Motar – aromatična biljka raste na staništima “od bure”

0
Motar

Motar,  matar, morski komorač, trava Svetog Petra (lat. Crithmum maritimum ) je i sitni samonikli žbun koji se u našim krajevima najčešće koristio u gladnim godinama, a pomorci su njegove ukiseljene listove  kada su se ukrcavali u brod nosili kao sredstvo protiv skorbuta.Posljednjih godina ta pomalo zaboravljena biljka ponovo dobija na popularnosti. Motar raste na pjeni od mora do linije gdje dopiru najveći valovi,duž cijele obale Evrope , gdje god je stjenovito. Kaže se da raste na staništima „od bure“ koja mu donosi dragocjenu posolicu . Biljka je halofit, što znači da je prilagođena rastu na slanim staništima.Stabljika je odrvenjela a listovi su mesnati i aromatični. Cvjetove zelenkastožute boje razvija   u avgusti i septembru.  Motar je mesnat , pun tečnosti i jake arome. Treba ga brati prije cvjetanja, u maju I junu. Koristi se svjež, a može se i sušiti kada ima i blaži ukus. Mesnati i čvrsti izdanci odnosno listići motara beru se kao šparoge, tako da se lagano otkinu na mjestu gdje se sami “prelome”. Motar se može brati i kasnije, kada dobije cvjetiće, no tada listići  imaju “teži” okus.

Motar  su kao začin, ali i jelo koristili  stari Rimljani I Grci. Nije mu odolio ni sam Zevs, koji bi nakon jela s petrovcem sanjao stvoriteljske snove o novim gradovima, lukama i ostrvima. Pominje ga i  Šekspir u tragediji Kralj Lir i to u kontekstu opasnosti koje prate “berače” matara po klisurama engleskih strmih obala (Edgar govori slijepu Gloucesteru praveći se da su na strmoglavoj uzvisini: “na pola  puta dole visi neko ko bere matar, grozno zvanje”). U  romanu Sirota (1885.) hrvatskog književnika Eugena Kumičić ima nekoliko rečenica o motaru koji opisuje  u kraju kod istarske uvale Brestova.

Iako je upotreba motara u kulinarske svrhe u priobalju, a osobito na području dalmatinskih ostrva poznata još od davnina, ova morska delicija je jedno vrijeme bila u potpunosti zanemarena i zaboravljena. Motar se priprema na bezbroj načina- odličan je “na lešo” s kuvanim krumpirom, svježe lišće motara može se dodati zelenoj salati, rikuli , izvrstan je prilog uz ribu i plodove mora, a fino se kombuje i s jajima i sirom. Od motara se može napraviti omlet, rižoto, varivo, umak… Može poslužiti i kao nadjev za složence i pite/savijače te se može dodati u kruh ili picu.

Motar

U tradicionalnoj medicini se koristi kao antiskorbutik i diuretik, za detoksikaciju organizma i čišćenje krvi, protiv bubrežnih komplikacija,  tegoba želuca i za mršavljenje, a njegovo eterično ulje se koristi i u kozmetici.

Željko Starčević dobar  poznavalac , sjeća se da se prije pojave vlažnih maramica, matar koristio za skidanje katrana sa dijelova tijela.

Ukiseljeni motar

Motar

Stavite vodu, ostiku, so, češnjak i lovorov list u veliki lonac i dovedite do vrenja, na srednje jakoj vatri.

Dodajte motar i kuhajte dok ne omekša, oko 5 minuta (nemojte prekuhati).

Izvaditi sadržaj iz vode u kojoj se kuvao, složiti u  sterilizirane tegle, a  na vrh stavite krišku limuna. Preliti vrućom ostikom, ostavljajući oko centimetar do vrha.

Koristiti kao začin ili prilog, dodati u salate s citrusnim voćem, ili uz ribu i meso.

