Održala se 29. Komiška regata, od 29. do 31. maja usprkos koronavirus situaciji. Kao i svih ovih godina, Komišku regatu organizirao je Jedriličarski klub Labud uz podršku Grada Komiže i T.Z. Komiže. Jedriličarima ova regata označava početak sezone odobalnih regata, piše Dalmatinski Portal.
U dvije etape najbrži brod ovog 29. izdanja je Labudov Polet Furioso s kormilarom Nikolom Deškovićem koji je u luku Vis prvog dana regatavanja došao prvi, a to je ponovio i u drugoj nedjeljnoj etapi prema Splitu. Ukupno jedreno vrijeme u oba plova mu je bilo najbolje, te je tako ova posada osigurala pokal najbrže jedrilice prema kriteriju najbržeg jedrenog vremena.
Dešković je izjavio kako je presretan jer se rezultat od prošle godine ponovio i ove.
Pobjednik 29. Komiške regate za krstaše razreda ORC, te ujedno i službeni pobjednik 29. Komiške regate je jedrilica Kana 31, iz JK Trogir, za čijim je kormilom bio Ivo Matić. Ova se nagrada dodjeljuje samo za razred ORC.
I ove godine se uz tri Labudove regate krstaša rezultati bilježe i za ‘Lukša Cicarelli CUP’. Ova, 29. Komiška regata prva je u nizu, a bodovi osvojeni na njoj, znaju biti i presudni za osvajanje ovog trofeja.
Rezultati su objavljeni, zbog COVID-19 situacije izostalo je svečano proglašenje pobjednika. Sve dobitnike nagrada JK Labud poziva da tijekom tjedna dođu u prostorije kluba po zaslužene pokale.
– Približavajući se planiranom datumu održavanja 29. Komiške regate, prateći iz dana u dan COVID-19 situaciju, nadali smo se kako nam Komiža neće ostati samo u virtualnom vidiku, i na kraju nam se želja ostvarila. Sretni smo što je 36 jedrilica uz potrebna odobrenja i mjere zaštite zaplovilo put Visa i otvorilo sezonu regatnog jedrenja na krstašima. Vjerujemo da se sljedeće godine, na 30. izdanju Komiške regate, vidimo u uobičajenim uvjetima – kažu organizatori.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom tokom ljeta će, u saradnji sa zakupcima plaža i nadležnim institucijama, utvrditi koliko je slabija sezona u odnosu na prethodne i na osnovu toga odrediti cjenovnik zakupnina za ovu godinu.
Zakupci 84 kupališta zatražili su od Morskog dobra da ukine zakupnine za ovu godinu, zbog, kako su kazali, izuzetno teške finansijske situacije u kojoj su se našli usljed pandemije koronavirusa i preduzetih mjera, pišu Vijesti.
Budvanke plaže praktično su puste i izgledaju kao zimi, iako je ljeto na pragu.
Trebalo je da uveliko budu uređene i otvorene, ali mnogi zakupci nijesu ni zaključili aneks ugovore za ovu godinu, upravo zbog neizvjesnosti kakva će sezona biti.
U Morskom dobru za Vijesti nije precizirano zašto neće ispuniti zahtjev da se zakupci potpuno oslobode zakupnine.
Zakupnine su ostale nepromijenjene, iako je Upravni odbor preduzeća koje gazduje obalom donio set olakšica, u vidu plaćanja zakupnine u većem broju rata.
Zakupci, međutim, tvrde da je potrebno ukinuti zakupninu za ovo ljeto, i to vide kao rješenje da opstanu.
Direktor Morskog dobra, Predag Jelušić, kazao je da je po samom izbijanju pandemije, Upravni odbor preduzeća donio odluku o odlaganju plaćanja naknada za tekuću godinu do 1. jula.
