Institut za javno zdravlje potvrdio je još četiri slučaja korona virusa, čime je broj oboljelih u Crnoj Gori porastao na 201.
“Svi novooboljeli su iz Podgorice, tri su kontakti ranije poznatih slučajeva, dok je jedan slučaj u početnoj fazi epidemiološkog istraživanja i njegovi kontakti se identifikuju”, navode iz IJZ.
Dodaju da je od jutrošnjeg presjeka do 17,50 časova analiziran 51 uzorak.
Higijena ruku i fizička distanca su imperativ, a dovoljno sna, pravilna ishrana i redovan odmor mogu pomoći u borbi sa infekcijom koronavirusom, poručio je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić.
On je u intervjuu za PR Centar istakao da nema maske koja može zamijeniti fizičku distancu.
„Neki javno zdravstveni autoriteti su krenuli u reviziju preporuka vezano za nošenje maski što će, vjerovatno, biti situacija i u Crnoj Gori, zbog toga što postoje dokazi da oni koji nemaju simptoma imaju značajnog uticaja na dalje širenje infekcije“, naveo je Begić.
Upitan da li je asepsol koristan ili štetan, i da li se njime mogu prati kućni ljubimci, on je odgovorio da se asepsol nalazi na listi sredstava koja su djelotvorna na novi koronavirus, ali u određenoj koncentraciji.
„Međutim, njegova upotreba na tkivima, uključujući i živa bića, nije provjerena tako da ga ne bi preporučili za dezinfekciju šapa kućnih ljubimaca“, rekao je Begić.
Sasvim je dovoljno da, kako je naveo, nakon šetnje, vlasnici koriste uobičajena sredstva koja svakodnevno koriste za održavanje higijene kućnih ljubimaca, posebno vodeći računa o šapama.
Begić je kazao da voće i povrće treba prati pod mlazom higijenski ispravne vode, dovoljno dugo, i da se nikakva druga hemijska sredstva, uključujući i dezinficijense, ne smiju koristiti.
Upitan da objasniti proceduru nakon ulaska u dom, Begić je kazao da je ključ cijele priče i prevencije održavanje higijene ruku.
„Nije dokazano da virus može da se zadrži na obući koja se svakodnevno koristi. Druga je priča za zdravstvene radnike i obuću koja se koristi u zdravstvenim ustanovama, posebno na odjeljenjima gdje se liječe korona pozitivni pacijenti. Ali ne postoje dokazi da obuća koja se svakodnevno koristi ima ulogu u transmisiji virusa“, naveo je Begić.
On je savjetovao da se, nakon povratka u kuću, osobe izuju ispred stana, i da se odjeća provjetri, iako ne postoji pravi dokaz da odjeća može da učestvuje u transmisiji virusa.
„I, naravno, nakon toga odmah treba oprati ruke. Što se tiče lica, poželjno ga je oprati, ali nije utvrđeno da lice ima toliki značaj u epidemiološkom širenju infekcije, koliko imaju prljave ruke“, dodaio je Begić.
Upitan da li se rukavice mogu koristiti više puta, on je kazao da se rukavice mogu prati i dezinfikovati.
„Koji god način osoba odabere, jako je bitno da vodi redovnu higijenu ruku, bilo da nosi ili da ne nosi rukavice“, istakao je Begić.
Na pitanje da li je tačno da se virus ne može zadržati na hljebu, , on je rekao da je hljeb suv i ne predstavlja pogodno tlo za razvoj bakterija i virusa.
„Međutim, i na hljebu i na voću i povrću, teoretski, novi koronavirus može da ostane određeno vrijeme, ne previše dugo, ali samo pod uslovom da je korona pozitivna osoba kijala ili kašljala u neposrednoj blizini tih proizvoda“, pojasnio je Begić.
Upitan da li je open-space i sistem centralne ventilacije/klime rizičan, Begić je kazao da se novi koronavirus ne širi aerogeno, pdnpsno da se bolest ne prenosi vazduhom, već kapljično.
„Nijedna studija u svijetu nije u uzorcima vazduha u bolesničkim sobama dokazala prisustvo virusa. To je jako bitno. Ali teoretski rizik da virus uđe u centralne sisteme klimatizacije postoji. Zato je i redovno provjetravanje prostorija imperativ na kojem poslodavci mogu insistirat“, naveo je Begić.
