Turistička ponuda Budve predstavljena je na jednom od najznačajnijih centralnoevropskih sajmova turizma, 29. sajmu turizma “Holiday World”, koji se održava u Pragu od 13. do 16. februara.
Pored Turističke organizacije Budve, koja je ujedno i nosilac nastupa, svoju ponudu su predstavili i Nacionalna turistička organizacija, turističke organizacije Ulcinja, Bara, Cetinja, kao i predstavnici turističke privrede Bara – hotel “Korali” i turističke privrede Budve- hotel “Villa Geba”.
Tokom prvog dana sajma održan je sastanak sa predstavnicima turoperatora iz Češke – Travel Family (u čijem vlasništvu su agencije – Kovotour plus, Vitkovice tours, Viamare VTT) i turističke privrede, dok je drugog dana održan susret sa medijima.
Ovom prilikom predstavljena je aktuelna ponuda svih gradova za predstojeću ljetnju turističku sezonu, manifestacije, kulturni i zabavni sadržaji, te ponuda za aktivan odmor, uz degustaciju tradicionalnih crnogorskih proizvoda.
Događaju su prisustvovali predstavnici čeških štampanih medija – e-Vsudybyl.cz, Sport online media s.r.o., The European Weekly – New Europe, Czech Travel Press, Internetove noviny spigl, i drugi.
Češki turisti, prema informacijama relevantnih turističkih medija, sve se više okreću prirodi i aktivnom turizmu (pješačenju, biciklizmu, planinarenju), a pored mora i plaža, njihovo interesovanje je usmjereno ka sadržajima unutar nacionalnih parkova i ka vinskim turama.
Turoperator Travel Family će ovog ljeta, u saradnji sa avio kompanijom “Smart Wings” organizovati čarter letove iz Praga, Brna i Ostrave svake subote, kao i zdravstvene boravke za djecu u saradnji sa avio kompanijom Montenegro airlines.
Sajam turizma “Holiday World” u Pragu ove godine je okupio preko 650 izlagača iz blizu 40 zemalja, a očekuje se preko 50 000 posjetilaca.
Predstavnici Srbije i Kosova potpisali su u petak u Mimhenu izjavu o namjerama za obnovu željezničkog prometa između dvije zemlje te o završetku autoceste između Beograda i Prištine.
Potpisivanju sporazuma, do kojeg je došlo na marginama Konferencije o sigurnosti u Muenchenu, nazočili su posebni izaslanik predsjednika SAD-a za pregovore Srbije i Kosova Richard Grenell te predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaci.
Službeni američki izvori ocijenili su u prvim reakcijama da dva nova dogovora dviju strana predstavljaju “povijesni napredak” u ekonomskom razvoju.
“Dogovorili smo način da otvorimo željeznice i autoceste”, rekao je Grenell poslije potpisivanja sporazuma. “Pokušavam što je više moguće usredotočiti se na ekonomski razvoj, da se otvaraju nova radna mjesta, i moram reći da su oba predsjednika od samog početka suglasna da na tome treba biti fokus. Zahvalan sam da smo uspjeli stići do ove točke”, istaknuo je Grenell.
Do potpisivanja današnjih sporazuma dolazi nakon što je 20. siječnja potpisan sporazum o uspostavi zračnog prometa između dvaju glavnih gradova, nakon 21 godinu prekida, također ostvaren pod pokroviteljstvom posebnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa za pregovore Srbije i Kosova.
Srbijanski predsjednik Vučić kazao je da pregovori s Prištinom “nisu bili laki” ocijenivši da je potpisani sporazumi “od velikog značaja”. Potpisivanje sporazuma pokazuje kretanje prema naprijed, ocijenio je Vučić, navodeći da “osjeća da će ovo osigurati bolju budućnost i mir u desetljećima koja dolaze”. Po njegovim riječima, uspostava željezničkih veza i autoceste bit će velika pomoć Srbima na Kosovu ali i od velike koristi za Srbiju u cjelini.