“Time smo inicijalno najavili da ćemo pratiti razvoj situacije sa epidemijom. Dosatne olakšice su donešene, a one se odnose na ukidanje nakanda, osim zakupcima koji rade svih 12 mjeseci, odnosno umanjenje zakupnine za period koji su bili zatvoreni”, rekao je Jelušić,
U tom setu mjera, kako je naveo, naknade za zakup kupališta su oslobođeni hoteli koji su svoje kapacitete stavili u funkciju karantina, zakupcima koji plaćaju po dosadašnjoj dinamici ukinuta je obaveza uplate i dostave bankarske garancije, a ostalima je data mogućnost prolongiranja plaćanja tokom čitave godine u manjim mjesečnim ratama.
“Kako je pad prometa od turizma i ugostiteljstva od ove godine već izvjestan, tokom ljetnjih mjeseci ćemo utvrditi za koliko je slabija sezona od prethodnih, te shodno tome predožiti set mjera koje se tiču umanjenja zakupnina”, dodao je Jelušić.
Suosnivač kompanije, zakupac kupališta u Bečićima i predstavnik inicijative 84 zakupca upučene Morskom dobru, Željka Ivanović, za Vijesti je kazala da turistička sezona još nije ni počela i da, iako neki od nadležnih to izjavljuju, plaže se ne sređuju i ne potpisuju aneksi ugovora u očekivanom broju.
“Da je to tako dokazuje i sam pogled na plaže, samo neke se sređuju i čiste ali se svakako ne otvaraju, mnogi i dalje nemaju rješenja za rad jer većina zakupaca anekse ugovora nije ni potpisala. Posljedica toga je nedostatak gostiju, radne snage, zatvorenih granica”, kazala je Ivanović.
Ona je istakla da Morsko dobro i dalje za potrebe potpisa aneks ugovora potražuje od zakupaca da dostave bankarske garancije koje je, kako tvrdi, nemoguće dobiti u ovom trenutku.
“Većina kupaca je kreditno zadužila zbog prošlogodišnjih pravila iz tenderske procedure i načina kako plaža i mobilijari treba da izgledaju. Za potrebe kupovine novog mobilijara, propisanih boja i dokumentacije za objekte koje su zakupci morali dostaviti Morskom dobru, većina zakupaca je ušla u kredite, pa iz tih i drugih razloga ne mogu da dobiju bankarske garancije”, dodala je Ivanović.
Ona je apelovala na nadležne, Morsko dobro i Vladu, da imaju više sluha za poslovne partnere i preduzetnike iz domena turističke ponude.
“Predlažemo da predstavnici zakupaca i Morsko dobro započnu pregovore oko funkcionisanja plaža ove godine. Činjenica je da je ekonomska kriza prouzrokovana pandemijom koronavirrusa zadesila sve privrednike u Crnoj Gori i šire, ali da zakupci plaza smatraju da nijesu nerealni u svojim zahtjevima kada je očigledno da ni državni, ni privatni smještaji još nijesu otvoreni”, navela je Ivanović.
Ona je dodala da se dolazak gostiju očekuje tek kada se granice u potpunosti otvore i način putovanja pojednostavi.
“Iako se nadamo da će dolazak biti što prije, niko u ovom trenutku sa sigurnošću ne može reći kada će to biti, jer ni hoteli, ni privatni smještaji ne bilježe rezervacije. Apelujemo na nadležne da pokažu solidarnost i razumijevanje”, kazala je Ivanović.
Iz Morskog dobra su naveli da je u istom prošlogodišnjem periodu, pa za narednih pet godina, zaključeno 398 ugovora za zakup kupališta.
Putovanja su od 1. marta zbog pandemije obustavljena, a svi koji su preko turističkih agencija u to vrijeme trebali da iskoriste odmor dobiće vaučere i moći će da biraju do kraja godine kada će iskoristiti plaćeni termin.
Turistički ekspert i dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve Rade Ratković kazao je Pobjedi da je vaučer opšteprihvaćeni instrument „plaćanja” u turizmu već više decenija.