Na pitanje da li bi lijek protiv malarije, za koji postoji interesovanje u apotekama, preporučio kao neku vrstu preventive, Begić je rekao da bi ga preporučio bih ga samo kao preventivu malarije, i to ako osoba putuje u malarično područje.
On je rekao da kao preventivu ne preporučuje ni Tamiflu, zato što pomenuti taj lijek ima indikacije i zna se kada se koristi, kod koga i za liječenje kojih bolesti.
Upitan šta preporučujete za podizanje imuniteta kod djece, ljudi srednje dobi i posebno za starije, Begić je kazao da je najbolji redovan ritam života, koji podrazumijeva dovoljno sna, pravilnu ishranu i redovne odmore tokom dana.
Na pitanje da li je neko, ko je u jednom trenutku negativan na koronavirus, a kroz nekoliko dana postane pozitivan, mogao virus širiti u tom periodu, on je rekao da IJZ procjenjuje epidemiološki rizik za svakog novootkrivenog pacijenta.
„Dakle, smatra se da je osoba bila zarazna za svoju okolinu najmanje dva ili tri dana prije početka simptoma“, kazao je Begić.
Kako je naveo, priroda virusa je takva da, ako je neko danas negativan, ne mora da znači da za nekoliko dana neće biti pozitivni, iz prostog razloga jer se u tom peridu može desiti da je izložen virusu, ili da se nalazi u periodu inkubacije kada test nije mogao da otkrije prisustvo virusa u nosu i ždrijelu.
„Zbog toga, kod onih pacijenata, koji su najrizičniji, ili kod kontakata za koje imamo pouzdane i čvrstve epidemiološke podatke, mi radimo serijska testiranja, odnosno ponavljamo testiranja u razmaku od nekoliko dana da bi bili apsolutno sigurni da li je osoba inficirana ili ne“, pojasnio je Begić.
Upitan šta bi preporučio radnicima u trgovinama, a posebno onima na kasi, on je kazao da je primijetio sam da su u određenim marketima već postavljeni pleksiglas paneli koji razdvajaju kasirke od mušterija.
„Što je jako dobra epidemiološka mjera, s tim što se takve staklene ili plastične barijere moraju redovno dezinfikovati i čistiti“, dodao je Begić.
Kako je naveo, kasirkama je glavna preporuka da nose maske.
„Maska i fizička distanca su dvije osnovne mjere koje nijedna druga mjera ne može zamijeniti. Mi smo preporučili korišćenje rukavica iz prostog razloga što novac i predmeti prolaze kroz njihove ruke. Dakle, ako koriste ili ne koriste rukavice, dezinfekcija ruku je naredni korak koji se mora sprovoditi sa svim mjerama“, kazao je Begić.
U Italiji je na snazi totalna karantin, po kojoj se iz kuće smije izaći samo kada je neophodno, ali i na posao te po namirnice. Zatvoreni su restorani i kafići, kao i gotovo sve trgovine.
Jedino rade tržnice, prodavnice za kupovinu namirnica, apoteke te neke banke.
Fotoreporteri EPA-e danas su objavili i fotografije iz Napulja, na jugu zemlje, koje prikazuju stanje na ulici koja je ujedno i tržnica. Kako je to sve izgledalo, pogledajte u galeriji:
Tri službenika Uprave policije pozitivna su na korona virus, u samoizolaciji se nalazi 73, a u karantinu tri pripadnika, saopšteno je iz Uprave policije.
“Posao policijskih službenika je sam po sebi rizičan a u ovoj situaciji policijski službenici su dodatno izloženi opasnosti od korona virusa jer su oni jedna od službi koja se nalazi na prvoj liniji odbrane u zaštiti zdravlja građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.
Poručuju da njihovi pripadnici svakodnevno sprovode mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju kontrolisanja poštovanja privremenih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela u cilju sprječavanja širenja korona virusa.
“Policijski službenici, koji pružaju asistenciju sanitarnim inspektorima, su primarno opremeljeni zaštitnim maskama, rukavicama i odijelima. Ostalim službenicima, koji imaju svakodnevni kontakt sa građanima, obezbjeđene su raspoložive količine zaštitne opreme a u toku je nabavka dodatno opreme”, zaključuje se.