Kosovski predsjednik Thaci izjavio je s tim u vezi da je riječ o još jednom važnom koraku ocjenjujući sporazume kao “veliki korak prema konačnom mirovnom sporazumu”.
“Vjerujemo da je moguće da se kasnije tijekom ove godine postigne konačni mirovni sporazum između Kosova i Srbije”, rekao je Thaci, ocijenivši kako je današnji sporazum o željeznicama i autocesti “najbolja poruka da će u regiji biti mira, ekonomskog razvoja i novih radnih mjesta i to ne samo na Kosovu i Srbiji, već na cijelom Zapadnom Balkanu”.
Obojica predsjednika zahvalili su američkoj administraciji i posebno veleposlaniku SAD-a Richardu Grenellu na posredovanju u postizanju svih navedenih sporazuma.
Zastoj u dijalogu Srbije i Kosova traje već dulje od godinu i pol, a prijelomni razlog bio je uvođenje stopostotnih pristojbi na robu iz Srbije (i BiH), što je bila odmazda vlade u Prištini na kampanju Srbije za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti i sprječavanje prijema Kosova u Interpol i UNESCO.
Oko 50 izlagača iz Crne Gore, BiH, Srbije, Albanije i Turske, učestvuje na tradicionalnoj Izložbi cvijeća koja je danas, u okviru 51. Praznika mimoze otvorena u hotelu Vojvodina.
Izložbu je otvorila slikarka i književnica Snežana Vukićević Čvoro, koja je kazala da Novljani vole svoj grad, kao što Mali princ voli svoju Ružu.
“Za Novljane je njihov grad najljepši i oni u njega ulažu svu svoju ljubav, pažnju i taj se osjećaj prenosi na sve ljude koji u njega dođu, kazala je Vukićević Čvoro I istakla da “čovjek ima dar, a to je da umnoži prirodu i bude kreativan .
“Iz svega toga, rađa se ljubav, koja opet rađa ljubav….tako da ovaj rasadnik biljaka ovdje i o maštovitu kreaciju Izložbe ovdje, vidim kao način, da zajedno doživimo svijet kao boljim mjestom, poručila je Vukićević Čvoro.
Izložba cvijeća 2020.
Zbog gripa i problema sa fitosanitarnim dozvolama, ove godine je, po riječima organizatorke izložbe Jovanke Matković, mali broj izlagača iz regiona.” Imali smo najavu i iz Sjeverne Makedonije, ali su i oni otkazali iz privatnih razloga”, objasnila je Matković.
Među cvijetnim aranžamanima zapažene su kreacije Petra Ivovića i minimalistički vrt Nede Fanfani.
Za razliku od prvobitnog koncepta kada su izložba cvijeća u okviru Praznika mimoze činili isključivo aranžmani čudesne ljepte, posljednjih godina zastupljene su samo sadnice ukrasnog bilja, eventualno aranžmani od suvog cvijeća.
Na izložbi se može vidjeti sobno, baštensko, mediteransko bilje, aranžmani od suvog cvijeća, kozmetika od bilja, kao i zdrava hranu gdje dominira mediteransko bilje i rukotvorine .
Izlozi Knjižare So znaju ponekad da budu subverzivni, intrigantni, šalju nijemu poruku i na taj način komuniciraju sa onima koji prođu hercegnovskim glavnim trgom.
Dakako, na dan otvaranja 51. Praznika mimoze u izlogu se nalazi fotomonografija o 50 godina Praznika mimoze, nalazi se najtraženiji naslov aktuelnog dobitnika Nobelove nagrade, Moravska noć Petera Handkea, nalazi se kontroverni roman Osinje gnezdo Vlade Arsića (koji operiše temom da li su mošti Svetog Save spaljene?), te roman Galeb koji se smeje, Nikole Malovića, jedini roman koji će biti predstavljen tokom 51. Praznika mimoze.
