Arapi koji žive i rade u njemačkoj prijestolnici uskoro će imati radiostanicu na svom jeziku.
Veći dio programa Radio Arabice bit će na arapskom jeziku, a bavit će se kulturom, vijestima, zabavnim programom, sportom i svakodnevnim životom u Berlinu, objavio je u četvrtak MABB, medijsko vijeće za regije Berlin i Brandenburg.
Stanica će emitirati i arapsku narodnu, popularnu i modernu glazbu. “Uz francusku, rusku, tursku, britansku i američku stanicu, sada će postojati i ona za Arape”, rekao je čelnik MABB-a Hansjuergen Rosenbauer.
Na jednoj od plaža brazilske luke Santos postavljena je velika željezna konstrukcija u obliku kita ubojice. Nije riječ o nikakvoj skulpturi kao što se možda u prvi trenutak čini, nego orka od željeza ima vrlo korisnu ulogu u očuvanju okoliša. Naime, neko je došao na originalnu ideju, izradom umjetnog kita željelo se potaknuti građane da prazne boce pića ne ostavljaju na plaži.
Naime, konstrukcija je obložena žicom, a postoje vratašca u koja se boce i druga plastika ubacuju radi reciklaže. Tako je orka od željeza postala svojevrsni gutač plastike, a kada se napuni bocama radnici je prazne.
Treća u nizu stađunskih manifestacija, Jesenja fešta, biće održana u subotu, 23. novembar, od 9 do 14 sati, u Njegoševoj ulici kao i ispred Gradske kafane u u Herceg Novom.
“Inspiracija za slavljenje hrane ali i dizajna je jesen i ukusi i boje jesenjih plodova kojih kod nas ima u izobilju u ovom godišnjem dobu. Događaj za čitavu zajednicu, ponešto za sve uzraste i interesovanja”– poručuju organizatori, članice NVU Ruke.
Šipak ili nar, ali i mandarine, rogač, žižula, košćela, kostanj, maginje, kake, kivi, obično su okosnica delicija koje prave učesnici fešte.
Osim dana autentične gastronomije, NVU Ruke organizuju i kreativne radionice u centru Art kvart, u II fazi Instituta Igalo. Za ljubiteljke i ljubitelje ručnog rada ali i društvene teorije sa akcentom na otpor konzumerizmu. Kreativno se izrazi, šta je šipak ti nam pokaži! Subota 16. novembar od 11 do 18 sati. Kreativna radionica za djecu; crtanje, slikanje, glina, kolaž, vez, heklanje, literarni sastav…
U podgoričkom Višem sudu održana je kontrola optužnice protiv kriminalne grupe Vladimira Račića i Dejana Rovčanina, koja je planirala da više od 50 kilograma kokaina, vrijednog gotovo pet miliona eura, brodom Jadran prokrijumčari u Tursku.
Odbrana smatra da se optužnica zasniva samo na iskazu svjedoka saradnika, te da nema dovoljno dokaza za potvrđivanje optužnce. Konačnu odluku donijeće Viši sud.
Odbrana okrivljenih u slučaju „Jadran“, predložila je da se obustavi postupak.
Advokat Duška Radenovića, koji se sumnjiči da je, u rancima unio drogu na brod, navodi da Radenović kao vojno lice, nije znao šta se u njima nalazi.
Takođe, odbrana smatra da je pogrešno predstavljen iskaz svjedoka saradnika Miloša Kulića.
„Ja sam prisustvovao samo jednom saslušanju i to saslušanje je snimljeno i zato sam apostrofirao da nijesu tačni pojedini djelovi toga zapisnika“, ističe Ratko Pantović, advokat Radomira Osmajića. Prema optužnici, upravo svjedok saradnik je s Radenovićem, preuzeo 56 kilograma kokaina koji je prethodno zapakovao Vojin Stupar.
Taj kokain završio je na brodu Jadran. Odbrana Stupara, prokomentarisala je trag koji su forenzičari našli na jednoj od torbi.
Jadran foto S.L.
„Riječ je o tragu sa tri lica da prema preporukama kojih se oni pridržavaju prilikom postupanja odnosno izrade nalaza nije preporučljivo da se vrši upoređivanje takvog traga sa licima iz baze DNK registra, već se DNK morao uzimati neposredno od strane osumnjičenih. To u konkretnom slučaju nije urađeno“, kazao je Marko Radović, advokat Vojina Stupara.