“U suštini se radi o formalizovanoj narudžbi agencije nekom ponuđaču da pruži usluge naznačenom gostu, a da to fakturiše agenciji. Mislim da je korektno to ponuditi turistima koji su uplatili dio novca unaprijed za turistički boravak ili neki aranžman, koji nije mogao koristiti u vrijeme pandemije, da to može koristiti u nekom drugom povoljnom vremenu. Normalno je da se sa tim gost saglasi, ukoliko ugovorom nije najavljena takva mogućnost. To je dobra preporuka turističkim firmama da umjesto povraćaja novca, koji je često i ograničen propisima ili ugovorima, može ponuditi vaučer za korišćenje u neko drugo vrijeme”, kaže Ratković dodajući da u ovom slučaju mogu gostu za to ponuditi i neke povoljnosti, s obzirom da on kreditira ponuđača.
turizam foto pixabay.com
Dopunom Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koji je u skupštinskoj proceduri, precizira se da ako do kraja iduće godine putnik ne iskoristi vaučer imaće pravo da raskine ugovor sa agencijom koja mu mora vratiti novac u roku od dvije sedmice od dana raskida ugovora.
“To je stvar dogovora sa gostom. Ne može jednostrano. Međutim, neispunjenje rezervacije zbog pandemije je nastalo pod uticajem više sile, za koju. nijesu odgovorni ni kupac ni prodavač. Interes je i jedne i druge strane da postignu sporazum u povoljnom vremenu, o čemu se kupac i prodavač trebaju sporazumjeti. Sporazum je u obostranom interesu”, smatra Ratković.
Negativnih reakcija, kako smatra, ne bi trebalo da bude.
“Ne bi bilo dobro da se o tome donosi jednostrana odluka, bez razgovora sa gostom. Viša sila, naravno, relativizuje obavezu ponuđača, ali njegov dugoročni interes ga motiviše da postigne sporazum sa gostom. Takođe je i gost na to motivisan, jer ne može pritiskati ponuđača da vrati novac za usluge koje nije mogao pružiti jer gost nije došao, a i on je bio spriječen višom silom. Dobar je poslovni običaj sporazumjeti se sa gostom i biti fleksibilan”, kaže Ratković.
Rade Ratković
On tvrdi da je slična situacija i sa konkurentskim turističkim destinacijama.
“Imamo slična iskustva u Njemačkoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Srbiji… Zajednička karakteristika gotovo svih rješenja je da se u ovoj situaciji mogu ponuditi vaučeri ili kreditna pisma za naknadno korišćenje avansiranih uplata za turističke usluge, a ako gost insistira na povraćaju novca, onda se za to određuje rok od šest i više mjeseci za povraćaj novca za neizvršene usluge usljed pandemije.
Takva rješenja se mogu smatrati fer”, poručio je Ratković.
U Ministarstvu održivog razvoja i turizma ocjenjuju da se na ovaj način pomaže turističkim agencijama čije je poslovanje ugroženo zbog pandemije korona virusa, dok se sa druge strane štite putnici koji su korisnici tih usluga.
Crna Gora prošla je dva inkubaciona perioda od 28 dana bez novih slučajeva koronavirusa, što znači da su se stekli uslovi da se odjavi epidemija, saopštio je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ) Senad Begić.
“Stiču se epidemiološkli uslovi da IJZ razmišlja o odjavi epidemije. Ona je zakonski definisana procedura koja kaže da se epidemija može završiti onda kada prođe dupli inkubacioni period. Period nije definisan zakonom, on je više definisan nekim epidemiološkim pravilima. Dvije inkubacije bez novih slučajeva, i zaista su se stekli uslovi da se epidemija odjavi”, rekao je Begić u Jutarnjem programu Javnog servisa.
Pravno formalno, kako je pojasnio, ovo na terenu ne mijenja puno, jer rizik od obolijevanja i dalje ostaje prisutan.