Rižoto sa Korčule

Rižoto od motara – foto okusi eu

Narežite luk na kockice i popržite ga na maslinovu ulju dok ne postane staklast.Dodajte rižu i pržite je minutu-dvije uz stalno miješanje. Podlijte čašom vina i nastavite miješati.Zagrijte temeljac i blanširajte cijele listove motara.

Rižu malo po malo podlijevajte temeljcem i miješajte dodavati listiće motara.Gotovi rižoto pustite da odstoji 5-6 minuta prije posluživanja. Po želji ga možete posuti i parmezanom.

 

Pesto od motara

pesto motar

Pola kilograma  motara kratko popržiti na prosulji (tavi). 20 dag badema blanširati, oguliti, tostirati na tavi. Ubaciti ih u blender, samljeti, pa dodati 1 dl prošeka, 2 kašike balzamiko ostike, malo soli, bibera, pola decilitra maslinova ulja. Izblendati do željene gustoće.

Ovaj se pesto služi kao začin uz tjesteninu i uz jela od teletine i junetine.

Coca-Cola, Nestle i PepsiCo predvode listu najgorih zagađivača plastikom

0
Plastika fotor: Reuters/Johannes Christo

Proizvodi desetak multinacionalnih kompanija glavni su izvor plastičnog otpada koji je preplavio Zemlju, objavila je u srijedu udruga ekoloških aktivista, upozoravajući da kompanije izbjegavaju odgovornost za njegovo uklanjanje i promocijom reciklaže prebacuju odgovornost na potrošače.

Coca-Cola, Nestle i PepsiCo predvode listu najgorih zagađivača plastičnom ambalažom koju je sastavila globalna koalicija pojedinaca i ekoloških organizacija “Break Free from Plastics”. Čini je ukupno 6.118 pojedinaca iz cijelog svijeta i 1.475 organizacija, uključujući Greenpeace.

Kompanije uglavnom izbjegavaju odgovornost za uklanjanje otpada, naglašavaju ekološki aktivisti.

Volonteri aktivističke koalicije prikupili su u 51 zemlji gotovo pola milijuna komada plastičnog otpada na “Svjetski dan čišćenja”, organiziran prije mjesec dana. Ukupno 43 posto prikupljene količine nosilo je oznake globalnih potrošačkih brendova.

Prvo je mjesto na listi, drugu godinu zaredom, pripalo Coca-Coli s 11.732 komada plastičnog otpada prikupljenog u 37 zemalja na četiri kontinenta u ovoj godini, više nego od sljedeća tri velika zagađivača na listi zajedno.

Drugo i treće mjesto na listi pripalo je PepsiCou i Nestleu. U tri velike kompanije nisu odmah odgovorili na upit AFP-a da komentiraju izvješće.

Popis 10 najvećih zagađivača uključuje Mondelez International, Unilever, Mars, P&G, Colgate-Palmolive, Philip Morris i Perfetti Van Mille, navodi se u izvješću.

“Mnogi od njih obvezali su se da će svoje proizvode učiniti održivijima a zapravo u velikoj mjeri štite zastarjeli poslovni model proizvoda za jednokratnu upotrebu zbog kojeg smo se i našli u ovoj situaciji”, konstatiraju autori izvješća, objavljenog u Manili.

Iako svjetski potrošački brendovi priznaju odgovornost za generiranje krize, “podjednako su agresivni u promoviranju lažnih rješenja problema”, upozoravaju.

Promicanje recikliranja njihova je metoda prebacivanja odgovornosti na potrošače, dodaju, napominjući da je reciklirano samo devet posto plastike proizvedene od 50-ih godina prošlog stoljeća.

Coca-Colina promocija plastičnih boca za jednokratnu upotrebu, proizvedenih od plastike prikupljene iz oceana, i PepsiCoova promocija reciklaže “ne dotiču se srži problema i gotovo jamče eskalaciju krize zagađenja plastikom”, ističu u koaliciji ekoloških aktivista.

