Izgradnja pasarele i komunalna infrastruktura prioriteti u MZ Zelenika-Kuti

0
Izgradnja pasarele i komunalna infrastruktura prioriteti u MZ Zelenika-Kuti

Nosioci čelnih funkcija Opštine Herceg Novi obišli su u četvrtak Zeleniku, sa rukovodstvom te Mjesne zajednice, kako bi zajedno na terenu konstatovali prioritetne probleme i koordinisali njihova rješenja.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić podsjetio je da je od prošlogodišnjeg obilaska terena sa rukovodstvom MZ Zelenika-Kuti urađeno dosta, a tokom jučerašnjeg utvrđeni su prioritetni zadaci koje bi trebalo rješavati u narednom periodu.

Prema njegovim riječima, potrebno je proširiti ulice i puteve na određenim tačkama u tom naselju, kompletno završiti izgradnju kanalizacione infrastrukture, kao i sanirati ili izgraditi trotoare, a kod Osnovne škole „Ilija Kišić“ postaviti vertikalnu i horizontalnu signalizaciju koja će vozače upozoravati da sporije voze i tako unaprijediti bezbjednosti đaka.

Katić je istakao i da će jedan od zadataka koje će lokalna uprava realizovati biti i izgradnja pasarele kod lokala „Marinero“. Volja i želja za rješavanjem tog problema postoji još od ranije, međutim, kako je predsjednik istakao, zbog problema sa prostorno planskom dokumentacijom i Direkcijom javnih radova, nije bilo moguće ranije riješiti ovaj problem.

Izgradnja pasarele i komunalna infrastruktura prioriteti u MZ Zelenika-Kuti

-Na narednoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi predložićemo Odluku o utvrđivanju lokalnog javnog interesa i kroz taj postupak definisati gradnju pasarele. Radi se o projektu o kojem se priča već 15 godina, a sada ulazimo u njegovu realizaciju, istakao je Katić.

Kako je kazao predsjednik MZ Zelenika-Kuti Predrag Vujnović, na nekoliko lokacija je potrebno sprovesti radove manjeg obima na postavljanju rešetki uz puteve, a sve kako bi se spriječilo plavljenje tokom kišne sezone, što je ranije bio uzrok nemogućnosti odlaska djece u školu.

On je podjsetio i da Mjesna zajednica već neko vrijeme ima spreman projekat rekonstrukcije ulice Velika voda i Župa Dračevica, kao i izgradnje trotoara i rekonstrukcije raskrsnice duž Jadranske magistrale od marine Zelenika do Zmijica. Projekat nikada nije dočekao sprovođenje, a kako se čulo tokom jučerašnjeg obilaska, tokom naredne godine uslijediće prvi koraci na realizaciji tog projekta.

Sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem, potpredsjednicima Danijelom Đurović i Milošem Konjevićem, teren su obišli i menadžer Opštine Dragan Šimrak, direktori preduzeća „Komunalno stambeno“ i „Čistoća“ Jasmina Konjević i Vladimir Arsić, kao i načelnica Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marija Andrić.

Kina pozvala na ‘oštro kažnjavanje’ odgovornih za smrt ljudi u kamionu hladnjači

0
policija VB foto EPA

Kina je pozvala u petak Britaniju da “oštro kazni” one koji su umiješani u smrt 39 ljudi, za koje se vjeruje da su kineski građani, a koji su pronađeni smrznuti u kamionu hladnjači nedaleko od Londona ove sedmice, dok državne novine kažu da bi Britanija trebala snositi dio odgovornosti za taj slučaj.

Obdukcija preminulih, 31 muškarca i osam žena, počela je u ponedjeljak, a britanska policija ispituje vozača kamiona u kojemu su u srijedu pronađene žrtve u Graysu u Essexu, oko 35 kilometara istočno od Londona.

Dvedesetpetogodišnji vozač iz Sjeverne Irske uhićen je pod sumnjom za ubojstvo. Policija je u četvrtak dobila saglasnost lokalnog suda da produlži pritvor vozaču za dodatna 24 sata.

Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova izjavila je da britanska policija i dalje vrši provjere te da trenutačno ne može sa sigurnošću potvrditi nacionalnost preminulih.