“Odjava epidemije maltene ne znači ništa. Prvi talas je formalno završen, ali mjere i naredbe Ministarstva i preporuka IJZ i dalje ostaju na snazi. Situacija je bila dinamična, epidemiloška situacija se mijenjala iz dana u dan, pa pretpostavljam da će sličnu sudbinu imati određene obavezujuće mjere koje će biti preispitivane i korigovane spram situacije na terenu”, rekao je Begić.
Savim je jasnom kako je rekao, koje mjere ostaju.
“To su fizička distanca, pranje ruku i upotrebu maski. U svim zemljama EU nošenje maski je obavezno kao i kod nas, dakle u zatvorenim, javnim prostorima gdje ne može da se održava fizička distanca od dva metra. Da li će to ostati tako, zavisi od daljeg kretanja obolijevanja. Mi ne prestajemo sa radom na terenu, nastavljamo da uzorkujemo po indikacijama kao što smo radili na početku obolijevanja”, rekao je Begić.
On je podsjetio da u Crnoj Gori ni juče nije bilo novootkrivenih slučajeva infekcije, te da su prošla dva inkubaciona perioda od 28 dana tokom kojih nijesmo imali novih slučajeva.
Otvaranje granica, kako je rekao, povećava nivo rizika sve dok se pandemija ne uguši u cijelom svijetu.
“Razlika između ovog sada i onog što se dešavalo u februaru je naše znanje i iskustvo. Sada znamo sa kakvim se protivnikom nosimo, naši su kapaciteti drugačiji, i spremniji smo da se nosimo sa rizikom otvaranja granica”, rekao je Begić.
Blagoslov mora - Muo 1. jun 2020. - foto Boka News
1 od 7
Blagoslov mora - Muo 2020. foto Boka News
Blagoslov mora - Muo 2020. foto Boka News
Blagoslov mora - Muo 2020. foto Boka News
Blagoslov mora - Muo 2020. foto Boka News
Blagoslov mora - Muo 2020. foto Boka News
Blagoslov mora - Muo 2020. foto Boka News
Blagoslov mora - Muo 2020. foto Boka News
Po starom i za Boku Kotorsku jedinstvenom običaju, na prvi ponedjeljak nakon svetkovine Duhova, vjernici župe BDM Pomoćnice Kršćana na Mulu, okupili su na euharistijsko slavlje i na blagoslov mora.
Ovaj običaj, u narodu poznat kao Rusalje poznat je, i po mnogim drugim mjestima u svijetu, osobito onim župama koje su vezane za more kao što je to ribarsko mjesto Muo u Boki Kotorskoj. Narodni naziv Rusalje (lat. Rosalia, tal. Russaglia) prisutan u Dalmaciji odnosi se svetkovinu Duhova, oko tih dana su se slavio početak žetve, zahvaljivalo darovima koji dolaze iz prirode.
Mjesni župnik, don Robert Tonsati, naglasio je kako je ovo prigoda kao i u svakoj sv. misi, sjetiti se i živih i mrtvih ribara i pomoraca.
Blagoslov mora – Muo 2020. – foto Boka News
„Pokojnima molimo milost i milosrđe a živima molimo zdravlje, uspjeh i blagoslov. Danas kada se sjećamo svih pomoraca i ribara koji su od mora živjeli, po moru plovili, o mora prehranjivali svoje obitelji, sjetimo se i toga da nam je potrebno od majke Blažene Djevice Marije naslijedovati njezinu zahvalnost, njzinu poniznost. Ti skromni muljanski ribari nisu imali mnogo, ali na to malo znali su biti zahvalni, i zato su ovako lijepo okovali sliku BDM i stalno donosili darove zahvale svojoj crkvi. Bili su zahvalni Bogu za ono što primaju, za ono što imaju. Mi danas hoćemo više hoćemo bolje, novije, nikada nam dosta, a mi ne znamo zahvaljivati. Ovaj Blagoslov mora prigoda je da zahvalimo. Možda mi svi sada više ne živimo toliko od mora, ali ono nam je donjelo na drugi način svoj plodove. Možda niste svi ribari ili pomorci, ali izdajete sobe, ljudi dolaze ovde radi mora. Uvjek trebamo biti zahvalni za ono što primamo u životu i sa poniznošću primati i zahvaljivati, da se božiji blagoslov umnoži i da sami budemo ispunjeni i zadovoljni…“ – kazao je Tonsati.