Nestle pak dnevno prodaje više od milijardu proizvoda u jednokratnoj ambalaži “a nema jasne planove o smanjenju ukupne količine” ambalaže koju plasiraju u svijet, ističe se u izvješću.

“Kompanije i dalje profitiraju od plasmana prevelike količine plastike za jednokratnu upotrebu, prisiljavajući ujedno zajednice širom svijeta da plaćaju račun” za takvo ponašanje, ističu njegovi autori.

Takvo je stanje “neprihvatljivo”, dodaju, zaključujući da bi kompanije trebale odustati od promocije “lažnih rješenja”, poput recikliranja i “bioplastike” i okrenuti leđa ekonomiji baziranoj na bacanju.

Među zemljama koje u oceane bacaju najviše plastike izdvajaju se Kina, Indonezija, Filipini, Vijetnam i Šri Lanka, ali “pravi su generatori značajnog dijela tog plastičnog zagađenja Azije zapravo multinacionalne korporacije sa sjedištem u Europi i Sjedinjenim Državama”, poručuju.

Zdravoljupci priredili zabavu za mališane Herceg Novog i Radanovića

Zdravoljupci i kompanija IDEA, ove subote su organizovali dva velika druženja sa mališanima u Herceg Novom i u shopping centru Butiko – Radanovići. Velika popularnost ovih plišanih likova rezultirala je sjajnom atmosferom i odličnom zabavom.

Okupljene mališane obradovale su maskote Zdravoljupaca, sa kojima se tražila fotografija više. Da Zdravoljupci prave najbolje žurke, mališani u Herceg Novom i Radanovićima, u shopping centru „Butiko“ uvjerili su se kroz brojne aktivacije. Hrabrijima su se oslikavali omiljeni Zdravoljupci u facepainting kutku, a vodeni šou je bio nezaobilaznidio žurke.

Zdravoljupci 2

Veliko interesovanje za Zdravoljupcima među mališanima i njihovim roditeljima, rezultiralo je posjetom Herceg Novom i još jednom posjetom Radanovićima i shopping centru „Butiko“. S tim u vezi, jako smo zahvalni potrošačima na lojalnosti, a mališanima na osmijesima i sreći koju donose na ova druženja“, kazala je Jelena Doderović, direktorica marketinga u IDEI.

Zdravoljupci 3

Zdravoljupci su program lojalnosti koji je pokrenula kompanija IDEA sa ciljem promocije i afirmacje zdravih navika u ishrani djece i podizanja svijesti o važnosti redovnog i pravilnog unosa voća i povrća za razvoj djeteta.

Zdravoljupci 4

Izvorno poznati kao The Godness Gang, Zdravoljupci su ideja globalne kompanije TCC, koja djeluje u preko 50 zemalja svijeta. Nakon velikog uspjeha ovog projekta u trgovačkim lancima širom Evrope, kompanija IDEA prvi put jedan ovakav projekat dovodi u Crnu Goru.

Možete ih nabaviti do 20. novembra, a više informacija o Zdravoljupcima dostupno je na web stranici https://www.idea.co.me/Zdravoljupci

Pronađena olupina s još zapečaćenim amforama

0
amfore Foto: Scubalife

Sredinom ove godine pronađena je olupina rimskog trgovačkog broda blizu obale plaže Palma’s Ca’n Pastilla na mediteranskom otoku Mallorca.

Smatra se da potječe iz 3. ili 4. stoljeća nove ere, a brod dug 10 metara navodno je prenosio amfore od Mallorce do kopnenog dijela Španjolske. Lokalni par otkrio je komade amfora, posude koje se koriste za prijevoz robe poput vina, maslinovog ulja ili žitarica te prijavio pronalazak.