„Navar“ pravi manju marinu ispod stare ciglane

Aktuelno Navarovo brodogradiliste za jahte u Bonićima

Kompanija „Navar Incorporated“ iz Tivta pokrenula je administrativnu proceduru za dobijanje dozvole za širenje svog nautičkog centra u tivatskom naselju Bonići, pa je tako Agencija za zaštitu prirode i životne sredine započela javnu raspravu o „Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta nautičkog turizma/marine L3, na katastarskoj parceli 4732/2 i djelovima katastarskih parcela broj 4889, 4715/2, 4716/1, 4717, 4731, 4732/1, 4732/3, 4878/3 KO Tivat i djela akvatorijuma, u zahvatu Državne studije lokacije „Dio Sektora 22 i Sektor 23”, opština Tivat”.

U skladu sa onim što predviđa Državna studija lokacije za ovaj dio tivatske obale, “Navar” namjerava da pristupi drugoj fazi izgradnje planirane luke nautičkog turizma, a koju je ta kompanija ovdje započela prije desetak godina. Stoga će na prostoru sjeverno od svog postojećeg remontnog brodogradilišta za jahte koje je ineč, prva faza ove luke, izgraditi manju marinu sa 30-tak vezova za plovila dužine do 20 metara.

Prvo će se na prostoru od kraja aktuelnog brodogradilišta sjeverno prema starom mandraću ispod srednjevjekovnog ljetnjikovca Verona, koji čini katastarsku parcel 4731 KO Tivat ukupne površine 1.057 kvadrata,  ispod objekta nekadašnje stare ciglane “Račica”,  graditi novi obalni zid, a potom u moru postaviti plutajući valobrani i privezni gatovi za smještaj manjih plovila za sport i rekreaciju, odnosno jahti. Površina nove operativne obele koja će se ovdje graditi na sada potpuno neuređenoj šljunkovito-muljevitij obali je 2.595 kvadrata, a na njoj će se potom  izgraditi i prizemni servisni objekat ukupne bruto građevinske površine 268 kvadrata. U toj zgradi će biti smješteni prijemno-informacijski punkt marine, prostorije za osoblje ove nove male luke nautičkog turizma, kancelarije, vešeraj, toaleti i mokri čvorovi za nautičare sa jahti, magacin rezervnih djelova i opreme za brodove te manji kafe-bar.

Servisni objekat koji se sastoji iz tri konstruktivne cjeline će, kako je navedeno u Ekaboratu,  služiti za pružanje turističkih usluga nautičkim turistima: snadbijevanje vodom, rezervnim djelovima, opremom, davanje različitih informacija, obezbjeđen sanitarni čvor  itd. Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta nove male marine u Bonićima inače, uradila je podgorička firme Studio Synthesis, a javna rasprava o tom dokumentu trajaće do 21.novembra.

Stoliv – Gornja Lastva – ”Obnova starih starih maslinovih stabala i maslinika – praktična pitanja”

0
Maslina

KZU Napredak Gornja Lastva, Maslinarsko društvo Boka i Udruženje Kamelija Stoliv organizuju radionicu na kojoj će Stanislav Štambuk (Hrvatska) održati predavanje i pokazati na praktičnim primjerima metode rezidbe maslinovih stabala u cilju njihovog podmlađivanja i obnavljanja.

Radionica će se održati u Stolivu i Gornjoj Lastvi u Subotu 26. oktobra, od 9:00 sati u Stolivu i od 12:00 sati u Gornjoj Lastvi.

Pozivaju se svi zainteresovani maslinari da prisustvuju ovoj obuci.

Projekat Platforma za obnovu i razvoj maslinarstva kao osnove ruralnog razvoja na Vrmcu se finansira iz sredstava Evropske unije u okviru projekta ”Ruralni razvoj vođen od strane ruralnih organizacija civilnog društva” koji sprovodi Fondacija za povezivanje prirodnih vrijednosti i ljudi.

