Američka istraživačka kompanija Ocean Infinity je pronašla olupinu francuske podmornice Minerve (S 647), koja je pod još nerazjašnjenim okolnostima s 52 člana posade potonula u siječnju 1968. godine. Amerikanci su ostatke 57,75 m duge i 6,74 m široke podmornice, uz asistenciju francuske vlade i Mornarice, 51 godinu nakon havarije, pronašli na dubini od 2370 m na 45 km od Toulona.
U cijeloj akciji poslužili su se najmodernijom tehnologijom i Aster X podvodnim robotima koji su s norveškog broda Seabed Constructor i platforme Antea spustili sve do mračnih dubina Mediterana.
Podvodni dronovi su snimili brojne video zapise i fotografije na kojima se vidi dio naziva Minerve, stoga nema nikakve sumnje kako je završena potraga za podmornicom klase Daphne, izgrađene 1961. u škveru Chantiers Dubigeon.
Foto REUTERS
Podmornica je tokom mornaričke vježbe neposredno ispod površine mora po lošem vremenu posljednji put viđena 27. januara 1968. u 7.55 sati ujutro od strane posade zrakoplova Bréguet Atlantic. Nije vratila u bazu, pa je oglašen alarm i pokrenuta ospežna potraga u kojoj su sudjelovali brojni zrakoplovi i brodovi, uključujući francuski nosač zrakoplova Clemenceau. U potragu se uključio i slavni istraživač podmorja Jacques Cousteau s podmornicom SP-350 Denise, ali su svi napori ostali bez uspjeha. Štoviše, u operaciji Reminer je za nestalom dizelsko-električnom podmornicom 1969. tragala i podmornica Archimede, spuštena s američkog broda USNS Mizar.
Pod pritiskom članova obitelji poginulih podmorničara, odlučnih da se napokon dozna posljednje počivalište njihovih najmilijh, francuska je vlada angažirala kompaniju Ocean Infinity da pronađu Minerve. Uostalom, oni su 2018. uspjeli otkriti ostatke argentinske podmornice San Juan, a sada su još jednom dokazali da im nema premca u potrazi za olupinama na dnu mora. Iz francuske Mornarice su službeno potvrdili kako se Minerve nalazi raspadnuta u 3 veća i puno manjih dijelova na području od 300 kvadrata. S obzirom na to da se u njoj nalaze i posmrtni ostaci, ona će i ostati na dnu mora, ali će stručnjaci pokušati pronaći razlog zbog čega je potonula. Naime, njen zapovjednik André Fauve je bio vrlo iskusan i proveo je 7000 sati ispod mora na istim Daphne podmornicama i nikada nije prijavio tehničke probleme, stoga se nadaju rješenju misterija.
Vlada je na sjednici usvojila Informaciju o zajedničkoj realizaciji gradnje bulevara i cjevovoda regionalnog vodovodnog sistema na dionici od Jaza do Aerodroma Tivat, vrijednog 25 miliona EUR.
Iz Vladine Službe za odnose sa javnošću je saopšteno da će realizacija tog projekta poboljšati putnu infrastrukturu između Aerodroma Tivat i glavnih turističkih destinacija u zemlji.
“Planirana vrijednost projekta iznosi 25 miliona EUR za koji je finansijska sredstva obezbijedila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), dok je izrada glavnog projekta u završnoj fazi”, navodi se u saopštenju nakon sjednice Vlade.
U diskusiji je navedeno da se kao prioritet nameće hitno iniciranje aktivnosti na izgradnji planiranog drugog cjevovoda od Budve do Tivta u dužini od oko 16 kilometara, kojim će se podići trenutni kapacitet regionalnog vodovodnog sistema.
Put Tivat – Budva foto Boka News
“Udruživanjem dva značajna državna subjekta u zajedničkoj implementaciji razvojnih planova sa EBRD, Uprava za saobraćaj Crne Gore i Regionalni vodovod Crnogorsko primorje će obezbijediti simultanu realizaciju projekta u cilju postizanja većeg kvaliteta izvedenih radova, skraćenja rokova gradnje ta dva infrastrukturna projekta od nacionalnog značaja i obezbijediti uštedu koja se procjenjuje na iznos od najmanje tri miliona EUR”, rekli su iz Vlade.