Medicinsko osoblje u Italiji je pod “nepodnošljivim i nepojmljivim” stresom dok risikiraju svoje živote u borbi protiv epidemije novog koronavirusa, kazao je u subotu predstavnik sindikata.
U Italiji je najviše smrti povezanih s koronavirusom – 14.681 do petka, a zaraženih je oko 120.000.
Među liječnicima, sestrama i drugih zdravstvenim djelatnicima umrlih je oko 120, a zaraženo je njih 11.252, kazao je Carlo Palermo, voditelj liječničkog sindikata Anaao Assomed.
“Broj zaraženih raste šokantnim tempom”, kaže on.
Među umrlima su dvije sestre koje su oduzele vlastiti život.
Komentirajući njihova samoubojstva Palermo ističe da je emocionalni pritisak na osoblje na odjelima s oboljelima od Covida-19 ogroman.
“Svaki su dan suočeni sa smrti, to nije lako. Čak su zamijenili svećenike jer daju posljednju pomast”, kaže on glasom koji se slama pod emocijama.
Oboljeli od Covida-19 umiru sami u bolnicama jer su posjeti zabranjeni zbog rizika zaraze.
Palermo kaže da je medicinsko osoblje, uključujući obiteljske liječnike, u početku bilo bez zaštitne opreme zbog podcjenjivanja prijetnje koju predstavlja virus.
“Bili smo nepripremljeni, ne treba to skrivati”, kaže on.
To što na početku nisu izolirani prvi slučajevi i osigurane kvalitetne maske liječnicima i sestrama potaknulo je epidemiju, kaže Palermo.
Na sjeveru zemlje se situacija sa zaštitnom opremom poboljšala no još ima nestašica u centralnom i južnom dijelu zemlje.
Međunarodni festival klapa Perast nastavlja objavljivati serijal napisa o stvaraocima iz oblasti klapskog pjevanja, vrijednog dijela naše kulturne baštine.
Iz festivalskog almanaha Lirice br. 3 donosimo prilog koji je posvećen Draganu Rakiću, muzičaru iz Herceg Novoga koji je kao voditelj čuvene klape „Bokelji“ obradio i tri najpoznatije klapske pjesme o Herceg Novom.
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU DA OTVORITE
PRILOG O DRAGANU RAKIĆU
Crnogorska policija redovno procesuira osobe koje krši vladine mjere za suzbijanje epidemije koronavirusa i njihovo hapšenje objavljuje u medijima.
Tako su u petak naveče uhapšene i poslane u pritvor dvije osobe koje su zatečene u „gostima“ kod prijatelja. Oni su, kako je pojasnila glasnogovornica tužilaštva u Podgorici Milica Mandić, prekršili privremenu mjeru zabrane okupljanja u stanu osoba koje nisu članovi zajedničkog domaćinstva.
“Državni tužilac je saslušao dvije osobe, rješenjem odredio zadržavanje u pritvoru najduže do 72 sata, a nakon toga u zakonskom roku podnio Osnovnom sudu u Podgorici i optužni prijedlog i prijedlog za pritvor”, saopštila je Mandić.
U pritvoru se našlo i šest osoba iz Budve, koje je policija zatekla u jednom hotelu u tom gradu kako igraju karte
Svi oni su, kako je saopšteno, zadržani u prostorijama budvanske policije, a u subotu su odvedeni kotorskom tužilaštvu zbog sumnje da su počinili krivično djelo nepostupanja po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.
Za to krivično djelo previđena je zatvorska kazna do jedne godine.
Australske vlasti izvijestile su o padu broja novih infekcija koronavirusnom i o tomu da su u subotu provele najveću pomorsku mirovnu operaciju u luci Sydney, pri čemu je natočeno gorivo u sve inozemne kruzere prije njihova napuštanja australskih teritorijalnih voda.
Broj potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom u posljednja 24 sata porastao je za 198 i sada je u zemlji ukupno 5548 zaraženih, podaci su ministarstva zdravstva. Broj umrlih od Covida-19 porastao je na 30.
Podaci upućuju na to da se dnevna stopa zaraze u zemlji zadržala na oko 5 posto, što je znatno manje u odnosu na porast od 25 do 30 posto zabilježen prije otprilike dva tjedna.
