz Upravnog odbora sindikata Dragan Raković završio je radni angažman u firmi braće Ban jer se sa menadžmentom sporazumio da više ne dolatzi na posao, ali da u narednih godinu dana dobija platu.

Bura foto Boka News

„Na taj način Ban je za samo par mjeseci od osnivanja, bukvalno obezglavio sindikat u Pomorskom saobraćaju, a firmu je za to vrijeme pod raznim pritiuscima moralo napustiti ukupno 7-8 radnika. Neki od njih su dobili otpremninu u visini od šest, a neki od 12 mjesečnih zarada“- kazao nam je danas otpušteni predsjednik sindikata trajektnog preduzeća Ivan Vučinović.

On je istakao da menadžment firme sprovodi brutalnu i neskrivenu antisindikalnu diskriminaciju iako je ona po važećim crnogorskim zakonima, krivično djelo. Istakao je da u tome Banu pomaže indolentnost i nezainteresovanost instuitucija sistema da zaštite radnike koje poslodavac ovako omalovažava i čija prava krši, o čemu svjedoči da Osnovni sud u Hercveg Novom ni do danas nije zakazao ročište povodom Vučinovićeve tužbe za nezakonito premještanje na drugu i do tada nepostojeću dužnost u firmi koju je on podnio 15. novembra prošle godine, niti zbog tužbe za nezakoniti otkaz koji mu je uslijedio odmah potom, a Vućinovič drugu tužbu zbog toga podnio polovinom decembra.

U sindikatu su posebno ogorčeni ponašanjem Inspekcije rada koja je, nakon njihovih optužbi da se zaposleni u Pomorskom saobraćaju primoravaju da potpišu nove ugovore o radu sa klauzulom da u slučaju prestanka radnog odnosa unaprijed se odriču svakog potraianja od poslodavca, saopštila da je kontrolom rada te frime utvrđeno da nema nikakvih nezakonitosti i prekršaja. Inspekcija kako je to saošteno prije nekoliko mjeseci, u Pomorskom saobraćaju tada nije našla potpisane blanko izjave radnika da im poslodavac ništa ne duguje u slučaju otkaza, a upravo takve izjave sa potpisima radnika i popunjene rukom, sa zaglavljima u kojjima je Pomorski saobraćaj čas DOO, a čas AD, pojavile su se krajem januara na posljednjem ročištu u Osnovnom sudu u Herceg Novom gdje  16 bivših radnika „Pomorskog saobraćaja“, vodi proces protiv te firme tražeći nadoknadu štete od svog bivšeg poslodavca za manje isplaćene zarade po osnovu minulog rada, neisplaćene prekovremene sate rada, kao i za neiskorišćene godišnje odmore i po osnovu neisplaćivanog regresa za godišnje odmore.

Advokat “Pomorskog saobraćaja” je na suđenje donio potpisane, u međuvremenu rukom  popunjene blanko izjave o navodnom nepostojanju nikakvih potraživanja radnika, a najmanje šest bivših zaposlenih negiralo je da su oni potpisivali sporazume o raskidu ugovora za rad i ustvrdilo da su njihovi potpisi falsifikovani. Upravo dokumnetacija koju je na suđenje donio advokat Pomorskog saobraćaja, su nezakoniti “blanko otkazi” koje prethodno Inspekcija rada koju su sindikalci pozvali, navodno nije jesenas uspjela da nađe prilikom kontrole firme braće Ban i Mihajlovića, zbog čega su sindilkalci uvjereni da nadležni državni organi neadekvatno rade svoj posao.

Osvijetljeno novih 1,2 kilometra puta do Njivica

1
Rasvjeta Njivice

Sinoć je na Njivičkom putu, opština Herceg Novi, zasijalo novih 1,2 kilometra javne rasvjete, nakon što su proteklog vikenda završeni radovi na ugradnji.

Ovim projektom prvi put je osvjetljena ova dionica Njivičkog puta, koju koristi veliki broj građana i turista, te tako spojena javna rasvjeta od Igala do naselja Njivice.  Takođe, realizacija ove investicije značajno će unaprijediti bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, imajući u vidu da navedenu trasu koristi veliki broj pješaka koji ovaj dio grada biraju za šetnju i uživanje u predivnom pogledu na Herceg Novi.