Izlog Knjižare So ukrašen je ručno rađenim žuto-zelenim cvjetovima (u čast mimoze), te srcima – za one koji slave Dan zaljubljenih, ali i stilizovanim grozdovima grožđa – za one koji slave Trifundan.
I u tome je zanimljivost poruke izloga hercegnovske Knjižare So: svi koji označe da su “u fazonu” Dana zaljubljenih, nikad se ne sjete da označe i drugi kod – Svetog Trifuna, zaštitnika vinogradara!
Obratite pažnju na izlog Knjižare So. Stalno se mijenja. I stalno nešto priča.
KotorArt Talenti, mladi crnogorski umjetnici Andrija Jovović (klavir) i Nastasja Vojinović (violina), zajedno sa priznatim mladim umjetnicama iz Santa Barbare, Katrinom Agate (violončelo) i Sarom Bašor (viola i violina) održali su koncert na čuvenoj Music Academy of the West u Santa Barbari (Kalifornija). Ovi mladi umjetnici, kako iz Crne Gore, tako i iz Santa Barbare, su tokom predhodne dvije godine nastupali na Festivalu KotorArt i imali zapažene rezultate.
Za nas, mlade umjetnike, je od izuzetne važnosti da imamo prilike, ne jednu ili dvije, nego stalne prilike da izvodimo muziku pred publikom. Zato sam veoma zahvalna KotorArtu što nas prepoznaje i preporučuje. Andrijino i moje pojavljivanje i predstavljanje publici u Santa Barbari bilo je lijepo i interesantno na više nivoa. Pored koncerta, imali smo priliku da upoznamo predivne ljude koji nesebično organizuju ovakve događaje i približavaju kulture dva grada kakvi su Kotor i Santa Barbara. Uživali smo u svakom trenutku našeg boravka tamo jer smo pored odličnog zajedničkog koncerta sa čelistkinjom Katrinom Agate i violistkinjom Sarom Bašor sreli i mnogo interesantnih ljudi koje okuplja kulturna saradnja između KotorArta i Santa Barbare – kazala je Nastasja Vojinović, violinistkinja.
Santa Barbara
Bilo je sjajno! Odličan koncert u punoj sali. Dobili smo lijepe komentare iz publike kao i pozitivnu kritiku od g. Daniela Kepla, muzičara i muzičkog kritičara iz Santa Barbare. Ovo je bilo jedinstveno iskustvo zbog toga sto smo kroz praktično jednu probu, na kojoj smo se neki od nas tek upoznali, pripremili repertoar kamerne muzike, uspjeli da se uskladimo i odsviramo dobar koncert. Jako sam zadovoljan kolegama i uopšte Santa Barbarom, naročito boravkom kod divnih George i Denise Lily, gdje smo boravili Nastasja i ja. Postarali su se da nam bude maksimalno udobno i stvarno smo se osjećali kao kod svoje kuće. Ovo je bila izuzetna prilika za upoznavanje novih kolega i ljudi i naravno nastup u odličnoj sali, pred prijatnom publikom. Ovakva šansa je jako značajna za mladog umjetnika i baš mi je drago što sam bio dio toga – izjavio je Andrija Jovović, pijanista.
Santa Barbara
Sam koncert, sjajna prilika za mlade muzičare iz Crne Gore, nastao je kao inicijativa Festivala KotorArt i odbora pobratimljenih gradova Kotora i Santa Barbare, na čelu sa g. Džordž Lilijem /George Lilly/, predsjednikom odbora. Ovakvi projekti predstavljaju izuzetan odnos za primjer dva pobratimljena grada, saopšteno je iz PR službe Međunarodnog festivala KotorArt)
Jednu po jednu, starija gospođa ubacuje prazne plastične boce u otvor mašine postavljene ispred supermarketa u Oslu. Zahvaljujući usavršenom sustavu odlaganja, Norveška reciklira gotovo sve svoje plastične boce.