Prema optužnici, kriminalnu grupu koja je pokušala da školskim brodom „Jadran“, prokrijumčari više od 50 kilograma kokaina, osnovali su Vladimir Račić i Dejan Rovčanin, koji nijesu dostupni pravosudnim organima.
Odluku o optužnici, koju je protiv njih podiglo Specijalno državno tužilaštvo, uskoro će donijeti Viši sud.
Na ovogodišnjoj Međunarodnoj smotri turizma, filma i krajobraza – INTERSTAS koji je počeo u srijedu navečer u Solinu, pristiglo je 325 turističko-promidžbenih filmova iz 87 zemalja, a nagrade će biti uručene na završnoj svečanosti u petak 15. novembra, najavljeno je na konferenciji za novinare.
INTERSTAS se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović koja je u svojem dopisu organizatorima istaknula da ova manifestacija afirmira hrvatski turizam, turistički film, te cjelovitost hrvatske turističke ponude. Svim djelatnicima u turizmu čestitala je na još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni.
Gradonačelnik Solina i predsjednik Vijeća ovog festivala Dalibor Ninčević rekao je da je INTERSTAS iznimno važan za promociju hrvatskog turizma.
“Ova manifestacija daje veliki doprinos pozicioniranju Solina kao destinacije antičkog turizma,” rekao je Ninčević.
Direktor INTERSTAS-a Vojko Pleština je najavio da će filmovi sa solinskog festivala sljedeće godine od 15. februara do 15. aprila biti predstavljeni u 27 zemalja članica Federacije festival turističkog filma.
“To će biti golem doprinos ukupnoj promociji hrvatskog turizma u svijetu i kulturološkom brendiranju Hrvatske”, rekao je Pleština.
Izvijestio je da je direktorij ove manifestacije odlučio da se Gradu Kaštelima ove godine dodijeli certifikat kojim se taj grad plasira kao hrvatski predstavnik na sljedeće Međunarodni zlatni cvijet, to jest cvjetno-krajobrazno natjecanje.
Pleština je također rekao da su dobitnici ovogodišnje povelje Europske federacije turističkih novinara (FEST) tenisači Novak Đoković i Ivan Ljubičić, “za vrhunsku svjetsku izvrsnost u sportu, a time i sjajan doprinos promociji turizma svojih zemalja u svijetu.”
Viši upravni sud u Muensteru zabranio je upotrebu automobilskih registarskih tablica s oznakom „HH 1933“ zbog toga jer previše asocira na razdoblje nacionalsocijalizma i dolaska Hitlera na vlast te se time kosi s pravilima poštivanja morala i običaja, saopšteno je u petak.
„Kombinacija slova i brojki je, na temelju opšteg poznavanja povijesti, pogodna za povezivanje s nacionalsocijalističkim režimom, što se kosi sa zakonom o zabrani kršenja pravila morala i običaja“, stoji u obrazloženju Višeg upravnog suda u zapadnonjemačkom Muensteru.
„HH 1933“ asocira na nacionalsocijalistički pozdrav „Heil Hitler“, a 1933. je godina kada je Hitler na čelu nacionalsocijalista prigrabio vlast u Njemačkoj.
Viši upravni sud time je odbacio tužbu muškarca iz zapadnonjemačkog Viersena, u blizini granice s Nizozemskom, kojemu je nadležna gradska služba prvo dala odobrenje za spomenute pločice, ali ih je nakon pritužbe jednog građanina povukla.
Vlasnik se potom obratio sudu u Duesseldorfu, koji je odbio njegov zahtjev, zbog čega se potom obratio višem sudu u Muensteru, koji je potvrdio odluku nižeg suda.
Uzdizanje i odobravanje razdoblja nacionalsocijalizma u Njemačkoj je zabranjeno Zakonom o širenju nacionalne i rasne mržnje, a za nepoštivanje zakona su predviđene kazne od tri mjeseca do pet godina zatvora.
Aerodrom Tivat je u oktobru ove godine zabilježio promet od 83.773 putnika, što je za čak 33,1% više nego u istom mjesecu prošle godine.