U prvoj fazi osvjetljavanja ovog dijela grada, stubovi su postavljeni na potezu od Karaule do ulaska u naselje Njivice.

U planu je i druga faza ovog projekta, u okviru koje bi trebalo da bude ugrađena javna rasvjeta i na dionici od ulaska u naselje Njivice do graničnog prelaza Konfin.

Projekat je realizovan zahvaljujući saradnji Opštine Herceg Novi i kompanije „M-tel“, koja je na istoj trasi ugradila optički kabl.

Zajednica Italijana Crne Gore: Besplatan kurs italijanske kuhinje

0
Italijanska kuhinja – foto pixabay

Zajednica Italijana Crne Gore (ZICG), preko fondova Ministarstva inostranih poslova Republike Italije nudi građanima besplatan kurs italijanske kuhinje.

Kurs će biti organizoavn u obiku radionica od 25. do 28. februara ove godine u restoranu “Đardin”  u Perastu, a obuku će voditi italijanski kuvar Alessandro Carmignani.

Broj polaznika je ograničen, prednost imaju članovi Zajednice Italijana Crne Gore, a biće upisani na kurs svi oni koji se prijave na vrijeme, saopštili su iz ZICG.

Tivat novi član porodice „Moje drvo“

0
Moje-drvo-Tivat-vizual

Aplikacija „Moje drvo“ zaživjeće u još jednom crnogorskom gradu. Tivat se, potpisivanjem ugovora o saradnji, pridružio najvećoj regonalnoj online platformi za doniranje drveća i ozelenjavanje životne sredine. Na taj način svi pojedinci i preduzeća mogu u nekoliko jednostavnih koraka da doprinesu i doniraju stablo koje će biti zasađeno na određenoj lokaciji i pod prepoznatljivim imenom inicijatora i u ovom crnogorskom gradu.

Mobilna aplikacija omogućava svim zainteresovanima da „kupe“ drvo, odnosno doniraju novac za sađenje na teritoriji opštine Tivat u tri jednostavna koraka, kroz koja korisnika na brz i intuitivan način vodi aplikacija dostupna i na Google Play Store-u i na App store-u. Korišćenjem aplikacije, koju je kreirala kompanija „Amplitudo“, korisnici mogu osvariti i posebne benefite. Zahvaljujući saradnji sa Crnogorskim Telekomom, jedna od pogodnosti su i besplatni gigabajti koje mogu dobiti njihovi postpejd i pripejd korisnici koji se uključe u akciju. Oni dobijaju jedan gigabajt (GB) za tri eura donacije, odnosno tri GB za pet eura donacije, koji traju 15 dana. O tim i svim drugim pogodnostima o tome kako možete postati dio zelene porodice pročitajte više na veb-sajtu www.goplant.me .

Do sada je, zahvaljujući aplikaciji, donirano i zasađeno nekoliko stotina stabala. Platforma je prepoznata kao inicijativa sa potencijalom da ujedini cijeli region, ali i šire, u akciji ozeljenjavanja Planete. Tivat je samo jedan od gradova koji je prepoznao značaj uključivanja u projekat, budući da Opština Tivat kontinuirano radi na obnovi i održavanju zelenila.

Zelene površine predstavljaju u naseljenim predjelima nezamjenljive prirodne elemente, koji doprinose poboljšanju životne sredine u najširem smislu riječi. Stoga je veoma važno da kontinuirano čuvamo i unapređujemo zelene površine, i time učinimo da prostor koji zajedno koristimo bude zdraviji i ljepši. Kroz ovaj oblik saradnje sa Crnogorskim Telekomom i kompanijom „Amplitudo“, korišćenjem aplikacije „Moje drvo“ svim korisnicima je omogućeno da učestvuju u nabavci sadnica koje će biti zasađene na javnim zelenim površinama u gradu – prvenstveno parkovima, skverovima i šetalištima, kazali su iz Opštine Tivat.

Osim Podgorice i Tivta, očekuje se potpisivanje ugovora sa Barom, Cetinjem i Kotorom, ali i Skopljem, kao i u ostalim gradovima u Sjevernoj Makedoniji. U Beogradu je već aktivna aplikacija u prilagođenoj verziji. Akciji se priključio i jermenski grad Jerevan, a u toku su i pregovori sa brojnim gradovima širom svijeta. Kompanija „Amplitudo“ dodatno će promovisati upotrebu aplikacije posredstvom saradnje sa Ministarstvom vanjskih poslova, donirajući je svim gradovima u kojima Crna Gora ima ambasade i konzularna predstavništva. Interesovanje da se priključe inicijativi iskazale su i zemlje članice Dojče Telekom grupe.