“U svakom ih se slučaju morate riješiti, pa zašto onda to ne činiti inteligentno”, kaže sedamdesetogodišnja Norvežanka dok joj stroj izbacuje priznanicu s barkodom na 30 kruna (22,5 kune) koju može potrošiti u supermarketu ili je unovčiti na blagajni.
Norveška je sa stopom recikliranja od 97 posto deset godina ispred ciljeva EU-a, koja je odredila da države do 2029. moraju reciklirati 90 posto plastičnih boca. U Francuskoj ili Britaniji, primjerice, postotak recikliranja iznosi oko 60 posto.
Za norveški uspjeh ključnim se smatra upravo sustav odlaganja. Kupci plaćaju nekoliko dodatnih centi kada kupuju piće u plastičnim bocama. Dodani iznos im se vraća kad vrate praznu bocu.
“Kupcima poručujemo da kupuju proizvod, ali posuđuju pakiranje”, pojašnjava Kjell Olav Maldum, čelnik Infinituma, tvrtke koja vodi sustav prikupljanja plastičnih boca.
Rubikove kocke
Koncept povrata praznih boca postao je toliko raširen da u norveškom ima i svoj glagol – pante.
Više od milijardu i sto milijuna plastičnih boca i aluminijskih limenki vraćeno je 2018. na mjestima za odlaganje u supermarketima, benzinskim postajama i malim trgovinama.
U Fetsundu, tridesetak kilometara od Osla, stalna je kolona kamiona koji dovoze prazne boce u glavni Infinitumov centar za procesuiranje.
Plastične boce u kojima su nekada bili voda ili sok razvrstavaju se, komprimiraju i stavljaju na palete koje podsjećaju na goleme Rubikove kocke.
Svaka nova plastična boca sadrži oko 10 posto recikliranog materijala, a Norvežani se nadaju da će tu razinu povećati regresivnim porezom koji bi trebao motivirati proizvođače da koriste recikliranu plastiku umjesto nove, trenutačno jeftinije.
U takvom primjeru kružne ekonomije, ono što neki smatraju otpadom postaje resurs.
Plastično je fantastično
Ideja se ‘prima’ i drugdje. “Jedan primjer je Litva gdje je zabilježeno 34 posto povrata prije uvođenja sustava prikupljanja, a dvije godine kanije evidentirano je 92 posto”, kaže Maldum.
Larissa Copello iz ekološke organizacije zaštite Zero Waste Europe kaže da su sustavi povrata jedini načini da se ispune ciljevi EU-a.
Premda norveška industrija recikliranja priznaje da ovaj problem treba riješiti što prije, njezini stručnjaci smatraju da plastika, lagan, praktičan i jeftin materijal, još ima budućnost.
“Nije problem u plastici, nego u ljudima i njihovu ponašanju”, kaže Maldum. “Plastika je fantastična, ali ne u prirodi”.
Specijalno državno tužilaštvo baviće se krivičnom prijavom protiv gradonačelnika Kotora Željka Aprcoviča (DPS) i v.d.direktora Dirtekcije za izgradnju i uređenje Kotora Zorana Mrdaka (DPS) a koju su 27.januara podnijeli predsjednik OO Demokrata i bivši gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić i predsjednik Kluba poslanika Demokrata u Skupštini Crne Gore Boris Bogdanović.
Njih dvijica su prijavu protiv Aprcoviča i Mrdaka podnijeli Vrhovnom državnom tušilaštvu u Podgorici, ali ih je državna tužiteljka u VDT-u Miljana Radović ove sedmice obavijestila da je prijava dostavljena na dalje postupanje Specijalnom državnom tužilaštvu.
Aprcović i Mrdak se naime, u prijavi terete da su pored ostaloga, počinili i krivično djelo stvaranja krimninalne organizacije, čime se po zakonskim nadležnostima, bavi tim glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.