Stanislav Štambuk je diplomirao 1980. godine na Agronomskom fakultetu  Sveučilišta u Zagrebu na smjeru voćarstvo-vinogradarstvo-vinarstvo. Radi u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Član je udruge maslinara ”Sv.Špirijun” i udruge Ekoloških proizvođača otoka Hvara. Na  manifestaciji ”Noćnjak” u Biogradu na moru 2011. godine dobio nagradu za životno djelo iz područja maslinarstva.

09:00 – 11: 00 – Rad na terenu – praktični primjeri rezidbe Stoliv

12:00-15:00 – Rad na terenu – praktični primjeri rezidbe Gornja Lastva

15:00 – 16:00 -Zajednički ručak Gornja Lastva

16:00 -17:00 – Rezidba – teorija – Pitanja, diskusija -Stanislav Štambuk

TO Tivat na 41. Sarajevskom festivalu turizma

0

Turistička organizacija opštine Tivat je ove godine prisutna na 41. Sarajevskom festivalu turizma koji se ucentru Skenderija održava od 23. do 25. oktobra. Zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore i lokalnim turističkim organizacijama primorja Ulcinja, Budve, Bara i Herceg Novog, svoje atraktivne postsezonske smještajne cijene za goste sa BiH tržišta je predstavila i TO Tivat.

Na sajmu je pored ponude BiH i kantona Sarajevo, svoje učešće ukupno uzelo 70 izlagača iz zemlje i regiona iz oblasti turizma i ugostiteljstva, sa ciljem predstavljanja ovogodišnje teme sajma, a to je “Outdoor i avanturistički turizam”. Shodno pomenutoj temi, svojom raznolikom ponudom u tom segmentu, Tivat je spremno nastupio, predstavljajući brojne sadržaje kroz brošuru “Odmaraj aktivno”.

Pored standardne ponude i zanimljivog i sadržajnog promotivnog materijala, TO Tivat je predstavila i bogato pripremljen program zimske bajke.

Sa novinarima

Imajući u vidu da gosti sa bosanskog emitvnog trzista uzimaju značajno učešće u turističkom prometu tivatske opštine, najveće interesovanje posjetilaca se odnosilo na novi nastupajući projekat “Zimska bajka”.

Bogato pripremljen program ovog projekta u trajanju od 35 dana je kod bosanaca značajno probudilo kuriozitet i naišao na pozitivne kritike.

U cilju promocije novogodišnjeg programa u narednom periodu, TO Tivat je u saradnji sa svojim dugogodišnjim medijskim partnerom sa ovog tržišta, a to je Furaj ba.,organizovala radni ručak sa predstavnicima najpopularnijih medija s bosanskog tržišta.

Na sastanku se razgovaralo o rezultatima protekle sezone, ponudi Tivta na cjelogodišnjem nivou i predstojećem novogodšnjem programu, gdje su novinari pohvalili izbor programa i ideju po kojoj se Tivat već četvrtu godinu za redom jako pozicionira i prepoznaje među gradovima regiona u ovoj vrsti organizacije manifestacije.

“Na nivou Crne Gore, kada govorimo o dolascima sa ovog tržišta ostvareno je preko 15% više dolazaka u ovoj godini u odnosu na isti uporedni period prethodne godine, a na nivou opštine Tivat bilježimo malo odstupanje u progresu kretanja od 3-5% u odnosu na 2018.godinu, pa nam je svakako cilj da to kroz nastupajuću medjisku kampanju i jačim marketinškim aktivnostima promjenimo za naredni period i statstiku 2020. godine” istakla je u razgovoru za radio Slobodna Evropa i BH1 radio, direktorica TO Tivat – Gabrijela Glavočić.

Ljubljanska nadbiskupija dobila visoku odštetu za nacionalizovane šume

0
Slovenija – Ljubljana

Ljubljanska nadbiskupija uspjela je nakon višegodišnjeg sudskog procesa dobiti visoku odštetu za šume koje su bile u njenom vlasništvu, ali su nacionalizovane u vrijeme bivše SFRJ.

Viši sud u Ljubljani donio je konačnu presudu prema kojoj Crkvi pripada odšteta od 22 miliona eura za šume na području Mozirja i Pokljuke, kojima nije mogla gospodariti niti nakon 1991. kad je samostalna Slovenija donijela zakon o denacionalizaciji.