Solistički koncert Andrijane Božović, u pratnji benda Slavena Knezovića, održaće se večeras , subota 21. decembar u Kotoru na Trgu od oružja, sa početkom u 19 sati.
Koncert pod nazivom „Zimske note“ uvod je u zimska praznična dešavanja koja će u Kotoru početi naredne sedmice.
Organizator koncerta je Opština Kotor, a suorganizator Turistička organizacija Kotor.
Pozorišna predstava “Krčmarica Mirandolina” biće izvedena pred tivatskom publikom u ponedeljak 23. decembra u Velikoj sali Centra za kulturu od 20 sati.
Ova predstava je imala premijeru 2007. godine i od tada oduševljava publiku gdje god da se igra.Po tekstu Karla Goldonija predstavu je režirao Jug Radivojević. Dramaturg je Ivana Dimić, scenograf Aleksandar Denić, kostimograf Jelena Stokuća a kompozitor Kristina Kovač.
Glumačku postavu čine: Katarina Žutić, Andrija Milošević, Goran Jevtić, Andrijana Oliverić, Uroš Jovičić, Nenad Nenadović, Jelena Trkulja i Igor Damjanović.
Godina 2019. bila je još jedna koja nije mogla proći bez natezanja oko brexita i Donalda Trumpa u nekoj od kontroverznih uloga, ali su njome ipak dominirali globalni klimatski pokret i brojni politički i socijalni prosvjedi koji su stotine tisuća ljudi potaknuli da izađu na ulice.
Mladi naraštaj predvođen Gretom Thunberg ustao je u borbu za opstanak planeta, Hongkonžani, Parižani, Katalonci, Bolivijci, Čileanci i Srbi mjesecima su na ulicama prosvjedovali protiv stanja u svojim zemljama, gorjele su Amazonija, Australija i pariška ikona Notre Dame, Britanija je dvaput odgađala brexit, a američki je predsjednik nakon ruske upao u ukrajinsku krizu i suočio se s opozivom. Japan je u ovoj godini dobio novog cara, a Europa novu Komisiju.
Kako se usuđujete?!
Proglašenjem 16-godišnje Šveđanke Grete Thunberg osobom godine, časopis Time potvrdio da je 2019. bila godina mobilizacije mladih u borbi s klimatskim promjenama. Klimatska Ivana Orleanska, kako su je prozvali, sama je svakoga petka počela prosvjedovati ispred švedskog parlamenta pozivajući svoju vladu da hitno poduzme nešto za spas planeta. Nije trebalo dugo da je počnu slijediti mladi diljem svijeta.
Potaknula je učenike iz 185 zemalja na najveći svjetski prosvjed za klimu u New Yorku uoči Opće skupštine UN-a, a njezin govor svjetskim vođama, već pod nazivom “Kako se usuđujete?!”, zvučao je snažno poput “Sanjam” Martina Luthera Kinga u borbi za crnačka prava.
Na ekološko obraćenje radi očuvanja prirodnih bogatstava, brojnih oblika života i same Zemlje pozvao je i papa Franjo koji je ekologiju uvrstio u prioritete svog pontifikata.
U međuvremenu se gotovo iz mjeseca u mjesec obaraju toplinski rekordi, pa je tako na Islandu simbolično, s nadgrobnom pločom, pokopan otopljeni glečer Okjokull, žrtva globalnog zatopljenja.
Britanski rječnik Oxford proglasio je klimatsku krizu za riječ godine, a plastika je mogla biti potkategorija jer bila je u središtu znanstvenih upozorenja za spas plavog planeta.
Zemlja gori, Venecija plavi
Meteorološke katastrofe bit će češće i jače, kažu znanstvenici, a 2019. pamtit će se po najgorim požarima u Amazoniji. U kolovozu je ondje gorjelo rekordnih 74.155 požara, no brazilski predsjednik i klimatski skeptik Jair Bolsonaro isprva je optužio aktiviste za palež. Pod pritiskom velikih razaranja, gubitka staništa i kritika iz cijelog svijeta, naredio je vosjci da pomogne u gašenju.