Policija je budnim okom promatrala akciju koja je potom uslijedila kako ništa ne bi s olupine kasnije nedostajalo ili bilo oštećeno. Tim od osam specijaliziranih ronilaca radio je punom parom kako bi istražio i sačuvao olupinu. Zbog velike baštinske vrijednosti odlučeno je da olupina bude ostavljena na mjestu te da se istraživanja provode u vodi. Ono što je iz toga proizašlo uistinu je očaravajuće.

Odjel za kulturu otoka Mallorca tvrdi kako se radi o jednoj od najočuvanijih olupina iz toga razdoblja na cijelom Mediteranu jer se, barem se tako vjeruje, nije potopila uslijed oluje, već se nasukala i brzo napunila vodom. Ono što iznenađuje još više jest to što je istraživanje iznjedrilo pronalazak čak 93 amfore od kojih, ne samo da je većina neokrhnuta, već i zapečaćena! To dalje znači da je njihov sadržaj očuvan te da ćemo saznati što se točno prenosilo i kojeg je to sastava.

Amfore su trenutno na desalinizaciji u Muzeju Mallorce te će nakon toga biti otvarane i detaljno analiziranje, a pretpostavlja se da je moguć pronalazak garuma (usoljeni, fermentirani namaz od riblje ikre), ulja i vina.

Obnova starih maslinika i maslina kao početka obnove ruralnog razvoja na Vrmcu

0

Predavanje ”Obnova starih maslinovih stabala i maslinika – praktična pitanja”, održano je u subotu u Stolivu, u organizaciji Kulturno-zavičajnog udruženja “Napredak” iz Gornje Lastve u saradnji sa Maslinarskim društvom “Boka” i Nevladinim udruženjem “Kamelija” Stoliv.

Ovom prilikom organizovana je i radionica na kojoj je hrvatski stručnjak iz oblasti maslinarstva Stanislav Štambuk na praktičnim primjerima pokazao metode rezidbe maslinovih stabala, u cilju njihovog podmlađivanja i obnavljanja.

Prema njegovim riječima, zabluda je da maslinu ne treba orezivati 3 godine. Ona se, ističe Štambuk orezuje odmah prve godine nakon sadnje.

On je prisutnim maslinarima iz Boke pokazao principe rezidbe i obnove starih stabala, te rezidbe mlađih stabala.

“Rezidba je zapravo agro-tehnički zahvat kojeg je nužno raditi svake godine. Maslina će roditi, ali morate joj dati oblik kada je počnete uzgajati. Ne smije se pustiti da raste naglo u zrak. Treba biti prostrana krošnja, kako bi iznutra bilo mjesta za rast novih grančica, te da nije pregusta. Pregusta krošnja je rasadnik biljnih bolesti i štetnika. Gljiva čađavica se javlja u maslinicima koji su pregusti” – objašnjava Štambuk.

Štambuk radi u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Obnova starih maslinovih stabala i maslinika

“Cilj današnje akcije je da ljudi nauče kako rezati masline, posebo one starije, kako bi se one podmladile i obnovile, a s obzirom da je takvih najviše na Vrmcu. To je dio jednog projekta koji ima za cilj obnovu maslinarstva na cijelom Vrmcu, obnovu starih maslinika i maslina kao početka obnove ruralnog razvoja.

Nekada je na cijelom Vrmcu bilo niz naselja u kojima su se sadile masline i koja su bila živa naselja sa ljudima i svim aktivnostima. Nama je cilj da se umjesto savremene gradnje i betonizacije cijele obale i cijelog prostora, zapravo revitalizuju sela koja su nekada postojala a uz to imaju izuzetnu arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost” – kaže za Radio Kotor Marija Nikolić, ispred Kulturno-zavičajnog udruženja “Napredak” iz Gornje Lastve.

Prema njenim riječima, obnova maslinarstva bi trebala da bude podsticaj svim drugim aktivnostima koje će dovesti do obnove života u selima. Kako ističe, današnja radionica je posljednja aktivnost projekta “Platforma za obnovu i razvoj maslinarstva na Vrmcu – Novi stari maslinici”. Projekat je, objašnjava Nikolić, počeo u aprilu mjesecu.