Nakon sv. mise, vjernici su se u procesiji uputili do ponte ispod župne crkve gdje je obavljen Blagoslov mora, uz molitvu za ljude koji od mora žive.
U znak sjećanja na sve pomorce i ribare koje se nisu vratili u svoj rodni kraj, nakon blagoslova, položeno je cvijeće, a vjernici su bili u prilici premijerno čuti stihove pjesme “Blagoslov mora” koju j napisao Muljanin Gracija Gašo Marović.
Po povratku u župnu crkvu nakon osobne molitve, uz propisanu distancu, župljani su se okupili na zajedničkom druženju.
O ovoj jedinstvenoj tradiciji don Robert Tonasati za Boka News je kazao da se nekada ovaj običaj proslavljao uz velike svečanosti, sa jutarnjim procesijama kroz mjesto, dok je danas reduciran na znatno jednostavniji oblik blagoslova.
Za vikend donosimo opširniju priču o ovom jedinstvenom običaju u Boki Kotorskoj.
Cijene privatnih apartmana i kuća za odmor nikad nisu bile jeftinije. Pregledali smo niz oglasa za privatan smještaj na Jadranu preko Index oglasa, a cijene su u odnosu na prošlu godinu drastično niže. Koliko je prošle godine koštao najjeftiniji apartman u predsezoni – 40 eura, upravo toliko ove godine u predsezoni košta najskuplji.
Cijene apartmana u 2019. za pred i posezonu kretale su se od 40 do 100 eura, dok su u sezoni bile od 60 do 200 eura.
Ove godine se od 25 do 40 eura kreću cijene apartmana u pred i posezoni, dok se u sezoni kreću od 45 do 70 eura. Najskuplje što smo našli bila je jedna cijela kuća za odmor i to s bazenom koja u sezoni košta 114 eura po danu.
Ove godine apartman na Pagu u kojem se može smjestiti pet osoba, u predsezoni stoji 25 eura, u sezoni 50, dok je cijena u posezoni 30 eura.
Apartman za dvije osobe u Sukošanu do 30. lipnja za 7 noći košta 1300, a za 4 osobe 2300 kuna. Nalazi se 100 m od plaže. U sezoni je cijena apartmana 45 eura po danu, a u posezoni 25 eura.
Apartman s 2 spavaće sobe u Šibeniku u predsezoni ove godine košta 35 eura, a u sezoni 45 eura.
Na Krku kuća za odmor na dvije etaže s tri spavaće sobe te bazenom u predsezoni i posezoni stoji 48 eura, dok je u sezoni cijena 114 eura. Studio apartman u Zadru iznajmljuje se u predsezoni i posezoni za 40 eura dnevno, dok je u sezoni cijena 55 eura.
Studio apartman u Novom Vinodolskom stoji u predsezoni 30 eura po danu, u sezoni 40 eura.
Apartman za 2 do 6 osoba u Zatonu se u predsezoni renta po 30 eura dnevno, a u sezoni po 45 eura.
Na Hvaru se apartman, također za 2 do 6 osoba, iznajmljuje u predsezoni i posezoni po 40 eura, dok mu je u sezoni cijena 70 eura.
Jednosoban apartman za dvije osobe u centru Makarske u pred i posezoni stoji 25 eura po danu, a u sezoni 50 eura.
Apartman za tri osobe u Pirovcu u predsezoni i posezoni stoji 40, a u sezoni 50 eura. Veći apartman u koji može stati do 5 osoba s dvije kupaonice, u predsezoni i posezoni košta 60, a u sezoni 70 eura.