Šumski požari harali su Sibirom, Kalifornijom, Bolivijom, Indonezijom. U Australiji je sezona požara počela najbrže i najintenzivnije u povijesti. Više od 2,7 milijuna hektara raslinja poharano je od listopada samo na području Novog Južnog Walesa. U požarima je nestalo i 2000 koala.
Istovremeno se Venecija borila s vodom. Drevni grad u studenome je preživljavao najviše razine plime otkako postoje mjerenja. U gradu jedinstvenom u svijetu po svojim kanalima, arhitekturi i umjetnosti, šteta od povijesnih poplava mjerit će se u milijardama eura.
Vatrene ulice
U Europi i Africi, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku, posvuda su građani izlazili i još izlaze na ulice buneći se protiv vlada, poreza, nestašica, socijalno-ekonomskih nejednakosti, korumpirane političke klase, nasilja, nepravde. Traže ostavke u čemu ponekad i uspijevaju – srušili su pet šefova država ili vlada.
Najdublja kriza otkako je Hong Kong 1997. vraćen matičnoj zemlji počela je u lipnju. Povod je bio sporni zakon o izručenju Kini koji je povučen nakon tri mjeseca masovnih prosvjeda. Ali oni time nisu prestali nego su pretvorili u prodemokratska okupljanja protiv pokušaja Pekinga da pojača stisak nad Hong Kongom i naruši načelo “jedna zemlja, dva sistema” kojim je bivšoj britanskoj koloniji zajamčeno očuvanje sloboda kakve ne uživaju u ostatku Kine.
Pokret Žutih prsluka protiv socijalne i fiskalne politike vlade u Francuskoj trajao je mjesecima, praćen valom nasilja, pljački i paleža. Prosvjednici su s vremenom posustali, ali nisu odustali. Priključili su se štrajku protiv mirovinske reforme koji je počeo 5. prosinca, paralizirao promet i druge javne službe.
Ispuhale su se i prosvjedne šetnje “1 od 5 milijuna” koje su potpomognute nekim oporbenim političarima počele u Srbiji krajem 2018. zbog političkog nasilja u zemlji.
Dvije godine nakon referenduma o neovisnosti Katalonije španjolski vrhovni sud osudio je 14. listopada devetero katalonskih političara na 104,5 godina zatvora zbog njihove uloge u tom procesu. Katalonci su zbog toga masovno izašli na ulice.
Bolivijski prosvjednici uspjeli su u studenome nakon četiri tjedna prosvjeda s više desetaka mrtvih poništiti spornu pobjedu predsjednika Eva Moralesa na izborima, a on je potom pobjegao iz zemlje.
Sudanski diktator i osumnjičeni ratni zločinac Omar al-Bašir bio je na vlasti 30 godina, a svrgnut je nakon četiri mjeseca narodnog pokreta izazvanog utrostručenjem cijene kruha.
Alžir je izlaskom nezadovoljnika na ulice uspio odvratiti predsjedničkog veterana Abdelaziza Butefliku od kandidature za peti mandat, a nakon mjesec dana nasilnih prosvjeda protiv socijalno-ekonomskih nejednakosti u kojima je poginulo 20, a ranjeno 2000 ljudi, čileanska vlada najavila je referendum o izmjeni ustava koji potječe iz doba diktature generala Pinocheta.
Iračanima je prekipjelo zbog korupcije, nezaposlenosti, nerada javnih služba što je preraslo u tešku političku krizu u zemlji bogatoj naftom i godinama razaranoj sukobima. Vlada je pod pritiskom podnijela ostavku 1. prosinca, ali uz 420 mrtvih, uglavnom prosvjednika, i tisućama ranjenih.
Libanonska vlada najavila je 17. listopada porez na WhatsApp i razbjesnila narod što je rezultiralo ostavkom premijera Saada Haririja. Prosvjednici sada traže odlazak cijele političke klase, korumpirane i nesposobne da sredi gospodarsko rasulo.
Dvoje premijera i brexit
Tri i pol godine od referenduma 2016. kojim su Britanci tijesnom većinom glasali za izlazak iz Europske unije, brexit nikako da se dogodi.
Zube su na njemu lomili premijer David Cameron koji je raspisao referendum pa podnio ostavku kad su pobijedili zagovornici izlaska iz EU, a zatim i njegova nasljednica Theresa May koja je s Bruxellesom mukotrpno dogovorila sporazum o izlasku, predviđen za 31. ožujka. No morala je zatražiti odgodu i povukla se u lipnju pošto je parlament triput odbio potvrditi njezin sporazum.