Konačan iznos koji će državni fond za upravljanje zemljištem i šumama morati u roku 15 dana isplatiti na račun ljubljanske nadbiskupije znatno je viši od presuđene odštete za nemogućnost vlasničkog raspolaganja jer uključuje i visoke zatezne kamate i sudbene takse.

Može li Zadar do 2025. godine postati Zelena luka?

0
Cruiser - Gaženica Zadar
Cruiser – Gaženica Zadar – Foto: Vedran Sitnica

Izazov suvremenog svijeta nije kako napraviti objekte s nultim utjecajem na okoliš, već kako prirodi vratiti ono što nam daje. Kako napraviti kuće koje će funkcionirati kao stablo ili šuma, kako filtrirati vodu i pomoći prirodi u njezinoj regeneraciji? Odgovori se nude u biomimikriji, odnosno traženju inovativnih tehnoloških rješenja uz primjenu prirodnih principa, istaknula je dr. sc. Anamarija Frankić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru,  na  predstavljanju projekta “Zelena luka do 2025.” (Green Harbors Project), koji je prezentiran partnerima Grada Zadra na projektu “INTENSIFY” iz grada Corka (Irska).

Glavne teme studijskog posjeta irskih gostiju su prilagodba na klimatske promjene u obalnim gradovima, njihova energetska učinkovitost i smanjenje emisije CO2. Prezentaciju u Zadru kao Zelenoj luci vodila je dr. Frankić, koja je u Bostonu u SAD-u  provodila Green Harbors Project, u kojem je na principu biomimikrije povećana kvaliteta vode u tamošnjoj luci.

– U Google Earthu vidljiva su područja označena mrtvim ribama, koja označavaju mjesta na kojima ribe izumiru. Taj proces još uvijek traje, iako se velika sredstva ulažu u očuvanje ribljeg fonda. Nastojali smo istražiti kako područja s mrtvim ribama vratiti u područja sa živima. Danas se klimatske promjene krive za sve. Nisam  pobornik tog stava, jer postoje drugi značajni problemi. Priroda milijunima godina rješava probleme i prilagođava se, a sada kada smo uništili naše obalno područje pokušavamo prilagoditi gradove građene za katastrofu, rekla je Frankić.

Jedno od mogućih rješenja problema s kvalitetom vode su grebeni školjki, od kojih svaka može dnevno filtrirati 150 litara vode. U Bostonu su na mjestima gdje su one “zasađene” uspjeli značajno podići kvalitetu vode. Studenti koji su sudjelovali u projektu pet godina su besplatno brodom obilazili plovila rekreativaca i prikupljali otpadne vode, jer su one jedan od glavnih zagađivača podmorja.

– Za naše područje ključno je formirati zone u kojima će biti zabranjeno odlaganje otpadnih voda s brodova. Europski zakoni propisuju najmanje tri milje od obale, što samo po sebi nije najkvalitetnije rješenje, ali je kod nas dodatni problem što se ne može otići tri milje morem a da se nekome ne dođe u “dvorište”.

U Zadru su napravljeni prvi pomaci prema Zelenom gradu. Studenti su pod njezinim vodstvom dizajnirali uređaj CroBin za monitoring i filtriranje mikroplastike u zadarskoj luci, no proces ispitivanja je zahtjevan i trebat će vremena i sredstava za veći napredak.

– Vrlo je komplicirano, ali moramo pokušati s Jazinama, Brodaricom, pojedinim uvalama, rekla je Frankić.

Druženje sa Zdravoljupcima u Herceg Novom i Shopping centru „Butiko“

IDEA

Zdravoljupci su stekli veliku popularnost kod djece širom Crne Gore, pa ova popularna družina ove subote 26. oktobar, organizuje čak dva velika druženja sa mališanima – u Herceg Novom i Radanovićima.

Žurka u Herceg Novom sprema se u subotu ispred Idee Super, Zelenika, od 11 do 13 časova. Istog dana, u shopping centru „Butiko“, ispred IDEE Super, Zdravoljupci i klovn Miki zabavljaće mališane od 16 do 18 časova. Smijeh i zabava su zagarantovani, jer ih osim maskota Zdravoljubaca očekuje facepainting i vodeni šou.