Dječijim maskenbalom nastavljaju se karnevalske fešte

0
Zimske kotorske karnevalske fešte 2020

U okviru Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih festi danas  će se u Poslovnom centru “Vukšic” od 16 sati održati dječiji maskenbal.

Najmladje će zabaviti animatori. Sigurni smo da i ove godine neće nedostajati mašte i kreativnosti, poručuju organizatori.

Veliki maskenbal biće u subotu 22. februara od 21 sat, a 23. februara 2020.g. – KARNEVAL

Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.

KotorArt Akademija veliku pažnju posvjećuju edukaciji mladih

0
KotorArt Akademija

KotorArt Don Brankovi dani muzike organizuju KotorArt Akademiju, tri majstorske radionice za klavir, violinu i violončelo sa istaknutim muzičarima i pedagozima. Radionice će se organizovati od 15. jula do 7. avgusta 2020. u Kotoru u prostorijama Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“.

Majstorsku radionicu za violončelo održaće profesor na Univerzitetu Mocarteum u Salzburgu, Đovani Njoki /Giovanni Gnocchi/, za violinu profesor na Univerzitetu Ilinois, Stefan Milenković, i za klavir, profesor na Međunarodnom Univerzitetu Florida u Majamiju, Kemal Gekić. Svaka radionica trajaće po 3 dana i to od 15. do 17. jula za violončelo, od 28. do 30. jula za violinu i od 5. do 7. avgusta za klavir.

Sve dodatne informacije, vezane za prijavu polaznika na neku od majstorskih radionica, mogu se pronaći na web stranici Festivala, www.kotorart.me/academy. Takođe, zainteresovani mogu pisati organizatorima na mail adresu academy@kotorart.me.

Nakon svake radionice očekuje nas i resital samih umjetnika na Festivalu. Đovani Njoki i Stefan Milenković nastupiće uz sjajne pijaniste, Alasdair Beatson-a i Vladimira Miloševića.

U nastavku pročitajte biografije umjetnika:

Đovani Njoki, violončelista

Svoj debitantski solistički nastup imao je na koncertu na kojem je nastupao i čuveni violončelista Jo-Jo Ma. Učio je od vrhunskih pedagoga kao što su Roko Filipini, Mario Brunelo, Enriko Bronci, Luka Simončini, Klemens Hagen i dr. Laureat je više takmičenja, dobitnik Nagrade Parkhouse,
londonskog Vigmor hola, a nakon jednog takmičenja 2012. godine, postao je profesor violončela na Univerzitetu Mocarteum u Salcburgu. Osam godina bio je solo-čelista Salcburške kamerate, tokom jedne sezone gostujući prvi čelista u Kraljevskom filharmonijskom orkestru u Londonu, zatim, po pozivu, i u Minhenskim filharmoničarima, Malerovom kamernom orkestru, Sidnejskоm simfonijskom orkestru, Londonskom simfonijskom orkestru. Od 2008. godine član je Orkestra Lucernskog festivala, pod upravom dirigenta Klaudija Abada. Kao solista, nastupao je s orkestrima kojima su dirigovali Gustavo Dudamel, Kristofer Hogvud, Daniel Koen i drugi, a kao kamerni muzičar ostvario je saradnju s Leonidasom Kavakosom, Aleksandarom Madžarom, Gordanom Nikolićem, Romanom Simovićem, Pjerom Amojalom, Iljom Gringolcem i dr. U tekućoj sezoni izvodi najvažnije koncerte za violončelo autora različitih epoha, među kojima su Dvoržak, Šuman, Bokerini, Čajkovski, Hajdn, Betoven, Brams, Gulda.