Obnova starih maslinovih stabala i maslinika

“Imali smo okrugli sto na kojem smo predstavili maslinarima zakonodavni okvir za razvoj maslinarstva u Crnoj Gori. Potom smo imali radionicu o tome kako proizvesti, skladištiti i koristiti kvalitetno maslinovo ulje” – navodi Nikolić.
Prema njenim riječima, krajnji proizvod cijelog projekta biće dokument Strategija obnove maslinarstva na Vrmcu, koji bi trebalo da bude završen do 20. novembra.

Nikolić smatra da bi opštine Tivat i Kotor trebale da usvoje ovaj dokument po kojem će se, ističe Nikolić, dugoročno moći obnavljati maslinarstvo i vraćati život selu. Ona navodi da su obije opštine pokazale interesovanje za ovaj projekat.

Obnova starih maslinovih stabala i maslinika

Projekat Platforma za obnovu i razvoj maslinarstva kao osnove ruralnog razvoja na Vrmcu se finansira iz sredstava Evropske unije u okviru projekta ”Ruralni razvoj vođen od strane ruralnih organizacija civilnog društva” koji sprovodi Fondacija za povezivanje prirodnih vrijednosti i ljudi.

Prisutne je u ime domaćina pozdravio Romeo Mihović, ispred Nevladinog udruženja “Kamelija” Stoliv. On je kazao da u Stolivu ima mnogo maslina. Kako navodi, poslije Luštice, u Stoliv broji najviše stabala maslina u Boki.

“Postoji utemeljena legenda koja kaže da u Stolivu nijedan momak nije mogao da se oženi, ako nije usadio stotinjak maslina. Po tome je ovo mjesto i dobilo ime Stoliv – sto oliva” – objašnjava Mihović.

Radionica je održana u maslinjaku Grigorija Mihovića u Stolivu.

Kako nezvanično saznajemo, više od 100 godina niko u ovom mjestu nije zasadio masline u većim količinama. Mještanin Grigorije Mihović je posadio prvi mladi maslinjak koji broji oko 120 stabala.

Jelena Vukasović najuspješniji student Herceg-Novog za 2019. godinu

0
Jelena Vukasović

Najuspješniji student Herceg Novog za 2019. godinu je Jelena Vukasović, a Nagrada će joj biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana opštine Herceg-Novi, u ponedeljak 28. oktobra.

Jelena Vukasović je studentkinja završne godine na studijskom programu Ekologija, Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Osnovne akademske studije na smjeru Biologija završila je sa najvišom prosječnom ocjenom „A“.

Proglašena je za najboljeg studenta Prirodno-matematičkog fakulteta studijske 2017/18. godine.

Ovo je druga godina zaredom da Opština Herceg-Novi dodjeljuje nagradu najuspješnijem studentu završne godine studija. Nagrada je dodijeljena na osnovu Konkursa za dodjelu studentskih stipendija i nagrada, koji je sproveo Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.

Budva – promocija knjige “Ostavština Italije na Crnogorskom primorju”

0
Promocija knjige

Promocija knjige “Ostavština Italije na Crnogorskom primorju” autora Jovice Martinovića biće organizovana u ponedeljak 28. oktobra u 20 sati u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” u budvanskom Starom gradu.

Učesnici koji će govoriti o knjizi su prof. dr Ilija Lalošević, mr Dušan Medin i Aleksandar Dender – predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore.

Knjiga Jovice Martinovića po prvi put nudi čitalačkoj publici cjelovit pregled talijanske kulturne baštine iz perioda vladavine Venecije u Boki Kotorskoj i na crnogorskom primorju. Jedne od rijetkih regija u svijetu, izvan Italije, tako bogatih spomenicima, crkvama, palačama i čitavim gradovima koji svjedoče o talijanskoj nazočnosti na ovim prostorima.