U arenu tada ulazi svježi Boris Johnson, novi čelnik vladajućih konzervativaca, obećava bolji sporazum i kune se u brexit 31. listopada. Tvrdi da bi radije skončao u jarku nego tražio novu odgodu. Ali i on se namjerio na nepopustljivi saziv parlamenta koji je zakonski zabranio brexit bez sporazuma s EU i tako primorao Johnsona da pogazi svoju riječ i zatraži novu odgodu.
EU je Londonu odobrio novi produžetak do 31. siječnja 2020., a britanski zastupnici odobrili su Johnsonu prijevremene izbore 12. prosinca na kojima je trijumfirao s 43,6 glasova. Brexit je tako napokon postao izgledan, ali tek treba dogovoriti nove odnose Britanije i EU-a.
Lov na vješca
Američki predsjednik Donald Trump u kampanji za izbore 2020. ističe da je ostvario obećanja dana biračima – gospodarski rast, rekordno stvaranje radnih mjesta, povijesno smanjenje poreza, trgovinski sporazumi koji stavljaju Ameriku na prvo mjesto, uništenje ISIS-a.
U vanjskoj politici Trumpov je mandat obilježen carinskim ratom s Kinom i Europom, sukobima sa saveznicima i paktiranjem s neprijateljima. Povlačenjem iz međunarodnih nuklearnih, trgovinskih i klimatskih ugovora poslao je svijetu poruku da SAD nije pouzdan partner, a na domaćem planu pod pritiskom je raznih istraga.
Vjeran svom geslu “Amerika na prvom mjestu” povukao je vojsku sa sjeveroistoka Sirije. Prazninu je popunila Turska vojnom ofenzivom protiv sirijskih Kurda koji su bili američki saveznici u ratu protiv Islamske države.
Nakon prvog, povijesnog sastanka sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom, drugi susret u Hanoju u veljači 2019., bio je fijasko i razgovori su na mrtvoj točki uz povremenu razmjenu toplo-hladnih poruka Trumpa i Kima.
Dana 30. lipnja Trump je postao prvi aktivni američki predsjednik koji je stupio na tlo Sjeverne Koreje kako bi se sastao s Kimom.
U domovini je izložen kritikama i istragama koje naziva “lovom na vještice”. Djelomičnu zadovoljštinu dobio je 24. ožujka kada je specijalni istražitelj Robert S. Mueller objavio izvješće kojim zaključuje da Trumpov izborni stožer nije bio u dosluhu s Moskvom kako bi mu ova pomogla na predsjedničkim izborima 2016.
No ubrzo pale su nove optužbe kada je nepoznati zviždač otkrio da je Trumpova administracija prijetila Ukrajini da će joj uskratiti 400 milijuna dolara vojne pomoć ako ne istraži ulogu sina bivšeg američkog potpredsjednika Joea Bidena u upravi ukrajinske energetske kompanije.
Pod sumnjom da je Trump zlorabio predsjedničke ovlasti ucjenjujući Ukrajinu radi vlastitog probitka i na štetu američke nacionalne sigurnosti, demokrati su otvorili istragu u svrhu opoziva predsjednika. Zastupnički dom u kojem demokrati imaju većinu odobrio je te optužbe i Trump će postati treći predsjednik u povijesti protiv kojeg će se provesti opoziv.
A uz to nije uspio kupiti Grenland.
Od Vardara pa do Fujija
Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija od 12. veljače službeno se zove Sjeverna Makedonija čime je okončala višedesetljetni spor s Grčkom i otvorila put u euroatlantske integracije, no za početak pregovora s EU još će čekati, kao i Albanija.
Bijeli rasist napao je džamije u Christchurchu u ožujku i usmrtio 51 osobu, a islamistički teroristi su na Uskrs napali tamošnje crkve i hotele i ubili 300, a ranili više od 500 ljudi.
Najpoznatiji svjetski zviždač, osnivač WikiLeaksa Julian Assange uhićen i izveden iz ekvadorskog velposlanstva u Londonu gdje je sedam godinama imao utočište i prijeti mu izručenje u Sjedinjene Države koje mu žele suditi za špijunažu.