Zdravstveni dužnosnici ističu da je ipak još uvijek “prerano govoriti o pobjedi”.
“Moram upozoriti na to da ne smijemo pomisliti kako je sve u potpunosti završilo, jer definitivno nije”, rekao je zamjenik glavnoga australskog zdravstvenog dužnosnika, epidemiolog Paul Kelly, dodavši da Australci “sada stvarno moraju biti osobito oprezni.”
Australija je uvela strogu mjeru socijalnog distanciranja, uključujući i ograničenje javnih okupljanja na samo dvije osobe. Državne granice, kafići, klubovi, parkovi i teretane zatvoreni su. Nekoliko država policiji je dopustilo provedbu golemih novčanih kazni na licu mjesta, kao i mogućih zatvorskih kazni.
U Sydneyu je policija države Novi Južni Wales (NSW) provela koordiniranu akciju premještanja pet kruzera koji plove pod stranim zastavama i na kojima se nalaze stotine članova posade. Brodovi su uplovili u luku zbog točenja goriva i preuzimanja prehrambenih namirnica, higijenskih i ostalih potrepština prije povratka u svoje matične luke.
Odluka Australije o zatvaranju svih svojih pomorskih luka rezultirala je napetim pregovorima s posadama nekoliko brodova koji se i dalje nalaze u australskim teritorijalnim vodama.
Pregrađivanje i betoniranje obale u Boki Kotorskoj se nastavlja i u uslovima opšte pandemije korona virusa, sa kojom se suočava cijeli svijet, u vrijeme kada je ograničeno kretanje i rad. Kako nam javljaja naša čitateljka iz Krašića neumorni neimari koriste aktuelnu situaciju i nastavljaju sa devastacijom obale.
Danas se intezivno radilo na ograđivanju okućnice i dijela obale ispred kuće na samoj obali gdje je planirano šetalište.
-Ovo je njihov doprinos u borbi protiv pandemije koronavirusa i borbe za ljudske zivote. Možda je investitor donirao neki iznos za uzvrat, ovo što se dešava je za svaku osudu, očekujemo reakciju inspekcije, poručuje naša čitateljka iz Krašića, koja nam je dostavila fotografije.
Virus korone pokazuje da ono što je dobro za dušu ne mora da bude dobro i za telo. Ljudski i božji zakoni nisu isto, ali u nekim trenucima dogmatsko pridržavanje religijskih kanona može da ugrozi kolektivno zdravlje. Ovo je takav trenutak.
Piše: Boško Jakšić
Sve tri Avramove crkve sa strepnjom iščekuju svoje velike praznike ovog meseca – judaizam Pasah, hrišćanstvo Uskrs, islam Ramazan – a sveštenstvo je suočeno sa dilemom da li da barem privremeno odustane od nekih tradicija, zarad opšteg zdravlja, ili da se konzervativno drži doktrine, ugrožavajući zdravlje ne samo vernika već i društava u celini.
U Srbiji je vanredno stanje zbog pandemije uvedeno 16. marta. Bio je to krajnji signal da i Srpska pravoslavna crkva kaže šta će preduzeti da bi zaštitila svojih blizu šest miliona vernika.
Patrijarh Irinej naložio je sveštenstvu da se “sav bogoslužbeni i parohijski život” saobrazi odlukama Vlade. Od 25. marta vernici koji dolaze u crkvu su obavezni da se dezinfikuju i da nose zaštitne maske i rukavice – ako uspeju da ih nađu. Oni stariji od 65 godina, kao i oni mlađi slabijeg zdravlja, pozvani su da se uzdrže od dolaska u hramove.
Sinod SPC saopštio je međutim da crkva neće prekidati služenje liturgije, niti prestati da pričešćuje vernike, “jer je to stvar oko koje se ne može raspravljati”.
Rasprava se ipak razbuktala posle snimka iz Saborne crkve u Novom Sadu. Na snimku se vidi sveštenik kako tokom liturgije povodom Časnog i Velikog uskršnjeg posta istom kašičicom vernicima daje pričest. Oni mu celivaju ruku. Nigde dezinfekcije, nigde maski. Carstvo virusa kome ništa nije sveto.