Autor nam daje vrijedne informacije i opise kako svakog grada tako i pojedinačnih kulturnih dobara u njima, počevši od zemljopisnog položaja dobara, povijesti njihovog nastanka, zatim arhitektonskih i konzervatorskih opisa i stupnja očuvanosti i na kraju daje i predlog intervencija za očuvanje dobara i njihovu valorizaciju i prezentaciju. Knjiga predstavlja djelo koje će istraživačima povijesti i umjetnosti, ali i široj javnosti u Crnoj Gori i Italiji, pružiti značajna i važna saznanja o ogromnoj kulturnoj baštini koju je Italija ostavila u Boki Kotorskoj i na crnogorskom primorju, a što će svakako pridonijeti i očuvanju identiteta autohtone talijanske zajednice u Crnoj Gori.

mr Jovan J. Martinović foto Boka News
mr Jovan J. Martinović foto Boka News

Veze između Kotora, Boke Kotorske i Crne Gore i Italije bile su vrlo jake kroz minula stoljeća. Još od antičkih vremena. Kotor, Boka Kotorska i crnogorsko primorje bili su dio rimske provincije Dalmacije više od 600 godina, a zatim je Kotor gotovo 400 godina dijelio zajedničku povijesti s Venecijom, od 1420. godine, kada su Kotorani stekli zaštitu Mletačke Republike pa sve do pada Serenissime 1797. godine. Veze između Italije, Kotora i Crne Gore danas su dodatno ojačane, pogotovo nakon što je Crna Gora započela svoj put prema Europskoj uniji uz snažnu podršku Italije. Na ovom putu, Zajednica Italijana također igra vrlo važnu ulogu kao most koji povezuje prošlost i budućnost. To je potvrdio i predsjednik Mattarella tokom svoje posjete Crnoj Gori.

‘Kamion smrti’ u Essexu: Vozač optužen za ubistvo 39 ljudi

0
Kamion smrti – foto EPA-EFE/VICKIE FLORES

Vozač kamiona u kojem je u Essexu pronađeno 39 tijela optužen je za ubistvo iz nehata.

Tijela 39 osoba pronađena su u srijedu u teretnom prostoru kamiona hladnjače u industrijskoj zoni Grays, tridesetak kilometara istočno od Londona.

Dvadesetpetogodišnji vozač kamiona Maurice Robinson uhapšen je nakon pronalaska tijela 31 muškarca i osam žena, podsjeća Hina.

U kamionu su bili ljudi raznih nacionalnosti, a u toku je njihova identifikacija.

Troje uhapšenih ostaju u pritvoru

On je, također, optužen za trgovanje ljudima te krivična djela vezano uz imigraciju i pranje novca, saopćila je policija u Essexu.

Robinson bi se trebao pojaviti pred sudom u Chelmsfordu u ponedjeljak.

Još troje uhapšenih – muškarac i žena iz Warringtona u Chechireu, oboje u dobi od 38 godina, te 48-godišnji muškarac iz Sjeverne Irske – ostaju u pritvoru.

Svi su uhapšeni pod sumnjom za ubistvo i urotu u svrhu trgovine ljudima.

Izvor: Agencije

Dubrovnik na popisu UNESCO-a već 40 godina

2
Dubrovnik foto Boka News

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković podsjetio je u subotu kako je 26. oktobra 1979., točno prije 40 godina, Dubrovnik uvršten na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine te da je od 1991. do 1998. bio i na UNESCO-vom popisu ugrožene svjetske baštine zbog srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.