Požar 15. travnja uništio je krov i srušio zvonik pariške katedrale Notre Dame, najposjećenijeg povijesnog spomenika Europe i simbola europske kulture, ali ljudski lanac spasio je gotovo sva umjetnička djela i relikvije.
Ursula von der Leyen postala je krajem godine prva žena predsjednica Europske komisije u kojoj pola povjerenika čine žene, a Christine Lagarde prva je žena predsjednica Europske središnje banke. Stidljive društvene pobjede izvojevale su Iranke kojima je dopušten ulazak na stadione te Saudijke koje više ne moraju tražiti dozvolu muških da putuju.
Bila je ovo godina beskrajnih, ponavljajućih izbora u Španjolskoj i Izraelu koji nikako da iznjedre jasnu parlamentarnu većinu sposobnu sastaviti održivu vladu.
Japan je dobio novog cara, Naruhita, koji je stupio na prijestolje nakon abdikacije oca Akihita, prvog japanskog cara koji je to učinio nakon dva stoljeća.
Svijet su napustili politički velikani Jaqcues Chirac i Robert Mugabe, a samoubojstvo je počinio samozvani islamski kalif, brutalni terorist Abu Bakr al-Bagdadi kako ne bi živ pao u ruke Amerikancima koji su mu bili na tragu.
Crne rupe u svemiru i u nekim glavama
Einsten je u ovoj godini došao na svoje. Znanstvenici su prvi put uspjeli snimiti crnu rupu i time potvrdili predviđanja njegove opće teorije relativnosti i otvorile nove pravce u istraživanja svemira. Crnu rupu u središtu masivne galaktike Messier 87, u zviježđu Djevice, udaljenu od Zemlje 55 milijuna svjetlosnih godina, a od Sunca masivniju 6,5 milijardi puta snimio je Event Horizon Telescope.
Izvan Sunčeva sustava prvi je put otkrivena voda, na egzoplanetu K2-18b, udaljenom 110 svjetlosnih godina.
Elon Musk predstavio je 28. septembra svemirsku letjelicu Starship dizajniranu za putovanja na Mars, a 18. ljunaa pamti se kao dan prve ženske svemirske šetnje izvan ISS-a (astornautikinje Christina Koch i Jessica Meir).
Solarni rover Opportunity okončao je svoju misiju na Marsu koja je trebala trajati 90 dana, a Oppy je radio 14 godina dulje. S drugim robotskim vozilom Spirit potvrdio je da je na Crvenom planetu bilo vode.
Medicinska čuda postigli su liječnici spašavajući prerano rođenu djecu. Rekorderi u preživljavanju su palčić iz Tokija rođen s 268 gama i palčica iz San Diega rođena prije petog mjeseca trudnoće sa samo 245 grama.
Usporedo sa znanstvenim postignućima u stvarnom svijetu, onim virtualnim se šire teorije zavjere o cjepivima pa se vraćaju bolesti za koje se mislilo da su prošlost. Tako je procijepljenost stanovništva u mnogim zemljama pala i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da je više od 140.000 ljudi umrlo od ospica u 2018. Uzalud znanstvenici dokazuju drugo.
Archie i Skywalker
Rijetko prođe godina da najpoznatija svjetska kraljevska obitelj, Windsori, ne izazove pozornost. Supruga princa Harryja, američka glumica Meghan Markle u svibnju je rodila sina Archieja.
U junu je par ponovo izbio u središte pažnje, pošto je Harry javno objavio da mu dosta medijske nastrljivosti i optužio je britanske novinare za napastovanje njega i njegove supruge Meghan Markle čija ga sudbina podsjeća na onu njegove majke Diane koju su paparazzi otjerali u smrt.
Njegov je stric princ Andrew, pak, neuspješno pokušao objasniti prirodu svoje veze sa seksualnim zlostavljačem Jeffreyjem Epsteinom i odgovoriti na optužbe da je spavao s maloljetnicama. Skandal je, zasad, završio tako da se Andrew morao povući iz javnoga života.
U svijetu šoubiznisa kraj godine obilježila je premijera “Uspona Skywalkera” zadnjeg iz serije filmova “Ratova zvijezda”.