S druge strane 2019. godine su cijene apartmana u sezoni iznosile i do 200 eura po danu. Toliko je koštao apartman za četvero u Betini na Murteru. Cijena je u pred i posezoni bila 100 eura. Apartman u Biogradu na Moru za četiri osobe lani je u predsezoni koštao 60, a u sezoni 80 eura.
Dvosoban apartman u Omišu lani je u predsezoni stajao 50, a u sezoni 100 eura. Apartman s tri spavaće sobe je u Baškoj Vodi lani koštao 80 eura u predsezoni i posezoni, u sezoni 130 eura. Apartman za 2 je lani u Vodicama koštao 50 eura u pred i posezoni, dok mu je u sezoni cijena iznosila do 80 eura.
No, unatoč tome što su ove godine cijene znatno niže nego lani, Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK, za Index je istaknula da buking u privatnom smještaju ide jako loše.
“Netko se oslanja uglavnom na svoje stare goste, dakle na one koji su već prije rezervirali pa su s njima stalno u kontaktu. No direktnih, novih rezervacija ima jako malo. I ono malo što ima većinom se odnosi na najam kuća za odmor. Dakle, rezerviraju se samo te kompletne kuće, a nikako apartmani po kućama ili zgradama. Turisti zbog ove situacije s koronavirusom radije iznajmljuju cijele kuće za odmor, tako da će iznajmljivači koji ih rentaju najbolje proći”, kazala nam je Martina Nimac Kalcina.
Navodi kako će svi ostali dosta loše proći i pitanje je, ističe, koliko će uopće imati gostiju.
“Zavisi kakva će biti situacija kad se potpuno otvore granice. Svi se nadaju da će sezona krenuti, no realnost je da je zasad situacija jako loša. Što se pak tiče domaćih gostiju, njima će se definitivno morati dati popusti te sniziti cijene najma”, istaknula je Nimac Kalcina.
Razgovarali smo i s Danielom Radetom, predsjednikom Udruge iznajmljivača privatnog smještaja Zadar. I on navodi kako je situacija i dalje neizvjesna te da će ove godine cijena biti ključni faktor što se tiče turizma.
“Vlada je pokazala da su im važniji izbori i stranačke pozicije, nego turizam”
“Sigurno je će i druge države ići u snižavanje cijena tako da će domaći iznajmljivači i svi koji se bave turizmom morati spustiti cijene. Iskreno, postavlja se i pitanje koliko postoji interes za putovanje u ovoj situaciju. Sad je na čelnim ljudima u turizmu da osmisle neku strategiju privlačenja turista, no vidimo da su im važniji izbori i stranačke pozicije, nego turizam tako da se ovo može smatrati veleizdajom. Do danas nismo imali nikakve informacije kako bi turizam mogao izgledati. No i ovo što su danas objavili za zemlje za koje je dopušten ulazak, to su više tehničke stvari”, rekao nam je Radeta.
U posljednja dvadeset i četiri sata u Španiji nije prijavljena niti jedna smrt uzrokovana COVID-19 bolešću, javlja Associated Press agencija, što je prvi put od marta.
Šef za vanredne zdravstvene reakcije Fernando Simon rekao je da je razvoj situacije u ovoj zemlji “veoma, veoma ohrabrujući”.
Tokom posljednja 24 sata, saopštio je Simon, registrovan je sedamdeset i jedan slučaj zaraze korona virusom.
“Na dobrom smo mjestu sa razvojem pandemije”, rekao je Simon i dodao: “Statistike prate trend. One idu u dobrom pravcu”.
Prva dva smrtna slučaja povezana sa pandemijom COVID-19 u Španiji su registrovana 3. marta. Broj zaraženih osoba naglo je porastao, a 2. aprila su zabilježili 950 preminulih u samo jednom danu.