Zdravoljupci su program lojalnosti koji je pokrenula kompanija IDEA sa ciljem promocije i afirmacje zdravih navika u ishrani djece i podizanja svijesti o važnosti redovnog i pravilnog unosa voća i povrća za razvoj djeteta.

Predstava PAD u Kotoru

0
Plakat PAD

Predstava PAD rađena u produkciji Centra za kulturu Svilajnac biće izvedena u kotorskom Kulturnom centru “Nikola Đurković” u ponedjeljak 28. oktobra u 20 sati.

Tekst su napisali Branislava Ilić i Kokan Mladenović koji je i reditelj predstave. Glume: Jelena Blagojević, Branislav Trifunović i Nina Nešković.

Prodaja ulaznica po cijeni od pet eura biće na blagajni Kulturnog centra Kotor na dan igranja predstave od 10 do 12 i od 18 do 20 sati. Za đake, studente i penzionere cijena karte je dva i po eura.

“Svake godine na gradilištima pogine veliki broj radnika. Reditelj Kokan Mladenović izabrao je da priču predstavi iz ugla djevojčice čiji je otac poginuo na gradilištu. Problem stradanja radnika koji uglavnom rade ‘na crno’ bez ikakvih prava i osiguranja aktuelan je svuda u svijetu. Za sve te smrti ljudi niko nije uhapšen, niti kažnjen, niti je ijedno gradilište zatvoreno. Pad kao naslov nije samo metafora fizičkog pada glavnog junaka koji strada u predstavi, nego govori o stanju u društvu u kome su stradanja radnika i ekstremna socijalna raslojavanja normalna i uobičajena pojava” – stoji u najavi koja nam je proslijeđena iz Kulturnog centra.

Sud odbio poravnanje Vektra Boke i Opštine Herceg Novi

0
Igalo institut foto S.K

Osnovni sud u Herceg Novom odbio je da zaključi poravnanje između hercegnovske Opštine i kompanije Vektra Boka, čiji je vlasnik Dragan Brković.

Poravnanje se odnosilo na nepokretnosti koje bi Vektra Boka ustupila Opštini na račun duga od oko dva miliona, a riječ je o parcelama od 10,89 hiljada kvadrata u Igalu, gdje lokalna uprava namjerava da gradi autobusku stanicu, kao i dvije katastarske parcele na kojima je planirana gradnja sportskog kompleksa, piše Dan.

Načelnica Direkcije za imovinu i zastupanje Opštine, Jelena Poledica potvrdila je tu informaciju i dodala da lokalna samouprava ima pravo žalbe.

„Imamo potraživanje proisteklo iz sudskog postupka i potraživnja iz stečajnog postupka. Svoje potraživanje u sudskom postupku htjeli smo da namirimo prebijanjem sa nepokretnostima Vektra Boke, na način kako je Skupština Opštine donijela odluku. Smatrali smo da su se stekli svi uslovi da se poravnanje može zaključiti“, objasnila je Poledica.

Ona je podsjetila da Opština potražuje od Vektra Boke 1,98 miliona, od čega se milion i po odnosi na sudsku presudu, a 467,5 hiljada na novac iz stečajnog postupka.

Bivši radnici Vektra Boke, koji se svakog dana okupljaju ispred hotela Plaža kako bi podsjetili menadžment da im prošlogodišnjom odlukom Ustavnog suda u prvom isplatnom redu moraju uplatiti dugovanje od 3,5 miliona EUR, u četvrtak su ispred Osnovog suda pozdravili odluku tog organa.

Predsjednik nevladine organizacije (NVO) Bivši radnici Vektra Boke, Đorđe Rajak kazao je da su pisali ministru pravde Zoranu Pažinu i ukazali na to kako rade njegove institucije.

Pravni zastupnik radnika Jovan Pejović saopštio je da je Opština Herceg Novi potražilac u trećem isplatnom redu i da njima dospijeva potraživanje u naredne tri godine i to u ratama.