A taj je svijet u 2019. ostao bez Britanca Alberta Finneyja (82), Amerikanca Lukea Perryja (52), Nizozemca Rutgera Hauera (75), slavnog po ulozi replikanta u kultnom filmu Istrebljivač i Švicarca Brune Ganza (77), koji je majstorski odigrao Hitlera u Konačnom padu.
Umrle su i slavna američka glumica i pjevačica Doris Day (97) i Šveđanka Bibi Andersson (83), jedna od filmskih muza velikog redatelja Ingmara Bergmana.
Francuska redateljica Agnes Varda, “majka francuskog novog vala” umrla je u dobi od 90 godina, a u dobi od 96 talijanski filmski i operni redatelj Franco Zeffirelli.
U avgustu je u dobi od 88 godina umrla prva afroamerikanka dobitnica Nobelove nagrade za književnost Toni Morrison koja je u temelje klasično-američke književne tradicije upisala ono što je dugo bilo prisilno izostavljeno – crnački subjektivitet.
Svijet spektakla napustili Karl Lagerfeld, njemački modni dizajner te američka dizajnerica i umjetnica Gloria Vanderbilt. Umro je i nekadašnji svjetski automobilistički as, legendarni Niki Lauda.
Plan davanja koncesija za valorizaciju kulturnih dobara za 2020. godinu i Predlog plana i Izvještaj sa javne rasprave po tom pitanju usvojen je na sjednici Vlade Crne Gore.
Kako se navodi u saopštenju Vlade, Planom je predviđeno davanje koncesija za tvrđave Goražda (zaleđe Boke kotorske – mirac) i Besac i zadužbinu Ljubatovića, kao oblika podsticaja privatnih investicija u obavljanju djelatnosti od javnog interesa, a radi obezbjeđivanja zaštite i očuvanja kulturnog dobra.
Na ovaj način će se postići optimalna turistička valorizacija izuzetno vrijednih prirodnih resursa i kulturnog nasljeđa.
“Glavni cilj davanja koncesija je obezbjeđenje adekvatnog tretmana nepokretnih kulturnih dobara, koji podrazumijeva sprovođenje mjera na zaštiti i unapređenju stanja, funkcionisanje i upravljanje na održivoj osnovi, ali i obezbjeđivanje eksternih izvora finansiranja za zaštitu kulturne baštine. Osim toga, na ovaj način se poboljšava turistička privreda i izgrađuje mreža turističkih destinacija, van uobičajenih ruta na primorju”, navodi se u saopštenju Vlade.
Od postavljanja sistema javnih bicikala u Splitu sredinomjula pa do kraja novembra, Splićani su bicikle unajmljivali čak 7943 puta, a uglavnom je riječ o domaćim korisnicima, njih oko 75 posto, što pokazuje da je taj novi način prijevoza u Splitu naišao na odličan odaziv.
“Split jedan od najuspješnijih gradova u regiji kad su rezultati sustava javnih bicikala u pitanju”, rekao je direktor Sustava javnih bicikala d.o.o. Ante Gustin te dodao da na poneke izazove vezane uz taj sustav Split parking odgovara u suradnji s operaterom sistema Nextbike.
“Vjerujem kako će Grad Split nastaviti s razvijanjem biciklističkih staza i cijele infrastrukture kako bi ovu uslugu učinili još sigurnijom i kvalitetnijom. Split parking također već radi na tome da se nove postaje čim prije postave. Električni bicikli učinili su vožnju po Splitu lakšom i bržom nego ikad prije i građani su to jako dobro prepoznali”, dodao je Gustin.
Od ovog tjedna Splitu je dobio još četiri nove postaje u sklopu sustava javnih bicikala te za nova 32 bicikla – 12 električnih i 20 klasičnih, a riječ je o postajama na Zvončacu (Šetalište Ivana Meštrovića), kod knjižnice Marka Marulića (Ulica Slobode), na Vukovarskoj ulici (Higijenski zavod) te na Pazaru (Poljana kneza Trpimira uz Biskupovu palaču).
Ukupna vrijednost te investicije je 700 hiljada kuna bez PDV-a, a financira je Split parking. Nastavak je to ulaganja u sustav javnih bicikala nakon što je ovog ljeta postavljeno osam postaja s 50 bicikala.