Prema posljednjim informacijama, u Španiji je do sada od COVID-19 preminulo 27.127 osoba, dok je prijavljeno preko 240.000 zaraženih.
Prateći trend sporijeg širenja korona virusa, Španija je posljednjih sedmica krenula sa postepenim ublažavanjem strogih mjera donesenih u vrijeme velikog širenja virusa.
Vanredno stanje u Španiji treba da istekne 7. juna, ali je premijer Pedro Sanchez najavio da će tražiti još jedno dvosedmično produženje vanrednog stanja.
Nacionalno koordinaciono tijelo će održati sutra popodne sjednicu na kojoj će s posebnom pažnjom biti razmotreni stavovi crnogorskih pomoraca u karantinu i argumenti navedeni u njihovoj peticiji dostavljenoj večeras NKT-u.
Pomorci traže da se mjera karantina prilikom ulaska u Crnu Goru na njih ne primjenjuje, objavljeno je večeras na Twitter nalogu Vlade.
„Parking servis Herceg Novi“ d.o.o. pristupio je izradi glavnog projekta za izgradnju javne garaže u Meljinama, lokalnog objekta od opšteg interesa.
“Nakon završenog i usvojenog idejnog rješenja, pristupilo se izradi glavnog projekta kako bi se u predviđenom roku na jesen/zimu 2020. godine počelo sa izgradnjom kapitalnog projekta. Lokacija planirane javne garaže je u Meljinama, uz Jadransku magistralu, otprilike 50 m udaljenosti od mora, na parceli površine 484 m², koja je u vlasništvu Organa uprave SO Herceg Novi” – saopšteno je iz ove kompanije.
Planirana spratnost objekta je suteren, prizmelje i dva sprata, a broj parking mjesta kojim će garaža raspolagati je između 60 i 70. Ulaz i izlaz u garažu se planira prema Jadranskoj magistrali ili sa istočne strane. Dimenzije parking mjesta, nagibi rampi, spratne visine, broj parking mjesta i slični detalji će biti definisani prema važećim standardima i normativima.
Garaža Meljine – animacija
Planirani projekat će u velikoj mjeri rješiti hroničan problem parkiranja i mirujućeg saobraćaja u tom dijelu Opštine – saopšteno je iz Parking servis Herceg Novi.
Nakon što je Opštinski odbor Crnogorske u Kotoru upozorio na opasnost i nezadovoljstvo zbog davanja saglasnosti na nove koncesije i produženja starih, reagovala je i opštinska uprava i dala podršku građanima Grblja, zbog čega smo zadovoljni.
Uzimajući u obzir činjenicu da iza projekata koncesije stoje intersne grupe koje udaraju na temelje države Crne Gore, smatramo da Vlada to mora hitno spriječiti i onemogućiti im da stečenim profitom u našoj državi rade protiv nje.Prvi smo objavili i hrabro pokazali da u Kotoru postoji neko ko će voditi brigu o svim građanima opštine, bez obzira na kom lokalitetu se oni nalazili i koliko teme kojima se bavimo mogu izazvati nezadovoljstva kod onih čije interese osporavamo.
Svjesni smo da će sličnih inicijativa i kapitalnih projekata na području opštine Kotor biti i u budućnosti. Apsolutno podržavamo razvoj opštine Kotor,ali se ne smije zanemariti činjenica da su životi i zdravlje ljudi, kako građana Kotora tako i cijele Crne Gore, na prvom mjestu i iznad svih interesa.
Crnogorska Kotor – Dejan Ivović
Smatramo da za svaki problem postoji rješenje, koje se ostvaruje iskrenim, otvorenim dijalozima sa predstavnicima kako lokalnih tako i državnih organa izvršne vlasti, a ne siledžijskim i primitivnim govorom mržnje koji je dopirao iz susjedne opštine proteklih dana, poručio je Dejan Ivović predsjednik Opštinskog odbora Crnogorske – Kotor.