Demokrate su dvojicu DPS funkcionera iz Kotora prijavili zbog njihovih radnji u vezi početka reslizacije kontroverznog posla sa izgradnjom pothodnika na rivi u Kotoru vrijendog 1,5 miliona eura, a od koga je prethodna lokalna vlast u tom gradu predvođena Demokratama, odustala i obustavia tu javnu nabavku prije nego što je uopšte bio sklopljen ugovor sa građevinskom kompanijom „Briv“ iz Kotora koja je kao najpovoljniji ponuđač bila odabrana na tenderu što ga je krajemm 2016. sprovela tadašnja lokalna DPS vlast.
Gradnja pothodnika – foto Boka News
Aprcović je, neposredno nakon što se DPS ljetos vratio na vlast u Kotoru zahvaljujući činjenici da je odbornica SDP Bruna Lončarević prešla na stranu te partije, obnovio ovaj projekat i uveo „Briv“ u posao izgradnje pothodnika. On se za to poslužio kontroverbim okolnostima postizanja navodnog vansudskog poravnanja u zamjenu za odustanak „Briva“od žalbe Apelacionom sudu na presudu u vezi nesklapanja ugovora za gradnju pothodnika, iako je Opština Kotor već dva puta prije toga dobila presude u svoju korist.
„Aprcović i Mrdak i druga NN lica su organizovano, svjesno i voljno, neistinito prikazujući činjenice o radu lokalne uprave i njenih organa u realizaciji izgradnje projekta pothodnika u Kotoru, predali zahtjev za produženje rješenja o građevinskoj dozvoli i izdali rješenje o produženju građevinske dozvole suprotno zakonskim normama, čime su stvorili mogućnost da zaključe sudsko poravnanje sa preduzećem “Briv Construction” DOO i sa istim potpišu ugovor o izgradnji lokalnog objekta od opšteg interesa, prateći objekat saobraćajnice – pothodnik, na kat. parc. 28, 29 i 80 K.O. Kotor I, suprotno odredbama Zakona o javnim nabavkama, i gradnju prijave nadležnom ministarstvu na osnovu istekle i nevažeće dokumentacije i sa gradnjom započnu na osnovu iste.”- piše u prijavi kojom se sada bavi SDT, uz napomenu da su Aprcović i Mrdak time izvršili krivična djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, falsifikovanje službene isprave, zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i stvaranje kriminalne organizacije.
Željko Aprcović
Aprcović je do sada u svim javnim nastupima odbijao ponudu da komentariše ovu prijavu.U prijavi stoji da su Aprcović i Mrdak, da bi pokušali opravdati riješenje o produžetku građevinske dozvole za pothodnik koja je istekla u decembru 2018., lani ustvrdili da je “Briv” u međuvremenu ipak sprovodio neke aktivnosti koje se mogu smatrati pripremama za gradnju pothodnika. Stoga u riješenju o produženju dozvole iz septembra prošle godine, sa Aprcovićevim potpisom (jer nova DPS većina još nije imenovala novog opštinskog sekretara za urbanizam) stoji da se dokumentacije što ju je priložio Mrdak u ime Direkcije za uređenje i razvoj kao investitora, “vidi da je izvođač pristupio nabavci građevinskog materijala i opreme, obezbjedio magacin za odlaganje, dopremu i smještaj građevinskog materijala i opreme, kao i da je izvršena prezentacija objekta podhodnika.”
To po mišljenju podnosilaca prijave, nema nikakve logike jer je “Briv” kompanija čija je osnovna djelatnost izgradnja raznih objekata i da ona po prirodi svog posla, stalno kupuje građevinske mašine i opremu i ima magacin za skladištenje građevinskog materijala. U međuvremenu, isplivao je i jop jedan dokument koji ide u prilog tvrdnji Jokića i Bogdanovića da “Briv” i Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora nisu ništa preduzimali na gradnji pothodnika u vremenu od decembra 2016. kada je ponuda te kompanije na tenderu Direkcije proglašena najpovoljnijom, do marta 2017. kada je Direkcija i zvanično obavijestila Briv da odustaje od te investicije jer ona, nije uvrštena u Plan i program rada tog organa za 2017.