“U protekla četiri desetljeća Dubrovnik se suočio s dvije velike katastrofe –  potresom 1979. i brutalnom srpsko-crnogorskom agresijom 1991. I iz obje te tragedije, Grad se, kao mitski feniks, izdigao, te se na neki način iznova rodio. Osobito je ratna tragedija ostavila brojne ožiljke i još uvijek pamtljive rane. Zbog te agresije Dubrovnik je u prosincu 1991. završio i na UNESCO-vom Popisu ugrožene svjetske baštine i tu se nalazio do 1998.”, istaknuo je Franković u priopćenju povodom 40. obljetnice uvrštenja povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Ususret toj obljetnici, Grad Dubrovnik je organizirao i izložbu “Dubrovnik, a Scarred City”, o ratnim stradanjima te brzoj i impresivnoj obnovi, koja je bila upriličena u središtu Ujedinjenih naroda u New Yorku, potom i u Washingtonu, a od 1. listopada je u Lazaretima.

Franković: Zbog napada na Dubrovnik – prva presuda za zločin protiv kulturne baštine

“Izložba je svjedočenje o stradanju Grada u Domovinskom ratu. A taj je rat donio i dva presedana. Prvi je da je UNESCO prvi put u svojoj povijesti poslao izaslanike u područje zahvaćeno ratom, dok su presude zapovjednicima napada na Grad pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju bile prve presude za zločin protiv kulturne baštine. I to su stvari koje kao kršćani možemo oprostiti, ali koje nikako ne smijemo zaboraviti“, rekao je Franković.

Istaknuo je i kako iskustva Grada u obnovi i postupanju prema baštini u situacijama prirodnih katastrofa i ratnih djelovanja čine Dubrovnik prikladnom lokacijom na kojoj bi se razne stručnjake i znanstvenike iz cijelog svijeta moglo podučavati, s njima izmjenjivati iskustva te stvarati okvir u kojemu bi se djelovalo u sličnim situacijama.

Dubrovački gradonačelnik je zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli kod uvrštavanja Dubrovnika na dva UNESCO-va popisa, u njegovoj obnovi i u predstavljanju kao UNESCO-om zaštićene kulturne baštine.

UNESCO je na trećoj sjednici Odbora za svjetsku baštinu, održanoj u Egiptu, prije točno 40 godina, 26. listopada 1979., uvrstio prva hrvatska dobra na Popis svjetske kulturne i prirodne baštine, a riječ je o povijesnim jezgrama starog grada Dubrovnika i Splita s Dioklecijanovom palačom i o  Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Iz Ministarstva kulture istaknuli su da Republika Hrvatska na taj način ravnopravno sudjeluje u kulturnom nasljeđu čitavog čovječanstva, kao i bogatom tradicijom koja svojim razmjerima i značenjem nerijetko nadrasta nacionalne povijesti mnogo većih zemalja.

Od tih prvih upisa do danas Hrvatska je Popisu svjetske baštine nadodala još sedam dobra: povijesni grad Trogir, katedralu sv. Jakova u Šibeniku, kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča, starogradsko polje na Hvaru, tri višenacionalne nominacije: stećke – srednjovjekovne nadgrobne spomenike, izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe te Venecijanski obrambeni sustav 16. i 17. stoljeća.

Hrvatska ima i bogatu nematerijalnu baštinu pa je čak 17 kulturnih i prirodnih dobara uvršteno na UNESCO-ovim popisima nematerijalne kulturne baštine.

Bolja posjeta turista Herceg Novom i Tivtu

0
Herceg Novi

U Herceg Novom trenutno boravi 57 odsto više turista u odnosu na isti period prošle godine, dok je posjeta Tivtu bolja 54 odsto.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), u tom gradu odmara 4,98 hiljada turista, od čega je 4,23 hiljade stranaca.

U domaćinstvima je smješteno 1,95 hiljada gostiju, a u hotelima 3,03 hiljade.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

Tivat

Tivat foto Boka News

Prema podacima TO Tivat, u tom gradu u svim vidovima smještaja odmara 1,68 hiljada turista, od čega je 1,62 hiljade stranaca.

U privatnom smještaju boravi 1,2 hiljade turista, a u hotelima njih 480.