SPC se poziva na tradiciju pričesta dugu dve hiljade godina, na srebrnu kašičicu. Pridružuje se stavu Sinoda Grčke pravoslavne crkve koji je saopštio da “sveta pričest ne može da budu uzrok transmisije koronavirusa”, ili pravoslavnoj crkvi Gruzije koja je odbacila pozive da prestane da koristi zajedničku kašičicu.
Crkveni visokodostojanstvenici kažu da nije moguće zaraziti se virusom korona jer je kašika umočena u sveto vino. Možda je kašičica čudo imunologije, ali nije spasla episkopa valjevskog Milutina. Dvojica sveštenika njegove eparhije svoje živote i dalje poveravaju ne vladikama već ekspertima.
Postoje ljudi koji veruju u boga i postoje ljudi koji veruju u nauku. Bog će nas spasti od korone, ubeđeni su prvi. Ne izlažite mene opasnostima zbog svog verovanja, poručuju drugi.
Dok vlasti traže disciplinu, vernicima je prepušteno da samo odlučuju da li će uzimati hleb i vino koje, uči vera, Sveti duh u datom trenutku pretvara u telo i krv Hristovu koje verujući uzimaju u sebe za oproštaj grehova, za život večni i na zdravlje duše i tela.
Vera i nauka najčešće se ne podudaraju. Pričešće je, tvrdi crkva, „oganj“ koji uništava duhovne ali i telesne slabosti pričasnika. Lekari tvrde suprotno i ocenjuju da crkveni ritual nikako nije “na zdravlje duše i tela”.
SPC brani “integralni ili autonomni crkveni poredak” i kaže da je “čista laž” da krši obavezujuće instrukcije. Možda je to tako, ali se svakako ignorišu upozorenja nauke. Štaviše, Sinod se neočekivano agresivno obrušio na “klevetničku hajku” i “nezvane goste iz poznatih anticrkvenih i antisrpskih krugova”.
Hajka? Građani su uznemireni. Da li su “nezvani gosti” epidemiolozi koji od SPC i patrijarha očekuje da sveštenstvu i vernicima daju “vrlo jasno uputstvo”. Da li je to epidemiolog čija je dijagnoza direktna:
“Kao građaninu, meni je civilizacijski neshvatljivo da u 21. veku svi ljube isti predmet i svi jedu iz iste kašike. Kao epidemiolog, moram da upozorim da je to opasno. Jeste tačno da srebro kao i svaki metal ima oligodinamsko dejstvo, pa bakterije kraće žive na njoj nego na plastici. Ali, za viruse to nije slučaj”.
Jedan teolog kaže da se u ova vremena ne treba razmetati verom, da ne treba podleći religijskom fanatizmu i da vernici treba da se pomole da bilo koji čovek na svetu pronađe lek.
Dok episkop diseldorfski i nemački vladika Grigorije vernicima razumno poručuje “Ne kušaj Gospoda svoga”, portparol SPC i pripadnik konzervativnog krila crkve, episkop bački Irinej, ima agresivni pristup:
“Ako je problem u bogosluženju i pričešćivanju, kako to da bivaju zaraženi oni koji nikada u crkvu i ne ulaze, a kamoli se pričešćuju? Šta nam ti nesrećni zabludeli ljudi poručuju? Da je opasnost u crkvi a ne u kafićima, žurkama, nepoštovanju neophodne samoizolacije i drugim činiocima”.
“Zabludeli nesrećnici” to uopšte ne tvrde. Kakva zamena teza! Lekari od struke i dobronamerni ljudi, među kojima je i mnogo vernika, samo upozoravaju da je opasnost svuda. Pa i pred oltarom. Tvrde da ovakav način pričešća povećava rizike u vreme kada se svi bore da se oni smanje. Čemu takav borbeni stav?
Značajan broj teologa, episkopa i sveštenika SPC smatra da vernike ne bi trebalo pričešćivati jednom kašičicom. Rumunska pravoslavna crkva savetovala je vernike da u crkvama izbegavaju celivanje ikona i da za pričest ponesu sosptvenu kašičicu.
SPC bi mogla da sledi primer crkve na koju se u svakoj prilici ugleda: Ruske. Tamo nisu obustavili bogosluženja i pričešća, ali su uveli praksu da se kašičice dezinfikuju kod svakog vernika koji dođe da se pričesti. Srpska crkva je veoma imućna. Ne plaća porez. Mogla bi da kupi stotine hiljada plastičnih kašičica za jednokratnu upotrebu.