Naime, u pismu koji je 27.februara 2017. uputio tada tek ustoličenom novom gradonačelniku Kotora Vladimiru Jokiću, tadašnji direktor Drekcije Ivo Magud (DPS) mu detaljno objašnjava što je sve preduzeto da se krene u realizaciju prijekta izgradnje pothodnika vrijednog skoro 1,7 miliona eura, ali i priznaje da se sa “Brivom” kao odabranim izvođačem još nije potpisao ugovor, niti je ta firma krenua u bilo kakve pripremne radove na realizaciji te investicije. Magud je u tom pismu čak od Jokića ultimativno zahtijevao da mu do kraja radnog vremena tog dana saopšti “jasan i nedvosmislen stav u pogledu dalje realizacije predmetne investicije, odnosno zaključenja ugovora o gradnji predmetnog objekta” jer se, kako navodi, ukoliko se ugovor sa izvođačem ne zaključi do sutra (28.februara), on eventualno može uvesti u posao tek nakin isteka sezonske zabrane izvođenja radova zbof turističke sezone, odnosno tek 1.septembra 2017. U međuvremenu, već u martu je novi direkror Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Rato Brajković (Nova) zvanično obavijestio “Briv” da se ugovor neće potpisivati jer je izgradnja pothodnika izbačena iz Plana i priograma rada Direkcije za tu godinu, pa stoga SDT i Katnić sada treba da sagledaju kako su Aprcović i Mrdak našli osnov da produže građevinsku dozvolu za pothodnik i uđu u nikad skopljenim ugovorom verifikovani posao Opštine sa “Brivom”.
Gosti s kruzera prosječno potroše 55 eura dnevno, a najviše novca ostave u Solani Nin – čak 248 eura, pokazalo je istraživanje Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru provedeno od od srpnja do listopada 2019. godine na turistima koji su tijekom kružnog putovanja kruzerskim brodom doplovili u zadarsku luku Gaženica, prenosi Antena Zadar.
Zanimljiv podatak je kako gosti s kruzera na zadarskom Poluotoku u prosjeku potroše 43,27 eura, a prilikom anketiranja naveli su i nedostatke čije rješavanje bi rezultiralo značajno većom potrošnjom. Naime turisti su se požalili na nedovoljan broj mjenjačnica, nemogućnost plaćanja karticom i plaćanja u eurima te nedovoljan broj prodavača u trgovinama koji mogu uslužiti veću grupu gostiju u kratkom vremenu. Zadar sada ima nedvojben pokazatelj što treba učiniti kako bi povećao potrošnju kruzerskih gostiju i iz ovih podataka mogu puno naučiti.
Tijekom boravka na kopnu ispitanici su najviše trošili u café barovima, suvenirnicama i restoranima, a s obzirom na kratko vrijeme njihovog zadržavanja u destinaciji, njihova prosječna osobna potrošnja je relativno visoka.
Zanimljivo je i kako su gosti s kruzera najviše kupovali u Solani u Ninu gdje su prosječno po osobi potrošili čak 248 eura, što je prema istraživanju rezultat činjenice da su ispitani gosti imali dovoljno vremena za kupovinu ali i atraktivne ponude Solane koja je prilagođena željama turista.
solana nin
Ovo zanimljivo istraživanje, koje je jučer prezentirano turističkoj javnosti u Zadru, provedeno je polustrukturiranim anketnim upitnikom i imalo je obilježja izviđajnog istraživanja, a kako navode autori rezultati ocrtavaju profil, ponašanje i stavove kruzerskih turista uključenih u uzorak. Slučajni uzorak ispitanika obuhvatio je 1.315 ispitanika starijih od 18 godina, koji su prilikom iskrcaja u zadarsku luku posjetili staru jezgru grada Zadra ili su ostvarili neki od ponuđenih izleta u Zadarskoj županiji i drugim susjednim županijama. Nešto više od polovice anketiranih gostiju posjetilo je zadarski Poluotok, a privlačne destinacije kako navode bile su i Nacionalni parkovi Plitvička jezera i Krka, kraljevski grad Nin i rijeka Zrmanja.