Tokom prošlog mjeseca u tivatskoj vazdušnoj luci opsluđđena su 463 aviona, a to je 16,6% bolji rezultat nego u oktobru 2018.
Ukupno je za deset mjeseci ove godine aerodroma Tivat zabilježio promet od 1.316.568 putnika, što je 9,9% više nego u istom peridou lani. To znači da su ove godine preko tivatske vazdušne luke za deset mjeseci prošla čak 118.252 putnika više nego u uporednom periodu 2018. Svaki mjesec od početka ove godine bilježi porast prometa u odnosu na isti mjesec prošle godine a procenat tog rasta kreće se od 2,2 do 33,1%.
Najveći mjesečni promet zabilježen je u avgustu kada je kroz terminale aerodroma Tivat prošlo 292.748 putnika, što je 8,2% bolji rezultat nego u avgustu 2018.
Drugi Regentov dobrotvorni bal biće održan 13. decembra 2019. godine. Svi prihodi prikupljeni u toku večeri biće usmjereni za potrebe opremanja Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju u Tivtu.
Događaj godine okupiće predstavnike privrede, vladinih organizacija, diplomatskih misija i medija. Elegantu notu večeri donijeće renomirani gitarski duo Nikčević & Bulatović i muzička grupa ‘‘The Grupa,, zajedno sa plesnom postavom emisije „Ples sa zvijezdama“.
Kai Dieckmann, generalni menadžer hotela ovim povodom je izjavio:
„Sa velikim zadovoljstvom nastavljamo tradiciju donatorskog bala te svima koji odluče da nam se pridruže garantujemo idilično veče koje će rezultirati vrijednom donacijom Tivtu. Ovo je grad u koju smo moje kolege i ja počastvovani da živimo i radimo te o njemu sa ponosom govorimo širom svijeta – o njegovim pejzažima, ljudima, običajima i istoriji. Tivat je već izbrisao epitete „najmanjeg“ ili čak netačno „najmlađeg“ grada Boke te ćemo tog 13. decembra mi još jednom potvrditi i budućim generacijama zajedno sa svojim partnerima pokloniti nešto od vrijednosti.“
Prisutnima će biti dostupna i vrijedna tombola u sklopu koje će imati mogućnost da kupe lozove za nagrade u vidu smještaja u nekim od najprestižnijih hotela Evrope i regiona dok će aranžmane na obali donirati hotel Regent, Porto Montenegro i drugi partneri. Sva sredstva prikupljena prodajom tombola – lozova ući će u cjelokupan iznos donacije.
Za gala večeru je potrebno izdvojiti 120 eura po osobi a gala večera i noćenje za dvoje iznose 300 eura.
U okviru “Best of the Best” godišnje ceremonije, menadžment hotela Regent nagradiće najbolje partnere tokom 2019.godine, između kojih i najboljeg korporativnog partnera, te najboljeg partnera kongresnog turizma, najboljeg partnera agencije iz domena odmorišnog turizma, kao i partnere iz kategorije štampanih i elektronskih medija.
Podsjećamo, prošlogodišnji bal rezultirao je finansiranjem kupovine 2 defibrilatora, EKG aparata i sistema za drenažu grudnog koša u iznosu od 15.665 € gdje je pojedinačni najveći donator bio Kabinet premijera Crne Gore a partneri – sponzori Adriatic Marinas – Porto Montenegro, kompanija Adriale Holding, Cogimar, Cvjećara Nina, Free Jack, Green Factory, Opština Kotor, štamparija Print All, Vinarija Savina, Zoran Radonjic Photography te medijski partner Radio Televizija Crne Gore
Predsjednici Crne Gore i Italije Milo Đukanović i Sergio Mattarella simboličkim su istovremenim pritiskanjem dugmeta, svaki sa svoje strane Jadrana, u petak svečano pustili u rad podmorski elektroenergetski kabel između Crne Gore i Italije.
Ukupna dužina kabla između Pescare i Lastve Grbaljske iznosi 455 kilometara, dok dužina podmorskog dijela iznosi 433 kilometra. Investicija je vrijedna oko milijardu eura, a za izgradnju je bila zadužena talijanska kompanija Terna u partnerstvu s Crnogorskim elektroprijenosnim sistemom (CGES).