“Verujemo da se nijedan virus ili bolest ne mogu preneti tokom pričesti”, kaže mitropolit Ilarion iz Moskovske patrijaršije. “Ali, ako su u pitanju zabrane ili preporuke (države) koje smo dužni da sledimo, tada će se u nekim slučajevima koristiti jednokratne kašičice”.
Ispada da je srpska crkva konzervativnija i od ruske. Kao i u ostalim odlukama, prevladava tvrdo krilo. Veruju u čudotvorstvo zlatne kašičice, iako nauka nema dokaz da ona tokom Svete pričesti obezbeđuje imunitet od infekcija.
Crkva ne samo da odbija savete nauke, već zna i da ne poštuje odluke države: crnogorska policija saslušavala je dvojicu sveštenika SPC iz Kotora zbog nepoštovanja zabrane javnog okupljanja. “Nastavljamo da vršimo službu jer nas Bogorodica odavno štiti od zaraze”, rekao je jedan od njih. U Budvi je sveštenik SPC morao da bude uhapšen.
Srpska država simptomatično ćuti. Ne želi da obnavlja sukob sa tvrdim krilom SPC koje predvodi mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. A trebalo bi da se umeša. Zarad opšteg zdravlja a ne predsednikove želje da umiri crkvene kritičare njegove kosovske politike.
“Kakva stvar Crkve? Ovo je 21. vek, a vernici nisu posebna kategorija građana koja može u vreme pandemije da se vlada po crkvenim pravilima nasuprot svim ostalim građanima. Podležu zakonima države, a u ovom slučaju predstavljaju javnu opasnost. Ako misle da je to stvar crkve, onda neka ih crkva sve izdvoji u nekakav ‘crkveni karantin’, pa neka tamo rade šta hoće!”, ljutiti je komentar na sajtu jednog beogradskog dnevnika.
Anticrkveni krugovi? Ne, samo izraz zabrinutosti, pa i straha. Neka crkva i vernici u vanrednim okolnostima privremeno, na neko vreme, menjaju svoje svetonazore i običaje. Neće zbog toga biti manje sveti. Uostalom, zašto bih ja crkvene oce podsećao na ono što oni traba da znaju bolje od mene.
“Ako ne nađeš Gospoda u dubini svoje duše, srva, savesti i u bližnjemu, nećeš ga naći ni u pitiru na oltaru, ni u kipovima i ikonama, ni svetim vodama, ni obredima”.
O svetog Jovana Zlatoustog dovoljno. Quo Vadis crkvo?
*
Boško Jakšić rođen u Beogradu 1949. gde se školovao i diplomirao na Ekonomskom fakultetu. U Politici se zaposlio 1972. i ubrzo prelazi na Spoljnopolitičku rubriku lista. Izveštavao sa mnogih međunarodnih skupova, od samita SAD-SSSR u Beču, do samita OSCE u Stokhlomu. Prisustvovao promenama u Poljskoj i intervjuisao Leha Valensu. Dugo se bavio Bliskim istokom: rat u Libanu, islamska revolucija u Iranu, izraelsko-palestinski sukob. Nalazio se na obe strane iransko-iračkog rata, a Prvi zalivski rat pratio iz Saudijske Arabije. Objavio knjigu o Izraelu. Izveštavao o ratu u Kampućiji, o gladi iz Etiopije. Tokom 1984. radio u Vašingtonu kao stipendista „Vašington Posta“. Pet godina bio stalni dopisnik Politike iz Kaira. Bio urednik spoljne rubrike a u periodu 1993-94. v.d. glavnog urednika lista. Naredne četiri godine je kao stalni dopisnik iz Rima intenzivno pisao o Italiji. Jedan je od trojice koji su rukovodili Politikom posle demokratskih promena 2000. godine. Izveštavao o intervenciji u Avganistanu i ratu u Iraku. Do odlaska u penziju 2014. bio je urednik Spoljnopolitičke rubrike. Sada je komentator koji se bavi domaćim i spoljnopolitičkim temama.
Čest je gost Bi-Bi-Sija, Radija slobodna Evropa, Al-Džezire kao i domaćih radio i TV stanica.
© BokaNews, 2021