Ispitanici su porijeklom iz Njemačke, Velike Britanije i Španjolske, što je dijelom uvjetovano uspostavljenim kruzerskim linijama koje pristaju u grad Zadar. Ispitanici su uglavnom starije životne dobi što to je skladu s tipičnim turistima koji putuju ovakvim prijevozom. Također, radi se uglavnom o iskusnim korisnicima kružnih putovanja koji prvi puta borave u Hrvatskoj i Zadru, stoga se može zaključiti kako preferiraju ovaj oblik turističkih putovanja i odabiru rute na kojima do sada nisu plovili tijekom svojih kružnih putovanja“, istaknula je prof. dr. sc. Božena Krce Miočić.
Obilazak stare gradske jezgre ili neke druge turističke lokacije u okolici Zadra bio je najčešće motiviran novim iskustvima i doživljajima, atrakcijama prvenstveno Morskim orguljama i Pozdravom suncu ali i kulturnom i prirodnom baštinom te željom da osjete i dožive ugođaj destinacije.
„Ukupno zadovoljstvo i dojam ispitanih turista je na vrlo visokom stupnju, iz čega proizlazi da bi svojim prijateljima i rodbini preporučili posjećenu destinaciju. Većina gostiju rado bi opet posjetila Zadar i ostale destinacije koje su obišli, prije svega zbog uživanja u miru i očuvanom okolišu, gastronomiji i kulturnoj baštini. Međutim, usprkos pozitivnom dojmu ispitanih kruzerskih turista, valja naglasiti kako još uvijek ima elemenata ponude na čijem unaprjeđenju valja kontinuirano raditi kako bi se zadovoljio ovaj specifičan segment turističke potražnje“, zaključili su na kraju autori istreaživanja tim Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.
Važno je ovo istraživanje kada uzmemo u obzir kako su u Gaženicu, zadarsku putničku luku koja je prošle godine proglašena najboljom svjetskom kruzerskom lukom, prošle godine uplovila 124 kruzera s čak 182.682 putnika.
Ukupno osam pacijenata pozitivnih na test za COVID-19, koji su s kruzera „Diamond Princess“ završili u bolnicama u Yokohami, u ozbiljnom su zdravstvenom stanju, izvijestilo je u četvrtak japansko ministarstvo zdravlja.
Ministarstvo je povećalo je do sada na COVID-19 virus testiralo preko 700 ljudi, od ukupno 3.500 putnika i članova posade koji i dalje ostaju na brodu. Broj potvrđenih slučajeva zaraženih na ovom kruzeru je 218; većina slučajeva su stariji putnici.
Iz Ministarstva zdravlja također su izvijestili kako će određenim putnicima, mahom starijima od 80 godina omogućiti da se iskrcaju, ukoliko to žele, i pod uvjetom da na testiranju budu negativni na koronavirus. Isto tako, i putnici starije životne dobi sa slabijim zdravljem i oni koji su u kabinama bez balkona, moći će napustiti brod i prije službenog kraja karantene. Svi će putnici morati ostati u karanteni još nekoliko dana, ali u smještaju osiguranom od strane japanske vlade na kopnu.
Odluke o selektiranom testiranju i održavanju karantene na kruzeru, koje su u nadležnosti japanskih vlasti, naišle su na brojne kritike u svijetu.