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović rekao je, na ceremoniji puštanja u rad interkonekcije u Konvertorskoj stanici u Lastvi Grbaljskoj, kako je ovaj projekt od izuzetnog strateškog značenja za regiju Zapadnog Balkana, a naročito za Crnu Goru, jer je to prva interkonekcija Crne Gore s Italijom i Evropom.
„Projekt predstavlja ne samo čvrstu vezu između Italije i Crne Gore, već model daljnje integracije evropskog kontinenta. Ovo je konkretan primjer europskih integracija, primjer šta zemlje EU mogu dati Crnoj Gori i zemljama Zapadnog Balkana, ali i obrnuto, šta zemlje zapadnog Balkana mogu dati EU. To je primjer suradnje, zajedničkog ulaganja i brige o zajedničkoj budućnosti“, kazao je Đukanović istaknuvši da je izgradnja pomorskog kabla između Crne Gore i Italije jedan od „mega razvojnih projekta koju crnogorsku ekonomiju mijenja zauvijek i nabolje“.
Sa druge strane Jadrana, u konvertorskom postrojenju Cepagatti u Pescari, talijanski predsjednik Sergio Mattarella rekao je da kabel predstavlja prvi „energetski most” između EU i Balkana te da je riječ o projektu od zajedničkog evropskog interesa.
„Ova infrastruktura predstavlja veoma važno čvorište, za Italiju, za regiju Balkana, za Europu, jer nas konkretno zbližava, čini da se osjećamo da smo dio istog projekta, dijeli resurse i jača zajedničke težnje. Današnja ceremonija označava trenutak od izuzetnog značenja u međusobnim odnosima Italije i Crne Gore“, saopštio je Mattarella.
Predsjednik Milo Đukanović-
Glavni izvršni direktor Terne Luigi Ferraris kazao je da je procjena da će u razdoblju od 2020-2025 godine u Europskoj uniji potreba za električnom energijom rasti dva posto godišnje, a da će se usporedno na Balkanu za oko 10 posto povećati broj postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
„Ova interkonekcija predstavlja tehnološku izvrsnost dužine 433 kilomatra ispod mora i kabla ukopanog na dnu mora na maksimalnoj dubini 1200 metara. Ovaj projekt predstavlja solidnu pretpostavku za daljnji očekivani razvoj energetskog sustava Crne Gore i balkanske regije“, rekao je Ferraris.
Projekt izgradnje podmorskog kabla dogovorili su 2009. tadašnji premijeri Crne Gore i Italije Milo Đukanović i Silvio Berlusconi. Ugovor o povezivanju dvije države energetskim kablom potpisan je u novembru 2010., a izgradnja je počela u junu 2016. Talijanska kompanija Terna obavezala se da će investirati oko 800 milijuna eura, dok je Crnogorski elektroprijenosni sistem uložio oko 100 milijuna.
Kabl je maksimalnog kapaciteta 1.000 megavata istosmjerne struje, a ugovorom je predviđeno da 80 posto prihoda koje ostvari energetska konekcija pripadne Talijanima, a 20 posto CGES-u. Crnogorski dužnosnici ranije su sopštili da će Crna Gora imati još povoljnih učinaka polaganja ovog kabla poput „prihoda od prijenosa električne energije iz regije preko ove interkonekcije te uvezivanja crnogorskog elektroenergetskog sustava u regionalno i europsko tržište“.
Članovi Dječjeg saveza Tivat, u sklopu kreativno likovne radionice oslikali su zid u ulici Luke Tomanovića u centru grada, sa motivima primorskog pejzaža – projekat je realizovan pod mentorstvom akademskog slikara Zorana Krute i profesorice likovne kulture Milice Krivokapić, a finansiran od strane Porto Montenegra.
Kreativni učenici, učenici OŠ Drago Milović, OŠ Branko Brinić i SMŠ Mladost Tivat, su: Rozalija Francesković. Jelena Šćepanović, Sara Šćepanović, Tatjana Kovač, Katarina Višić, Teodora Barbić, Nikolina Višić, Barbara Pean, Martina Marković, Lea Vujović, Teodora Stojković, Ivana Skupnjak, Ivana Živić, Mihailo Simović, Jovana Simović.