Stefan Milenković, violinista

Karijeru je započeo sa samo šest godina. S deset je svirao na Božićnom koncertu u Vašingtonu za predsjednika SAD-a R. Regana, potom za predsjednika Sovjetskog Saveza M. Gorbačova u Beogradu, a s četrnaest godina za papu Jovana Pavla II. Već u šesnaestoj godini održao je svoj hiljaditi koncert. Pobjednik brojnih svjetskih takmičenja, posvećen humanitarnom radu, s bogatom diskografijom, Milenković nastupa s vodećim svjetskim orkestrima, a kao strastveni kamerni muzičar redovno koncertira u ciklusu „Jupiter Chamber Music“ (Njujork), na festivalima „Manchester“(Vermont), „High Peaks“(Njujork), kao i na Zagrebačkom festivalu kamerne muzike. Kroz saradnju s rok bendom „Gorillaz“, gitaristom Edinom Karamazovim i gitaristom Vlatkom Stefanovskim, Milenković istražuje svijet improvizacije, akustične i električne violine. Predavao je na čuvenom Džulijardu, a trenutno je redovni profesor na Univerzitetu Ilinoisa, kao i gostujući profesor na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu.

Kemal Gekić, pijanista

Kao jedan od najistaknutijih pijanista svoje generacije, KEMAL GEKIĆ se prepoznaje po originalnom pristupu muzičkoj interpretaciji, ekspresivno i tehnički perfektnoj, često provokativnoj i intrigantnoj. Redovno nastupa po čitavoj Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, Bliskom i Dalekom istoku, Kanadi, bivšim zemljama Sovjetskog Saveza, Japanu, Jugoistočnom Pacifiku i Egiptu. Veliko interesovanje na američkom tržištu posljednjih godina odvelo ga je u mnoge zemlje Južne Amerike. Ovacije na koncertima u Venecueli, Gvatemali, Boliviji svjedoče o sve većoj popularnosti njegovih izvođenja. Pune sale na koncertima Kemala Gekića u Japanu privukle su pažnju mnogih univerziteta i konzervatorijuma širom zemlje u kojima održava brojne majstorske kurseve. Njegov kompakt-disk objavljen za Izdavačku kuću Naxos, s transkripcijama Rosinija – Lista, osvojio je Rosetu, nagradu muzičkog vodiča Penguin, dok se njegov tonski zapis za JVC, s Transcendentalnim etidama Franca Lista smatra najboljim u istoriji pijanizma.

Turizam – Hrvatskim hotelijerima ove godine nedostaje čak 80.000 radnika

0
Kuvari

Turističke kompanije u Istri još su koncem prošle godine počele tražiti sezonce kojih kronično manjka, pa ih moraju uvoziti čak i s Filipina. Sindikalci tvrde da je to posljedica podcjenjivanja domaćih radnika.

Porečka hotelska kuća Valamar Riviera ovih je dana objavila natječaj kojim traži smještaj za svoje sezonske radnike. Nudi od 180 do 300 eura po radniku mjesečno, odnosno i do 6.000 eura za pet mjeseci. Uz to nudi „pogodnosti”: osiguranu popunjenost od 1. svibnja do 30. rujna i otklanjanje gnjavaže oko bukinga i dočekivanja gostiju. Smještaj je, naravno, potreban, jer i ova kompanija, poput mnogih drugih, mora uvoziti radnike, bilo iz kontinentalne Hrvatske, bilo iz inozemstva. Oni će je na koncu stajati skuplje nego da je pronašla lokalce, o čijem smještaju ne bi morala brinuti. I pulski Arena Hospitality Group lani je dio radnica s Filipina smjestio u vlastite apartmane i time u startu izgubio dio prihoda jer su objekti bili izvan turističke upotrebe.

To je tek dio ceha koji plaćaju turističke kompanije jer radne snage manjka u svim sektorima, kamoli u turizmu, radno intenzivnoj grani koja u kratkom razdoblju zapošljava velik broj ljudi. Hotelijeri danas plaćaju cijenu vlastite bahatosti jer nisu na vrijeme, boljim uvjetima rada, zadržali kvalitetan kadar.

Broj zaposlenih u turizmu svake se godine povećava za oko pet posto, pa i više, i to zbog stalnog rasta investicija, ali i odlaska domaće radne snage, navodi Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije. U sezoni je, kaže, potrebno oko 150.000 radnika, među kojima nešto manje od 60.000 njih ima ugovor na neodređeno vrijeme. Od preostalih 90.000 njih manje od deset tisuća ima razne ugovore na određeno, na dulji period ili tzv. stalne sezonske poslove, veli Cvitić i zaključuje:

“Ukupno je dodatno potrebno oko 80.000 sezonaca. Oko 30.000 zapošljava se putem Zavoda za zapošljavanje, s područja Hrvatske, pa će odobrena uvozna kvota od 30.000 biti nedovoljna.”