“Želimo osigurati da svaki kotar ima barem jednu postaju te već u idućoj godini planiramo preko 40 postaja te preko 200 novih bicikala”, najavio je direktor Split Parkinga Marko Bartulić,.
Registracija u sustav je besplatna, a za aktivaciju računa treba izdvojiti 10 kuna što vrijedi za cijeli Nextbike sustav bilo gdje u svijetu. Cijena korištenja bicikla je pet kuna svakih dodatnih pola sata za klasični, odnosno 10 kuna za električni bicikl. Cijena sezonske pretplate iznosi 200 kuna, vrijedi godinu dana i uključuje neograničeni broj besplatnih vožnji u trajanju od 30 minuta po biciklu, dok za dodatne vožnje vrijedi isti način kao i kod ‘pay as you go’ opcije u prvom slučaju.
Izgradnjom novog stadiona FK Igalo na području Servisne zone, Herceg Novi će dobiti novi, moderan sportski objekat, koji će obogatiti turističku ponudu u zimskom periodu, a hotelijerima i privrednicima vezanim za sportski turizam omogućiti bolje poslovanje. Fudbalski centar će pored glavnog stadiona imati i tri pomoćna fudbalska terena, jedan manji za mlađe kategorije, kao i dva pomoćna terena za tenis sa pratećim objektima.
Prema riječima potpredsjednika Opštine Herceg Novi Miloša Konjevića, novi fudbalski centar će se prostirati na oko 75 hiljada kvadratnih metara, a procijenjena vrijednost projekta, čija bi realizacije mogla početi već iduće godine, iznosi oko pet miliona eura. Stadion će biti kapaciteta 2200 sjedećih mjesta, odnosno maksimalnih 2500 sa uračunatima mjestima za stajanje.
Konjević je naglasio da je i prilikom nedavnog obilježavanja jubileja 90 godina postojanja FK Igalo, i predsjednik Fudbalskog Saveza Crne Gore Dejan Savićević pružio podršku inicijativi Opštine Herceg Novi i kluba sa Solila, a veliki oslonac u realizaciji biće dugogodišnji predsjednik kluba i sadašnji pokrovitelj Stefan Vukićević.
Kompijuterska animacija
Kako je naglasio, Igalo zaslužuje da ima prvoligaša i sve uslove koje su sportskim klubovima u Crnoj Gori i regionu neophodni za unaprijeđenje rada i ostvarivanje što boljih rezulata. Za nekih sedam do osam godina bi se mogle igrati i utakmice u okviru evropkih takmičenja, uzimajući u obzir da je idejno rješenje rađeno prema svim propisima UEFA 2 kategorije standarda, što podrazumijeva utakmice pretkvalifikacija Lige šampiona, prvog i drugog kola kvalifikacija Lige Evrope, kao i zvanične utakmice reprezentacije mlađih kategorija.
Ruski ‘morževi’, ronioci u ledenim vodama Bajkalskog jezera, postavili su božićno drvce na njegovo dno – iako ne na najdublje mjesto – pa potom oko njega zaplesali.
“Htjeli smo na taj način zaželjeti sretnu Novu godinu svima”, rekao je Egor Lesnoj, 27-ogodišnji ronilac.
“Želimo stanovnicima Irkutska i svim Rusima dobro zdravlje. Bavite se sportom, budite pametni i čitajte knjige”, rekao je njegov kolega Evgenij Lohov.
Njih su dvojica s još jednim roniocem ušli u Bajkalsko jezero, najdublje na Zemlji, u kupaćim gaćicama i s kapom Djeda Mraza, dok je vanjska temperatura bila oko 15 stupnjeva Celzija ispod ništice, a temperatura vode oko nule.
Iako je jezero najdublje na Zemlji, s oko 1630 metara, ronioci ipak nisu išli postavljati drvce na tu dubinu. Postavili su ga na oko tri metra dubine, blizu obale.
Oni su usput s dna pokupili automobilske gume, a kako nisu željeli rezati pravo drvce za svoj performans, umjesto njega poslužili su se umjetnim.
Njega su naravno nakon izranjanja uzeli sa sobom, kako plastikom ne bi zagadili vodu.