Direktorica Centra za krizne slučajeve američkog Sveučilišta John Hopskins (koje u svom sastavu ima neke od najboljih svjetskih zdravstveno-istraživačkih ustanova, op.ur.), Lauren Sauer za jedan je američki dnevni list izjavila kako „osobno vjeruje da (ovakva karantena) krši osnovna ljudska prava. Na brodu se nalazi nekoliko tisuća ljudi koji su sada u opasnosti da se zaraze, a taj rizik se povećava svake minute koju i dalje provode na brodu“.
Odluka japanske vlade da se neki od putnika smjeste u primjereniji smještaj donijeta je tek nakon kritika upućenih od strane stručnjaka za javno zdravstvo iz cijelog svijeta.
Karantena bi trebala završiti u iduću srijedu, pod uvjetom da situacija ostane ista.
Službeni broj zaraženih osoba trenutno iznosi 63 862, a broj umrlih 1381. Do sada se na globalnoj razini od COVID-19 virusa oporavilo 6 924.
Firma The Investment Corporation of Dubai (ICD), koja je 2016. godine preuzela projekat Porto Montenegro, jedan je od akcionara i glavnih partnera firme Corporation America Airports (CAA) iz Luksemburga, koja je prošla predtenderski postupak za koncesiju za aerodrome u Podgorici i Tivtu, piše “Dan”.
Naime, ICD je od polovine 2017. godine vlasnik 25 odsto akcija firme Corporation America Italia (CAI), koja upravlja i drži koncesije nad aerodromima u Firenci i Pizi. ICD je akcije kupio preko firme Mataar holding, koju indirektno kontroliše. Polovinom 2017. ICD je sa firmom iz Luksemburga potpisao i memorandum o razumijevanju kako bi zajednički iskoristili nove mogućnosti u sektoru aerodromau Italiji, istočnoj Evropi i na Bliskom Istoku. Memorandum je imao za cilj da nadogradi upravljačke sposobnosti CAA i dobro poznavanje aerodromske industrije, kao i jedinstven pristup ICD-a finansiranju i kapitalnim tržištima, prenijeli su tada strani mediji.
“Dan” je u vezi sa postupkom davanja koncesija nad aerodromimau Podgorici i Tivtu pitanja poslao i vlasnicima Porto Montenegra i firmi Corporation America Airports, još prije petnaestak dana, ali nijesu odgovorili. Vlasnike Porto Montenegra, odnosno Adrijatik marinasa, firme koja gazduje tivatskom marinom, pitali smo u kakvim su poslovnim vezama sa firmom iz Luksemburga, da li lobiraju kod Vlade za dobijanje koncesije, te da li će u koliko dobiju koncesiju prioritet biti razvijanje aerodroma Tivat i povezivanje sa Bliskim Istokom. Luksemburžane su pitali koja će njihova firma voditi projekat, te da li će to biti Corporasion America Italija.
Prema pouzdanim informacijama “Dana”, najveće šanse za dobijanje koncesije ima francusko-turski konzorcijum koji čine TAB i Aeroport de Pari (AdP), dok su Luksemburžani takozvani “favoriti iz sjenke”. “Dan” je ranije pisao da su TAB i AdP angažovali advokatsku kancelariju Ane Đukanović za pripremu tenderske dokumentacije u pretkvalifikacionom postupku. Te dvije firme su zajedno sa južnokorejskom kompanijom Incheon International Airport Corporation i indijskom GMR Airports Limited prošle pretkvalifikacioni tender za aerodrome, na koji se javilo sedam ponuđača.
Ministar saobraćaja Osman Nurković je prošlog mjeseca najavio da će tender za aerodrome biti u prvoj sedmici februara, ali se to nije desilo. Poslednje dvije godine je više puta najavljivao usvajanje koncesionog akta za davanje aerodroma pod koncesiju, ali su svaki put te najave bile pogrešne, tačnije nije dolazilo do usvajanja akta kada je on rekao. Sve do 25. jula prošle godine, kada je akt konačno i usvojen.