U Istri, koja prednjači po materijalnim pravima, potrebno je oko 20.000 ljudi. Hotelijeri agresivnim nastupima privlače većinu radnika s hrvatskog tržišta. Lani je u tim tvrtkama bilo oko hiljadu stranaca, najviše iz BiH, Makedonije, Srbije, ali dolaze i iz Filipina, Ukrajine…”Iako u razgovorima gotovo svi veliki poslodavci tvrde da im se više od 70 posto sezonskih radnika vraća, mislim da je taj postotak manji i da neće priznati da im je svaka sezona izazov. Prije pet, šest godina deficitarni su bili stručni i kvalitetni kadrovi, posebno kuhari. Nažalost, danas su svi profili deficitarni: nedostaje sobarica, čistačica, vrtlara, šofera, servira, konobara, kuhara, pa čak i recepcionara”, veli Cvitić. I to usprkos plaćama koje će i ove godine rasti od tri do pet posto. U Istri, na primjer, konobar zaradi između 5.200 i 6.500 kuna (700-880 eura) mjesečno, a sobarica od 4.800 do nešto više od 5.500 kuna (650-740 eura).

Turizam – foto Boka News

Zabrinjavajuća je, kaže, činjenica da poslodavci ne priznaju da najveću krivicu za nedostatak kadrova u turizmu snose upravo oni i katastrofalna kadrovska politika koju su vodili u posljednjih 10-12 godina.

„Znali su ili su trebali znati što će uslijediti kad uđemo u EU i otvore se granice. I prije 12 godina, u vrijeme globalne ekonomske krize, imali su mogućnost povećanja plaća i zapošljavanja na neodređeno. Nisu to učinili, niti su stvorili adekvatne uvjete smještaja jer je tržište rada bilo takvo da su mogli naći radnike po niskoj cijeni”, napominje sindikalistica. S otvaranjem granice uspaničili su se kako će odraditi sezonu jer su domicilni radnici o kojima nisu brinuli otišli u druge zemlje gdje su im dali veće plaće, bolje uvjete i rada i smještaja, podsjeća. Iako su plaće u međuvremenu rasle, problem je ostao. Njega bi, smatra, trebalo rješavati koordiniranim aktivnostima poslodavaca i nadležnih ministarstava. Poslodavci moraju više ustrajati na osiguranju boljih uvjeta rada, a Vlada poraditi na rasterećenju poslodavaca. PDV u turizmu bi, smatra, trebao biti 10 posto, kao u konkurentskim državama.

Da hotelijeri sve ranije kreću u „lov” na radnu snagu svjedoči primjer rovinjske Maistre koja je još koncem prošle godine krenula u potragu za sezoncima koji će odraditi ovogodišnju sezonu. No, odgovor na pitanje o broju traženih radnika i eventualnom manjku nismo dobili. Ova kompanija svake godine intenzivno ulaže u objekte i radi na produljenju sezone, pa su i potrebe za radnicima sve veće.

Porečka Plava laguna traži oko 3.000 radnika, stalnih i sezonskih. Proces regrutacije trajat će sve do lipnja. Među strancima dominiraju oni iz regije: BiH i Srbije. Primanja ovise o kvaliteti rada, a ne o prebivalištu, pa tako svi radnici imaju priliku ostvariti jednake plaće, napominju iz Plave lagune.

I Aminess aktivno traži radnike: u sezoni ih je ukupno 650, a trenutno je otvoreno stotinjak mjesta. Priznaju da su lani imali problema s brojem kvalificiranih radnika ali su, tvrde, „uspjeli odgovoriti na izazov i pronaći dovoljan broj”. Lani su, navode, zapošljavali 108 stranih državljana, većinom iz BiH i Srbije, koji su najavili povratak i ove godine. Pulski Arena Hospitality Group uz nešto manje od 500 stalno zaposlenih te oko 140 tzv. stalnih sezonaca, traži još 850 ljudi. Sigurni su da će u tome uspjeti, mada su lani morali po radnu snagu potegnuti sve do Ukrajine i Filipina.